07:10, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 9. svibnja 2017.

Objavljeno: 09.05.2017 u 05:09
Pregledano 233 puta

Autor: Icom, Hina
  Kultura 9. svibnja 2017.

Zagreb, 9. svibnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


U Arheološkom muzeju izložba o antičkoj Crikvenici


ZAGREB - I
zložba "845⁰C Ad Turres", svečano otvorena u utorak u Arheološkom muzeju u Zagrebu, donosi dvije tisuće godina staru priču o antičkoj Crikvenici kroz izloške s lokaliteta arheoloških istraživanja keramičarske radionice pronađene na području Crikvenice i Vinodola koja, prema riječima autorice izložbe Goranke Lipovac Vrkljan, daje vrijedne uvide u razvijenost toga područja u 1. stoljeću naše ere.

Riječ je o keramičarskoj radionici koja je bila smještena na području antičkog Ad Turresa, naselja i cestovne postaje na prostoru današnje Crikvenice, koje se na poznatom zemljovidu Rimskog carstva - Tabuli Peutigeriani nalazilo na magistralnoj cesti od Akvileje prema Saloni, između Tarsatike i Senije, istaknula je u povodu izložbe u razgovoru za Hinu Lipovac Vrkljan.

"Izložbom smo htjeli prikazati presjek kulturnog krajolika šireg crikveničkog zaleđa i Vinodola, kroz jedan arheološki pregled od prapovijesti, kako bi smjestili nastanak te radionice i njezinu važnost unutar šireg arheološkog kulturnog krajolika", rekla je Lipovac Vrkljan, koja je i voditeljica istraživanja.

Ad turres (lat. Kod kula, Kod tornjeva) prvotno je bio postaja i promatračnica na važnoj cestovnoj komunikaciji koja je prolazila kroz Vinodolsku dolinu a povezivala je važne gradove Carstva; Akvileju, Solin i Sisak. Oko te promatračnice s vremenom se razvilo naselje u kojem je tijekom 1. i 2. stoljeća naše ere djelovala lokalna keramičarska radionica.

Povjesničari i arheolozi godinama su pretpostavljali da se Ad Turres nalazio upravo na mjestu današnje Crikvenice, no osim spomena u nekoliko povijesnih izvora i male količine pokretnih nalaza, pravih materijalnih dokaza za to nije bilo, napomenula je Lipovac Vrkljan.

Učestali pronalasci keramičkih nalaza na području nogometnog igrališta bili su poticaj da se 2004. na pomoćnom nogometnom igralištu provedu prva probna arheološka istraživanja, da bi sustavna arheološka iskapanja provedena u suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Ministarstvom kulture otkrila antičku keramičku radionicu s ostacima sačuvanih keramičarskih peći i čitavog niza različitih keramičkih proizvoda.

To je otkriće važno iz nekoliko razloga - jer je definiralo prvu regionalnu keramičarsku proizvodnju i to u 1. stoljeću naše ere, u vrijeme integracije tog prostora u rimsku civilizaciju, te ukazalo na razinu urbanističkog razvoja regije.

"Važnost je te izložbe pokazati da je u to vrijeme rane urbanizacije prvog stoljeća na tome području već postojao urbanizam, kao i organizirana vrlo složena lokalna, regionalna keramičarska proizvodnja, koja je postala konkurentna onoj s prostora Italije", pojasnila je Lipovac Vrkljan.

Crikvenička je radionica bila tehnološki vrlo napredna manufaktura a riječ je o golemu proizvodnom kompleksu: "Dosad je istraženo tek 2 tisuće kvadrata te je otkriven škart od proizvodnje 52 tone keramike. Ako imamo podatak da je u tim pećima otpad činio samo deset posto proizvodnje, to su strahovite brojke, što ukazuje doista koliko je ta radionica imala gospodarski značaj u to vrijeme", napomenula je autorica.

Jedinstveni lokalitet

Tu se proizvodio asortiman proizvoda, od građevinske keramike, krovnih opeka, transportne ambalaže – amfora, do cjelokupnog stolnog posuđa koje se koristilo za kuhanje.

"Na temelju desetogodišnjih istraživanja uspjeli smo ne samo otkriti velike keramičarske peći gdje se to proizvodilo, već definirati i vlasnika koji je ostavio svoj pečat na masi građevinske keramike, kao i njegovo podrijetlo, a radi se o jednom Italiku, pripadniku senatorske obitelji Sekstu Metiliju Maksimu", rekla je Lipovac Vrkljan.

Kako bi se prikupila referentna skupina znanstvenih dokaza o razlikovnosti lokalno proizvedene keramike od one uvezene, provedene su arheometrijske analize na keramici i na lokalnoj glini, te je dokazano da je podrijetlo sirovine upravo u zaleđu Crikvenice odnosno u Vinodolu.

Da bi se dokazalo da su se upravo iz te gline proizvodili predmeti u radionici morala se dokazati temperatura pečenja – a na to se odnosi i naslov izložbe, 845 stupnjeva Celzijevih, što je temperatura na kojoj se u radionici peklo.

Lokalitet je jedinstven i po svojoj očuvanosti - naime, još samo nekoliko radionica iz istog perioda u Europi ostalo je sačuvano u takvom obimu.

Izložba, koja ostaje otvorena do 11. lipnja, donosi replike, odnosno fotografije arheoloških nalaza keramičarskih peći, prikazuje uporabnu građevinsku keramiku kroz rekonstrukcije objekata kuće, ali i čitav asortiman raznih tipova posuđa, te 3D model rekonstrukcije antičke keramičarske radionice u Crikvenici.

Među mnogim zanimljivim nalazima ističe se pronalazak amfora koje su tipološki određene kao tip Crikvenica a datiraju u 1. stoljeće.

Dosad se uspjelo locirati samo radionicu, dok je položaj naselja ostao neotkriven.

Ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelić istaknuo je kako mu je izuzetno drago što se zahvaljujući međuinstitucionalnoj suradnji konačno može i zagrebačkoj javnosti predstaviti nalaze okupljene tom važnom izložbom, koja je premijerno bila predstavljena 2014. u Crikvenici.

"Arheološki muzej u Zagrebu, Institut za arheologiju i Muzej Grada Crikvenice predstavljaju danas jednu 'vruću' temu, '845 stupnjeva Ad Turres', na izložbi koja će tijekom sljedećih mjesec dana predstaviti rezultate važnih istraživanja koja se već desetak godina provode na arheološkim nalazištima na području Crikvenice", kazao je Mihelić.

Napomenuo je kako su upravo rezultati istraživanja bili temeljni podstrek za osnivanje samog Muzeja Grada Crikvenice koji je, iako je riječ o jednoj relativno mladoj ustanovi, već navikao i širu ali i stručnu javnost na vrlo lijepe i kvalitetne izložbe.

Izložbom se žele predstaviti rezultati dosad provedenih istraživanja, ali i povećati svijest javnosti o lokalitetu čija važnost prelazi granice ne samo Crikvenice i Vinodola, nego zauzima važno mjesto na karti antičkih arheoloških nalazišta Europe.

 

Pokopan akademik Mirko Tomasović


ZAGREB -
Ugledni  hrvatski književni povjesničar i marulolog akademik Mirko Tomasović pokopan je u utorak u krugu svoje obitelji na zagrebačkome groblju Mirogoj.

Akademik Tomasović bio je naš najvažniji marulolog, prevoditelj s romanskih jezika, teoretičar i povjesničar književnosti te pedagog koji je naraštaje studenata odgajao na komparativnoj književnosti i svojim brojnim znanstvenim tekstovima i knjigama, posebice o starijoj književnosti i Marku Maruliću.
 
 Mirko Tomasović rodio se u Splitu 6. studenoga 1938., a umro je u Zagrebu 7. svibnja 2017. Rano djetinjstvo je proveo u Kučićima u blizini Omiša, gdje je polazio četverogodišnju pučku školu, a u rodnom gradu završio je klasičnu gimnaziju. Studirao je komparativnu književnost i francuski jezik na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (1959.-1963.). Od 1971. do 1999. nastavnik je na Odsjeku za komparativnu književnost matičnoga fakulteta. Za redovitoga člana Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Razredu za književnost izabran je 2000.

Tomasović od 1957. objavljuje prijevode, prepjeve, stručne i znanstvene radove te knjige u Hrvatskoj i inozemstvu. Autor je više knjiga, među kojima su "O hrvatskoj književnosti i romanskoj tradiciji", "Domorodstvo i europejstvo" i "Lijepa naša književnost".

Priredio je desetak djela hrvatskih autora, sastavio nekoliko antologija te preveo petnaestak knjiga iz talijanske, francuske, portugalske, španjolske i provansalske lirske, epske i dramske literature. Godine 2009. objavio je u Matici hrvatskoj životno prevoditeljsko djelo, prepjev "Oslobođenog Jeruzalema" Torquata Tassa.

 

 

 

 

 

 

 

Predstavljen zbornik "Miro Gavran - prozni i kazališni pisac"


ZAGREB - Zbornik "Miro Gavran - prozni i kazališni pisac", koji sadrži viđenja književnog i kazališnog rada uglednog književnika Mire Gavrana iz pera uglednih teatrologa i književnih teoretičara, predstavljen je u utorak u Zagrebu kao znanstvena posveta djelu najizvođenijeg i najprevođenijeg hrvatskog dramatičara i nagrađivanog proznog pisca.

Zbornik sadrži šesnaest izlaganja s istoimenog stručnog skupa održanog u listopadu 2015. u Novoj Gradiški u sklopu književno kazališne manifestacije "Let s Gavranom".

Uvodno ga je u Društvu hrvatskih književnika predstavila koordinatorica projekta Biljana Dakić, ravnateljica organizatora manifestacije, Gradske knjižnice Nova Gradiška.

Istaknula je kako je Miro Gavran jedan od rijetkih mladih srednjoeuropskih pisaca koji je svojim proznim a napose dramskim stvaralaštvom postigao jedinstven uspjeh i potvrdio status svjetski priznatog dramatičara i romanopisca.

"Taj zbornik sadrži iscrpna i nadahnuta izlaganja vrsnih poznavatelja njegova stvaralaštva koja su nam na skupu pomogla rasvijetliti čudesnost njegova uspjeha, da s lakoćom osvaja privrženost svih uzrasta čitatelja i redatelja diljem svijeta", rekla je Dakić.

O tome govore prijevodi na 38 svjetskih jezika, više od 20 prestižnih europskih i svjetskih nagrada, preko tri milijuna gledatelja njegovih više od 300 dramskih uprizorenja u zemlji i svijetu, te preko 200 izdanja njegovih knjiga na hrvatskom i drugim jezicima, a Gavran je i jedini živući dramski pisac kojemu je posvećen čitav jedan festival, Gavranfest, rekla je.

Napomenula je da je "Miro Gavran preletio mora i oceane i svojim književnim stvaralaštvom povezao kontinente, ali se kao rijetko koji pisac vjerno i s radošću vraća svojem rodnom gradu" - rođen je u Gornjoj Trnavi, u Brodsko-posavskoj županiji.

Cilj međunarodnog skupa posvećenog tom "danas najeminentnijem književnom imenu u svijetu" jest potvrda važnosti njegova djela u suvremenom književnom i kazališnom kontekstu, a želja je izdavača da zbornik nadahnutih stručnih radova o njemu nađe najkraći put do uma i srca čitatelja diljem Hrvatske i svijeta, te da bude dodatan poticaj za nova proučavanja njegova stvaralaštva, zaključila je Dakić te najavila održavanje trećeg "Leta s Gavranom" koncem 2017., koji će u cijelosti biti posvećen djeci i mladima.

Na Gavranovu vjernost zavičaju osvrnula se i urednica zbornika, književnica Julijana Matanović, koja je napomenula kako je Gavran "čovjek koji je oduvijek znao da je veliki čovjek i veliki pisac dužan svome zavičaju", a "Miro Gavran i Nova Gradiška su najbolji primjer jedne velike ljubavi između zavičaja i njegova pisca".

"Potom, tu je i Zagreb, koji je uvijek pomalo sumnjičav prema 'ljudima od uspjeha' i koji od svijeta prepisuje ljubav i poštovanje prema Gavranu", rekla je Matanović, koja je i koordinatorica simpozija.

Istaknula je kako "pisca treba uzimati u njegovu poetičkom vrtu", a u vrtu Mire Gavrana nalazi se "stvaralaštvo koje njeguje tradicionalne vrijednosti, ne želeći se svidjeti, a ipak se sviđa više nego svi mi ostali".

U zbornik su uvršteni radovi cijenjenih autora, književnih teoretičara, teatrologa, kritičara iz Hrvatske, Rusije, Slovačke i Makedonije. Uz Julijanu Matanović, to su Venko Andonovski, Alen Biskupović, Zdenka Đerđ, Alica Kulihova, Ana Lederer, Željka Lovrenčić, Lucija Ljubić, Miroslav Međimorec, Mira Muhoberac, Sanja Nikčević, Jasmina Pacek, Dubravka Težak, Galina G. Tiapko, Ivan Trojan i Igor Žic.

Na vrijednost Gavranovih dramskih predložaka ukazala je dizajnerica i kostimografkinja Jasmina Pacek, autorica niza scenografija i kostimografija za Gavranova djela.

Istaknula je kako je raditi prema Gavranovu predlošku veliki izazov zbog s jedne strane složenih kompozicijskih struktura, dok s druge autor daje veliku slobodu minimalnim didaskalijama.

Teatrologinja Mira Muhoberac osvrnula se na Gavranovu "mizanscensku strukturu napravljenu matematičkom preciznošću", napomenuvši kako Gavran svojim dramama "pokazuje školski primjer discipline, pouzdanosti, razumljivosti, jasnoće, izvrsnoga poznavanja dramaturškog i spisateljskog zanata ali i vrhunsku umjetnost utemeljenu na tajni egzistencije".

Gavran je zahvalio svima na uloženom velikom trudu u oblikovanje zbornika, te svim autorima koji su sudjelovali u njegovu nastanku.

"Tu nema niti jednog teksta koji je napisan ovlaš, reda radi, to su tekstovi ljudi koji me doista prate, koji su vidjeli desetke mojih predstava i pročitali desetke knjiga, koji su tu saželi svoje znanje i vještinu", rekao je Gavran, te poručio kako je on "zaista možda najsretniji pisac u Hrvatskoj i Europi, što se ne sramim priznati, jer imam ljude koji me čitaju i koji me podržavaju na ovako stručan ali i prijateljski način".



Raspisan natječaj za književnu nagradu "Fran Galović"


ZAGREB - Društvo hrvatskih književnika (DHK), Podravsko-prigorski ogranak DHK i Grad Koprivnica raspisuju natječaj za književnu nagradu "Fran Galović" 2017., priopćilo je DHK.

 Nagrada se dodjeljuje za najbolje samostalno objavljeno književno djelo na temu zavičaja i/ili identiteta.
 
 U obzir se uzimaju djela hrvatskih autora pisana svim hrvatskim jezičnim idiomima, a natjecati se mogu nakladnici ili pojedinci s prvim izdanjima knjiga koje su objavljene između 1. srpnja 2016. i 30. lipnja 2017.

 Nagrada se sastoji od diplome i novčanog iznosa, a autoru knjige uručuje se na svečanosti zatvaranja 24. međunarodnog festivala "Galovićeva jesen" krajem listopada 2017. u Koprivnici.

 Nagradu "Fran Galović" isti autor može dobiti samo jednom.

 Za sudjelovanje u natječaju potrebno je poslati pet (5) primjeraka knjige na adresu: Grad Koprivnica, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Zrinski trg 1, 48000 Koprivnica – s naznakom: Za Nagradu „Fran Galović“.  
 
Natječaj je otvoren do 30. lipnja 2017.

 

Počeli Dani otvorenih vrata HAZU


ZAGREB - Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zvonko Kusić otvorio je u utorak Dane otvorenih vrata HAZU, manifestacije kojom najviša hrvatska znanstvena, kulturna i umjetnička ustanova posjetiteljima približava svoju raznovrsnu djelatnost i bogatu baštinu prikupljenu u 156 godina postojanja.

 Kusić je naglasio kako će za javnost biti otvorena palača HAZU i njezinih tridesetak znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica u Zagrebu, Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima i Zadru.
 
 "I ove godine organiziramo raznovrsne prezentacije, izložbe, promocije, predavanja, radionice i koncerte", rekao je dodavši kako su priređena 133 događanja, od toga 79 u Zagrebu, a 54 u drugim hrvatskim gradovima.
 
 Ova dvodnevna manifestacija održava se šesti put, a za javnost su otvorena vrata Akademijinih jedinica na osam zagrebačkih adresa. U atriju palače posjetitelji će moći svaka dva sata razgledati najvrjedniji eksponat koji se čuva u HAZU – Baščansku ploču, kao i i repliku Škrinje svetog Šimuna, o kojima će govoriti akademik Josip Bratulić. U atriju će se moći razgledati i izložba "HAZU kroz fotografije".

 U palači HAZU bit će i predavanja, među kojima i akademika Vladimir Paara o skrivenim genomskim korelacijama čovjek–neandertalac–čimpanza,  Marija Šlausa o teškom životu migranata u novoj domovini na primjeru starih Hrvata.

 Najavljeno je i predstavljanje knjiga: "U suton kajkavskoga književnog jezika (Povijesnosociolingvistička analiza jezika Ivana Krizmanića)" Bojane Schubert i "Narodna medicina: izvori i istraživanja", koju su uredili akademik Marko Pećine i Stellae Fatović-Ferenčić.
 
 Na programu su i predavanja o jezičnim temama – "Izoglose refleksa jata na tronarječnome karlovačkome području" Marine Marinković, "Korpusna istraživanja frazema i mogućnosti za leksikografiju" Ivane Filipović Petrović i "Ludbreški doprinos hrvatskoj kajkavskoj književnosti" Jele Maresić.
 
 U salonima palače HAZU bit će organizirano čitanje poezije u kojem će sudjelovati akademici Jakša Fiamengo, Dubravka Oraić-Tolić i Luko Paljetak.
 
 Od zanimljivosti iz interijera palače HAZU tu je soba koja je pripadala utemeljitelju Akademije biskupu Josipu Jurju Strossmayeru gdje se čuvaju neke od njegovih osobnih stvari, a zanimljiva je i Akademijina spomen-knjiga, u koju su se upisali mnogi istaknuti Akademijini gosti, među kojima i britanska kraljica Elizabeta II., švedski kralj Carl XVI. Gustaf i kraljica Silvija, danski princ Henrik, te nobelovci Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog i Linus Pauling.
 
 Moći će se razgledati i komadić kamena s Mjeseca koji su 1972. Akademiji darovali američki astronauti iz misije Apollo 15.

 U Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU posjetitelji će osim stalnog postava moći razgledati i izložbu Muzejski vremeplov.
 
 U Knjižnici Akademije moći će se razgledati Memorijalna soba nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga uz stručno vodstvo Prelogovih učenika, akademika Vitomira Šunjića, akademika Mladena Žinića i Krunoslava Kovačevića.  Ondje će prvi put biti izložena i nedavno otkrivena fotografija dodjele Nobelove nagrade Lavoslavu Ružički.

 Priređeno je još nekoliko izložbi: Tragovima Fausta Vrančića, uz edukativnu multimedijsku radionicu, "Izvornici u Digitalnoj zbirci HAZU" uz prigodnu radionicu, izložba restauriranog primjerka najstarijeg zagrebačkog misala "Missale Zagrabiense 1511." te izložba radova Katarine Ferek Petrić "Umijeće ljubavi".

  Luka Šešo i Jakša Primorac održat će predavanju o etnografskom radu Antuna Radića, a u Knjižnici HAZU će biti predstavljene knjige "The Nature and Origin of the Cult of Silvanus in the Roman Provinces of Dalmatia and Pannonia"Ljubice Perinić, knjige "Saxa loquuntur. Rimski epitafi iz sjeverozapadne Hrvatske" Branke Migotti, kao i predstavljanje 14. sveska Benešićeva "Rječnika hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića" urednika akademika Milana Moguša i Anje Nikolić-Hoyt. Zaklada HAZU u svom prostoru u Knjižnici HAZU priređuje izložbu knjiga objavljenih potporom Zaklade.

 U Arhivu HAZU moći će se razgledati izložba "Orijentalne zbirke HAZU" na kojoj će biti izložena dva originalna rukopisa iz 16. stoljeća te uvećane fotografije drugih odabranih rukopisa, uz stručno vodstvo voditeljice Orijentalne zbirke Tatjane Paić Vukić.
 
 Odsjek za povijesne znanosti HAZU u svom prostoru priređuje četiri tematske radionice: Hodočašća u Hrvatskoj u srednjem vijeku (dr. sc. Zoran Ladić), Pogled u oporuku Fausta Vrančića: uz 400. obljetnicu smrti (dr. sc. Iva Kurelac), Križarski protuturski ratovi u 15. stoljeću (dr. sc. Goran Budeč) i Dokolica akademske mladeži u Zagrebu krajem 19. stoljeća. (dr. sc. Tihana Luetić).
 
Osim razgledavanja palače za posjetitelje su priređene izložbe "Povijest Društva hrvatskih književnika 1900.–1971."

 U Gliptoteci HAZU moći će se pogledati stalni postav koji sadrži sadrene odljeve antičkih skulptura, stećaka, hrvatske spomeničke plastike od 11. do 14. stoljeća te zbirku djela hrvatskih kipara iz 19. i 20. stoljeća, kao i izložba Boris Bućan: "Što sam vidio jednog popodneva".
 
 Organizirat će se i izložba "Dani stećaka u Gliptoteci HAZU" uz razgled stalnog postava stećaka koji su lani uvršteni na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, kao i radionica na kojoj će se oblikovati stećci i makete nekropola.



Grafiti s motivom Zdravka Mamića na fotografskoj izložbi u galeriji Greta


ZAGREB - Izložba fotografija "Boje i lakovi" novinskog fotografa Jovice Drobnjaka donosi 309 fotografija grafita kojima je tema Zdravko Mamić a pokazuje, priopćila je Galerija Greta u kojoj izložba traje ovoga tjedna, društveni fenomen kontroverznog nogometnog menadžera koji je "prerastao sam sebe".

Sve fotografije snimljene su u Zagrebu, a grafiti potječu sa zidova zgrada, kioska, kontejnera i koševa za smeće, podova i stropova, pokazujući, objašnjava autor fotografija, da je Zdravko Mamić postao opće mjesto, od periferije do centra, "po volumenu čak i veći od sebe samog". Izložba, po Drobnjakovim riječima, "nije ni 'za' niti 'protiv' Mamića, ona samo dokumentira jedno vremensko razdoblje u kojem je uočljiv sve veći porast mržnje i netolerancije među ljudima."

Izloženi radovi problematiziraju devastaciju grada i društvene imovine, identitet društva te propituju tko je Zdravko Mamić zapravo, a tko su autori, koji ga uspoređuju s onim što im je najrepulzivnije: "Ciganima, Srbima, Turcima i pederima", kaže viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Jasmina Bavoljak, navodi se u priopćenju.

Izložene fotografije su izbor od nekoliko tisuća snimaka "anti-Mamić" grafita nastalih od 2011. s ciljem bilježenja "društvenog fenomena Zdravko Mamić". Naime, nitko nije imao takav broj grafita kao što ih je u današnjem vremenu zadobio "kontroverzni nogometni menadžer", navodi se u priopćenju ocjena novinara Nedžada Haznadara.

Izložba, otvorena u ponedjeljak, traje do petka, 12. svibnja.

Galerije Greta ističe kako širokim odabirom autora "novog vala" nastoji na hrvatskoj likovnoj sceni zauzeti mjesto koje je šezdesetih godina prošloga stoljeća imala Galerija SC-a, te postati ne samo središnje, već i kultno stjecište novih tendencija.



Pokrenut "Fund for Others" za financiranje projekata s nezavisne izvedbene scene


ZAGREB - U godini u kojoj obilježava 15 godina kontinuiranog djelovanja, hrvatska udruga za promicanje queer kulture i identiteta Domino pokrenula je program "Fund for Others" (Fond za druge), koji ima za cilj kroz donacije pojedinaca i poslovnog sektora podupirati nezavisne umjetničke i aktivističke projekte.

Program su u okviru udruge Domino pokrenuli Zvonimir Dobrović i Bruno Isaković s ciljem podrške umjetnosti, aktivizmu i obrazovanju pojedinaca čiji rad i ideje nude inspiraciju i osnaživanje unutar vlastitih zajednica.

Fond se oslanja na potrebu uspostavljanja dodatnih modela potpore umjetničkim i aktivističkim projektima, a riječ je o prvoj takvoj inicijativi u Hrvatskoj koja sustavno potiče isprepletenost filantropije pojedinaca i poslovnog sektora.

Kako se ističe u izjavi osnivača, ideja je rezultat promišljanja različitih modela solidarnosti temeljem brojnih primjera iz čitavog svijeta.

"Svjedočili smo brojnim slučajevima snage kreativnosti pojedinaca, grupa i organizacija iz cijelog svijeta koja neizmjerno mijenja okolnosti drugih ljudi na bolje. Također smo naučili da ni najmanji doprinos nije premalen kada je riječ o potpori drugima i to nas je inspiriralo da razmislimo o vlastitim mogućnostima poticanja te vrste solidarnosti. Upravo stoga, uspostavili smo ovaj program kako bismo ponudili priliku svima da pomognu drugima", stoji u izjavi.

Fondom upravlja nevladina organizacija Domino koja iza sebe ima 15 godina iskustva u potpori i produkciji međunarodnih i lokalnih umjetnika i aktivista, a financirat će se kroz redovite donacije i putem posebnih donatorskih akcija "Aukcija za druge", "Zabava za druge", "Ljubav za druge" i "Dobar život za druge".

Namjera je osnivača uključiti u rad Fonda što širi krug onih koji aktivno doprinose razvoju društva temeljenog na građanskoj jednakosti, umjetničkoj slobodi i prihvaćanju različitosti.

Fond je počeo s radom u svibnju 2017. a trenutno obuhvaća nekoliko umjetničkih i aktivističkih projekata razvijenih u suradnji s partnerima iz Hrvatske i inozemstva.

Fond među ostalima podržava "Ljetnu školu izvedbenih umjetnosti" u suradnji s festivalom Zadar Snova, razne kustoske i umjetničke rezidencije u Hrvatskoj i SAD-u, te formalne i neformalne edukacije aktivista i umjetnika, a u povodu dana oslobođenja Zagreba od fašizma 8. svibnja u sklopu Fonda pokrenuta je i Nagrada građana i građanki Grada Zagreba "Nada Dimić".

Nagrada se dodjeljuje jednoj ili više osoba koje su svojim djelom i javnim angažmanom ostavile važan trag na kulturnom i umjetničkom polju Grada, a čije su originalne, inovativne i provokativne kulturne i umjetničke prakse motivirane i radikalnim promjenama ekonomskih, socijalnih i političkih uvjeta u prostoru u kojem djeluju.

"Nagradom 'Nada Dimić' odajemo priznanje i dajemo poticaj umjetnosti i kulturi koja se odupire sve snažnijem sužavanju umjetničkih sloboda i poslušničkom pristajanju na šutnju koje vodi ka brisanju smisla umjetničkog propitivanja i širenja društvenih sloboda uopće. Tragamo za umjetničkim djelima i kulturnim inicijativama koje protestiraju, provociraju i ruše konvencije i tabue. Nagrađujemo umjetničke i kulturne prakse koje zajedno s progresivnim socijalnim pokretima i aktivizmom mijenjaju svijet – na bolje", priopćili su organizatori.

Jedan od ciljeva nagrade je i uspostavljanje modela poticanja građanske solidarnosti kao društvene vrijednosti: u cilju solidarnosti i podrške drugima, u skladu s osnovnom idejom "Fonda za druge", dobitnici nagrade njen novčani dio doniraju inicijativama za koje smatraju da zaslužuju tu vrstu potpore.

Inicijalnu grupu za osnivanje i dodjelu nagrade Nada Dimić za 2017. godinu čine: Zvonimir Dobrović, Bruno Isaković, Eugen Jakovčić, Vesna Kesić i Sonja Leboš, a imena dobitnika kao i doniranih inicijativa bit će objavljena na Dan Grada Zagreba, 31. svibnja.

"Fond za druge je inicijativa za koju duboko vjerujemo da će naići na velik broj podržavatelja i da nastaje u pravom trenutku jer svi svjedočimo sve većim potrebama da budemo aktivni, solidarni i sigurni u vrijednosti društva koje iskreno brine za druge", poručili su osnivači.

Pozivaju stoga sve filantropski raspoložene članove društva da se upoznaju s radom programa Fonda te da svojom donacijom postanu dio ideje jačanja solidarnosti u umjetnosti i aktivizmu.


IZ SVIJETA - MOZAIK

 

 Balet HNK-a Zagreb oduševio publiku petrogradskog Aleksandrinskog teatra

 

PETROGRAD - Balet zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) nastupio je u nedjelju, 7. svibnja, u sanktpeterbuškom Aleksandrinskom teatru s popularnim baletom "Ana Karenjina" u koreografiji Lea Mujića, oduševivši svojim prvim cjelovečernjim baletnim predstavljanjem publiku svjetske baletne metropole, priopćio je HNK.

Baletni ansambl zagrebačke nacionalne kuće publici Sankt Peterburga predstavio se baletom nastalim prema jednom od najpoznatijih romana velikoga ruskog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja, na odabranu glazbu Petra Iljiča Čajkovskoga, koji je veći dio života proveo u Sankt Peterburgu.

U glavnim su ulogama u jednom od najstarijih i najznačajnijih profesionalnih ruskih kazališta nastupili Natalia Horsnell, Guilherme Gameiro Alves i Andrea Schifano, koji su dočekani ovacijama prepune dvorane s gotovo tisuću mjesta, ističe se u priopćenju.

Gostovanjem Baleta zagrebačkoga HNK-a u Sankt Peterburgu obilježena je 50. godišnjica prijateljskih odnosa između dvaju gradova te 25. godišnjica od uspostave diplomatskih odnosa između dviju država.

Riječ je o nastavku kulturne suradnje između prijateljskih gradova Zagreba i Sankt Peterburga započete u listopadu prošle godine "Gala baletnim koncertom", kada su na sceni zagrebačkoga HNK-a nastupili najveći sanktpeterburški baletni solisti.

Izvedbi u Aleksandrinskom teatru nazočio je i ruski ministar kulture Kostantin Suhienko, koji je javno izrazio oduševljenje nastupom zagrebačkoga baletnoga ansambla, dodavši kako takav pljesak i oduševljenje publike već dugo nije čuo, kaže se u priopćenju.

Nova stranica u povijesti hrvatske kulture

Intendantica zagrebačkog HNK-a Dubravka Vrgoč ocijenila je kako je Balet HNK-a u nedjelju "ispisao novu stranicu u povijesti hrvatske kulture". "Oduševljena publika prepoznala je naša nastojanja da umjetničkom kvalitetom ispričamo nove plesne priče", kazala je Vrgoč dodavši kako je to tek početak kazališne suradnje između dvaju gradova i kultura.

Kulturna razmjena zagrebačkog i sanktpeterburškog baleta ostvarena je u suradnji Vlade Grada Sankt Peterburga, HNK-a Zagreb i produkcijske kuće Neva Art, a uz podršku Veleposlanstva Rusije u Hrvatskoj, Ministarstva kulture, Grada Zagreba i zagrebačkog gradonačelnika.

Uoči baletne večeri održana je konferencija za medije na kojoj su, uz intendanticu Vrgoč i ravnatelja Baleta HNK-a Leonarda Jakovinu, nazočili zamjenica gradonačelnika Zagreba Vesna Kusin, potpredsjednik Odbora za kulturu Sankt Peterburga Fedor Boltin, hrvatski veleposlanik u Rusiji Tonči Staničić, predstavnik Hrvatske gospodarske komore u Rusiji Jakov Despot, te ravnatelj produkcijske kuće Neva Art Viktor Minkov.

Izrazili su iznimno zadovoljstvo tim povijesnim baletnim događajem, te najavili nastavak i razvoj kulturne suradnje, kao i niz predstojećih događanja koja će se razmjenjivati na relaciji Zagreb – Sankt Peterburg.

Prva prilika za ponovni susret s ruskim umjetnicima bit će gostovanje najvećih zvijezda sanktpeterbuških baletnih, opernih i mjuzikl kazališta na sceni zagrebačkoga HNK-a 5. i 6. lipnja.

 

Ištvančićev film "Sve je bio dobar san" nagrađen u Houstonu


HOUSTON - Dokumentarni film "Sve je bio dobar san", redatelja Branka Ištvančića, nagrađen je nagradom Brončani remi u kategoriji dokumentarnog filma na 50. Međunarodnom festivalu nezavisnog filma Worldfest koji se održavao od 21. do 30. travnja  u Houstonu.

Ovo novo priznanje našem filmu dodijeljeno je na 50. jubilarnom festivalu koji slavi kao jedan od najstarijih festivala nezavisnog filma na svijetu na kojem su svoje prve nagrade dobili mnogi poznati redatelji kao Steven Spielberg, George Lucas, David Lynch, Ang Lee, Ridley Scott, Braća Coen i Brian De Palma, priopćio je producent Antun Ivanković.

Dokumentarac "Sve je bio dobar san" proučava događaje iz vremena početka rata u Hrvatskoj, dolazak mladog francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera u Hrvatsku, njegovu borbu, tragiku obrane grada Vukovara kao i mučeničku smrt na Ovčari, a sve kroz vizuru njegove majke Lyliane Fournier. Ona u filmu traga za informacijama kako bi došla do posmrtnih ostataka svojeg sina. Pokretači tog projekta su autor filma Branko Ištvančić i producent Antun Ivanković.

Tijekom prošle godine film je prikazivan u digitaliziranim kino dvoranama diljem Hrvatske, izazvao je velik interes i pogledalo ga je preko 15.000 gledatelja, što je izniman rezultat za jedan domaći dokumentarac, ističe se u priopćenju.

Taj autorski dokumentarac koji na drukčiji način promiče istinu i vrijednosti Domovinskog rata snimljen je u produkciji Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata, Udruge Dr. Ante Starčević iz Tovarnika, Udruge za audiovizualno stvaralaštvo Artizana iz Zagreba i u koprodukciji sa HRT-om. Projekt je nastajao uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja, Zaklade Adris i Vukovarsko srijemske županije. Snimanje je trajalo nekoliko godina.

Film je premijerno prikazan 17. veljače 2016. godine u prepunoj dvorani kina Europa u Zagrebu. Nakon što je uvršten u deset finalista u konkurenciji za uglednu nagradu URTI Grand Prix for Autor's Documentary u Francuskoj, film je nagrađen nagradom Grand Prix za najbolji film festivala, Nagradom za najbolju režiju i Nagradom za najbolju glazbu na festivalu Trsat u Rijeci, a na međunarodnom festivalu Beyond the Borders u Grčkoj proglašen je najboljim dokumentarnim filmom. Na prestižnom festivalu dokumentarnog filma IDFA u Amsterdamu uvršten je u program Docs for Sale, a drugu veliku gledanost film je postigao prilikom emitiranja u prigodnom programu na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, 18. studenog 2016., kada je prikazan na Prvom programu HRT-a, navodi se u priopćenju.

 

Objavljen prvi 'foršpan' za nastavak Blade Runnera


LOS ANGELES - Warer Bros objavio je u ponedjeljak navečer prvi 'foršpan' za film "Blade Runner 2049", dugoočekivani nastavak kultnog "Blade Runnera" Ridleyja Scotta iz 1982. godine.

Radnja filma smještena je u Los Angeles i zbiva se 30 godina nakon izvornika. Redatelj je Kanađanin Dennis Villneuve.

Harrison Ford opet je ulozi Ricka Deckarda, policajca koji hvata replikante.

Uz Forda, koji nakon "Ratova zvijezda - Sila se budi" još jednom ponavlja neku svoju kultnu ulogu nakon dugoga vremenskog odmaka, u nastavku "Blade Runnera" naslovnu ulogu tumači i Ryan Gosling.

Zvjezdanu glumačku postavu upotpunjavaju Robin Wright i Jared Leto.

"Blade Runner 2049" u kinima bi se trebao pojaviti u listopadu.



Trump: Vježbanjem se troši ograničena životna energija


WASHINGTON - Američki predsjednik Donald Trump dosad je izgovorio mnogo "bisera". Po posljednjem u nizu, piše američki časopis, njujorški multimilijarder vjeruje da se ljudi rađaju s ograničenom količinom energije, kao baterije, te da ne bi smjeli trošiti vježbanjem ukoliko žele poživjeti dulje.

Ova je 'misao' objavljena u sklopu duljeg teksta o Trumpovim životnim navikama što ga je na svojim stranicama objavio The New Yorker.

"Nebrojena su nagađanja o Trumpovu fizičkom i mentalnom zdravlju, djelomično zato jer o tome imamo malo činjenica. Tijekom kampanje njegovi su suradnici objavili da je visok 192 cm te da teži 107 kilograma, što ne znači da spada u grupu pretilih osoba, ali u svakom slučaju ima višak kilograma", piše The New Yorker.

Kada govori o sebi Trump kaže da "nije velika spavalica" te tvrdi da spava između tri i četiri sata. Najdraža hrana su mu "dobar steak i obrok iz McDonald'sa".

Povremeno odigra partiju golfa jer smatra da u svijetu vlada pogrešno uvjerenje o tome da je vježbanje korisno.

"Ma baš suprotno, svaki je čovjek poput baterije... rođen je s ograničenom količinom energije", smatra Trump.

Obavljanje funkcije predsjednika Sjedinjenih Država bez sumnje je iznimno stresan posao i vjerojatno uzimak danak u zdravlju.

No za razliku od Trumpova prethodnika Baracka Obame kojega se moglo vidjeti kako redovito trči, aktualni predsjednik 'čuva' energiju tek povremeno igrajući golf. Tako, izgleda, želi doživjeti stotu.



Turizam u Istanbulu: Plava džamija, Bospor i presađivanje kose


ISTANBUL - Kao svi turisti koji dođu u Istanbul, i Djamil želi posjetiti Plavu džamiju i brodom preploviti Bospor. Ali taj Palestinac došao je u grad zbog još jednog razloga - presađivanja kose.

S 300 ustanova specijaliziranih za presađivanje kose, Istanbul je postao središte takve vrste estetske kirurgije i privlači pacijente iz cijeloga svijeta, a naročito one s Bliskog istoka.

Iskusni kirurzi, najnovija tehnologija i razumne cijene - takva je ponuda pretvorila turski megalopolis u 'Meku' ćelavaca raznih vrsta.

"Ovdje sam zbog presađivanja kose, Turska ima odličnu reputaciju u tome, ali ću pogledati i znamenitosti", kaže 27-godišnji Djamil.

Saudijac Fejsal u Istanbulu je iz istih razloga, na preporuku svog ujaka koji je već u gradu presadio kosu. "Iznenadila me brzina kojom gubim kosu. Zato sam se odlučio na implantate", kazao je.

Takve turiste nemoguće je ne primijetiti na istanbulskim ulicama. Glave su im svježe obrijane i omotane zavojima. Mnogi stanovnici šale se da bi ilustracije zamotanih glava trebalo uvesti među nove gradske simbole.

Istanbul je zbog terorističkih napada, prošlogodišnjeg pokušaja državnog udara i nestabilne političke situacije zabilježio oštar pad turističkih dolazaka. No to ne pogađa industriju presađivanja kose. Niske cijene i kvaliteta usluge glavni su razlozi za to, kaže Talip Tastemel, direktor jedne od klinika.

"Kozmetička kirurgija i presađivanje kose vrlo su razvijeni sektori u Turskoj, gdje pacijenti dobiju izvrsnu uslugu za četvrtinu uobičajene cijene", kaže Tastemel.

Klinike u cijeni često nude i smještaj i turističke obilaske. "Pacijent samo treba kupiti avionsku kartu, a klinika obavlja sve ostalo", rekao je.

Tri noćenja i presađivanje kose u prosjeku stoje 1200 eura. U Europi samo zahvat stoji do 6000 eura.

Oko 5000 stranaca svakog mjeseca dolazi u Istanbul samo zbog presađivanja kose, kažu u tamošnjoj turističkoj zajednici. Ove se godine nadaju i povećanju od 10 posto. "Tradicionalni turizam je u padu, ali medinski raste", kažu stručnjaci.

Zahvat presađivanja kose traje između osam i deset sati i najmanje je riskantan oblik esteske kirurgije.


Francuska zabranila uzgajanje dupina i kitova ubojica u zatočeništvu


ZAGREB - Francuska je zabranila uzgajanje dupina i kitova ubojica u zatočeništvu, a aktivisti za prava životinja taj su potez nazvali velikom pobjedom, javlja u nedjelju BBC.

Vlada je također zabranila držanje u zatočeništvu svih kitova, dupina i pliskavica, osim orki i dobrih dupina koji se već nalaze u zatočeništvu.

Udruga francuskih zooloških vrtova požalila se da se nitko nije s njom konzultirao glede te zabrane.

Međutim, aktivisti za zaštitu životinja kažu da ova odluka predstavlja "povijesni napredak Francuske".

Ova zabrana trebala bi na kraju dovesti do okončanja "morskih cirkusa" u zemlji, navodi se u zajedničkom priopćenju pet skupina za očuvanje životinjskog svijeta.

Ministrica okoliša Segolene Royal prvo je potpisala jednu verziju zakona u srijedu, ali je odlučila još više pooštriti pravila i u potpunosti zabraniti uzgoj u zatočeništvu nakon što je otkrila da su u akvarijima "neke životinje drogirane", izjavilo je ministarstvo za agenciju AFP.

Nova pravila također zabranjuju izravan kontakt između životinja i publike, uključujući plivanje s dupinima, i propisuje da bazeni u kojima se nalaze životinje moraju biti puno veći.



Žitarice, jogurt i gotovi umaci - prikrivene šećerne bombe


ZAGREB - Žitarice za doručak nekih proizvođača koje se reklamiraju kao iznimno zdrav doručak za djecu i odrasle, često su, poput jogurta i gotovih umaka prave 'skrivene šećerne bombe', pa znanstvenici preporučuju pažljivo čitanje sastojaka na njihovim etiketama.

Njemačka tvrtka Stiftung Warentest koja se bavi testiranjem proizvoda po narudžbi i zbog dobrobiti kupaca, nedavno je objavila rezultate istraživanja o sadržaju šećera u raznim proizvodima koji se nude na policama trgovina.

Kutija sa žitaricama jednog od proizvođača koju su nasumce odabrali sadržavala je 43 posto dodatnog šećera, što znači da se u obroku od otprilike šest dag žitarica nalazio ekvivalet sadržaju osam kockica šećera.

Treba istaknuti da Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) osnovnoškolskoj djeci preporučuje manju konzumaciju šećera na dnevnoj bazi.

Najbolja alternativa su domaći muesli koji se mogu napraviti od zobenih pahuljica i nasjeckanoga sušenog voća, koje sadrži puno zdraviju vrstu voćnog šećera.

I mliječni proizvodi, poput jogurta mogu sadržavati dodatnu količinu šećera. Njemačka tvrtka testirala je 15 prozivoda. Ustanovljeno je da je u nekima među njima količina šećera ekvivalentna četirima kockicama po plastičnoj čašici, koja prosječno sadrži 2,5 dcl jogurta. Pritom nisu računali na šećer koji se prirodno nalazi u mlijeku i u voću koje se u njega dodaje.

Varijanta prirodnih joguta dobra je zamjena i može se zasladiti komadićima voća ili malom žlicom marmelade.

Ako vodite računa o svojoj prehrani, morate pripaziti i na gotove umake koji se nude u trgovinama. Njemačka tvrtka testirala je umake za meso na roštilju koji su sadržavali čak tri kockice šećera po jednoj žlici umaka. Neke vrste ketchupa sadržavale su 1,5 kockice šećera po žlici, upozorili su.

Ako niste u mogućnosti sami pripremiti umak za roštilj, pokušajte smanjiti količinu koju konzumirate.

Iz njemačkog Stiftung Warentesta preporučuju da umake razrijedite prirodnim jogurtom ili koncentratom od rajčice.

Prva posljedica konzumiranja ovakve vrste namirnica je prekomjerna tjelesna težina.

Da bi se organizam izborio sa šećerom, pankreas izlučuje puno inzulina čija je zadaća šećer iz krvi prebaciti u stanice. Ukoliko se unosi veća količina šećera, inzulin u krvi stalno je povišen, što vodi u pretilost i obolijevanje od šećerne bolesti, ali i od kardiovaskularnih oboljenja.

Skriveni šećeri nalaze se i u pakiranjima zdrave hrane koja, ironično, ima malo kalorija, ali puno šećera.

 

Nakon 200 godina vukovi su se vratili u Dansku


KOPENHAGEN - Vukovi, a među njima jedna vučica, vratili su se u Dansku prvi put nakon dva stoljeća, rekao je zoolog s danskog sveučilišta na temelju provedenih testova DNK.

"Od g. 2012. smo znali da su vukovi ušli u Dansku. Sada imamo dokaz da je među njima jedna ženka", a to predstavlja mogućnost okota ovog proljeća, rekao je Peter Sunde, znanstvenik sa sveučilišta Aarhus.

Te životnje su iz Njemačke stigle na zapad Danske, najrjeđe naseljenu skandinavsku zemlju.

"Prešle su dug put, više od 500 km. Mislimo da su to mladunci koje je odbacila njihova obitelj te su krenuli u potragu za novim lovnim područjima", rekao je taj znanstvenik.

Osim DNK, dokazi su prikupljeni putem otisaka i snimaka videonadzora. Znanstvenici su odredili genetski profil pet jedinki, četiri mužjaka i jedne ženke, ali možda ih ima i više. Njihov položaj je tajan kako lovci ne bi bili u iskušenju.

Vukovi su potpuno nestali iz danskog kraljevstva početkom XIX. stoljeća jer su ih istrijebili lovci.

U drugim nordijskim zemljama gdje je ta vrsta zastupljenija, ubijanje vukova, vrste zaštićene Bernskom konvencijom, izaziva žustre polemike između stanovnika, uzgajivača, lovaca, vlade, Europske unije i udruga za zaštitu divljih vrsta.



Brže, više, jače... uz psovku


ZAGREB - Prošle je godine objavljena studija koja je pokazala da su oni koji psuju pametniji i imaju bogatiji rječnik. Sada su znanstvenici tome dodali da psovka pomaže da ljudi budu brži i snažniji.

Znanstvenici s britanskog sveučilišta Keele proveli su dva testa fizičkih sposobnosti i ustanovili da su sudionici proizveli više snage kada su se bodrili psovkama nego neutralnim riječima, prenosi Guardian.

U prvom eksperimentu 29 sudionika testiralo je svoju anaerobnu snagu u kratkim biciklističkim sprintevima.

Morali su izabrati dvije riječi: psovku koju bi koristili kada bi slučajno u nešto udarili glavom i neku potpuno neutralnu riječ kojom bi opisali stol (poput 'drven' ili 'bijel').

U utrci u kojoj su psovali biciklisti su u prosjeku proizveli 24 wata više snage nego u onoj kada su koristili neutralne riječi.  

U drugom eksperimentu 52 sudionika pristupilo je izometrijskom testu rukom. Ponovo su se koristili psovkama i neutralnim izrazima.

Kada su psovali njihova se snaga uvećala u prosjeku za 2,1 kilogram.

"Psovka očito pomaže snazi i izdržljivosti, ali tek moramo ustanoviti zašto", rekao je psiholog Richard Stephens.

U prethodne dvije godine provedene su još dvije odvojene studije o psovanju. Uz već spomenutu koja je pokazala da 'psovači' imaju bogatiji rječnik, druga je otkrila da su oni i iskrenije osobe.

Te studije, kaže Stephens, potrvđuju ono što zapravo već znamo. "Nije da smo ljudima otkrili nešto novo, ali to potvrđujemo na sustavan i objektivan način", rekao je.

"Mislim da ljudi instinktivno posežu za psovkom kada se povrijede ili kada traže dodatni fizički poticaj", kazao je.

Istraživanje je predstavljeno na skupu Britanskog društva psihologa.











← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus