00:11, 17. Listopad 2018

kultura...

Kultura 17. svibnja 2018.

Objavljeno: 17.05.2018 u 01:16
Pregledano 143 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 17. svibnja 2018.

ZAGREB, 17. svibnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

 

Tonči Mijač dobitnik nagrade publike na izložbi HT nagrada

ZAGREB - Najviše glasova publike, izbrojenih po završetku izložbe HT nagrada u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), dobio je rad Tonija Mijača "Vezu (ni)je moguće uspostaviti".

Nagrada iznosi deset tisuća kuna, a Mijač ju je osvojio je trokanalnu videoinstalaciju u kojoj koristi mogućnosti i ograničenja sjećanja kao materijal za rekonstrukciju događaja, izvijestio je u četvrtak MSU.

Ekranizacijom događaja kojem su prisustvovali majka, otac i on kao osmogodišnjak dok su živjeli u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, autor, kako sam kaže, nastoji "ploviti među tim nijansama konstrukcije i rekonstrukcije, osvještavati svaki autorski korak, proučavati njegove značajke i naposljetku aktivirati svijest o posljedicama prevođenja sjećanja u govor, zvuk i pokretnu sliku."

Mijač se u svom radu ponajviše bavi impulsima svakodnevice na različitim životnim područjima, koje propituje koristeći jezik i izražajna sredstva različitih medija poput filma, videa, teksta, instalacije, fotografije i društvene prakse.

Završio je preddiplomski studij smjer Film i video na Umjetničkoj akademiji u Splitu i diplomski studij smjer Novi mediji na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Dosad je radio na različitim umjetničkim i komercijalnim projektima, sudjelovao u nizu multimedijalnih radova, filmova, radionica, festivala i happeninga te vodio filmske škole za osnovnoškolce i srednjoškolce na području Splita i Zagreba.

Izlagao je u galerijama Klovićevi dvori, Greta, GMK, Pogon Jedinstvo, Kset, Art-Kino Rijeka i London Metropolitan University.

Prva tri dobitnika HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost odabrao je prošli tjedan, između 36 radova s izložbe, međunarodni stručni žiri na čelu s ravnateljicom MSU-a Snježanom Pintarić.

Prvu otkupnu nagradu, 75 tisuća kuna, osvojio je Vinko Vidmar, za svoj video rad "17. studenoga 2017.", koji je nastao u duhu drevnih rituala pročišćavanja kao načina oslobađanja od trauma - čišćenje šrapnela iz dvorišta i kuće u kojoj je odrastao za njega je bilo i čišćenje od negativnih emocija i prošlosti.

Drugu otkupnu nagradu (45 tisuća kuna) osvojio je  Dalibor Martinis za instalaciju posvećenu njegovoj generaciji kultnoj Galeriji suvremene umjetnosti, a treću (40 tisuća kuna) Vedran Perkov za videoinstalaciju "Smetnje" koja problematizira poplavu informacija kojoj smo danas izloženi.


Mađarski ansambl Mane i Lado zajedno u Lisinskom

ZAGREB - Mađarski državni narodni ansambl Mane i Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado zajednički će izvesti splet folklornih plesova na mađarski i hrvatski način u utorak, 29. svibnja u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu, najavili su u četvrtak organizatori na konferenciji za novinare.

Mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Joszsef Magjar istaknuo je kako se radi o zajedničkom diplomatsko-kulturnom projektu. Kulturu ne razdvajaju granice, napomenuo je izrazivši nadu kako će ansambli Lado i Mane to najbolje pokazati izvedbom kulturnoga bogatstva obaju naroda.

Naglasio je kako je gostovanje ansambla Mane u Lisinskom prigoda za mađarsku stranu da se predstavi hrvatskoj publici plesovima s područja karpatskoga bazena.

Istaknuo je kako je nedavnim zajedničkim nastupima ansambala zemalja Višegradske skupine omogućeno publici da upozna ljude i kulture sa širega srednjoeuropskog područja.

Voditeljica međunarodnih poslova ansambla Mane Maria Ferencz podsjetila je kako je ovo bio prvi poziv njezinu ansamblu za gostovanje u Zagrebu te izrazila zadovoljstvo što će zajednički nastupati s Ladom.

Nadam se da će hrvatska publika uživati u atraktivnim i ritmički dojmljivim pokretima plesača, rekla je dodavši kako su izvođačui dva najčudesnija ansambla.

Nitko tko dođe neće požaliti jer ga čeka vrtoglavi užitak, poručila je Maria Ferencz.

Plesači Mane u četvrtak su pred novinarima izveli plesove iz Kalotaszega, a prvakinja Lada Dijana Banek otpjevala je Podravski čardaš.

Mađarski državni narodni ansambl Mane uskoro navršava 70 godina postojanja.


Filmom "Služavka" počinje program zlatnog doba korejskog filma

ZAGREB - Filmom "Služavka", proglašenim najboljim filmom svih vremena korejske kinematografije, u četvrtak počinje filmski program "Panorama: Zlatno doba korejskog filma, 1955-69", koji do 23. svibnja u zagrebačko kino Tuškanac donosi hrvatske premijere šest najznačajnijih naslova iz tog razdoblja.

Priča o služavki koja unosi nemir u život jednog bračnog para, u režiji Ki-younga Kima iz 1960. najavljuje se kao istinski filmski 'tour-de-force', koji je u anketi Korejskog Filmskog Arhiva 2014. godine (zajedno s filmom "Zalutali metak") proglašen najboljim korejskim filmom svih vremena.

Film je 2008. restaurirao World Cinema Foundation Martina Scorsesea, potvrdivši joj time reputaciju zanemarenog remek-djela svjetske filmske baštine.

"Zalutali metak" Hyun-moka Yooa (1961) inspiriran talijanskim neorealizmom, film prati računovođu iz Seoula koji ne zarađuje dovoljno da pokrije obiteljske troškove i prehrani obitelj. Zbog prerealističnog prikaza siromaštva i nepravde u poslijeratnom korejskom društvu film je dvije godine bio zabranjen.

Prikazat će se i dirljiv portret korejskog društva iz istog perioda, "Kočijaš" Dae-jina Kanga, drama o samohranom ocu, vozaču konjske zaprege, i njegovo četvero djece koji na različite načine pokušavaju pronaći izlaz iz siromaštva.

To je prvi korejski film koji je osvojio nagradu na međunarodnom filmskom festivalu (Srebrnog medvjeda u Berlinu), te je u anketi Korejskog Filmskog Arhiva 2014. godine proglašen 4. najboljim korejskim filmom svih vremena.

Film "Moja majka i njezin gost" Sang-oka Shina (1961) opisuje se kao  klasična korejska melodrama o tradicionalnim pogledima na ponovnu udaju udovice ispripovijedana iz perspektive kćeri, a "Cvijet u paklu" Sang-oka Shina (1958) kao gotovo dokumentaristički prikaz svakodnevne borbe za egzistenciju u poslijeratnom Seoulu pedesetih, u čijem su središtu mladić koji sa sela odlazi u grad, njegov brat, sitni kriminalac i njegova djevojka, prostitutka za američke vojnike.

Modernistički film "Magla" u režiji 'korejskog Antonionija', Soo-yonga Kima, (1967) govori o izvršnom direktoru farmaceutske kompanije koji se za posjeta rodnom gradu zaljubi u mladu učiteljicu klavira te stane preispitivati vlastiti život. Smatra se kako je taj film jedan od vrhunaca korejskog filma šezdesetih i vjerojatno najbolji izdanak nasljeđa europskog modernizma u korejskoj kinematografiji.


Noć dizajna u okviru Zagreb Design Weeka

ZAGREB - U sklopu ovogodišnjeg Zagreb Design Weeka u petak, 18. svibnja održava se Noć dizajna, u okviru koje će posjetitelji moći obići dvadesetak partnerskih lokacija, koje samostalno organiziraju vlastiti program i posebna događanja.

Među njima su #Petrinjska7, 2rpi Studio, Atelje na br.1, Bags by Kristina, BoConcept, Diesel, Gnijezdo, Male stvari, Ivana Bačura Handmade Jewellery i mnoge druge.

Prvi put ove se godine u okviru Zagreb Design Weeka organizira nagradna igra - na lokacijama koje sudjeluju u Noći dizajna moći će se dobiti naljepnica, a kada ih prikupe deset sudionici trebaju doći na središnju lokaciju u Halu V Tehničkog muzeja Nikola Tesla i ubaciti svoj kupon s naljepnicama u kutiju kod info pulta.

Svi kuponi ubačeni do nedjelje, 20. svibnja, imaju mogućnost osvojiti vrijedne nagrade koje daruju 2rpi, A1, FORMAT, Bellante, Bluetag, Diesel, Gnijezdo, Kerefeke, LEVIN COCO, M Art Design, Marte, Regeneracija, sh.es.na, Si&Eter Jewelry, Udruga Kloto i Vitrum in Fabula.

Noć dizajna na 21 lokaciji traje  do 23 sata, a završava zabavom  na središnjoj lokaciji Zagreb Design Weeka.


Premijera baleta "Mali princ" u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu

OSIJEK - Balet "Mali princ" prema književnom djelu Antoinea de Saint-Exhupérya, nova je premijera osječkog Hrvatskog narodnog kazališta (HNK), a premijerno će biti izvedena u petak, 18. svibnja, izvijestili su u četvrtak u tome kazalištu.

Ravnatelj opere osječkog HN-a Filip Pavišić rekao je na konfernciji za novinare kako je riječ o koprodukciji s Europaballettom iz austrijskog grada St. Pöltena i Odjela za suvremeni ples osječke Glazbene škole Franje Kuhača. U predstavi sudjeluju i  polaznici Baletnog studija osječkog HNK.

Predstavnici Europaballetta, koreograf Reiner Feistel i Philipp Preiss naglasili su kako je na ovom "kazališnom čudu" s velikom ljubavlju radilo puno osoba te zahvalili osječkom HNK-u što je došlo do ove suradnje koja je počela prije tri godine posredstvom Austrijskog kulturnog foruma.

"Koprodukcija baleta 'Mali princ' dokaz je da je umjetnost najčvršća spona među dušama i narodima", rekao je koreograf Feistel.

Voditelj baletnog studija osječkog HNK Vuk Ognjenović objasnio je da je Europaballettu ova koprodukcija iznimno važna. "Njihov grad će 2024. godine biti europski grad kulture i važno im je da imaju suradnju s nacionalnim teatrima, dakle visokim kulturnim institucijama", dodao je Ognjenović.

Redatelj predstave je Michael Fichtenbaum, koreografiju je osmislio Reiner Feistel, kostimografiju i scenografiju Stefan Wiel, dok je oblikovatelj rasvjete i video dizajna Philipp Preiss.


Međunarodni dan muzeja na temu hiper-povezanih muzeja

ZAGREB - Stotinjak muzeja u šezdeset gradova diljem Hrvatske obilježit će u petak, 18. svibnja, Međunarodni dan muzeja koji se ove godine održava na temu "Hiper-povezani muzeji: novi pristupi, nova publika".

"Muzeji su svjesni da živimo u digitalnom dobu koje nam nameće sasvim drugačiji oblik komunikacije među muzejima, ali i komuniciranja baštinskih sadržaja", rekla je voditeljica projekta Tončika Cukrov, u ime Muzejskog dokumentacijskog centra koji organizira manifestaciju proteklih 38 godina.

Na konferenciji za novinare najavila je da će muzeji ove godine pokazati što kreativno nude u interpretacijskom i prezentacijskom smislu, kao i u korištenju novih tehnologija, od računala i pametnih telefona do društvenih mreža, kako bi se posjetitelj osjećao ugodno, zabavljeno i educirano, da ga sadržaj zainteresira iako nije stručnjak.

"Danas više ne možemo reći da je muzej hram kao nekada, digitalno doba je stavilo nove izazove pred nas i muzeji se obraćaju suvremenom posjetitelju, publici koja je potpuno drugačija nego što je bila ranije", istaknula je.

Hiper-povezanost muzeja je termin koji u posljednjih petnaestak godina označava komunikaciju digitalnog doba, gdje su muzeji aktivni u društvu i mjesto su inkluzije za kulturne, obrazovne i socijalno-komunikacijske potrebe korisnika.

Na Međunarodni dan muzeja posjetitelji će, uz besplatan ulaz,  imati priliku saznati, među ostalim, kako napraviti animaciju s poznatim povijesnim likovima iz prošlosti Hrvatske, kako 'lađariti' u muzeju, koje se kratke priče s audio vodiča o lokalitetu rijeke Ljuta u Konavlima mogu preslušati na osobnom telefonu ili tabletu, što rade migranti u Tehničkom muzeju "Nikola Tesla", koji su novi pristupi u komunikaciji hrvatske književne baštine te zašto su muzeji izašli na ulicu.

U skladu s temom Muzejski dokumentacijski centar će objaviti svoje nove mrežne stranice "Književna baština u muzejima" s vodičem kroz muzeje i zbirke koji posjeduju pojedine predmete ili pak cjelovite ostavštine književnika.

Korisnicima će u imaginarnom virtualnom muzeju moći razgledati petstotinjak različitih predmeta 261 književnika, unutar 602 muzeja i srodnih baštinskih ustanova, kao i popis petstotinjak referenci o različitim publikacijama, izložbama i projektima kojima je književna baština promovirana.

Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu organizira radionicu izrade animiranog filma tehnikom stop animacije na temu ilustriranih povijesnih osoba za najmlađu publiku. Radionica počinje izradom scenarija, povezan je s aktualnom izložbom "Nedostupna baština" i temelji se na ilustracijama koje je za izložbu napravio Milan Trenc.

Muzeji i galerije Konavala predstavit će audio vodič s kratkim pričama o lokalitetu rijeke Ljuta, koji je moguće preslušavati s osobnih telefona ili preko tableta koji se posuđuju na samom lokalitetu. Organizirat će i šetnju lokalitetom uz slušanje audio vodiča.

Muzej Lapidarium iz Novigrada donosi tri izložbe koja je svaka za sebe usmjerena na čovjeka i njegov život u obilju i u virtualnom dijalogu - "AKT Barbara Luisi", "Feat Treatt" i "Grčki dnevnik" Bojana Mrđenovića i Stipana Tadića.

Tehnički muzej "Nikola Tesla" predstavlja na taj dan projekt "Nikola Tesla. Migrant", koji je osmišljen s ciljem da se taj zagrebački muzej pozicionira kao mjesto interkulturalnog dijaloga i susreta te okuplja sve one koji doprinose razvoju i distribuciji tehnoloških inovacija kojima se nastoji ublažiti aktualna izbjeglička i humanitarna kriza.

Organizira i tribinu na temu "Tehnologija i migranti/izbjeglice" na kojoj će se govoriti o tome u kojoj mjeri migranti i izbjeglice utječu na razvoj tehnologije, bi li tehnološki razvoj bio isti bez njih i u kojoj im mjeri tehnologija pomaže ili odmaže.

U aktualnom 'tjednu muzeja', kada se obilježava i Europska noć muzeja, traje i manifestacija "Muzeji izvan muzeja" u kojoj sudjeluju Hrvatski prirodoslovni muzej, Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej suvremene umjetnosti i Tehnički muzej "Nikola Tesla" te 23. Edukativno-muzejska akcija Hrvatskog muzejskog društva "Lađa", kojoj je ove godine domaćin Gradski muzej Karlovac.

Detaljan program manifestacije nalazi se na web stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra.


Raspisan natječaj za književnu nagradu "Fran Galović"

ZAGREB - Društvo hrvatskih književnika (DHK), Podravsko-prigorski ogranak DHK i Grad Koprivnica raspisali su natječaj za književnu nagradu "Fran Galović", priopćilo je Društvo hrvatskih književnika.

Galovićeva nagrada se dodjeljuje za najbolje samostalno objavljeno književno djelo na temu zavičaja i/ili identiteta. Natjecati se mogu djela hrvatskih autora pisana svim hrvatskim jezičnim idiomima, a mogu se prijaviti na natječaj nakladnici ili pojedinci s prvim izdanjima knjiga koje su objavljene u razdoblju između 1. srpnja 2017. i 30. lipnja 2018.

Nagrada se sastoji od diplome i novčanog iznosa od 10.000 kuna, koji će pobjedniku biti uručene na svečanosti zatvaranja 25. međunarodnog festivala "Galovićeva jesen" potkraj listopada 2018. u Koprivnici.

Nagradu "Fran Galović" isti autor može dobiti samo jednom.

Natjecatelji trebaju poslati pet (5) primjeraka knjige do 30. lipnja na naslov: Grad Koprivnica, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Zrinski trg 1, 48000 Koprivnica, s naznakom: Za Nagradu "Fran Galović".


Izložba "Ogledna soba" Saše Šekoranje u Galeriji Kranjčar

ZAGREB - Akademski slikar Saša Šekoranja, koji je u stvaralaštvu spaja ljubav prema umjetnosti i cvijeću, predstavlja svoj novi rad na izložbi "Ogledna soba" koja se otvara u četvrtak u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar.

Kako se ističe u najavi izložbe, Šekoranja je svestrana umjetnička osobnost razgranatih interesa za široki raspon različitih likovnih djelatnosti, od scenografije i dizajna interijera do aranžiranje cvijeća, no jednako se intenzivno i uspješno bavi slikanjem, crtanjem, pa i fotografiranjem.

Ovakva podjela cjelokupna umjetnikova rada, međutim, uvjetna je, sve pobrojane umjetničke djelatnosti u Saše su na specifičan način povezane i u pravilu se organski prožimaju, nadopunjavaju i uzajamno nadograđuju, ističe kustos Vanja Babić.

Prema njegovoj ocjeni, u svom novom projektu "Ogledna soba", osmišljenom za prostor Galerije Kranjčar, Šekoranja svoja dekoratersko-dizajnerska i crtačko-slikarska promišljanja integrira na do sada najradikalniji i najcjelovitiji način.

"Umjetnik galerijski prostor transformira u svojevrsnu trodimenzionalnu skicu za planirano uređenje vrta u unutrašnjosti jedne kuće u Istri. Izložba sadrži nacrte, slike, objekte, bilje i foto-albume pomoću kojih je moguće rekonstruirati tijek stvaralačkog procesa kao takvog, ali također i neposredno osjetiti njegove konačne učinke", napomenuo je.

Riječ je o kući koju Šekoranja uređuje za svoje vlastite potrebe uslijed čega je, ustvrdio je Babić, "njegov karakterističan i svima nam dobro poznat stilski individualizam ovoga puta biti prožet i naglašeno intimnim ugođajem".

Umjetnik u prostor vlastita življenja unosi svoju memoriju, doživljaje, proživljene impresije koje nastoji zabilježiti pomoću fotografija, ali također i brzih, u nekoliko poteza nastalih crteža, navodi se u najavi izložbe.

Time nastaju albumi, uglavnom od svojevrsnih fotografsko-crtačkih diptiha, a potom i slike većih dimenzija. "Intimna sjećanja sada su monumentalizirana, pritom nimalo ne gubeći na prisnosti i uvjerljivosti. Sašine slike uvijek, naime, izviru iz posve konkretnih prostornih i mentalnih ozračja da bi potom sudjelovale u sukreiranju nekog novog, u ovom slučaju stambenog konteksta", napomenuo je.

Babić ističe i kako "ulaskom u Galeriju Kranjčar ovih dana ulazimo u specifičan, prepoznatljiv i umjetnički nadasve raznolik svijet Saše Šekoranje, i to prezentiran intimnije i neposrednije nego što je bio ikada ranije".

Saša Šekoranja rođen je 1973. u Zagrebu, gdje je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti i od 1997. član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika.

Njegova izložba u Galeriji Kranjčar bit će otvorena do 2. lipnja.


U Splitu otvorena izložba I. Aballija "Exhibition continues"

SPLIT - U organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad (HAZU), Ustanove za kulturu Galerija Kula i Galerije umjetnina u srijedu navečer u Splitu je tri mjesta postavljena, a u Palači Milesi (HAZU) otvorena izložba Ignasija Aballija "Exhibition continues" koja će se u petak otvoriti i u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Izložba je usmjerena na Aballijeve radove nastale posljednjih 15 godina, a njezin kustos Duje Mrduljaš naglasio je kao izložba nudi putovanje kroz umjetnikove estetske ideje kojima propitkuje konvencionalne sustave. Upravo ti sustavi predstavljaju umjetničko djelo kroz video, fotografiju, skulpturu, instalaciju, kolaž i sliku, istaknuo je Mrduljaš.

"Naziv izložbe je 'Exhibition continues' jer izložba ide iz jednog u drugi prostor, pa i u drugi grad i tako u krug. Riječ je o instalacijama, ali i malo tipičnijim mojim radovima koje sam radio posljednjih petnaestak godina. U sklopu izložbe su izložene i fotografije magle u raznim oblicima i vremenima, a iz Barcelone smo donijeli i još neke moje radove", rekao je Aballi te istaknuo kako je izložbu želio koncipirati tako da pokaže nevidljivost, odsutnost i prolaznost vremena.
U tijeku nastajanja radova koristio je, kaže, razne tehnike i materijale među kojima prašinu, razbijeno staklo, uništene novčanice, razlomljene objekte i fotografije.
Jedna od instalacija nosi naziv "Drugi balkoni" gdje je umjetnik izmjestio zavjese sa svih sedam balkona Palače Milesi.

Svrha te naočigled apsurdne geste je naglasak na prisutnost jednog od glavnih arhitektonskih elemenata tog prostora -balkona. Zahvaljujući tome može se promatrati vanjski prostor, a sunčeva svjetlost ulazi u unutrašnjost, dodao je.

Ignasi Aballi je rođen 1958. godine u Barceloni, prije tri godine je dobio prestižnu nagradu Joan Miro Prize. Izlagao je širom svijeta, predstavljao Španjolsku na 52. Venecijanskom bijenalu (2007.) i Sydney bijenalu (1998.), a održao je i mnoštvo samostalnih izložbi.
Izložba će biti otvorena do 16. lipnja.


vRIsak – Marina Šur Puhlovski 14. dobitnica književne nagrade VBZ-a

ZAGREB/RIJEKA - Književnica Marina Šur Puhlovski dobitnica je 14. književne nagrade VBZ-a za najbolji neobjavljeni roman 2018., koju joj je donio rukopis "Divljakuša", "(anti)ljubavni roman" koji je žiri proglasio vrijednim doprinosom hrvatskoj suvremenoj prozi, u kojemu autorica izbrušenom i preciznom naracijom potresnu dramu međuljudskih odnosa transformira u snažnu jezičnu umjetninu.

Odluku o nagradi objavio je u srijedu na svečanoj dodjeli u sklopu festivala knjiga i autora vRIsak u Guvernerovoj palači u Rijeci predsjednik prosudbenog žirija, književnik Zoran Ferić. Istaknuo je kako je ove godine žiri imao izuzetno težak posao jer je među pristiglim rukopisima bio jako velik broj vrlo kvalitetnih.

"Proteklih je godina bilo raznih trendova, pročitali smo puno romana, ponekad je bilo puno fantastičnih romana, puno priča o vampirima, pa ratnih romana; smjenjivali su se razni žanrovi. Ali kad bih trebao vrednovati sve dosadašnje godine dodjele, čini mi se da je ove godine ukupno došlo najviše rukopisa koji zaslužuju objavljivanje, da kao knjige zaslužuju ući u kulturu. Čini mi se da se to događa prvi put", rekao je Ferić, uz kojega su nagradu, kao i svake godine do sad, žirirali Strahimir Primorac, Jagna Pogačnik, Milo Stojić, te glavni urednik VBZ-a Drago Glamuzina.

 

Vrijedan doprinos suvremenoj hrvatskoj prozi

U rukopisu "Divljakuša" Šur Puhlovski se bavi ljubavlju, odnosno, onime što se dogodi kad se pokaže da ljubavi možda nikada nije ni bilo. Svoju intimnu ispovijed njezina glavna junakinja započinje u trenutku definitivnog raspada svog braka – u času kad joj se "grlo stisnulo, od jada, od poniženja, od stida nad raspletom života koji je započeo kao bajka".

Radnju romana, koja se zbiva u Zagrebu i jednim dijelom u Rijeci, autorica je smjestila u 1970-e godine, a obuhvaća sedmogodišnje razdoblje, od kad se mlada protagonistica zaljubljuje i potom udaje za kolegu sa studija književnosti, da bi potom, od početne zatravljenenosti njegovom razbarušenošću i verbalnim dosjetkama za koje je mislila da su dio njegova umjetničkog senzibiliteta, uskoro shvatila da je zapravo žrtva ženskaroša, lijenog, intelektualno nedoraslog i beskrupuloznog čovjeka.

Da bi se s tim nosila i da bi se takvog čovjeka oslobodila, ona se mora osloboditi "zatvora" u koji su je strpali obitelj, okolina, tradicija, bajke... Mora podivljati.

"Izbrušenom i preciznom naracijom, 'Divljakuša' govori o tome kako zaljubljenost, to stanje prvotne opčaranosti, može biti daleko od ljubavi, čak i sama njezina negacija", stoji u obrazloženju žirija koji je na proglašenju pročitao Ferić.

"Ovaj (anti)ljubavni roman zapravo je priča o životu koji curi kroz prste, o našim životima 'u kojima nas nema', a kad napokon shvatimo što nam se dogodilo − život je već ostavio duboke, trajne ožiljke. To je priča o ljubavi u doba oskudice i o vremenu bez ljubavi. Spisateljica glasom svoje junakinje/pripovjedačice uvjerljivo ostvaruje dojam zbiljskog, nepredvidivog života svakodnevnim jezikom – ne izmišljenim, lažnim, nego onim koji sam svjedoči ljepote i okrutnosti ljudske zbilje; nema tu fraza, ali ima njihova razglobljavanja, fraze se razbijaju i dobivaju sasvim novo značenje, govore nam tko smo i kakvi smo uistinu", mišljenje je ocjenjivačkog suda.

Pisan dugim, ali jasnim rečenicama, s dobro profiliranim likovima i izuzetnim smislom za detalj, roman "Divljakuša" vrijedan je doprinos našoj suvremenoj prozi, djelo koje potresnu dramu tananih međuljudskih odnosa transformira u snažnu jezičnu umjetninu, zaključio je Ferić.

Marina Šur Puhlovski (1948.) objavila je dosad ukupno 19 knjiga, uključujući šest romana i jednako toliko zbirki kratkih priča, pa zbirke putopisne proze, eseja, dnevničkih zapisa i pripovijesti, za koje je dobila nekoliko nagrada, među kojima nagradu "Zvane Črnja" za najbolju knjigu eseja 2015.

 

Najvažnije je pronaći svoj glas

Nagradu – ček na 100 tisuća kuna i otisnuti primjerak knjige – dobitnici su uz Ferića uručili direktor VBZ-a Mladen Zatezalo i pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar.

U kratkom razgovoru nakon uručenja, Šur Puhlovski je kazala kako piše oduvijek, od kada zna pisati, a riječi i priče fascinirale su je još u najranijem djetinjstvu.

"Najvažnije u pisanju je kako pronaći svoj glas. Dugo sam tražila svoj glas, nikako nisam htjela da on zvuči tek približno kao ja", rekla je autorica, koja je otkrila i da je ta nagrada za nju svojevrsna "treća sreća" jer je na VBZ-ov natječaj već dvaput prije slala svoje rukopise i s oba je ušla u uži izbor. Sva tri romana – prvi je "Nesanica", a drugi "Igrač" – povezuje isti ženski lik, a u "Divljakuši" je riječ o epizodi koja se također obrađuje i u prvoj knjizi serijala, ali joj se pristupa iz drugačije perspektive.

Šur Puhlovski je zahvalila VBZ-u na nagradi i članovima ocjenjivačkg suda što su prepoznali njezin roman i dali joj tu nagradu. "Napisala sam 20 knjiga, pišem čitav život a ovo je prva književna nagrada koju sam dobila, i to anonimno. Doista sam presretna da sam ju dobila, i da sam to doživjela, jer već imam neke godine 'koje su sumljive po trajnosti'", našalila se autorica, koja upravo piše novu zbirku priča "u kojoj se u jednoj od priča nastavlja i raspreda sudbina jednog od likova iz ovog romana".

Na natječaj je ove godine stiglo 112 rukopisa, koji su prijavljivani anonimno, pod šiframa. Roman Marine Šur Puhlovski do pobjedničkog je naslova došao kroz dva kruga glasovanja, u kojima je dvanaest naslova odabrano u širi, te šest u uži izbor za nagradu. Nagradu dodjeljuje izdavačka kuća VBZ u suradnji s partnerima Dalmacijavino i Pipi, sponzori su Tisak Medija i Znanje, a realizaciju nagrade dijelom je potpomoglo i Ministarstvo kulture.

Dodjelu nagrade uveličao je nastup glazbene skupine White on White.


Ministrica Obuljen Koržinek otvorila manifestaciju "Muzeji izvan muzeja"

ZAGREB - Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u srijedu su otvorili manifestaciju "Muzeji izvan muzeja" na uglu Bakačeve i Cesarčeve ulice, u neposrednoj blizini Trga bana Jelačića u Zagrebu.

Muzeji su predstavljeni u MIM "paviljonu" - atraktivnoj instalaciji izgrađenoj od prozračne drvene strukture, u obliku golemoga gnijezda, u čijem su "krilu" smješteni muzeji sudionici: Hrvatski prirodoslovni muzej (poticatelj i nositelj projekta), Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej suvremene umjetnosti i Tehnički muzej Nikola Tesla.


Radionice, predavanja, predstavljanja....

Svaki od muzeja sudionika predstavljen je pomno osmišljenom prigodnom ekspozicijom, a sudjeluju i u organizaciji popratnih sadržaja - radionicama i predavanjima.

U paviljonu će se, uz izložbe, odvijati i brojne stručne radionice, a u večernjim satima predavanja i prezentacije.

Ministrica Obuljen Koržinek zahvalila je muzejskim djelatnicima koji su sudjelovali u pripremi te manifestacije i ostalim muzealcima koji rade na tome da privuku novu publiku u muzeje.

Podsjetila je kako je naš mali muzej u Betini prije nekoliko dana dobio veliku europsku nagradu Sileto, kao što je u utorak objavljeno i da je sinjski Muzej alke dobio veliku nagradu Europa nostra.

To su, istaknula je ministrica, velika priznanja struci i našim muzelacima i svemu što rade za naše društvo i našu kulturu.

Sigurna sam da će se i ova manifestacija, čije je sjeme začeto u Zagrebu, proširiti diljem Hrvatske, rekla je ministrica.

Hrvatski prirodoslovni muzej u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba u povodu Međunarodnog dana muzeja organizirao je manifestaciju "Muzeji izvan muzeja" koja se održava do 20. svibnja.

Projekt je osmislio autorski tim: Nediljka Prlj Šimić i Katarina Krizmanić, više kustosice Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i Nedjeljko Mikac, dizajner i umjetnik.

Cjelokupno događanje zamišljeno je, istaknula je ravnateljica Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja Tatjana Vlahović, kao svojevrstan iskorak i izlazak muzeja izvan muzejskih prostora.

Tako bi se, smatra, bogata kulturna baština u znatnoj mjeri približila posjetiteljima. Program će, ocijenila je, doprinijeti boljoj međumuzejskoj komunikaciji što je jedan od preduvjeta za planiranje zajedničkih muzejskih projekata koji bi mogli biti važna okosnica buduće kulturne strategije Grada Zagreba.

Ocijenila je kako će manifestacija senzibilizirati javnost za muzejsku baštinu, pri čemu će se zagrebački muzeji predstaviti na inovativan i nekonvencionalan način te dodatno obogatiti kulturnu i turističku ponudu.


Replika Penkalinog zrakoplova i maketa Prirodoslovnog muzeja

Posebna atrakciji jest izložena replika Penkalinoga zrakoplova, koji je postavljen uz sam paviljon. Izložena je i maketa novoga Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Katarina Krizmanić u ime autorskoga tima istaknula je kako će ova manifestacija približiti bogatu kulturnu baštinu posjetiteljima preko novoga medija i otvorenoga javnog prostora.

Želja nam je, naglasila je, da manifestacija Muzeji izvan muzeja postane svojevrsni festival muzeja te da u dogledno vrijeme uključi sve zagrebačke pa i hrvatske muzeje, a potom i gostujuće europske muzeje.


Na 25. festivalu glumca održan Dan domaćice Branke Cvitković

ANDRIJAŠEVCI - U Lovačkoj kući u Andrijaševcima nedaleko od Vinkovaca u srijedu je u sklopu 25. festivala glumca upriličen Dan domaćice festivala, a priliku da ugosti kolege, sudionike tog festivala ove je godine dobila nacionalna prvakinja Branka Cvitković.

"Posebna je čast biti domaćin, odnosno domaćica Festivala glumca i prvi put sam se u životu našla u ovakvoj ulozi, čime sam se priključila nizu velikana hrvatskoga glumišta, od Fabijana Šovagovića do svih ostalih", rekla je Branka Cvitković. Dodala je kako domaćica Festivala glumca nije lako biti jer se od nje očekuje da bude na svim predstavama i događajima.

Po riječima glumca Zijada Gračića, Festival glumca najvažniji je festival hrvatskoga glumišta kad je riječ o glumcima. "Ovo je jedini festival u čijem je središtu glumac. Glumac je i izbornik i domaćin festivala, a glumci sjede i u ocjenjivačkom sudu. Ovakvim susretima njegujemo i glumačko zajedništvo, koje nam je itekako potrebno", rekao je Gračić.

Tijekom druženja na Danu domaćice glumci i njihovi gosti imali su priliku kušati slavonske delicije, a zabavljali su ih tamburaši.

Ovogodišnji festival glumca održava se od 11. do 20. svibnja. Grad domaćin je Ilok, a domaćica festivala nacionalna prvakinja Branka Cvitković. Tijekom Festivala glumca gradovi Ilok, Otok, Županja, Vinkovci i Vukovar ugostit će 20 predstava iz svih krajeva Hrvatske po izboru ovogodišnje izbornice Nade Abrus.

Nagrade i priznanja dodijelit će se u nedjelju, 20. svibnja u Iloku.


Izložba nadahnuta staroslavenskom mitologijom u Galeriji ULUPUH

ZAGREB - Izložbom "Retrospektivom kroz slavensku kulturu", na kojoj su predstavljeni studentski crteži, maske, kostimi i odjevni predmeti nadahnuti staroslavenskom mitologijom, u zagrebačkoj Galeriji ULUPUH u srijedu je počeo projekt o odnosu staroslavenske mitologije, kostimografije i maski.

Pod nazivom "Maske - staroslavenska mitologija, Kostimografska promišljanja - maske kroz povijest od funkcionalnog do nefunkcionalnog" projekt se realizira u dva dijela - kroz izložbu i događanje u Muzeju Mimara.

Pokrenuli su ga studenti kostimografije zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta s mentorima, a ostvaruju ga u suradnji sa studentima i mentorima Akademije dramske umjetnosti, Muzičke akademije Zagreb, Akademije likovnih umjetnosti, Arhitektonskog fakulteta, učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, Škole za modu i dizajn.

Program u Muzeju Mimara započeo je radionicom izrade kostima i izvedbom "Harmonija disonance" Muzičke akademije iz Zagreba te dramsko-muzičkom izvedbom A. Dvoraka i S. Rahmanjinova.

Radovi s kostimografske radionice predstavit će se navečer performativnom izložbom "Maske: staroslavenska mitologija“ , u izvedbi studenata Akademije dramskih umjetnosti i režiji studentice kazališne režije i radiofonije, Rajne Racz.

Za kraj događanja najavljeno je predavanje "Kako su maske ušle u hrvatsku dramu i kazalište" dramaturginje i teatrologinje, Mire Muhoberac.

Izložba u Galeriji ULUPUH bit će otvorena do 17. svibnja, a ulaz je slobodan.

Mentori projekta su Ivana Bakal, Marin Sovar, Đurđica Kocijančić i Sanja Jakupec.


Tabor Film Festival od 5. do 8. srpnja

TUHELJSKE TOPLICE - Tabor Film Festival održat će se od 5. do 8. srpnja u dvorcu Veliki Tabor, a organizatori i ove godine, na 16. izdanju festivala očekuju vrhunske kratkometražne filmove.

Art direktor Festivala Ivan Ramljak naglasio je na konferenciji za novinare u srijedu da većih koncepcijskih promjena neće biti, a selekcija u međunarodnoj konkurenciji još nije dovršena kako bi se u program uvrstili najnoviji filmovi, objasnio je.

"Prijavljeno je više od tisuću filmova iz više od 80 zemalja. Selekcija u međunarodnoj konkurenciji još traje. Cilj ovako kasne selekcije je da se u program festivala uvrste najnoviji filmovi", rekao je Ramljak.

U domaćem dijelu natjecanja, gdje je selekcija jučer završena, izdvojio je Igora Grubića s novim animiranim filmom "Kako se kalio čelik" te Vjerana Vukašinovića sa "Sava raka tika taka" koji je, po Ramljakovim riječima, dobrodošlo osvježenje na domaćoj sceni.

U sklopu popratnih filmskih sadržaja i ove godine bit će Sound & Vision program koji spaja film i glazbu izvođenu uživo. Za ovaj koncertno-filmski program odabran je audiovizualni projekt "Spiritual Market" glazbenika Vedrana Ružića i njegovog sastava uz projekciju filma koji kao autori potpisuju John Kardum, Ira Tomić i Vedran Ružić.

U sklopu programa Zagorski specijal prikazat će se film Dvorac koji je snimljen za vrijeme četvrtog Tabor Film Festivala prije 12 godina u sklopu maratona kratkog filma. U ovogodišnjim retrospektivama posjetitelji će moći uživati u filmovima splitskog redatelja Borisa Poljaka i mladog beogradskog redatelja Stefana Ivančića.

Luka Juranić ispred organizacijskog tima najavio je i bogat koncertni program. Pips, Chips & Videoclips, Zoran Predin i Svemirko najnovija su imena dodana bogatom glazbenom lineupu, a prvi put će u sklopu Festivala biti održana i kazališna predstava "Hoerspiel". Ukupno će se održati 30-ak koncerata na pet pozornica.

Svoju potporu Festivalu i ove je godine dala Krapinsko-zagorska županija. Župan Željko Kolar čestitao je na konferenciji organizatorima na sjajnih 15 godine koji su županiju stavili, po njegovim riječima, na kulturnu i turističku mapu.

"Festival je iz godine u godinu bogatiji programom a podrška će iz županije biti i dalje. Namjera je da posjetiteljima uz Festival nudimo i izlete po županiji. Ovakav događaj interesantan je za kulturnu scenu ne samo naše županije već cijele Hrvatske", zaključio je župan Kolar te dodao da je festival uspio privući ciljanu publiku, posebice izvan Hrvatske.


Na 11. Festivalu mediteranskog filma Split pedesetak domaćih i stranih filmova

SPLIT - Na 11. Festivalu mediteranskog filma Split, koji će se održati u Splitu od 7. do 16. lipnja, publika će moći pogledati pedesetak atraktivnih domaćih i stranih filmova, koji su već osvajali nagrade na najvećim svjetskim festivalima, najavio je u srijedu na konferenciji za novinare u Kinoteci Zlatna direktor Festivala Alen Munitić.

Popratni program festivala "Druga strana Mediterana" ove godine u fokus stavlja južnoameričku kinematografiju. Napomenuvši da su zemlje Južne Amerike kulturom i mentalitetom jako slične Mediteranu, Munitić je kao najatraktivniji naslov najavio paragvajski film "Les Herederas", dobitnika triju nagrada u Berlinu od čega dva Srebrna medvjeda.

"Meksički 'Time Share' je na Sundanceu dobio nagradu za najbolji scenarij i bit će ga zanimljivo pogledati u kontekstu turizma. Na istom tom festivalu nagradu za najbolju žensku ulogu dobila je glumica iz argentinske humorne drami 'The Queen Of Fear'", rekao je.

Festival će otvoriti talijanski film "Emma", a na programu će biti još dva talijanska naslova, dok će festival zatvoriti danski film "The Guilty" koji će se prikazati izvan konkurencije. Riječ je o napetoj drami koja prati jednu večer u životu operatera za hitne pozive, rekao je Munitić.

Dodao je kako je upravo taj danski film favorit publike gdje je god prikazan, a osim nagrade na Sundanceu nagrađen je i u Rotterdamu. Munitić je dodao da će film u isto vrijeme kada i u Splitu biti prikazan i u Bolu, Hvaru, Komiži i Imotskom čime će biti otvoreno Kino Mediteran.

Festival će se osim u kinoteci Zlatna vrata održavati i u Ljetnom kinu Bačvice,


FEKP: Tema nasljeđa u suvremenom kontekstu

ZAGREB - Festival europske kratke priče (FEKP) okupit će od 27. svibnja do 1. lipnja u Zagrebu, Rijeci i Samoboru niz istaknutih inozemnih i domaćih autora, oko teme nasljeđa koja će se kroz čitanja, razgovore, promocije, druženja, sagledati u kontekstu aktualnog trenutka.

Roman Simić, kreativni direktor Festivala, objasnio je kako se FEKP ove godine bavi svim onim temama koje ih se "apsolutno tiču", a gdje je nasljeđe shvaćeno kao ono oko čega se u Hrvatskoj i Europi posljednjih godina 'lome koplja', geografije, povijesti, nacije, kulture, spola, roda, svjetonazora, klase, rase, obitelji.

"Nasljeđe može biti puno toga, nasljeđujemo jezik, boju kože, povijest, priču svoje obitelji, kulturu, svjetonazor. Od nekog nasljeđa se možemo osloboditi, od nekoga ne možemo ili ne želimo, a nama je zanimljivo progovoriti o svemu što jesmo i što ostavljamo generacijama iza nas", rekao je Simić u srijedu na konferenciji za novinare.

Kratku priču vodi kao formu koja od samog postanka služi za prenošenje priče o tome tko smo, no i predaje priču onima koji dolaze iza nas.

Tema nasljeđa odredila je i odabir gostiju koji će sudjelovati na ovogodišnjem, 17. izdanju Festivala. "Htjeli smo pozvati autore iz cijelog svijeta koji svojim djelom, životnim pričama i stavovima daju odgovore i problematiziraju neka od pitanja", dodao je.

Inozemnim gostima dobrodošlica će se izraziti već na samom neformalnom otvorenju kada će im kuhati domaći pisci, Zoran Ferić, Senko Karuza, Robert Mlinarec i Ivica Prtenjača, u tradicionalnom programu "Čuvajte se: Hrvatski pisci kuhaju!".

"Festival već sedamnaest godina pokazuje kako izvanredna književnost ne mora biti i uštogljena, naši programi su ozbiljni, ali istovremeno opušteni. Kada s nekim podijeliš stol, jasno ti je da si zaobišao sve proceduralne i formalne stepenice, da nisi došao na marginu, nego u srce događanja gdje si dobrodošao", napomeno je Simić.


Niz gostiju, dobitnika prestižnih književnih nagrada

Među ovogodišnjim gostima ističe se američka autorica srpskih i slovenskih korijena Tea Obreht, dobitnica Nagrade Orange za prvijenac, roman "Tiger's wife" koji je bio i proglašen bestsellerom New York Timesa. Objavljuje u New Yorkeru (koji ju je uvrstio na popis 20 najboljih američkih pisaca mlađih od 40 godina), Atlanticu, Harpersu i Guardianu.

Na Festival dolazi i dobitnik Bookerove nagrade, britanski autor Ben Okri, čija su djela, prepoznatljiva po magijskom realizmu, prevedena na dvadesetak jezika. Rođen je u Nigeriji, a nakon studija u Velikoj Britaniji ostaje raditi u Londonu. Uspoređuju ga Marquezom i Rushdiejem.

Bit će tu i velška spisateljica Carys Davies, dobitnica prestižne 'kratkopričaške' nagrade Frank O'Connor te jedan od najznačajnijih španjolskih autora srednje generacije, Ignacio Martínez de Pisón, koji je često na filmovima surađivao sa španjolskim redateljima, primjerice slavnim Fernandom Truebom.

Ukrajinski pisac Andrej Kurkov, najpoznatije svjetsko ime suvremene književnosti na ruskom jeziku i autor više od dvadeset knjiga, u Zagrebu će predstaviti svoj novi roman "Zakon puža".

"Priče tog ukrajinskog autora rođenog u Rusiji obiluju groteskom, satirom, nadrealnim i morbidnim, a tematizira tranzicijski period i jedan je od najcjenjenijih autora iz tog podneblja", rekao je Sven Popović s Festivala.

Festivalska publika imat će se prilike upoznati i s belgijskom autoricom Rachidom Lamrabet, koja se u svojim romanima i pričama bavi sudbinom imigranata marokanskog podrijetla (odakle je i ona) te sudarom dviju kultura. Zalaže se za pravo žena muslimanske vjeroispovijesti da nose burku.

Gosti su još talijanski autor Flavio Soriga, najmlađi predstavnik sardinskog književnog vala, Jan Carson iz Sjeverne Irske, Carlos Fonseca iz Kostarike, koji glasi za jednog od najperspektivnijih južnoameričkih autora današnjice, te nagrađivani pisci Inga Žolude iz Latvije, Suzana Tratnik iz Slovenije i Vladimir Arsenijević iz Srbije.

Od kulinarskog druženja preko plesa i stripa do pjesničko-filmskog programa

Festival se neformalno otvara kulinarsko-književnim događanjem 27. svibnja u vrijeme ručka, no već isti dan počinje i s programom, prvim razgovorom o nasljeđu u kojemu će s vlastitim iskustvima nasljeđa iz Srbije, odnosno Nigerije, sudjelovati Tea Obreht i Ben Okri.

Ove godine programi su povezani i s drugim granama umjetnosti, pa će se već u nedjelju oddržati izvedba plesne predstave "Ples i priča" u Zagrebačkom plesnom centru, a organizirat će se i razgovori o odnosu književnosti i stripa.

U okviru Festivala proglasit će se pobjednici festivalskog natječaja, 29. svibnja u Teatru &TD u Zagrebu. Čitanje pobjedničke priče tradicionalno će zatvoriti festival.

Pobjednik odlazi na nagradni dvotjedni boravak u baltičkoj rezidenciji za pisce i prevoditelje u Ventspilsu u Latviji., druga nagrada je rezidencija Kurs u Splitu, a treća besplatna radionica Centra za kreativno pisanje za kratku priču.

"Za sve mlade autore, nove ljude koji se prvi put pojavljuju na književnoj sceni lijep je i emotivan trenutak kada se mogu popesti na pozornicu s poznatim i međunarodno priznatim piscima", istaknuo je Ivan Jozić s FEKP-a.

Iz riječkog programa izdvojio je razgovor naslovljen "Pisati o sebi" u okviru kojega će Zoran Ferić i Damir Urban pokušati razjasniti nesporazume koji se često događaju oko toga koliko je nešto autobiografsko u pričama, romanima, pjesmama koje pišu.

Zatvaranje Festivala u Boogieju donosi program G-točka u kojemu sudjeluju Carlos Fonseca, Flavio Soriga i Remi, hrvatska glazbenica, reperica i tekstospisateljica.

Za sam kraj Festivala ostavljen je i program "6 za put: pokretne slike i granice", u okviru kojega će se prikazati šest kratkih filmova na temu nasljeđa. Riječ je o suradnji šest međunarodnih književnih festivala te pjesnika i filmaša iz Velike Britanije, Kanade, Bangladeša, Južnoafričke Republike, Trinidada, Tobaga i Hrvatske.

 

VIJESTI IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Nizozemski trgovac nekretninama otkrio prvog "novog" Rembrandta u 44 godine

AMSTERDAM - Nizozemskom trgovcu nekretninama Janu Sixu dogodilo se otkriće života na aukciji 2016. kada je prepoznao Rembrandtov rad na slici nepoznatoj četiri stoljeća.

Portret lijepo odjevenog mladića crvene kose predstavljen je u srijedu kao prvi "novi" Rembrant od 1974.

Slika će mjesec dana biti izložena u amsterdamskom muzeju Hermitage.

Uz pomoć neimenovanog investitora, Six je na dražbi u Londonu kupio "Potret mladog gospodina" naslikanog oko 1634. za 185.000 dolara. Iskustvo uči da danas vrijedi puno, puno više.

"Pronalazak Rembrandta je nevjerojatan osjećaj", rekao je Six.

Taj trgovac umjetninama ima poseban odnos s Rembrandtom, jer je odrastao u kući prepunoj djela klasičnih majstora slikarstva, uključujući Rembrandtov portret jednog od njegovih predaka, bivšeg gradonačelnika Amsterdama. također imena Jan Six.

Uz dobro poznavanje umjetnika i toga vremena, Six je uočio poseban tip ovratnika koji je bio u modi kratko vrijeme 1633., naslikan stilom koji je tih dana koristio samo Rembrandt.

Stručnjak za nizozemsko i flamansko slikarstvo proveo je 18 mjeseci analizirajući uzorke boje i redarske snimke ne bi li potvrdio da je kupio pravog Rembrandta.

Tridesetdevetogodišnji trgovac umjentinama na kraju je dobio potvrdu brojnih stručnjaka za Rembrandta, uključujući bivšeg šefa Rembrandt Research Projecta koji je godinu dana verificirao autentičnost slike.

Dosad se uopće nije znalo da slika postoji, jer o njoj nije bilo nikakvih tragova u literaturi. Zbog toga je to otkriće drugačije od drugih slika pripisanih Rembrandtu za čije se postojanje znalo.

Six kaže da je istog trena znao o čemu se radi. "Vidio sam tako puno pojedinosti koje su upućivale na Rembrandta, bio sam posve uvjeren", rekao je.

Vjeruje se da je novootkrivenog Rembrandta, visokog jedan metar, slavni umjetnik naslikao u 28. godini života. Gotovo sigurno se radi o dijelu veće slike, kažu stručnjaci, na kojoj je vjerojatno prikazana mladićeva žena.

Six kaže da će se dati u potragu za kupcem svoje slike, no nije htio nagađati koliko bi mogla vrijediti.


Biološki sat povezan s promjenama raspoloženja

ZAGREB - Poremećaji u biološkom ritmu mogu izložiti ljude pojačanom riziku od promjene raspoloženja, kažu znanstvenici.

Sat otkucava u gotovo svim stanicama u tijelu koje se mijenjaju prema tome kako tkivo funkcionira u dnevom ritmu.

Istraživanje provedeno nad 91.000 ljudi pokazalo je da su poremećaji biološkog sata povezani s depresijom, bipolarnim poremećajem i drugim problemima, piše u srijedu BBC

Znantvenici iz Glasgowa kažu da je to upozorenje društvima koja su u sve većem raskoraku s "normalnim" dnevnim ritmovima.

Iako se istraživanje nije bavilo upotrebom mobitela, prof. Daniel Smith kaže kako je "vjerojatno" da su neki ispitanici koji su imali problema noću koristili društvene mreže.

"Moj mobitel se gasi u 22 sata i to je jednostavno zato što nismo evoluirali da bi buljili u ekrane u vrijeme kada bi trebali spavati", rekao je Smith.

Ljudi u istraživanju tjedan su dana nosili monitore koji su bilježili u kojoj su mjeri poremećeni njihovi bioritmovi. Poremećeni se smatraju oni koji su bili jako aktivni noći ili neaktivni tijekom dana.

Ti ispitanici su za šest do deset posto imali više promjena raspoloženja od ljudi koji su živjeli po uobičajenom obrascu, aktivnost danju-neaktivnost noću.

Istraživanje je otkrilo veće stope depresije, bipolarnog poremećaja, usamljenosti, nižeg stupnja sreće, sporije reakcije i promjene raspoloženja u ljudi s poremećenim bioritmom.

Znanstvenici ipak ne mogu sa sigurnošću reći uzrokuju li ti poremećaji mentalne bolesti ili su samo njihov simptom, pa je potrebno provesti dodatna istraživanja, piše BBC.


Roditeljstvo dinosaura: kako su se gnijezdile "kokoši iz pakla"

ZAGREB - Kako sjediti na jajima kada si težak više od 1500 kilograma? Pažljivo, pokazuje novo istraživanje međunarodnog tima znanstvenika iz Azije i Sjeverne Amerike.

Kako su dinosauri podizali mlade oduvijek je teško istraživati zbog razmjerno malo fosila, no sada je otkriveno inkubiranje oviraptorosaura, piše u srijedu BBC.

Stručnjaci vjeruju da su najveći iz tog roda dinosaura slagali jaja oko šupljine u sredini gnijezda.

Šupljina je tako nosila težinu roditelja, omogućujući im da osiguraju toplinu i zaštitu podmlatku bez da razbiju osjetljiva jaja.

Pernati preci modernih ptica, oviraptorosauri su živjeli krajem krede, prije oko 67 milijuna godina.

Zbog okoštale krijeste i dugih repova poput guštera jedna vrsta 'Anzu wyliei' prozvana je "kokoš iz pakla".

"Radi se o zaista zanimljivoj skupini dinosaura", kaže suautorica studije Darla Zelenitsky sa sveučilišta u Calgaryju. "Većina ih je bila mala i težila stotinjak kilograma ili manje. Nalikovali su pricama, s kosturom sličnim papigama. Iako su relativno rijetki, postoji nekoliko zanimljivih primjeraka", dodala je.

Stručnjaci su analizirali oblik i veličinu više od 40 gnijezda, većinom iz Kine i Mongolije kako bi otkrili kako su dinosauri grijali jaja.

Otkrili su da je promjer gnijezda bio 35 centimetara u manjih vrsta do 330 centimetara u najvećih Macroelongatolitusa.

Čini se da je rupa u sredini gnijezda rasla s veličinim vrste, prilagodba koja nije poznata u ptica.

Neka istraživanja sugeriraju da su jaja bila plavo-zelena i da su u najvećih vrsta težila više od šest kilograma.

Stručnjaci stoga zaključuju da su manje vrste oviraptorosaura vjerojatno ležale izravno na jajima koja su u slojevima bila naslagana jedna na druga.

Komentirajući studiju, dr. Lindsay Zanno iz Prirodoslovnog muzeja u Sjevernoj Karolini opisala je mehanizam kao "jednostavan, a istovremeno elegantan".

"Gnijezda dinosaura posebno su vrijedna jer nam otkrivaju kako su evoluirali, prilagođavajući svoja ponašanja da bi grijali i štitili jaja bez da ih razbiju svojim golemim tijelima".


Dijamant Farnese Blue prodan za 6.7 milijuna dolara

ZAGREB - Rijetki plavi dijamant koji je proteklih 300 godina bio u posjedu europskih kraljevskih obitelji prodan je za 6.7 milijuna dolara na dražbi u Ženevi, piše u srijedu BBC.

Farnese Blue bio je vjenčani poklon Elizabeth Farnese, kćeri vojvode od Parme, kada se 1715. udala za Filipa V. od Španjolske.

Prenosio se naraštajima, seleći se iz Španjolske u Francusku, Italiju i Austriju.

Dijamant od 6.1 karata pronađen je u čuvenom rudniku Golconda u Indiji.

Prodan je nakon samo nekoliko minuta licitiranja u Sotheby'su, s lakoćom nadmašivši procjenu od tri do pet milijuna dolara.

Prema aukcijskoj kući, kruškoliki dijamant nekoć je bio dio tijare u vlasništvu francuske kraljice Marije Antoanete.

Identitet kupca nije objavljen.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus