18:03, 24. Svibanj 2018

kultura...

Kultura, 9. veljače 2018.

Objavljeno: 08.02.2018 u 23:08
Pregledano 104 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 9. veljače 2018.

ZAGREB, 9. veljače 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Kolonijalna koprcanja

ZAGREB - Pred punom dvoranom Hrvatskog slova u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici sinoć je predstavljena knjiga Benjamina Tolića "Kolonijalno koprcanjo". O knjizi, koja sadrži kolumne Benjamina Tolića objavljene pretežno u Hrvatskom slovu, govorili su novinar Mate Kovačević, doktor znanosti Damir Pešorda i sam autor. Bitna značajka Tolićevih tekstova, kako su istakli, je zauzimanje za suverenost hrvatskog naroda i njegove države.

Knjiga "Kolonijalno koprcanje" sadrži oko 140 tekstova o društveno političkim događanjima u Hrvatskoj, od kraja 2013. pa do 2017. godine, i prava je poslastica za one koji žele saznati istinu o tom razdoblju hrvatske povijesti.


Arhitekti: Više od polovice aktivnosti predviđenih aktualnom arhitektonskom politikom nije provedeno


ZAGREB - Hrvatska komora arhitekata, priopćila je u petak izvješćujući o rezultatima okruglog stola, kako više od polovice aktivnosti predviđenih aktualnom Arhitektonskom politikom Hrvatske, još nije provedeno.

Apolitika, dokument koji je prije godina odredio što je potrebno učiniti za kvalitetno i odgovorno upravljanje prostorom, definirao je pedesetak aktivnosti koje je trebalo provesti, a koje su grupirane u deset tematskih područja. Provedeno je tek dvadesetak mjera, što predstavlja negdje polovicu od planiranog broja aktivnosti, rečeno je na okruglom stolu „Gdje je danas ApolitikA?“ koji je u organizaciji Hrvatske komore arhitekata (HKA) i Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) održan u četvrtak navečer u Hrvatskom muzeju arhitekture u Zagrebu u povodu pete godišnjice usvajanja dokumenta Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020, ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja.

Za postizanje više razine kulture građenja nužna je suradnja politike, nadležnih tijela, struke i javnosti, a zahtjev za kvalitetom izgrađenog prostora i arhitekture u tom prostoru mora postati sastavni dio svih razvojnih strategija Republike Hrvatske, zaključeno je.

"Imamo najljepšu domovinu na svijetu, ali i 800 tisuća bespravno izgrađenih zgrada koje nam pokazuju da se prema njenom prostoru ponašamo – maćehinski. Utrošili smo milijarde da nepovratno potrošimo jedan i jedinstveni hrvatski prostor, ne razmišljajući o tome da će i ta graditeljska 'baština' ostati u prostoru još 100 ili 200 godina nakon što nas više ne bude", naglasila je u uvodno članica Upravnog odbora Komore arhitekata Rajka Bunjevac.

Sudionici okruglog stola, među kojima su bili i predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja te Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, zaključili su kako ciljevi definirani Apolitikom nisu dosegnuti, a propisane aktivnosti su tek djelomično provedene. Kako bi se izdvojili problemi i preporučio smjer za njihovo rješavanje, nužno je, uz pomoć arhitektonske struke, analizirati rezultate dosadašnje implementacije Apolitike, istaknuto je.

Posebno je naglašeno kako institucije nisu unaprijedile način sudjelovanja javnosti u postupcima donošenja odluka o razvoju, planiranju i uređenju prostora. Također, nije uspostavljen odgovarajući sustav vrednovanja, evidentiranja i zaštite vrijedne graditeljske baštine 20. i 21. stoljeća, kako bi se omogućila njena održiva obnova i korištenje, rečeno je.

Arhitekti su upozorili da zakonodavac nije vratio iz zakona izbačenu obvezu izrade idejnog rješenja ili idejnog projekta prije izrade glavnog projekta, niti je uveo obvezu ocjene arhitektonske vrsnoće projekata prije dobivanja građevinske dozvole.

Ministarstva još nisu osigurala da se odredbe Zakona o javnoj nabavi primjenjuju tako da potiču vrsnoću arhitekture i izgrađenog okoliša, iako su za to ispunjeni zakonski preduvjeti. Tomislav Ćurković iz Upravnog odbora Komore naglasio je da bi zakonodavni okvir trebalo poboljšati te kako cijena izrade projekta ili prostornog plana, nikako ne smije biti glavni kriterij za odabir ponuditelja, a posebice kada su u pitanju poslovi na zaštićenim spomenicima kulture i drugi značajni zahvati u prostoru.

Sudionici diskusije zaključili su kako je na regionalnoj i lokalnoj razini potrebno definirati konkretne projekte u prostoru koje je moguće provesti poštujući odredbe arhitektonskih politika. Za njihovu provedbu, ističu, nisu potrebna dodatna financijska sredstva, već kvalitetnije usmjeravanje postojećih sredstava za prostorni i komunalni razvoj.

Također, istaknuli su kako je potrebno interdisciplinarnim pristupom započeti s izradom nove stambene politike koja će obuhvatiti izradu kriterija i smjernica za planiranje stambenih naselja.

Moderator okruglog stola i predsjednik UHA-e Emil Jurcan naglasio je kako je trebalo u krizi suočiti kvalitativne ciljeve arhitektonskih politika, poput kvalitete izgrađenog prostora, s kvantitativnim padom investicija u izgradnji.



Predstavljena knjiga Krešimira Nemeca "Glasovi iz tmine"


ZAGREB - Knjiga krležoloških rasprava akademika Krešimira Nemeca "Glasovi iz tmine", u kojoj se taj književni povjesničar i teoretičar bavi položajem Miroslava Krleže u suvremenoj hrvatskoj kulturi, predstavljena je u petak u Zagrebu kao važan doprinos novom načinu iščitavanja života i djela najvećega hrvatskog pisca 20. stoljeća.

Knjiga, objavljena u izdanju Naklade Ljevak, sadrži sedam studija u kojima se književni znanstvenik Krešimir Nemec bavi današnjom recepcijom pisca koji je uvijek, otkako se 1914. pojavio na hrvatskoj književnoj sceni s dramom "Legenda", svojim djelima i društvenim angažmanom izazivao radikalne polarizacije i provocirao oprečne kritičke sudove.

Urednica knjige Nives Tomašević istaknula je kako je to još jedna u nizu knjiga na koju je Naklada Ljevak izuzetno ponosna, a koja je više no dobrodošla ne samo akademskoj zajednici, već i široj čitateljskoj publici.

"Krešimir Nemec nam je podario knjigu koja kroz sedam izuzetno zanimljivih eseja i ogleda propituje djelo i poziciju velikog pisca Miroslava Krleže, nudeći novi način iščitavanja njegova života i djela", rekla je Tomašević na promociji u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.

Recenzentica knjige, teoretičarka književnosti i kulturologinja Dubravka Oraić Tolić napomenula je kako je Nemec "autor koji svojim djelima otvara brojne inspirativne teme popularne kulture, a ono što se posebno ističe kod njega jest briga oko kanona estetskih vrijednosti".

"Podsjećao je na nepriznate vrijednosti, provjeravao postojeće, uvodio je žensku dionicu u kanon, vratio nam je Andrića u hrvatsku književnost, a sad je uronio u najveći i ujedno i najviše ideološki kontaminiran opus u hrvatskoj književnosti", rekla je Oraić Tolić.

Pritom se Nemec nije htio svrstati niti u jedan ideološki tabor, već uz pomoć nove kulturologije osloboditi Krležu od svake ideologije, dodala je.

U kontekstu promjena koje su se u tome smislu dogodile od njegove smrti prije 35 godina, Nemec analizira tekstove Krležinih apologeta, ali i brojne protukrležijanske pamflete, otkrivajući razloge zašto taj veliki pisac nastavlja i prekogrobno dijeliti hrvatsku intelektualnu javnost. U analitičkim tekstovima autor se zalaže za postideološko čitanje Krležinih djela otkrivajući njihovu estetsku snagu i provokativnu aktualnost.

Umjesto predgovora ili uvoda, na početku knjige nalazi se poglavlje pod naslovom "Dekanonizacija Krleže?", posvećeno Krležinoj recepciji u cjelini kroz cijelo 20. stoljeće podijeljeno na četiri razdoblja.

Slijedi pet kulturoloških rasprava i jedan esej, u kojima se Nemec bavi istaknutom Krležinom pozicijom na polju hrvatske književnosti u reprezentaciji Prvoga svjetskog rata, njegovim antitetičkim strukturnim principom kao načinom gradbe svojega intelektualnog i književnog svijeta, Krležinim dijalogom s rodnim Zagrebom, obradom "Lede" iz glembajevskoga ciklusa na kalineskuovskoj skali od umjetnosti do dekadencije i kiča, mađarskim tematskim kompleksom u svojim monumentalnim "Zastavama" te, na kraju, i odnosom Krleže i Andrića – jednom "poredbenom skicom".

"Na kraju, da se vratimo na pitanje s početka knjige, da li nam je potrebna dekanonizacija Krleže, Nemecov je odgovor – treba, ali ne ideološka dekanonizacija Krleže koja bi srušila kanon i izbrisala svaku vrijednost Krleže, nego takva koja će ga prevrednovati, nanovo vidjeti, i tako ga sačuvati za estetski kanon onkraj svake ideologije kakav nam je danas potrebniji nego ikada", poručila je Oraić Tolić.

Književna kritičarka, teoretičarka i autorica Helena Sablić Tomić sa Sveučilišta u Osijeku, također recenzentica knjige, ocijenila je kako je knjiga akademika Nemeca "bačena rukavica" po pitanju kako potaknuti na čitanje Krleže, ali "ne onima koji su Krležu čitali i pisali o njemu, već jednoj srednjoj generaciji književnih povjesničara, kulturologa, teoretičara, kako danas možemo Krležu prezentirati i možemo li ga sažeti u našu Tweeter, sms ili Facebook poruku", rekla je Sablić Tomić.

Što bi bilo da nemamo Krležu?

Nemec je istaknuo kako je imao dva temeljna motiva za pisanje te knjige, a prvi je proizašao iz činjenice da je Krleža "veličina koja opterećuje i zato izaziva jednu, freudovski rečeno, nelagodu u hrvatskoj kulturi; prevelik je za nju, izazova šizofreniju".

Dok je bio živ, Krleži su se "lijepili" epiteti poput "bard, stjegonoša, vizionar, mit jedne kulture, Prometej književne riječi, demiurg". Nakon što je umro, opisivalo ga se kao "precijenjen pisac, čista štetočina, tiranija intelektualizma, ambicije veće od nadahnuća, režimska kurva".

"Što se dogodilo s Krležom, što se dogodilo s našim čitanjem Krleže, jesu li ljudi čitali istoga pisca – to je prvo pitanje koje je pokrenulo ovu moju knjigu", pojasnio je autor.

Krleža je ispunjavao daleko veći prostor nego što jedan pisac ispunjava, bio je pregolema pojava za hrvatsku kulturu, zbog čega su se i pojavile te ekstremne amplitude, od adoracije do potpune negacije, jer "mi Hrvati volimo osrednjost i smatramo da sve što strši treba eliminirati", dodao je.

"Drugi pokretač te knjige je pitanje može li se o Krleži uopće govoriti izvan sfere politike i koliko mora proći vremena da bi se to moglo? U svojim analizama pokušao sam ne braniti Krležu - jer, tko sam ja da branim Krležu? Krležu brani njegovo djelo. Ako to ne vidimo, to je onda žalosno", rekao je nadalje Nemec.

Svojom je knjigom također želio postaviti pitanje – što bi bilo da nemamo Krležu, kako bi naš kulturni krajolik izgledao bez njegova djela, te pozvati nekoga od 'krležofoba' da pokušaju odgovriti na to pitanje, istaknuo je.

U knjizi je stoga pokušao "očistiti Krležu od pseudoliterarnih i ideoloških varijabli i ukazati na zaraznu aktualnost njegova djela", napomenuo je Nemec, te pozvao "da ostavimo na stranu šofere, maršale, vilu na Gvozdu i građanski oportunizam na koji ima pravo svaki pisac, i da se vratimo Krležinim tekstovima, nakon čega ćemo morati priznati: 'Stanite ljudi, imali smo pjesnika!'".

Krešimir Nemec autor je velikog broja knjiga, te je objavio više od 150 znanstvenih radova, i priredio za tisak brojna djela hrvatskih književnika. Nagrađen je nizom prestižnih nagrada, među kojima se ističu Državna nagrada za znanost i Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1999.), Nagrada Brandenburške akademije znanosti u Berlinu za izniman doprinos znanosti o književnosti (2004.), Herderova nagrada za književnost na Sveučilištu u Beču (2005.), Nagrada Josip i Ivan Kozarac za životno djelo (2015.), te Nagrada Vladimir Nazor za književnost (2017.).


Izložba dizajnerice Lane Grahek u HDD galeriji


ZAGREB - U okviru programske linije "U prvom licu" HDD galerije u petak se u toj zagrebačkoj galeriji posvećenoj dizajnu otvara izložba Lane Grahek, jedne od produktivnijih i zanimljivijih hrvatskih grafičkih dizajnerica mlađe generacije.

Izložba donosi svojevrsni presjek profesionalnog djelovanja autorice, samostalno i u suradnjama, tijekom posljednjih pet godina.

Kako je najavljeno iz HDD galerije, izložba je zamišljena kao pregled njenih radova nastalih tijekom posljednjih pet godina, uključivši i one realizirane još za vrijeme studiranja na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Većina su povezani s Kulturom promjene Studentskog centra, programima Teatra &TD, MM centra SC-a, Francuskog paviljona te na pojedinačnim projektima tog programa, poput Ganz novog festivala i Velesajma kulture.

Među tim radovima, koji variraju od čisto tipografskih rješenja do onih u kojima se sučeljavaju tipografija i autoričine vektorske ilustracije, bit će predstavljen i autoričin dizajn brojnih promotivnih vizuala namijenjenih webu i društvenim mrežama, koji se, ustvrdio je u najavi izložbe Marko Golub, unatoč svojoj današnjoj dominaciji i najširem dosegu, obično previđaju i rijetko promatraju na istoj ravni kao tradicionalni mediji poput plakata.

Golub smatra da je Grahek u svom dosadašnjem radu za kulturu u okviru SC-a, suprotno razigranosti koju su unijeli njeni prethodnici, pokušala uvesti sustavnost i red u reprezentaciji pojedinačnih identiteta kulturnih aktera koji djeluju na toj adresi, kao i u odnose između različitih vidova njihove tiskane i digitalne promocije – od bannera do billboarda.

Izložba donosi i izbor publikacija koje je Grahek dizajnirala samostalno ili u suradnji s drugim autorima za različite izdavače, najčešće u neprofitnom kulturnom ili obrazovnom sektoru, koji reflektiraju njen nesvakidašnji talent za oblikovanje knjiga i časopisa.

"Ti radovi otkrivaju nam dizajnericu koja veliku pažnju pridaje sadržaju, njegovoj organizaciji te navigaciji čitatelja kroz njega na angažiraniji način od onog koji se očekuje u tom mediju te sigurno dijelom inspiriran iskustvom weba", ocijenio je Golub.

Lana Grahek (Zagreb, 1989.) radi kao freelance grafička dizajnerica. Akademsku godinu 2014/2015. je radila kao demonstratorica na svim kolegijima tipografije Studija dizajna u Zagrebu, te na tom fakultetu 2016. diplomirala s radom "Eksperimentalno izdavaštvo: Transfer iz digitalnog u tiskani medij — osobne arhive".

Među nagradama koje je dobila izdvajaju se dva posebna priznanja za rad TŽV Gredelj — Karel Martens hommage pod mentorstvom profesora Damira Bralića i Nikole Đureka na Danu D 2013. i Izložbi hrvatskog dizajna 1314, te drugu nagradu na Danu D 2015. za diplomski rad.

Od 2014. je stalna suradnica Kulture promjene i Teatra &TD Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu, a od 2013. godine angažirana i na međunarodnom festivalu dizajna Dan D kao dizajnerica i koordinatorica vizualnog identiteta.

Njezina izložba u HDD galeriji će biti otvorena do 22. veljače, a održava se u okviru programske linije "U prvom licu" koja omogućava autorima da iz osobnog rakursa, u suradnji s kustosom, sagledaju i artikuliraju prezentaciju vlastitog dosadašnjeg rada.



Predstavljena slikovnica "Šporki Špiro i Neposlušna Tonka" Olje Savičević Ivančević s ilustracijama Svjetlana Junakovića

 
ZAGREB - Postoje li slučajevi kad je dobro biti neposlušan i svojeglav i moraju li se djeca baš uvijek slijepo držati pravila, pitanja su kojima se bavi slikovnica "Šporki Špiro i Neposlušna Tonka", prva knjiga za djecu književnice Olje Savičević Ivančević, predstavljena u četvrtak u Zagrebu.

Predstavljena je kao duhovita i topla priča koja ruši predrasude, s originalnim dječjim likovima čiji je urnebesni svijet ilustracijama oživio Svjetlan Junaković.

Prvu slikovnicu nagrađivane splitske pjesnikinje i prozaistkinje objavio je nakladnik Sandorf. Autore i knjigu na promociji u prostorima Knjižare Ljevak uvodno je najavila književnica Ivana Bodrožić.  Istaknula je kako je riječ o divnoj knjizi etabliranog autorskog dvojca "koja je vrlo komunikativna i ima jako puno razina, u kojoj se mogu pronaći i odrasli i djeca".

Autorica je otkrila kako nije nikad razmišljala o tome da će napisati slikovnicu za djecu, a na tu je ideju došla kroz svoj rad u kazalištu, kada je vidjela koliko se djeca vezuju uz kazališne likove.

"Uživam pisati za djecu, iako se to dogodilo neplanirano. I pisanje ozbiljnih knjiga za mene je uvijek igra i poigravanje, ali dok radim za djecu, to je igra bez pravila u kojoj je sve dopušteno, u kojoj je ono što je izmišljeno jednako, ili možda i vrjednije od onoga što je stvarno. Granice su pomaknute, a to odgovara mojem senzibilitetu", rekla je Savičević Ivančević.

Neposlušna Tonka je djevojčica koja živi u gradu Utorku, u kojem se svi osim nje slijepo drže pravila. Šporki Špiro dječak je "na zlu glasu", koji živi u pričama, u naklapanjima i razgovorima.

Kad se njih dvoje sretnu, nakon što Špiro pročita oglas u kojem se traži izgubljeni glas jedne Tonke, jednog običnog utorka u Utorku počinje pustolovno putovanje u Uzbudljivi Svijet u kojemu će Šporki Špiro otkriti je li Neposlušna Tonka stvarno neposlušna ili je ona tek djevojčica koju nitko ne sluša, te postoje li i takvi slučajevi kad je dobro biti neposlušan i svojeglav, i nije li baš to jedan takav.

Ilustracije potpisuje nagrađivani ilustrator Svjetlan Junaković, a Savičević Ivančević kazala je kako je odmah znala kojeg ilustratora želi, a to što je  Junaković pristao surađivati na knjizi za nju je bilo "kao ispunjenje nekog dječjeg sna".

Junaković je kazao kako je ta knjiga za njega bila veliko otkriće jer je riječ o izrazito duhovitom tekstu, izvanrednom za ilustratore jer pruža puno materijala.

"Ilustracija nije samo crtež, ilustracija je interpretacija teksta ili ideje, ideja je za ilustratora izuzetno bitna", pojasnio je Junaković. Napomenuo je da je knjiga nešto drugačija od njegovih prethodnih slikovnica jer je "više crtana, više grafički napravljena". Pohvalio je kvalitetu tiska koja je, kazao je, daleko iznad prosjeka hrvatskih knjiga.

Slikovnicu je izdavač najavio kao duhovitu, toplu i povremeno drsku priču, ispričanu virtuoznim i otkačenim stihovima, čiji nesvakidašnji par junaka ruši predrasude o tome što bi dobra djeca trebala raditi i kako bi trebala izgledati.

Priča je to o prgavoj i svojeglavoj ali dobroj djevojčici Tonki, ali u osnovi je to priča o prijateljstvu, napomenula je na kraju autorica, koja je svoj djeci koja pročitaju knjigu poručila kako "treba naučiti praviti razliku između dobrog i lošeg autoriteta". "To djecu nitko ne nauči, treba razviti nepoštivanje lošeg autoriteta," istaknula je.

Olja Savičević Ivančević (1974.) objavila je dosad zbirke pjesama "Bit će strašno kada ja porastem" (1988.), "Vječna djeca" (1993.), "Žensko pismo" (1999.), "Puzzlerojc" (2005.), "Kućna pravila" (2007.), "Mamasafari (i ostale stvari)" (2012.); knjigu priča "Nasmijati psa" (2006.), te romane "Adio kauboju" (2010.) i "Pjevač u noći" (2016.).

Za rukopis "Nasmijati psa" nagrađena je Prozakom, dobitnica je prve nagrade Večernjeg lista za kratku priču te nagrade Kiklop za zbirku poezije "Kućna pravila". Roman "Adio kauboju" nagrađen je nagradom T-portala za najbolji roman, kao i nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost "Jure Kaštelan". Prema romanu je postavljen istoimeni kazališni komad.

Za djecu je napisala i dramske tekstove za predstave "Moj prijatelj Mačkodlak", "Som na cilome svitu" i "Legenda o Beskrajnom moru" te na desetke songova. Prema priči "Šporki Špiro i Neposlušna Tonka" postavljena je i kazališna predstava u Gradskom kazalištu lutaka Split. Knjige su joj       prevedene u desetak zemalja. Uvrštavana je u brojne domaće i strane izbore i antologije.

Živi i radi u Splitu kao slobodna spisateljica.

Svjetlan Junaković (1961.) dobitnik je brojnih nagrada za ilustraciju, animirani film, lutkarske predstave i skulpturu, među kojima i godišnje Nagrade Vladimir Nazor 2016. Izlagao je na samostalnim izložbama u inozemstvu i Hrvatskoj. Surađuje s brojnim izdavačkim kućama kao ilustrator i autor knjiga za djecu, koje su objavljene u više od 30 zemalja. Izvanredni je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Banderas osjeća "golemu odgovornost" glumeći Picassa


BUDIMPEŠTA - Španjolski glumac Antonio Banderas koji snima televizijsku seriju za National Geographic "Picassov genij" u kojoj glumi slavnog slikara, rekao je za AFP da osjeća "golemu odgovornost" u tumačenju uloge "junaka iz Malage".

Na snimanju serije u Budimpešti glumac, koji se zahvaljujući šminki preobrazio u Picassa (1881.-1973.) u poznim godinama, podsjeća se da je umjetnik "rođen u njegovu zavičaju", u Malagi, prijestolnici Andaluzije.

Glumac kaže da je "rastao u sjeni tog velikana" koji je, ističe, "najvjerojatnije najveći umjetnik 20. stoljeća".

"Kad bih išao u školu držeći majku za ruku, svako jutro smo prelazili preko trga Merceda", gdje je Picassova rodna kuća, prisjeća se, govoreći tečnim engleskim sa simpatičnim španjolskim naglaskom.

Serija s deset nastavaka koja se 23. travnja počinje prikazivati u Francuskoj, a 24. u Sjedinjenim Državama, čini mu se zanimljiv način da se ispriča život o "tako istaknutoj osobi".

Na šminkanju mora provesti pet sati kako bi izgledao kao Piccaso u poznim godinama.

No sličnost s njim nije najvažnija, napominje Antonio Banderas, "ne želimo biti muzej voštanih figura".

Shvatiti Picassa

Povijesna vjerodostojnost je jedan od glavnih aduta National Geographica, dodaje.

Najteže je, ističe, "shvatiti Picassa", njegove političke i umjetničke odluke te prirodu njegovih prijateljskih i ljubavnih veza.

"Neprestano moram čitati između redaka pokušavajući pronaći istinu, a to je teško", rekao je.

Radnja u seriji ne teče kronološki i počinje nacističkom bombardiranjem baskijskog grada Guernice 26. travnja 1937. radi pomoći španjolskim nacionalističkim snagama.

"Čestim vraćanjem u prošlost radimo neku vrstu kubističkog prikaza" života "svemogućeg" Picassa.

Velikog umjetnika u mladim godinama tumači Alex Rich ("Glow", "True Detective").



Ljubav je u zraku, ali nije u eteru

 
ISLAMABAD - Pakistan je drugu godinu za redom zabranio bilo kakvo medijsko praćenje ili promociju Valentinova, pošto je lani islamski sud taj blagdan proglasio neislamskim.

Pakistansko regulatorno tijelo elektorničkih medija (Pemra) upozorilo je radijske i televizijske postaje da ne prate nikakve događaje koji imaju veze s Valentinovom.

Zabrana je prvi put uvedena prošle godine pošto je ga je visoki sud u Islamabadu proglasio kulturnim uvozom sa zapada i protivnom islamskom učenju.

Mnogi mladi u Pakistanu, zemlji s golemom muslimanskom većinom u kojoj je 60 posto stanovništva mlađe od 30 godina, zadnjih su godina prigrlili tradiciju darivanja cvijeća, srca i slatkiša za Valentinovo.

Vjersko-politički aktivisti i ekstremne stranke takvo ponašanje, međutim, smatraju nemoralnim.

 

Znanstvenici u laboratoriju razvili ljudska jajašca


EDINBURGH - Znanstvenici su u laboratoriju razvili ljudsko jajašce do pune zrelosti, što bi mogla biti prekretnica u postupcima potpomognute oplodnje.

Znanstvenici u New Yorku i Edinburghu razvili su novu metodu razvoja jajašca od rane faze do potpune zrelosti, objavljeno je u časopisu Molecular Human Reproduction. Jajašca su razvijena do faze kada se mogu oploditi.

"Ovo je prvi put da je ljudsko jajašce razvijeno u laboratoriju do faze potpune zrelosti", kaže se u izjavi sveučilišta u Edinburghu.

Stručnjaci koji nisu sudjelovali u istraživanju pozdravili su rezultate kao obećavajuće, ali upozoravaju da bi mogle proteći godine dok se oni ne pretvore u sigurnu i dokazanu terapiju.

Tehnika bi posebno mogla biti korisna za žene koje, primjerice, prolaze kroz kemoterapiju koja negativno utječe na plodnost.

To bi im omogućilo da se, prije početka kemoterapije, jajašca u ranoj fazi razvoja zamrznu i zatim kasnije u laboratoriju uzgoje do pune zrelosti.



Iako naporan, kašalj je nužan

 
ZAGREB - Svima se to dogodilo, ležite u krevetu i samo što niste usnuli kada vas trgne kašalj. A ako je u pitanju respiratorna infekcija, dobri su izgledi da ćete kašljući provesti pola noći.

Koliko god to bilo naporno, kašalj ima svoju svrhu, kažu liječnici.

Kašalj je važan i složen refleks potaknut nečim što nadražuje grlo ili dišne puteve, poput čestica prašine ili sluzi.

Kašljem, koji služi tome da iz organizma izbaci ono što ga nadražuje, upravlja produžena moždina, dio živčanog sustava s centrima koji kontroliraju automatske vitalne funkcije, poput disanja ili krvnog tlaka. Svjesno razmišljanje za kašalj nije potrebno.

I zato, samo kašljite, kaže liječnica Sabine Gehrke-Beck iz berlinske bolnice Charite. "I tako ga ne možete efikasno suspregnuti".

Nema dokaza niti da su navodno najsnažniji lijekovi za suzbijanje kašlja, poput kodeina, imalo učinkovitiji od placeba, kaže Gehrke-Beck. Iako priznaje da se s kodeinom bolje spava.

Ali pošto kodein relativno brzo može izazvati ovisnost, ipak preporučuje strpljenje i tople napitke, poput čaja, koji pomažu razgradnji sluzi i lakšem iskašljavanju.



Quincy Jones tvrdi da je Jackson plagirao "Billie Jean"

 
NEW YORK - Slavni glazbeni producent Quincy Jones koji stoji iza niza uspješnica Michaela Jackson, optužio je pokojnog kralja popa da je plagirao nekoliko svojih hitova, među njima i mitsku pjesmu "Billie Jean".

"Ne želim to govoriti javno, no Michael je pokrao mnoge stvari. Pokrao je mnogo pjesama", rekao je 84-godišnji producent koji je sudjelovao u realizaciji mitskih Jacksonovih albuma "Thriller" i "Bad".

"Osim toga bio je makijavelist koliko god je mogao", rekao je Quincy za portal Vulture.

Upozorio je i na sličnosti između "Billie Jean" i pjesme "State of Independence", diskokraljice Donne Summer, koja je bila objavljena nekoliko mjeseci prije Jacksonova hita, a oba je projekta producirao sam Jones.

Jacksona, koji je umro 2009., Quincy Jones je osim toga optužio za "šrktost" jer je odbio kreditirati Grega Phillinganesa kada je pripremao hit "Don't Stop 'Til You Get Enough". Phillinganes je svirao klavijature za Thriller.

Quincy Jones i dalje je vrlo aktivan u svijetu glazbe, a nedavno se istaknuo interviewom za časopis GQ u kojem je rekao da ima 22 tvrtke diljem svijeta, da govori 26 jezika i da se podvrgnuo tretmanu u Švedskoj koji će mu omogućiti da poživi 110 godina.



Sjevernokorejski orkestar održao koncert u Južnoj Koreji uz prosvjede


GANGNEUNG - Sjevernokorejski orkestar od 137 glazbenika u četvrtak je održao svoj prvi koncert u Južnoj Koreji na kojem je stotinama Južnokorejaca svirao popularne melodije dok su desetci prosvjednika izvan koncertne dvorane bubnjajući izražavali nezadovoljstvo ovim gostovanjem.

Koncert Samjiyon Banda održan je dan nakon otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Južnoj Koreji u trenutku kada dolazi do poboljšanja odnosa sa Sjevernom Korejom, što pokazuje i posjet sestre sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Un-a koja bi trebala doći u petak.

U nastupu u obalnom gradu Gangneungu sjevernkorejski glazbenici svirali su pjesme iz obje Koreje, ali i zapadnjačke melodije, uključujući i temu iz broadwayskog mjuzikla "Fantom u operi".

"Svirali su popularne pjesme kako bismo uživali u koncertu, a koncert je nadišao moja očekivanja", rekla je 37-godišnja Jun Sang - sik koja je došla s njenom devetogodišnjom kćerkom. "Moja kćer je rekla da je osjećala ponos kada je vidjela kako Južna i Sjeverna Koreja zajedno sviraju".

Koncert koji je trajao 90 minuta završio je bez "bisa" iako ga je publika tražila. Sjevernokorejski organizator je, međutim, zahvalio posjetiteljima na toploj dobrodošlici.

To je bio prvi koncert sjevernokorejskih izvođača u Južnoj Koreji od 2000., kada je jedan drugi orkestar prešao granicu kako bi na zajedničkom koncertu obilježio Dan oslobođenja Koreje 15. kolovoza.

Više od 150.000 Južnokorejaca prijavilo se za lutriju za karte za dva koncerta koja će održati sjevernokorejski glazbenici. Slučajnim odabarim 780 pobjednika dobilo je po dvije ulaznice.

Na koncertu u četvrtak bilo je 812 slušatelja, među kojima 252 posebna uzvanika koje je izabrala vlada.

Na temperaturi ispod nule na nekih pet minuta od koncertne dvorane 80 prosvjednika puštalo je pjesme protiv Olimpijade i bubnjalo.

Oko stotinu policjaca zadržavalo je prosvjednike dalje od koncertne dvorane.

"Oni su tu da bi radili budale iz Južnokorejaca, i to ne mogu prihvatiti", rekao je 71-godišnji Kwon Oh-seok koji je na prosvjed doputovao uz Seula.

Sjevernokorejski orkestar drugi će koncert održati u Seulu u nedjelju.



U velikoj povorci Riječkog karnelala u nedjelju očekuje se više od 10.000 maškara

 
RIJEKA - Velika međunarodna karnevalska povorka 35. riječkog karnevala krenut će središtem grada u nedjelju, 11. veljače u podne, a u njoj se očekuju 104 maškarane skupine i 71 alegorijska kola te više od 10.000 maškara, najavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare u gradskoj upravi.

Na karneval, koji ove godine traje manje od mjesec dana, od 17. siječnja do 14. veljače, najavljen je dolazak 12 maskiranih skupina iz Hrvatske te 10 iz inozemstva - Italije, Slovenije, Belgije, Crne Gore, Srbije i Makedonije.

Prije nego što krene povorka, gledatelje će na Korzu zabavljati Prve riječke mažoretkinje, a nakon posljednje skupine, koju tradicionalno čine Halubajski zvončari, na moru u riječkoj luci zapalit će se pust i prirediti veliki vatromet te nastaviti karnevalska zabava na više mjesta u gradskome središtu.

Uoči velike povorke, u subotu će se održati Karnevalski bal na kojem će se prikupljati novac za Sportski savez osoba s invaliditetom i nabavu sportske opreme za sportaše s invaliditetom.

Gradonačelnik Vojko Obersnel pozvao je Riječane i njihove goste da u nedjelju dođu na karneval, koji je, uz njegovanje tradicije i običaja, postao prepoznatljiv riječki brend, turistički i ekonomski važan, o čemu svjedoče gotovo popunjeni smještajni kapaciteti u Rijeci i okolici.

 

Za Trumpa nije dobro imati vjetar u leđa

 
WASHINGTON - Vjetar u leđa dragocjena je pomoć u savladavanju zapreka, no Donaldu Trumpu nije saveznik već izdajnik jer razotkriva ono o čemu javnost već dugo nagađa, visok stupanj ćelavosti 71-godišnjeg američkog predsjednika.

Novinarka Huffington Posta Ashley Feinberg pomnije je pogledale prošlotjedne snimke predsjednika Trumpa koji ulazi u Air Force One i skrenula pozornosti javnosti na nestašni vjetar koji mu puše u leđa i razotkriva ćelavost od zatiljka do tjemena.

Neobična frizura predsjednika Trumpa odavna intrigira javnost koja je dosad češće komentirala nepostojanu boju njegovih pramenova od platinastih do napadno narančastih.

Sam Trump više je puta tvrdio da ne nosi periku, ali je priznao da se služi lakom.

Komentirajući vjetar u Trumpovoj kosi frizeri su ustvrdili da predsjednik ćelavost prikriva začešljavanjem pramenova koje raspoređuje po glavi i dobro učvršćuje lakom.

U svojoj knjizi "Vatra i bijes, iza kulisa Bijele kuće", novinar Michael Wolff piše da se predsjednikova kći Ivanka Trump ne ustručava suradnicima ispričati da se otac podvrgnuo kirurškoj intervenciji kako bi smanjio ćelavost.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus