00:57, 23. Listopad 2017

Mišljenja

Između austro-ugarskog i jugoslavenskog kruga

Objavljeno: 30.07.2017 u 13:14
Pregledano 93 puta

Autor: Josip Jović

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, samosvjesna žena i političarka koja je prva među našim političarima nakon Tuđmana iskočila iz autoritarnog sindroma i počela kroatocentrično govoriti o nacionalnim interesima i o aktivnoj ulozi u međunarodnim odnosima, pokrenula je, istina, uz američku potporu, koja je starija od Trumpa, Inicijativu triju mora, koja nailazi na očekivane i neočekivane otpore i u nas i u Europi.

I naša predsjednica i njezin poljski kolega Andrzej Duda pokušavaju uvjeriti europsku javnost kako inicijativa nije okrenuta ni protiv koga, ni protiv Rusije ni protiv Europske unije, naglašavajući energetske, infrastrukturne i slične razloge. Pogledajmo samo registracijske pločice gostiju na našim autocestama i sve će nam biti jasno. O LNG terminalu ili o željezničkom povezivanju luka sa Srednjom Europom ne terba trošiti riječi.

No, inicijativa nije dobro primljena u tijelima Europske unije. Među najglasnijim kritičarima pojavio se europarlamentarac iz Hrvatske (!) Ivan Jakovčić i to kao glasnogovornik dijela ostalih parlamentaraca.

On misli kako je ideja uperena protiv Europske unije. Njemački mediji također su žestoko kritizirali poljsko-hrvatsku zamisao, a i prijetnje sankcijama Poljskoj, Mađarskoj i Češkoj, tobože zbog pravosuđa, medija ili migranata, zapravo su izraz neslaganja sa samosvojnom Inicijativom triju mora.

Apsurdno je da kritike stižu iz Berlina, koji je zajedno s Parizom najavio razvoj EU-a u „dvije brzine“, a da sada s iste adrese stižu negodovanja što se zemlje koje se prebacuju u tu drugu brizinu nastoje same organizirati.

Problem je u razlikama u koncepcijama EU-a. Ove zemlje Inicijative zaista nisu niti mogu biti protiv EU-a, jer od nje imaju neosporne financijske koristi, ali nisu zadovoljne s jačanjem EU-a kao superdržave pod njemačkom dominacijom, koja će u potpunosti preuzeti suverenitet nad malim narodima i državama. Istina je i da je regija Jadran-Baltik u koliziji s regijom zapadni Balkan na kojoj inzistira Velika Britanija, a u posljednje vrijeme najsnažnije upravo „četvrti reich“.

Dio hrvatskih medija, političara i građana također nije sretan zbog uspravnice od Jadrana i Crnog mora do Baltika, koja zaobilazi zapadni Balkan, što je nostalgični eho ipak prevladane prošlosti koja se ne može ponoviti. Niti je više moguća Austro-Ugarska niti Jugoslavija, ali se može govoriti o austrougarskom ili srednjoeuropskom te jugoslavenskom kulturno-političkom krugu.

Hrvatskoj se uporno nameće taj balkanski okvir s kojim ima malo toga zajedničkog. Kolinda Grabar-Kitarović nas pak vraća u krug dvanaest zemalja s većinom kojih smo povezani višestoljetnom poviješću, kulturom, ekonomijom, vjerom i međusobnim razumijevanjem, zemalja od kojih, što je posebno važno, nitko ni od koga ne treba strahovati.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus