06:44, 15. Prosinac 2018

kultura...

Kultura 9. studenoga 2018.

Objavljeno: 09.11.2018 u 05:43
Pregledano 106 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 9. studenoga 2018.

ZAGREB, 9. studenoga 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Premijera baleta "4 bolera" u riječkom HNK

RIJEKA -
Balet "4 bolera", sastavljen od četiri dijela koje je koreografiralo četvero autora na glazbu Višeslava Laboša, Frederica Chopina, Camillea Saint-Saënsa i Mauricea Ravela, premijerno je izveden u petak HNK Ivana pl. Zajca.

Maša Kolar, ujedno ravnateljica riječkoga Baleta, koreografirala je prvi dio na Ravelov Bolero, kojeg je elektroakustično obradio Višeslav Laboš. Nastupili su gotovo svi članovi tog ansambla. Drugi dio, nazvan "Zid tišine" koreografirao je finsko-britanski koreograf i  plesač Kristian Lever. Glazbena podloga tog baleta u kojem nastupaju plesači Hugo Rodrigues, Svebor Zgurić, Shota Inoue, Ksenija Krutova, Marta Kanazir i Maria del Mar Hernandez je Bolero u c-duru Frederica Chopina. Pijanist Juraj Marko Žerovnik izvodio je Chopinovu glabu uživo.

Japanski plesač Shota Inoue autor je koreografije za bolero nazvan "1/3" na glazbenu podlogu "El desdichado" Camilea Saint-Säensa. Nastupio je Michele Pastorini. Koreograf posljednjeg dijela je jedan od danas vodećih europskih koreografa Andonis Foniadakis. Na izvornu i integralnu inačnicu Ravelova Bolera plesali su Nika Lilek, Emanuel Amuchastegui, Ali Tabouch, Michele Pastorini i Laura Orlić.

Andonis Foniadakis, rodom Grk, školovao se na državnoj plesnoj školi u Ateni, potom u školi Maurice Bejart Rudra u Laussanei. Kao plesač je surađivao s Bejart Ballet, Lyon Balletom, Saburom Teshigawarom i u projektima vlastite trupe Apostome. Kao koreograf je surađivao s kraljevskim baletom Novog Zelanda i brojnim drugima u Europi i drugim dijelovima svijeta. Koreografirao je i tri opere a bio je i suradnik za pokret u filmu "Noah" Darrena Aronofskog. Dobitnik je nagrade Danza i Danza kao najbolji koreograf 2012. Bavi se i pedagoškim radom.


Izložba "Moja umjetnost je moja stvarnost" otvorena u Rijeci

RIJEKA -
"Moja umjetnost je moja stvarnost" naziv je međunarodne izložbe otvorene u petak u riječkoj galeriji Mali salon, kao dio projekta koji su pokrenuli njemački Goethe Institut i Francuski institut u Hrvatskoj, uz podršku njemačko-francuskog fonda za kulturu Elysee.

Kako su na otvaranju izložbe istaknuli predstavnici tih instituta, projekt je usmjeren ispitivanju i revalorizaciji pitanja memorije nasilne prošlosti i pomirenja kroz izgradnju zajedničke budućnosti u Europi.

Cjelokupan projekt se bavi obilježavanjem stogodišnjice kraja Prvog svjetskog rata i idejom pomirenja u Europi, a financira se iz fonda Elysee, koji promovira njemačko-francusku kulturnu suradnju.

Izložba predstavlja dekonstrukciju povijesti, arhiva i povijesnih zbirki te dekonstrukciju načina na koji se stvaraju vladajući stavovi u društvu i vladajući stereotipi, navela je kustosica izložbe Sanja Kojić Mladenov.

Propituje se odnos osobnog identiteta u odnosu na kolektivni, poput religijskog, rodnog ili seksualnog, dodala je.

Dio predstavljenih radova bavi se Romima i njihovim idenitetom u suvremenoj Europi. Tako je prvi dio projekta proveden u lipnju u Brodu na Kupi gdje su održane radionice u kojima su sudjelovali pripadnici tamošnjih Roma.

U fokusu projekta je propitivanje zaboravljenih povijesti i pozicije marginalnih grupa, naročito romske manjine pa izložba "Moja umjetnost je moja stvarnost" propituje vidljivost i položaj umjetničke prakse Roma kao integralnog i ravnopravnog segmenta europskog kulturnog prostora kroz fotografije, video radove, instalacije u prostoru ili video igre i web aplikacije.

Sudjeluju umjetnici Andeja Kulunčić s kolektivom ISTE, Robert Jankuloski, Herlinde Koelbl, Stevan Kojić, Siniša Labrović, Valérie Leray, Monika Moteska, Branislav Nikolić, Vessna Perunovich, André Jenö Raatzsch, Emília Rigová, Selma Selman, Selman Trtovac i Moritz Pankok.


Počela kulturno-znanstvena priredba "Šokačka rič 16"

VINKOVCI -
U svečanoj dvorani Glazbene škole Josipa Runjanina u Vinkovcima u petak je počela kulturno-znanstvena priredba "Šokačka rič 16", posvećena proučavanju, njegovanju, očuvanju i promicanju slavonskog dijalekta i šokačkih govora, koju su pokrenuli i organiziraju Zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije i Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz Vinkovaca.

 Voditeljica Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima Anica Bilić istaknula je kako se već 16 godina "kontinuirano radi na proučavanju, njegovanju i bilježenju govora slavonskog dijalekta".

 "Moramo biti zadovoljni jer nismo posustali u radu, iza nas je 15 znanstvenih zbornika i 16. u nastajanju, iza nas je kontinuitet rada tijekom kojega je nastalo oko 250 radova i 9000 stranica znanstvenih radova s temom slavonskoga dijalekta", rekla je prije početka znanstvenog skupa Anica Bilić.

 Dodala je kako to "i nije toliko dugo vremensko razdoblje jer je jezična politika zadnjih stotinjak godina slavonski dijalekt stavila u zapećak te se treba uložiti golemi trud kako bi se sve propušteno bar djelomično nadoknadilo".

 Bez 'Šokačke riči', ocijenila je, mnogo se toga ne bi istražilo, ostalo bi nezabilježeno te bi nestalo s posljednjim izvornim govornicima kojih je na terenu sve manje.

 Nakon otvorenja, manifestacija je nastavljena predstavljanjem zbornika radova s prošlogodišnje manifestacije "Šokačka rič 15", čija je recenzentica Ljiljana Kolenić, urednica i priređivačica Anica Bilić, a sadržava 12 radova posvećenih različitim aspektima slavonskog dijalekta.

 Na znanstvenom skupu posvećenom slavonskom dijalektu popodne će biti predstavljeni radovi u kojima se na različite načine tematizira slavonski dijalekt, od njegove usporedbe s hrvatskim standardnim jezikom ili s ostalim hrvatskim dijalektima, do tematiziranja slavonskog dijalekta izvan hrvatskih državnih granica.

 Kulturno-znanstvena manifestacija "Šokačka rič" nastavlja se večeras Šokačkom malom scenom u kojoj će glumca Kazališta "Mika Živković" iz Retkovaca Vesna Šinjori odigrati "Bogomoljku" Ivana Kozarca iz 1908. godine u dramatizaciji i režiji Marka Sabljakovića.

 "Šokačka rič" obično završava priredbom "Štokavčići" u kojoj ove godine nastupaju djeca osnovnih škola iz Otoka, Bošnjaka i Komletinaca, učenici Srednje strukovne škole iz Vinkovaca te KUD-ovi iz Prkovaca, Cerića i Ivankova.


Balet "Smrt u Veneciji" zagrebačkog HNK nominiran za nagradu Critic's Choice časopisa Dance Europe

ZAGREB -
Balet "Smrt u Veneciji" Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu nominiran je za nagradu Critic's Choice časopisa za plesnu umjetnost "Dance Europe" u dvije kategorije - za najbolju baletnu premijeru u 2018. godini i najbolju izvedbu muškoga plesača, izvijestili su iz HNK.

Balet "Smrt u Veneciji" režirala je i koreografirala Valentina Turcu, a Takuya Sumitomo nominiran je u kategoriji Izvanredna izvedba muškog plesača za ulogu Gustava von Aschenbacha.

"Velika je čast za kazalište biti u tako prestižnom društvu. Riječ je o iznimno značajnoj nominaciji koja potvrđuje ugled našeg kazališta te velike umjetničke sposobnosti svih naših plesača. Predstava Smrt u Veneciji tako ulazi u red onih europskih kazališnih ostvarenja koja se nameću svojom estetikom te onim umjetničkim kvalitetama što privlače gledatelje u brojnim europskim kulturnim centrima", ističe u povodu nominacije intendantica zagrebačkoga HNK Dubravka Vrgoč.

Balet "Smrt u Veneciji", nastao po poznatoj noveli nobelovca Thomasa Manna i na glazbu Gustava Mahlera, posve je nova plesna interpretacija Mannova literarnog majstorstva koje je široku popularnost steklo zahvaljujući kultnom Viscontijevom istoimenom filmu iz 1971. godine. Priča je to o ostarjelom piscu Gustavu von Aschenbachu koji dolazi na odmor u Veneciju, gdje biva zatečen svojim osjećajima i fascinacijom prema prelijepom poljskom dječaku Tadiziju. U njemu se u tom trenutku otvara moralna dvojba, borba između dionizijskog i apolonijskog principa te razmišljanja o ljubavi i smrti.

Kako ističu iz HNK, balet od premijere plijeni publiku svojom strašću i nabijenom energijom emocija, dok je istovremeno nježno, poetično i protkano filozofskim razmišljanjima. Valentina Turcu uspjela je ispričati nježnu i snažnu priču o moralnim dvojbama, ljubavi, strasti, strahu i sudbini koju nije moguće izbjeći.

Balet "Smrt u Veneciji" nastao je u koprodukciji s SNG Mariborom, gdje će premijerno biti izveden u petak, 9. studenoga, a Takuya Sumitomo nastupit će i tamo u ulozi Gustava Von Aschenbacha.
 

Objavljen stoti roman Pavla Pavličića "Bakrene sove"

ZAGREB -
Istaknuti književnik Pavao Pavličić upravo je objavio svoju jubilarnu stotu knjigu, roman "Bakrene sove", najavljen kao fantastični triler kojim se pisac vraća žanru koji ga je proslavio.

S dosad objavljenih jubilarnih 100 naslova - romana, knjiga, priča, autobiografskih zapisa, feljtona i romana za djecu, Pavao Pavličić (1946.) najproduktivniji je hrvatski pisac, stoji u najavi njegovog nakladnika, Mozaika knjiga.

Posebno se istaknuo djelima kriminalističkog žanra, a prema podacima o posudbama knjiga u knjižnicama, ujedno je i najčitaniji domaći književnik.

"S obzirom na to da je već poznato kako mu fantastika savršeno odgovara, a to je najbolje dokazao romanom 'Večernji akt' koji je 1981. godine bio proglašen knjigom godine te je osvojio brojne nagrade, sigurno će jubilarni roman 'Bakrene sove' ući u povijest hrvatske književnosti", dodaje se u najavi.

"Bakrene sove" fantastični je triler o pokušaju da se matematički izračunaju budući događaji. U zgradi Državnog arhiva konzervatori otkrivaju tajnu sobu, a u njoj crteže na kojima je netko – još na međi 19. i 20. stoljeća – prikazao vedute današnjega Zagreba, sa svim zgradama koje su nastale u najnovije vrijeme. Pokazat će se i da su se izračuni – koje junaci priče također pronalaze – najprije ticali umjetnosti, potom povijesti i politike, a na kraju i samih fizikalnih fenomena.

U napetoj priči dotiču se – na literaran način – mnoga dalekosežna svjetonazorska pitanja.

"U svojoj stotoj knjizi Pavao Pavličić ponovo se vraća žanru koji ga je proslavio, a to je fantastika. Baš kao i slavnom prethodniku i u novom romanu autor u napetoj priči pripovijeda o čovjekovoj vječnoj želji za vlašću i moći i odgovara na pitanje trebamo li dobiti sve ono o čemu cijeli život maštamo i što želimo", poručuju iz Mozaika knjiga.

Pavličić je u svojoj iznimno bogatoj spisateljskoj karijeri dobitnik mnogih nagrada za književnost, od kojih tri Nagrade Ksaver Šandor Đalski, Nagrade Zvane Črnja i Mato Lovrak te mnogih drugih. Osim u Hrvatskoj, njegova su djela rado čitana diljem Europe. Francuski, njemački, danski, slovački, češki i bugarski samo su neki od jezika na koji su prevedena neka od Pavličićevih naslova.

Bogat i raznolik opus ovog književnog znalca prepoznali su i u sedmoj umjetnosti te tako često koristili njegove romane za pisanje i razvoj brojnih scenarija. Osim u filmu, ljubitelji djela Pavla Pavličića mogli su uživati i u kazalištu gdje se njegov dramski tekst "Kazališni život" 1981. godine našao i na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.


Objavljena monografija Davora Marijana "Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994."

ZAGREB -
Monografija hrvatskoga vojnog povjesničara Davora Marijana "Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994." objavio je Hrvatski institut za povijest iz Zagreba.

"Rat u BiH sukob je triju konstitutivnih naroda za teritorij koji su Hrvati zahtijevali manje, Srbi znatno više, a Muslimani u cijelosti", piše Marijan i dodaje kako su u tom nastojanju pripadnici svih triju naroda počinili zločine nad pripadnicima drugih dvaju naroda.

Tvrdi kako je sukobljenim stranama zajedničko da su željele više od onoga što je bilo racionalno i u granicama mogućega. "Kako se rat širio, popis želja proširen je nastojanjem da pripadnika drugih dvaju naroda bude što manje na tom teritoriju", ističe autor i dodaje kako je to zajednička crta svim akterima rata.

To ne znači, smatra, da se njihova uloga i učinak mogu izjednačiti. "Odgovornost za rat nije ista, kao ni razmjeri zla počinjenoga nad pripadnicima drugih dvaju naroda", piše Marijan i dodaje kako činjenica da je netko bolje naoružan i da je počinio najveći broj zločina ne mora značiti da je apsolutni krivac.

Ocjenjuje kako ni jedna od tri strane nema ekskluzivno pravo tumačiti rat te podsjeća kako se ustalila praksa da to pravo imaju isključivo Bošnjaci, koji se smatraju najvećom žrtvom.

Naglašava kako je tema ove knjige sukob Hrvata i Muslimana, što je, tvrdi, bio središnji dio rata u BiH te kontekst u kojem se dogodio i njegove glavne značajke.

Podsjeća da se zahvaljujući utjecaju dobro umrežene političke i medijske skupine muslimansko-hrvatski rat već dva desetljeća u Hrvatskoj interpretira isključivo kao hrvatski krimen i tip sukoba koji "nije naš rat".

Smatra kako spomenuta skupina podupire Bošnjake što podrazumijeva protivljenje legitimnoj politici Hrvata u BiH te potporu aktualnoj bošnjačkoj politici i njezinoj interpretaciji rata.

Naglašava kako je bošnjačka elita potpuno, a srpska najvećim dijelom stala iza naroda čiji su dio. Hrvatska elita bila je najviše podijeljena i intelektualci se uglavnom nisu usudili stati uz nacionalnu politiku.

Napominje kako različite poglede na uzroke i karakter rata u BiH ilustriraju neke tiskovine nastale relativno brzo poslije rata te dodaje kako to zorno pokazuju izdanja Udruženja Srba iz BiH u Srbiji i iranskim novcem financiranoga instituta Ibn Sina iz Sarajeva dok hrvatskoga pogleda uopće nema.

Marijan ističe kako se inzistiranjem na agresiji relativizira činjenica da se uglavnom radilo o ratu domicilnoga stanovništva na zajedničkom teritoriju. Teza o agresija/ma na BiH dominantna je unutar bošnjačke javnosti te u dijelu interpretatora koji Muslimane Bošnjake poistovjećuju s BiH, čime im daju status temeljnoga naroda napominje i dodaje kako to oni nisu bili ni prema odlukama ZAVNOBiH-a niti u Daytonskom sporazumu.

Naglašava kako prema takvim gledištima Srbi i Hrvati iz BiH, iako konstitutivni narodi, agresori su na državu u kojoj su rođeni i u kojoj žive te u kojoj imaju jako dugu povijest, bogatiju i utemeljeniju od muslimansko-bošnjačke.

Knjiga "Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994." (476 str.) podijeljena je na 23 poglavlja - polazišta, raspad Jugoslavije, BiH do referenduma o neovisnosti, političko organiziranje i strategije u BiH, legalno i legitimno, BiH tijekom rata u Hrvatskoj, eskalacija i rat u BiH 1992., ratna suradnja "prirodnih" saveznika, raspad sustava i ratno življenje, međunarodna zajednica, bojno polje, oružane snage, rat prije rata, kronologija za razumijevanje muslimansko-hrvatskoga rata, prvi veliki sukobi, rat u Hercegovini, rat u središnjoj Bosni, rat u dolini Vrbasa i rami, položaj HVO-a pod muslimanskom većinom, Washingtonski sporazum, Srbi i muslimansko-hrvatski rat, zločin i kazna te zaključno razmatranje.

Na kraju knjige je sažetak na engleskom jeziku, popis kratica, izvori i literatura te kazalo osobnih imena.


HDS ZAMP: Rekordna zarada svjetskih kreativaca u 2017.

ZAGREB -
Globalni prikupljeni iznos naknada za autore glazbenih, audiovizualnih, likovnih, dramskih i književnih djela narastao je u 2017. godini na rekordnih 9,6 milijardi eura, što je 6,2 posto više u odnosu na godinu ranije, rezultati su najnovijeg službenog izvješća o globalno prikupljenim naknadama kojeg objavljuje Međunarodna konfederacija društava autora i kompozitora CISAC, čiji je član i HDS ZAMP.

Autorske naknade od digitalnog korištenja prvi put prelaze granicu od 1 milijarde eura nakon rasta od 24 posto u 2017., stoji u priopćenju HDS ZAMP-a. Zahvaljujući rastu streaminga i, u posljednje vrijeme, pojačanom interesu korisnika za video streaming usluge, u posljednjih pet godina naknade od digitalnog korištenja gotovo su utrostručene (166 posto).

Naknade za glazbena djela narasle su na 8,3 milijardi eura, s prihodom od digitalnog korištenja preko 1 milijarde eura, također po prvi put.

Usprkos porastu digitalnih prihoda za sve repertoare od 1,27 milijarde eura, prihodi od digitalnog korištenja i dalje su znatno niži od prihoda od emitiranja, koncerata i javnog priopćavanja. Samo 13 posto autorske naknade dolazi od digitalnih korištenja (porast s prethodnih 11 posto), što je odraz velikog nesrazmjera između ogromne količine autorskih djela koja se distribuiraju digitalnim kanalima i naknade koja se vrati njihovim autorima.

To je peta godina u nizu globalnog rasta za autore i prva u kojoj je rast zabilježen u svim granama.

Priličan rast u naknadama za radio i TV emitiranje daje naslutiti kako rastući prihodi od digitalije zasad ne nagrizaju tradicionalna tržišta. U 16 od 20 država s najvećim digitalnim prihodom, naknade od emitiranja također bilježe porast prihoda, ističu iz HDS ZAMP-a.

CISAC-ova svjetska mreža licencira sadržaje i prikuplja naknade u ime četiri milijuna kreativaca za korištenje njihovih djela, uključujući korištenja na TV-u, radiju, koncertima, u javnom priopćavanju, digitaliji i privatnom kopiranju.

'Izvješće o globalno prikupljenim naknadama 2018.' donosi ekskluzivnu dubinsku analizu i podatke prikupljene od 239 CISAC-ovih autorskih društava iz 121 zemlje. Izvještaj uključuje deset analiza pojedinačnih zemalja, analize po regijama, prognoze globalnog rasta za video streaming te, po prvi put, opsežnu količinu neobrađenih podataka po državama i s podacima o poretku repertoara.

'CISAC je u središtu bitke za budućnost više od četiri milijuna autora u svijetu. Ja gorljivo podržavam tu bitku. Europa je konačno prepoznala da je vrijeme za promjene: neprihvatljivo je da zakoni štite velike tehnološke divove i podržavaju sistemsku nepravdu prema autorima. To je sada poruka za prenijeti čitavom svijetu: vrijeme je da se i ostale vlade pokrenu i slijede europski primjer', poručio je predsjednik CISAC-a, pionir elektronske glazbe Jean-Michel Jarre.


ZFF: Festival počinje u nedjelju projekcijom brazilskog filma "Voljeni"

ZAGREB - 
Zagrebački filmski festival (ZFF), koji se ove godine održava šesnaesti put, otvara se u nedjelju 11. studenog, projekcijom brazilskog filma "Voljeni", na kojoj će biti i njegov redatelj  i koscenarist Gustavo Pizzi.

U osam festivalskih dana prikazat će se 100 filmova u 12 programa, a u popratnom dijelu ZFF-a održat će se filmski razgovori, predavanja i radionice.

Zagrebački festival posjetit će više od 100 gostiju iz svijeta filma, uz brazilskog redatelja Pizzija, bit će tu jedna od najznačajnijih europskih producentica Marianne Slot, koja će predstaviti film "Halla ide u rat", redatelj Ognjen Glavonić i ekipa njegovog novog filma "Teret" predvođena glavnim glumcem Leonom Lučevim, talijanska redateljica Costanza Quatriglio ("Kao da je moj sin") i glavna glumica tog filma Tihana Lazović.

Svoje će filmove predstaviti i Bobo Jelčić ("Sam samcat") s glavnim glumcima Rakanom Rushaidatom i Mikijem Manojlovićem, Sara Hribar i Marko Šantić ("Lada Kamenski"), peruanski redatelj Alvaro Delgado Aparicio L. ("Retablo"), bosanskohercegovačka redateljica Aida Begić ("Ne ostavljaj me") i producent Phillippe Avril ("Manta Ray").

Posjetitelji festivala u ponedjeljak će moći vidjeti, među ostalim, Carey Mulligan i Jake Gyllenhaal u drami "Divljina", debitantskom ostvarenju Paula Danoa, Tihanu Lazović  u talijanskom filmu "Kao da je moj sin", te u filmu "Tel Aviv gori" Kaisa Nashifa koji je za ulogu simpatičnog stažista TV sapunice nagrađen u Veneciji.

Utorak se najavljuje kao 'dan očinske ljubavi', s filmovima "Ne ostavi traga" Debre Granik i "Sam samcat" Bobe Jelčića, dok srijedu nazivaju 'Berlusconijevskom', s obzirom na čak dvije priče o bivšem talijanskom premijeru - "Loro" Paola Sorrentina i "Kajman" Nannija Morettija.

U četvrtak se premijerno prikazuje film "Teret" Ognjena Glavonića o zataškavanju ratnih zločina u Srbiji za vrijeme Miloševićeva režima i novi film Laszla Nemesa, "Prije mraka", kojim autor nagrađivanog prvijenca "Saulov sin" upozorava na prijetnje totalitarizma nad Europom.

Festival u petak donosi vizualno raskošne filmove - tajlandski "Manta Ray" Phuttiphonga Aroonphenga i peruanski "Retablo" Álvara Delgada-Aparicio L.

Za zatvaranje je ostavljena romantična priča "Sidro i nada", na čijoj će projekciji biti i glumica iz filma Geraldine Chaplin, kći slavnog Charlieja Chaplina.

Program će se nastaviti i u nedjelju, nakon službenog zatvaranja festivala, s projekcijama za najmlađe i repriznim naslovima iz glavnog i popratnih programa.

ZFF najavljuje da će se dio ovogodišnjih filmova, osim u Zagrebu, moći vidjeti i u Velikoj Gorici, Samoboru, Puli, Splitu, Hvaru, Dubrovniku, Varaždinu, Ivancu, Koprivnici, Bjelovaru, Daruvaru, Slatini, Đakovu, Omišu i Supetru.

Od 15. do 18. studenog u tim će gradovima biti prikazani odabrani filmovi iz Glavnog programa te iz dječjeg programa Bibijada, kao i selekcije domaćeg kratkometražnog filma Kockice.

"Tulum u samostanu" M. Wynnea otvara sezonu obnovljene Komedije

ZAGREB - Premijerom nagradom Olivier ovjenčane predstave britanskog dramatičara Michaela Wynnea "Tulum u samostanu" u režiji Aide Bukvić zagrebačko Gradsko kazalište Komedija, nakon višemjesečnih radova na obnovi gledališta, otvorit će u petak 23. studenoga svoju novu kazalištu sezonu.

"Tulum u samostanu" (The Priory) premijerno je izveden u londonskom Royal Court Theatreu 2009. godine. Nakon pohvala kritičara, osvojio je nagradu Olivier za najbolju novu komediju. Djelo koje kritika opisuje kao "perceptivno, protkano dosjetljivošću i razumijevanjem po kojima je Wynne poznat", dotiče se tema poput uspjeha, neuspjeha, pritiska vršnjaka i usamljenosti.

Radnja prati skupinu dobrih prijatelja koji odluče zajedno dočekati Novu Godinu u starom samostanu preuređenom u luksuznu kuću za odmor. Samostan je duboko u provinciji, daleko od svake civilizacije, okružen šumom. Nema signala za mobitel, nema interneta, nema televizije.

"Samo gluha tišina - koja je toliko glasna da ne možeš čuti ništa drugo. Sam sa svojim ludim mislima. Ali ne mora biti tako. Zašto čovjek ima prijatelje, ako ne da ne bude sam sa svojim ludim mislima?! Pozivnice su odaslane. Prijatelji će se naći, sve će biti kao nekad… Ili?", stoji u najavi.

Režiju Komedijine produkcije potpisuje Aida Bukvić, scenograf i oblikovatelj svjetla je Ivo Knezović, koji je, zajedno s Hrvojem Vranićem i preveo tekst s engleskog. Kostimografkinja je Gabrijela Krešić, a autor glazbe Christian Kanazir.

Uloge tumače Vanja Ćirić, Igor Mešin, Ronald Žlabur, Dajana Čuljak, Goran Malus, Sanja Marin i Ivan Čuić.


Obuljen Koržinek: U posljednje dvije godine imamo stalna povećanja, a najviše će se ulagati u stvaralaštvo

ZAGREB - Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je u petak prije sjednice Vlade da u kulturi, u okviru cjelovitog proračuna, u posljednje dvije godine imaju stalna povećanja koja će se nastojati podijeliti ravnomjerno, a pri tom je istaknula da će se najviše ulagati u stvaralaštvo.

"Kultura je prošla očekivano dobro u okviru cjelovitog proračuna, stalno imamo povećanja kroz ove dvije godine. Najviše ćemo ulagati u stvaralaštvo, ali velik je trošak prijestolnice europske kulture te završetak započetih investicija", kazala je Obuljen Koržinek.

Dodala je da se ta povećanja nastoji uložiti ravnomjerno i regionalno i po područjima.

Obuljen Koržinek naglašava da se ne treba gledati samo izvorni proračun, jer najveći broj ministarstava povlači sredstva iz EU-a. Istaknula je kako je cilj da i u izvornim proračunskim sredstvima i u povlačenju sredstava iz EU-a kultura ima povećanja.

"U našem slučaju to je kroz ove dvije godine sad već oko 150 milijuna kuna, dakle i više od 80-90 milijuna kuna kroz izvorna sredstva i gotovo 100 milijuna kuna kroz sredstva EU fondova. Mislim da to treba gledati cjelovito", poručila je ministrica kulture.


Chris The Swiss" nominiran za Europsku nagradu animacije

ZAGREB - Hrvatska manjinska koprodukcija, animirano-dokumentarni film "Chris The Swiss" redateljice Anje Kofmel, nastao u švicarsko-hrvatsko-njemačko-finskoj koprodukciji, nominiran je u četiri kategorije za Europsku nagradu animacije, koja će se dodijeliti 8. prosinca u francuskom gradu Lilleu.

Nominiran je u kategorijama za najbolji scenarij, najbolju originalnu glazbu, najbolji dizajn likova i pozadine te najbolje oblikovanje zvuka, izvijestio je Hrvatski audiovizualni centar.

Nagrada Emile, koja je prošle godine dodijeljena prvi put, paneuropska je inicijativa 40 europskih zemalja koja okuplja profesionalne animatore unutar Europe te slavi raznolikost i izvrsnost europske animacije.

Uz Martina Vandasa iz Češke i Alberta Vaquesa iz Španjolske, član međunarodnog žirija ove godine bio je i umjetnički ravnatelj Animafesta Daniel Šuljić, koji je od 2017. i ambasador EAA za Hrvatsku.

"'Chris the Swiss' je od nas dobio dvije nominacije - za najbolji scenarij i najbolji dizajn likova i pozadine. Njih ukupno četiri definitivno je ogroman uspjeh za taj film koji je animiran u Zagrebu i na kojem je radio veliki broj naših mladih animatora", izjavio je Šuljić u povodu nominacija filma. Očekuje da će nagrada zadržati karakter slavljenja autorskog i umjetničkog i nada se da će u budućnosti pojačati i broj nominacija za kratkometražni film.

"Ambicija ove nagrade je postati najvažnija paneuropska godišnja strukovna nagrada i na dobrom je putu. Jako veliki broj ljudi sa scene ju je prihvatilo objeručke već od prvog izdanja prošle godine  i za sada je podržava. Ipak je to 'Europski Oscar' za animaciju", istaknuo je.

"Chris the Swiss", kojemu je hrvatski koproducent Siniša Juričić, debitantsko je dugometražno ostvarenje redateljice Anje Kofmel koja potpisuje i scenarij. Okosnica priče i predložak za subjektivno ispričani animirani film je smrt mladog švicarskog novinara Christiana Würtenberga, koji je ubijen tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji, napominju iz HAVC-a.

Film je premijerno prikazan na ovogodišnjem festivalu u Cannesu u sklopu Tjedna kritike, a prikazan je još na Animafestu te filmskim festivalima u Motovunu i u Opatiji. Gostovao je i u Annecyju, Karlovym Varyma, Locarnu, Sarajevu, Melbourneu te na Kosovu, gdje je i nagrađen, kao i na Europskom festivalu fantastičnog filma u Strasbourgu, na kojem je u rujnu osvojio nagradu Zlatna roda za najbolji animirani film.

Europska nagrada animacije dodjeljuje se u 18 kategorija online glasovanjem koje je za sve članove European Animation Awards (EAA) Akademije otvoreno od 8. do 30. studenog, a pobjednici u svim kategorijama bit će poznati na Emile dodjeli nagrada u koncertnoj dvorani Le Nouveau Siècle u francuskom Lilleu.

Na svečanosti će biti uručena i Lotte Reiniger nagrada za životno djelo - ovogodišnja dobitnica je Clare Kitson iz Velike Britanije.


Festival "Zagreb, grad poezije" održava se u ponedjeljak

ZAGREB - Ovogodišnji 9. festival "Zagreb, grad poezije", posvećen Tinu Ujeviću, održava se u ponedjeljak 12. studenoga, a zamišljen je kao sjećanje i hodočašće Tinovim ulicama i gostionicama, najavljeno je u petak na konferenciji za novinare u Zagrebu.

Ravnatelj Festivala Goran Matović ocijenio je kako je Tin Ujević bio nomadska duša. Gradio je geografiju vlastite duše na ulici, u vrevi  grada, za vratima gostionice, istaknuo je Matović dodavši kako je ideja festivala oživjeti i spojiti Ujevićeve ulice (Teslinu i Masarykovu) u kojima su se nalazile ili se nalaze gostionice: Vinodol, Korčula, Vis, Dingač, Kazališna kavana i Tip-Top ili Blato.

Program smo zamislili, napomenuo je, kao sjećanje i  hodočašće Tinovim ulicama i gostionicama.

Na taj dan Teslinu i Masarykovu ulicu preimenovat ćemo u Ulicu Tina Ujevića, Trg Republike Hrvatske u Trg Tina Ujevića, a svaka živa gostionica biti domaćin kratkoga scenskog događaja građenoga fragmentima opusa velikog pjesnika, rekao je Matović.

Na Ujevićevoj "Jadranskoj magistrali" njegovi suvremenici te glumci i glazbenici kreiraju programe kojima povezuju ulice, kavane i Tina, istaknuo je Matović.

Najavio je kako program završava u gostionici Blato tradicionalnim programom "Sjećanje na Tina" koji se, kako je naglasio, obnavlja svake godine na dan smrti velikog pjesnika uz sudjelovanje brojnih umjetnika.

U okviru Festivala u subotu 10. studenoga u 11 sati na posljednjoj Ujevićevoj zagrebačkoj adresi Selska cesta 116c Teatar poezije postavit će spomen maketu spomen ploče velikom pjesniku, istaknuo je Matović.

U programu sudjeluju Marija Ujević Galetović, Milko Šparemblek, Bogdan Žižić, Sara Renar, Goran Grgić, Tonko Maroević, Perica Martinović, Antonija Stanišić, Sara Stanić, Nikša Marinović, Irena Šekez Sestrić, Zoran Kelava, Valentina Rajić i Goran Matović.


Otvorena retrospektivna izložba Nikole Reisera o 100. obljetnici njegova rođenja

ZAGREB - Retrospektivna izložba akademika Nikole Reisera, priređena je o stotoj obljetnici rođenja toga istaknutog hrvatskog slikara i pedagoga koji je, istaknuto je na otvorenju u četvrtak navečer u Galeriji Klovićevi dvori u nazočnosti njegovih brojnih štovatelja, dao golem doprinos antologiji hrvatske likovne umjetnosti.   

Izložbu je otvorila zamjenica zagrebačkoga gradonačenika Jelena Pavičić Vukičević i posebice zahvalila sinu pokojnoga umjetnika Nikoli Reiseru i cijeloj slikarevoj obitelji koji su, kako je rekla, u mnogome omogućili da možemo uživati u djelima velikog umjetnika.

Pavičić Vukičević osvrnula se i na naziv izložbe "Nikola Reiser - Senzibilni poeta slikarstva" koji, napomenula je, potvrđuje činjenicu da je Nikola Reiser jedan od najpoetičnijih slikara hrvatskoga modernog slikarstva, a u više od šest desetljeća plodnog umjetničkog stvaralaštva ostvario je bogat likovni opus, utemeljio svoj vlastiti izraz koji otkriva kompleksne unutarnje svjetove prožete spontanošću, slobodom i iskrenošću.

Lirizam, uzbuđenje, radost i ljepota univerzalne su odrednice Reiserove umjetnosti, a spontanost i izražajnost, intimnost i lirika u motivici pružaju nam uvijek iznova istinsko uživanje u Reiserovim radovima, istaknula je zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika.

Nikola Reiser ostao je trajno vjeran sebi kroz forme i iznimnu likovnu čistoću i jednostavnost, njegovo umjetničko stvaralaštvo i intimizam njegovih slikarskih vizura počivaju na samo njemu svojstvenoj lirskoj osjetljivosti, a Reiser je slikar koji je živio to slikarstvo, smatra Pavičić Vukičević.


Reiserovo slikarstvo zauzima značajno i zasebno mjesto u poslijeratnoj hrvatskoj umjetnosti

Nikola Reiser najveći je gospodin hrvatskoga slikarstva kako ga je opisao njegov kolega Josip Vaništa, podsjetila je kustosica izložbe Danijela Marković. Ocijenila je da slikarstvo Nikole Reisera zauzima značajno i zasebno mjesto u poslijeratnoj hrvatskoj umjetnosti, a djelujući na margini, ali ne i maginaliziran, Reiser je u osobnom viđenju figuracije i u uskom žanrovskom opredjeljenju našao svoj prostor slobode i možda svoj prostor tihe pobune.

Kako je objasnila Marković, Reiser u svom radu združuje tradicionalni motiv i modernističku morfologiju, ističe vrijednosti jedostavnoga, jezgrovitoga i reduciranog izričaja, brzoga zapisa i rafiniranoga kolorita, promiče ljepotu, suptilnost i konstruktivni temelj slike kao nepromjenjivosti svog umjetničkog stava, a tehničko umijeće kao conditio sine qua non.

Reiser generacijski pripada skupini hrvatskih umjetnika stasalih početkom 50-tih godina prošloga stoljeća koja je, odbacivši ideologiju i tekovine socrealizma, napravila radikalan odmak od tradicije i oslonivši se na iskustvo avangarde s početka 20. stoljeća pribjegla novom, oslobođenom vidu umjetnosti kroz apstrakciju. Ali, istaknula je kustosica, Nikola Reiser - taj senzibilni poeta slikarstva, kako smo ga ovom prilikom i nazvali, ipak će slijediti svoj put i čitavoga života njegovati vlastiti autentičan likovni izraz.

Marković je rekla kako su ovom izložbom pokušali dočarati univerzalnost Reiserova umjetničkog izraza i svevremenost njegovih slika bilo da se radi o portretu, pejzažu, mrtvoj prirodi, cvijeću ili ženskoj figuri. Resiserov slikarski put obilježili su kontinuitet, postojanost i dosljednost usprkos vremenu u kojemu je djelovao, uporan u tvrdoglavoj nepromjenjivosti i ustaljenosti u izboru svojih tema i tvrdokornom otporu diktatima vremena, uspio je ostati neovisan i slobodan od svega i u svemu, zaključila je Marković.


Reiserov opus rastao je mimo vremena, katkad sa sklonošću vremenu, ali uvijek sa smislom za vječno

Akademik Tonko Maroević, jedan od autora tekstova u katalogu koji prati izložbu, zna da je teško govoriti o Reiserovu opusu, ali je i siguran da treba izraziti poštovanje prema opusu koji je rastao katkad mimo vremena, katkad sa sklonošću za stanovita svojstva vremena, a uvijek sa smislom i razumijevanjem za nešto što je trajno i vječno.  Posvjedočio je da je pratio umjetnikov opus još od dolaska u Zagrebu od 59, i 60. godine prošloga stoljeća u vrijeme kada je i Reiser eksperimentirao, praktički izlazio izvan svojih dominatnih lirskih, emocionalnih i figurativnih motiva. Smatra kako je, gledajući unatrag i unaprijed, jasno da je Reiser prošao različite faze, ali uvijek čuvajući svoju izdvojenu poziciju.        

Povjesničarka umjetnosti Iva Koerbler podsjetila je kako Reiserovo stvaralaštvo prati još od gimanzijskih dana te da joj se i tada učinilo da je Reiser, na neki način nepravedno i nedovoljno valoriziran i kontekstualiziran u modernome hrvatskom slikarstvu. Jer, dodala je, Reisera je pratila fama "salonskog, građanskog" slikara koji radi dopadljivo i prelijepo, čak uvjetno pitko, a nije se zapravo dovoljno inzistiralo na tome da se radi o velikom majstoru našeg intimizma i to je upravo ono što smo pokušali ovom izložbom i njezinom koncepcijom ispraviti.  

Izloženo je oko 200 umjetnina  - slika, crteža, grafičkih mapa iz brojnih muzejskih institucija, a retrospektiva je obuhvatila sve faze umjetnikova stvaralaštva - od najranijih dana prije formalnog obrazovanja na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu, radova iz vremena provedenoga u Drugome svjetskom ratu, djela iz šezdesetih godina u kojima eksperimentira s kolažima i kompozicijama, do povratka portretistici, krajolicima i mrtvim prirodama, poglavito cvijeću koje je kontinuirano slikao do kraja života.

Izložba će biti otvorena do 3. veljače iduće godine.


Izložba “Tko radi scenu – dizajn za nezavisnu glazbu u Hrvatskoj” u Splitu

ZAGREB - Izložba “Tko radi scenu – dizajn za nezavisnu glazbu u Hrvatskoj 2011. – 2018.”  autora Bojana Krištofića i Svena Sorića postavljena je od četvrtka u lobiju Multimedijalnog kulturnog centra u Splitu.

Splitska verzija izložbe, koju je priredilo Hrvatsko dizajnersko društvo u rujnu u zagrebačkoj HDD galeriji, održava se u sklopu festivala "Ispod bine", u organizaciji Udruge MAVENA – 36 njezinih čuda.

Izložba je fokusirana na ponajbolje primjere dizajna i ilustracije za nezavisnu glazbenu scenu u posljednjih sedam godina, te obuhvaća radove četrdesetak autorica i autora koji su oblikovali plakate, omote, promotivne materijale i druge predmete i vizuale koji idu rame uz rame s glazbom, najavljeno je iz HDD-a.

Njome se ističe kako je na temeljima postavljenima kasnih devedesetih i dvijetisućitih godina stasala nova generacija protagonista nezavisne scene, koji su učili od svojih prethodnika, ali i razvili svoje estetike i ideje obilježene tendencijom prema što je većoj mogućoj izdvojenosti spram uvriježenih i standardiziranih kanala produkcije i distribucije kulture.

Po riječima Bojana Krištofića, neovisno o stilu i žanru, poetičkom pristupu ili estetskom opredjeljenju, ono što ujedinjuje scenu nezavisne glazbe u cijeloj regiji bivše Jugoslavije i što je njezin najmanji zajednički nazivnik, jest činjenica da većina glazbenika i njihovih 'suboraca', promotora, voditelja klubova i radijskih emisija, DJ-a, dizajnera, likovnih i drugih umjetnika, urednika, novinara sve radi sama.

Oni snimaju nosače zvuka, organiziraju koncerte i turneje, izgrađuje klupske prostore, vode male glazbene etikete, dizajniraju plakate, omote i druge predmete koji idu rame uz rame s glazbom, osmišljavaju i organiziraju festivale.

Na izložbi su predstavljeni, među ostalim, Močvara, Doomtown records, Živa Muzika, Žedno Uho/Super Uho, Nigdjezemska, Attack!, ŽivŽarŽur, Dirty Old label, Masters, Ekstrakt, 0.5, Distune Promotion, Podrum, KUM (Klub Kocka), Fijuk, Monteparadiso, Metamedij, Galerija Cvajner, Buka Noise, Štreber Booking.

Od glazbenika tu su Storms, Eke Buba, Zarkoff, Generation Suicida, Black Gust, The Celetoids, Modern Delusion, Chresus Jist, Punčke, Cojones, Seven That Spells, Jastreb, Soft Temple II, Crawander, Baden Baden, Pi, Nord, Iv/An, Neon Lies, Tus Nua, Sara Renar, Svemirko, Moskau, Trobecove krušne peći i drugi.

Izložba će biti otvorena do 5. studenoga.


Otok Vis u konkurenciji najljepših europskih filmskih lokacija

ZAGREB - Otok Vis, gdje je snimljen veliki filmski hit "Mamma Mia Here We Go Again!", uvršten je među kandidate za ovogodišnju European Film Location Award - izbor za najbolju europsku filmsku lokaciju.

Nagrada kojom se ističe raznolikost i ljepota europskih krajolika ove se godine dodjeljuje drugi put, u organizaciji European Film Commissions Networka (EUFCN), koji ima 90 članica iz 30 zemalja što promiču europske lokacije i filmsku industriju, a među kojima je i Hrvatski audiovizualni centar.

Nagrada se prvi put održala prošle godine, u povodu obilježavanja 10. obljetnice djelovanja te mreže, a osvojio ju je grad Görlitz, kao lokacija filma "The Grand Budapest Hotel" Wesa Andresona. Dodjela se provodi u suradnji sa Cineuropom, na čijoj je web stranici glasanje otvoreno do 30. studenoga.

"Uspjeh prvog izbora za European Film Location Award potaknuo nas je da nagradu pretvorimo u godišnje izdanje, a ove godine u izboru imamo 12 predivnih lokacija koje su sve redom odigrale važne uloge u filmovima i TV serijama snimanima tijekom 2017.", izjavio je predsjednik EUFCN-a Truls Kontny, izrazivši uvjerenje da nagrada dodatno pridonosi prepoznatljivosti Europe diljem svijeta.

Kako se navodi na stranicama Cineurope, Vis je jedan od najljepših jadranskih otoka koji je od pedesetih do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća kao vojna baza bio zatvoren za inozemne posjetitelje, zahvaljujući čemu je sačuvao svoju autentičnost. Dodaje se da Vis ima ključnu ulogu u drugom dijelu filma "Mamma Mia" inspiriranog glazbom švedske grupe Abba, u kojemu glumi izmišljeni otok Kalokairi i predstavlja se kao rajski otok.

Uz otok Vis, kandidati za nagradu su španjolska pustinja Tabernas, gdje se snimao film "The Sisters Brothers", Stari grad u austrijskom Innsbrucku ("Tiger Zinda Hai"), Frankfurt - financijsko središte ("Bad Banks"), grčki otok Krf ("The Durrells"), talijansko Jezero Carezza ("The girl in the Fog") i malteška tvrđava St. Elmo - Nacionalni muzej rata u Valletti ("Ubojstvo u Orient Expressu").

U konkurencijij su još  talijanska dolina Calanchi, mjesto Bagnoregio u pokrajini  Viterbo ("Happy as Lazzaro"), briselski Hotel Metropole (za film "The Happy Prince"), u kojemu je u proteklih deset godina snimljeno više od 20 filmova , potom Nacionalni park Teide, zaštitni znak Tenerifa ("Yucatan"), bečki trg Michaelerplatz ("Crveni vrabac") i norveška stijena Preikestolen, impresivna turistička atrakcija gdje je sniman film "Nemoguća misija: Raspad sistema".


Jazz Ex tempore u Opatiji posvećen ženama u jazzu

OPATIJA - Ovogodišnji Jazz Ex tempore, koji se održava od 10. do 15. studenoga u Opatiji, posvećen je u potpunosti glazbenicama pa će na njemu sudjelovati Yazz Ahmed, Andrea Vicary, Rosa Brunello i Alba Nacinovich, najavio je u četvrtak na konferenciji za novinstvo u Opatiji organizator manifestacije Elvis Stanić.

Kako je Stanić istaknuo, namjera je bila ukazati na još uvijek neravnopravan položaj žena ne samo u jazzu, nego i općenito u glazbi. Ženama su unaprijed određene pozicije u glazbi, tako da su one uglavnom jazz pjevačice, a vrlo je malo instrumentalistica, kazao je. Na ovom jazz Ex temporeu željeli smo publici predstaviti neke od istaknutijih jazz glazbenica Europe i svijeta, naveo je.

Žene su kao skladateljice u jazzu zastupljene tek s 20 posto, a od ukupno 367 redovnih članova Hrvatskog društva skladatelja, samo je 13 skladateljica klasične i jazz glazbe, naglasio je Stanić. Startna pozicija žena i muškaraca u glazbi, pa tako i u jazzu, nije ista. Žene se rijetko odlučuju na studij jazza, rijetko su lideri bandova i rijetko se bave skladanjem. Jedan od razloga je i percepcija jazza kao izrazito muške glazbe, spolnog stereotipa prema nekim vrstama instrumenata, kao što je da su truba, kontrabas i bubnjevi "muški" instrumenti, kazao je Elvis Stanić.

Sudionice 14. Jazz Ex temporea svakodnevno se susreću s takvim predrasudama i žele promijeniti percepciju žena u jazzu, istaknuo je.

Yazz Ahmed je bahreinska sviračica trube i krilnice te skladateljica glazbe na dodiru jazza, elektronike i tradicionalne arapske glazbe. Snimala je s uglednim glazbenicima poput Radiohead, Leeja Scratch Perryja, ABC, Swing Out Sister. Pijanistica i skladateljica Andrea Vicary dolazi iz Velike Britanije. Svirala je s vlastitim bandom, zajedno s Julianom Argüellesom i Stuartom Halloom te s glazbenicima Philom Bentom i David-Jeanom Baptisteom te s ženskim bandom "Birds" i drugima. Snimila je pet autorskih albuma. Bavi se skladanjem jazz glazbe za druge izvođače te glazbenom pedagogijom.

Rosa Brunello iz Italije je mlada kontrabasistica. Studirala je na Berklee College od Music u Bostonu, jazz konzervtoriju "Giuseppe Tartini" u Trstu, jazz konzervatoriju u Rovigu, Jazz institutu u Berlinu, Nacionalnom konzervatoriju za glazbu i ples u Parizu te u Amsterdamu. Surađivala je u nekoliko važnih međunarodnih projekata i radionica. Hrvatska pjevačica Alba Nacinovich je diplomirala jazz pjevanje na tršćanskom konzervatoriju "Giuseppe Tartini" a školovala se i na konzervatoriju u Portu. U više navrata je nagrađivana kao kompozitorica, aranžerka i izvođačica u domeni jazz, pop, elektroničke i filmske glazbe. Nastupala je po cijeloj Europi.

One će u Opatiji nekoliko dana zajedno svirati i skladati kompozicije koje će izvesti na završnom koncertu 14. studenoga u opatijskom Centru Gervais. 12. studenoga će Yazz Ahmed održati radionicu o odnosu arapske glazbe i jazza a dan poslije sve sudionice će sudjelovati na radionici, odnosno razgovoru o ženama u jazzu.


Na Interliberu tristotinjak izlagača, otvorenje 13. studenoga

ZAGREB - Svečano otvorenje ovogodišnjega 41. međunarodnoga sajma knjiga i učila Interliber, na kojemu će svoja izdanja predstaviti tristotinjak izlagača, bit će u utorak, 13. studenoga u 11 sati na Zagrebačkom velesajmu, najavila je na konferenciji za novinare direktorica Zagrebačkoga velesajma Dina Tomšić.

Programi Interlibera, istaknula je Tomšić, održavat će se u 5. i 6. paviljonu Zagrebačkoga velesajma, gdje će svoje knjige izlagati više od 300 izlagača.

Na sajmu sudjeluju izlagači iz Austrije, BiH, Crne Gore, Francuske, Italije, Kine, Nizozemske, Njemačke, Rudije, SAD-a, Slovenije te Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Prateći program suorganizira Zajednica nakladnika i knjižara, rekao je predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić istaknuvši kako je uvjeren da će u sljedećih nekoliko godina Interliber prerasti u vodeći sajam knjiga u ovom dijelu Europe.

Sajam knjiga Interliber već desetljećima služi kao platforma za promociju knjiga, pisaca, čitanja, znanosti i znanja koja okuplja najvažnije nakladnike i knjižare, a svake godine posjeti ga više od 100 tisuća posjetitelja.

Tijekom šest sajamskih dana Interliber će okupiti tristotinjak izlagača, s knjigama najrazličitijih žanrova i za sve uzraste, te brojim naslovima uspješnica i njihovih autora.

Interliber na jednom mjestu nudi bogatu ponudu stručne i poslovne literature, školskih knjiga i pomagala za izobrazbu.

U suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskim kviz savezom i izlagačima, Interliber najavljuje i bogat popratni program predstavljanja novih knjiga domaćih i inozemnih autora, druženja i razgovora s književnicima, čitaonica i radionica, dodjela književnih nagrada, aukcija starih knjiga, kvizova, glazbenih programa, kao i program stručnih susreta nakladnika, knjižara i knjižničara, te okruglih stolova i panel rasprava.

O književnim temama raspravljat će se u "Premium programu" koji će ugostiti i inozemne pisce, a uređuju ga istaknuti urednici hrvatske književne scene.

U sklopu edukativno-zabavnih programa za djecu najavljeno je druženje sa znanstvenicima i zabava za najmlađe uz edukativne pokuse u školici "Znanstvenog kvarta", gdje će se učenici osnovnih i srednjih škola moći natjecati u kvizovima znanja HIGH FIVE, a bit će održano i Ekipno državno prvenstvo najboljih hrvatskih kvizaša.

Inteliber je uključen i u "Knjigodar", akciju darivanja knjiga školskim knjižnicama Hrvatske udruge školskih knjižničara, u kojoj se preko natječaja svake godine popunjava knjižni fond odabrane školske knjižnice, s ciljem podizanja svijesti o njihovoj važnosti za izgradnju društva znanja.

Interliber se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH i gradonačelnika Grada Zagreba.

Sajam traje do 18. studenoga, a ulaz je besplatan za sve posjetitelje.


Izložba kustosa MoRe muzeja u Arhivu Ivana Picelja

ZAGREB - Izložba “Prijedlozi, snovi i utopije iz Zagreba. Izbor iz MoRE muzeja neostvarenih i odbačenih projekata”,  koja predstavlja nerealizirana djela hrvatskih umjetnika, otvara se u petak, 9. studenog u Arhivu Ivana Picelja zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti (MSU).

Koncept izložbe potpisuju kustosi muzeja MoRE (Museum of Refused and Unrealised Projects), Ilaria Bignotti, Elisabetta Modena, Valentina Rossi, Marco Scotti i Anna Zinelli, uz podršku Jasne Jakšić iz Dokumentacijskog i informacijskog odjela MSU i Vesne Meštrić, voditeljice Zbirke Richter.

Oni su na poziv MSU-a u proljeće prošle godine tijekom istraživačkog rezidencijalnog boravka istraživali suvremenu umjetničku scenu Zagreba.

U prostorima umjetničkih ateljea i arhiva bili su im predstavljeni brojni neostvareni umjetnički projekti, osmišljeni od pedesetih godina dvadesetog stoljeća do danas, od Tomislava Gotovca, Petra Dabca, Davida Maljkovića, Vlade Marteka, Ivana Picelja, Marka Pogačnika do Zvonimira Radića,Vjenceslava Richtera, Aleksandra Srneca i Marka Tadića.

Na izložbi će se predstaviti Totalni portret Grada Zagreba Tomislava Gotovca, skica za scenarij o nikad ostvarenom dokumentarnom filmu o Gradu Zagrebu, Le pavillon perdu, neostvareni paviljon čiju je realizaciju David Maljković predložio Gradu Lyonu i priča o nikad sagrađenom Muzeju fotografije koji je Petar Dabac osmislio 1986. godine.

Bit će tu i konceptualni projekti Vlade Marteka koji objedinjuju jezična i vizualna istraživanja, poput skice za Ambivalentnu tautologiju (2013./2014.) i Ništa (2015.), te dva neostvarena video rada Marka Tadića, The moons (2011.), u kojemu se bavi hipotezom o postojanju dva mjeseca i The Room (2009.) u kojemu rekonstruira spiritističku seansu.

Uvršten je i projekt nekadašnjeg člana grupe OHO, Marga Pogačnika, Likopunktura (2004.), koji je Centar “Sirion” realizirao u suradnji s MSU-om u sklopu projekta Urbane intervencije.

Zastupljeni su i poznati, povijesni primjeri neostvarenih umjetničkih projekata, poput Jugoslavenskog paviljona osmišljenog za gospodarsku izložbu u Parizu 1950. godine, plod zajedničkog rada Ivana Picelja, Zvonimira Radića, Vjenceslava Richtera i Aleksandra Srneca te proslavljeni vizionarski projekt "Sintrubanizam" Vjenceslava Richtera nastao između pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća.

MoRE je digitalni muzej koji sakuplja, čuva i izlaže online odbijene ili nerealizirane umjetničke projekte 20. i 21. stoljeća, bez obzira jesu li razlozi za to bili tehnički, logistički, ideološki, ekonomski, etički ili jednostavno utopijski.

Izložba će istodobno biti predstavljena na mrežnim stranicama tog muzeja, zahvaljujući čemu će radovi biti dostupni većem broju ljudi.

Bit će otvorena do 8. prosinca.


Hrvatska koprodukcija "Ruski film ceste" kandidat za Oscara

ZAGREB - Dugometražni dokumentarni film "Ruki film ceste", manjinska hrvatska koprodukcija u režiji Dimitrija Kalashnikova, kandidat je za nominaciju za američku nagradu Oscar.

Taj filmski portret Rusije kroz snimke kamera iz automobila koprodukcija je Bjelorusije, Rusije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i SAD-a.

Koproducent filma je Srđan Šarenac, tvrtka Novi Film. "Američka distribucijska kuća Oscilloscope je distribuirala film u 80 kina širom SAD-a i Kanade i samim time smo stekli sve uvjete da postanemo kandidat za Oscara u kategoriji 'Najbolji dugometražni dokumentarni film'". Veliku podršku imali smo i od Aleksandra Govedarice koji predstavlja američko-kanadskog distributera Syndicado", rekao je Šarenac, a prenosi Hrvatski audiovizualni centar.

Šarenac podsjeća da ga je u projekt pozvala glavna producentica Volia Chajokuskaya, koju je upoznao na Međunarodnom filmskom festivalu u Minsku gdje je njegov prethodni film "Selo bez žena" osvojio glavnu nagradu.

"Ruski film ceste" premijerno je prikazan 2016. godine u natjecateljskom programu Međunarodnog festivala dokumentarnog filma u Amsterdamu IDFA.

Zasad je 160 dokumentarnih filmova kvalificirano za kandidaturu za nagradu Oscar u kategoriji dugometražnog dokumentarnog filma.

Članovi Američke filmske akademije u studenom će na razmatranje dobiti popis kandidata za nominaciju, konačan izbor objavit će se 22. siječnja, a svečanost dodjele će se održati 24. veljače iduće godine.


Hrvatski povijesni muzej: Izložba "1918. - prijelomna godina u Hrvatskoj"

ZAGREB - Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu obilježit će stotu godišnjicu završetka Prvoga svjetskog rata, izložbom "1918. - prijelomna godina u Hrvatskoj", koja se otvara u nedjelju 11. studenog, s fokusom na ključnim događajima tijekom posljednje ratne godine za rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja.

Izložba se otvara na datum kada je prije točno sto godina Veliki rat službeno završio, a donosi 518 izložaka, muzejskih predmeta, arhivske, filmske i knjižnične građe, koji svjedoče o vojnim, političkim, socijalnim i svakodnevici tog razdoblja.

Njome Hrvatski povijesni muzej nastavlja slijed prethodnih izložbi na temu velike obljetnice, no dok je dosad građa muzejskih zbirki određivala sadržaj izložbe, ovaj put u središtu je društveno-politički kontekst tog vremena.

Ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja, Matea Brstilo Rešetar, podsjeća kako je na ranijim izložbama bila predstavljana isključivo građa iz fundusa muzeja, a sada se u suradnji s ostalim muzejima i arhivima fokus stavlja na ono zbog čega je ta godina bila prijelomna, odnosno na društvena i politička događanja koja su se našla pred Hrvatskom nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije.

"Izložba se otvara 11.11. u 11 sati, što je simbolilčan datum koji označava potpisivanje primirja s Njemačkom kada službeno nastupa kraj Prvog svjetskog rata, iako se i dalje vode borbe na terenu", rekla je Brstilo u četvrtak na konferenciji za novinare.

Objasnila je zašto se izložba bavi odlukama političkih elita koje su dalekosežno utjecale na daljnjij tijek hrvatske povijesti. "Hrvatska izlazi iz Austro-Ugarske Monarhije, a hrvatsko nacionalno pitanje odgađa se do daljnjega ulaskom u novu jugoslavensku zajednicu. Hrvatska je nakon raspada Austro-Ugarske i srednjoeuropskog kruga ušla u balkanski geopolitički prostor, a vidjeli smo u proteklih sto godina što je to značilo za nas", dodala je.


Prijelomna godina kroz pet tematskih cjelina

Izložena građa je raspoređena u pet tematskih, kronološki raspoređenih cjelina, od početka  1918. do sredine 1919. godine, čime je autorica izložbe, viša kustosica Andreja Smetko, markirala prijeporne trenutke hrvatske povijesti.

Prva cjelina, s naslovom preuzetim iz suvremene narodne uzrečice, "Care Karlo, carice Zita šta ratuješ kad nemate žita" ukazuje na teško gospodarsko stanje u Monarhiji, sve otvorenije nezadovoljstvo stanovništva, nemire u vojnim redovima, dezerterstvo i zahtjeve da se rat što prije završi.

U okviru nje postavljena je podcjelina "Život na bojištu" koja podsjeća na pobunu austrougarskih mornara u Boki kotorskoj, sklapanje primirja Središnjih sila s boljševičkom Rusijom u Brest-Litovsku, posljednju austrougarsku ofenzivu na rijeci Piavi i proboj solunskog bojišta u rujnu 1918., dok podcjelina "Život u pozadini" upućuje na život civilnog stanovništva suočenog s nestašicom hrane, glađu, a krajem rata i s još nepoznatom španjolskom gripom. Predstavljena je i humanitarna akcija spašavanja dalmatinske, istarske i bosanskohercegovačke djece.

Druga cjelina "Vrijeme deklaracija" prikazuje suprotstavljene političke ideologije sudionika s hrvatskog i južnoslavenskog prostora u rješavanju nacionalnog pitanja, a treća "Živilo Narodno Vijeće! Živjela slobodna, suverena Država Slovenaca, Hrvata i Srba!", osnivanje Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu i zasjedanje povijesne sjednice Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 29. listopada 1918.

U četvrtoj izložbenoj cjelini "Između želje i stvarnosti" predstavljeno je kratkotrajno, ali aktivno razdoblje Države Slovenaca, Hrvata i Srba, a u petoj, "Nemirni mir" predstavlja ulazak Države SHS u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918.

Reakcija i nezadovoljstvo načinom provedenog ujedinjenja predstavljeno je pod cjelinom 'prosinačke žrtve', a s nekoliko odabranih izložaka naznačuje se centralistički i monarhistički karakter nove države i politike Srbije.

Autorica izložbe Andreja Smetko kaže kako je to prijelomno razdoblje svjetske povijesti, bilo osobito važno za Hrvatsku koja je iz jednog državnopravnog sustava u kojem je bila više stoljeća, na povijesnoj sjednici Hrvatskog sabora, 29. listopada, proglasila raskid s Austro-Ugarskom.

"Tada je oblikovana i Država Slovenaca, Hrvata i Srba koja je u vrlo kratkotrajnom razdoblju, suočena s međunarodnim nepriznanjem, povratkom vojnika s bojišta, djelovanjem 'zelenog kadra' i nemirima, ubrzo ušla u novu zajednicu državnu s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom, 1. prosinca što se smatra početkom Jugoslavije", rekla je.

Završna cjelina predstavlja i mirovnu konferenciju u Parizu 1919. godine koja nije ostavila trajno rješenje, niti trajan mir.

"Izložbu završavamo s time da hrvatsko pitanje koje se pokušavalo riješiti tijekom Prvog svjetskog rata, no ulaskom u novu državnu zajednicu ostalo je otvorenim", zaključila je Smetko.


Građa prikupljana iz cijele Hrvatske

Izložba se temelji na opsežnom istraživanju arhivskih izvora i recentnih zbornika znanstvenih skupova na temu 1918. godine, a uz muzejsku građu Hrvatskoga povijesnog muzeja, korištena je ona ostalih hrvatskih muzejskih i arhivskih ustanova, s područja Slavonije, Međimurja, središnje Hrvatske, Istre i Primorja te Dalmacije.

Primjerice, uvidom u gradivo Arhiva HAZU odabrani su dokumenti vezani uz djelovanje Jugoslavenskog odbora, presnimka Krfske deklaracije iz 1917., zaključci s Rimskog kongresa potlačenih slavenskih naroda u travnju 1918. te rukopisne zabilješke dr. Ante Trumbića o dobrovoljačkom te jadranskom pitanju na Mirovnoj konferenciji u Parizu.

Hrvatski državni arhiv donio je fond Narodnog vijeća SHS, fond Sabora Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te odabrane osobne fondove, dok su filmski snimci stigli iz fonda Hrvatskoga državnog arhiva, Hrvatskoga filmskog arhiva i Sveučilišta South Carolina.

S obzirom na manjak građe u hrvatskim muzejima iz vremena postojanja Države SHS i njezinog ulaska u novu državnu zajednicu, na izložbi velikim dijelom prevladava arhivska građa i novinski tisak.

Pritom se nastojalo u odabiru građe posjetiteljima na muzejski čitljiv način izložiti sva složenost izložbenih tema, čemu je doprinio i ambijentalni likovni postav izložbe, koji potpisuju Damir Gamulin i Antun Sevšek.

Izložba će biti otvorena do 19. svibnja, a prati je katalog u kojem su obrađeni povijesni izvori relevantni za prikaz 1918. godine, koji sadrži 371 katalošku jedinicu.


INmusic: U prodaji blagdanski paketi za 14. izdanje festivala

ZAGREB - INmusic festival pustio je u prodaju tradicionalne blagdanske pakete po povoljnijoj cijeni do 29. studenog, a dan kasnije objavit će prvo veliko ime 14. izdanja festivala, koji će se održati od 24. do 26. lipnja iduće godine na Jarunu u Zagrebu.

Blagdanski paketi prodaju se po početnoj cijeni od 449 kuna putem službenog INmusic web shopa ili u Dirty Old Shopu u Zagrebu do isteka zaliha ili do 29. studenoga, a dan kasnije poskupit će za 100 kuna.

"Cijena paketa i ulaznica mora poskupiti da bismo uopće mogli dobiti tako velika imena. S obzirom na ogromnu međunarodnu konkurenciju, moramo se barem malo približiti cijenama ulaznica drugih festivala, koje su tri ili četiri puta veće, rekao je direktor festivala Zoran Marić na konferenciji za novinare.

Po njegovim riječima, to će i dalje biti najniža cijena za festivale u Europi i najpovoljniji način da hrvatska publika vidi neke izvođače. "Cijena od 499 kuna i dalje je nešto niža od pojedinačnog koncerta nekih od najvećih svjetskih bendova u Europi", ustvrdio je Marić.

Objasnio je da će se festival predstavljati u značajnim kulturnim institucijama, poput Muzeja Mimara ili Klovićevih dvora, jer je to dobra prilika da se rock glazba afirmira kao kultura. "Rock glazba je jedna od novijih umjetničkih formi koja će evidentno preživjeti svoje vrijeme i ući u sferu klasike zbog svoje umjetničke vrijednosti", napomenuo je.

Direktor Sektora maloprodaje OTP banke Dražen Božić izrazio je zadovoljstvo što ta banka već šestu godinu surađuje sa zagrebačkim festivalom. "Ponosni smo dio priče o festivalu koji svake godine programski i organizacijski raste, te kao partner osiguravamo bezgotovinsko i beskontaktno plaćanje koje publici omogućuje da što manje vremena provede u redovima, a što više u uživanju u glazbi", rekao je Božić.

Blagdanski paket sadrži vaučer u iznosu od 100 kuna za izradu ili nadopunu Mastercard contactless prepaid kartice OTP banke, koja omogućava najbrže plaćanje na festivalu, te posebno dizajniranu majicu 14. izdanja festivala.

U prodaji je i ograničen kontingent trodnevnih ulaznica za 14. INmusic festival koje se mogu nabaviti putem službenog INmusic webshopa po cijeni od 399 kuna, a od 30. studenoga za 499 kuna.


U subotu posljednja ovogodišnja akcija "Udomljavanje je fora"

ZAGREB - Posljednja ovogodišnja akcija "Udomljavanje je fora", s porukom "Ne kupujte živa bića, jer ljubav se ne kupuje", bit će održana u subotu od 9 do 15 sati na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, a građani će osim udomljavanja životinja moći dobiti i informacije o važnosti volonterskog rada.

Udruga Prijatelji životinja priopćila je u petak da zajedno sa Skloništem grada Zagreba u Dumovcu poziva građane da volontiraju u skloništima za nezbrinute životinje.

 Ističu da psi uz smještaj, hranu, njegu i veterinarsku skrb trebaju i šetnje te igru, gdje ponajviše mogu pomoći volonteri. To podrazumijeva i socijalizaciju pasa, zahvaljujući čemu stanari skloništa lakše pronalaze novi dom.

 "Svaka izdvojena minuta puno će značiti psima koji ne mogu dočekati da ih netko prošeta, a druženje s njima donijet će radost i svakom volonteru", poručili su organizatori.

 Akciju organizira gradsko sklonište za životinje Dumovec u suradnji s udrugama Noina arka i Prijatelji životinja, a odvija se pod motom "Šapa gore za volontere".


Zagrebački ZOO: U subotu Međunarodni dan crvenih pandi

ZAGREB - Međunarodni dan crvenih pandi bit će obilježen u subotu, 10. studenoga, u zagrebačkom Zoološkom vrtu, gdje će se tada objaviti ime petomjesečnog mladunčeta.

Zoološki vrt priopćio je da će program trajati od 11 do 15 sati, a posebno uzbudljivo bit će u 12 sati kada će ispred nastambe crvenih pandi Mia Dimšić objaviti ime petomjesečnog mladunčeta. Građani su putem društvenih mreža dali tristotinjak prijedloga, ocjenjivački sud suzio je izbor, a mlada osječka pjevačica izabrala je ono za koje vjeruje da crvenodlakom mališanu najbolje pristaje.

U ZOO-u kažu da je riječ o prvom potomku zagrebačko-dortmundskog para, šestogodišnjeg Popija i četverogodišnje Eme, koji su se pokazali kao odlični roditelji.

Subotnji će program posjetitelje Zoološkog vrta upoznati s tom vrstom i razlozima njezine ugroženosti u prirodi. U edukativnom kutku mališani će moći naučiti razlike između divovske i crvene pande, a na likovnoj će radionici izrađivati repove crvenih pandi.

Zašto bambus dominira jelovnikom crvenih pandi, te gdje ga osim u kuhinji koriste ljudi pričat će edukatori Zoološkog vrta, dok će u restoranu "Kod morskog lava" na meniju biti specijaliteti azijske kuhinje, priopćio je zagrebački ZOO.


IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Na Borneu pronađen crtež životinje star 40.000 godina

DŽAKARTA - Australski i indonezijski znanstvenici nedavno su na zidu zabačene pećine na indonezijskome otoku Borneu otkrili najstariji crtež životinje, crveno-narančastu siluetu nalik biku, objavio je časopis Nature.

Po njihovoj procjeni crtež je star najmanje 40.000 godina i nešto stariji od sličnih slika ranije otkrivenih u europskim špiljama, za koje su stručnjaci vjerovali da su prve takve tvorevine u ljudskoj povijesti.

No datiranje novootkrivenog crteža neobične životinje koja podsjeća na bika, zajedno s drugim crtežima pronađenim u Jugoistočnoj Aziji upućuje na to da je prvo figurativno slikarstvo, jedna od najznačajnijih inovacija u čovjekovu kulturološkom razvoju, postojalo u isto vrijeme i u Europi i u Aziji.

"Ljudi su najprije počeli s figurativnim slikama velikih životinja, a potom su prešli na crteže ljudi", objasnio je suautor studije, Maxime Aubert, arheolog i geokemičar s australskog Sveučilišta Griffith.

Vapnenačke špilje smještene u udaljenome planinskom dijelu istočnog Kalimantana još od 1990. godine poznate su po prehistorijskim crtežima i slikama na zidovima. No tek su nedavno znanstvenici uspjeli ustanoviti otkada datiraju.

Znanstvenici su radove na zidovima grupirali u tri faze: crveno-narančaste crteže životinja (uglavnom divlje stoke) te otiske dlanova, raniju fazu otisaka šaka i po zidovima izrezbarenih motiva te treću fazu - ljudske figure, čamce i geometrijske crteže u crnome pigmentu.

Vrijeme nastanka crteža znanstvenici su ustanovili zahvaljujući primjercima od kalcijeva karbonata prikupljenim u ovoj teško pristupačnoj špilji , kazao je Aubert.

Crtež životinje nalik biku nesumnjivo je star oko 40.000 godina, a dva otiska dlanova iz iste špilje oko 37.200 godina. Treći otisak dlana star je oko 51,800 godina, što upućuje na to da se paleolitička tradicija umjetnosti prvi put pojavila na Borneu u razdoblju između 52.000 i 40.000 godina.

"Možemo zaključiti da je prvo figurativno slikarstvo, jedna od najznačajnijih inovacija u čovjekovu kulturološkom razvoju, postojalo istodobno u Europi i u Aziji", kazao je Adam Brumm, arheolog sa Sveučilišta Griffith koji je također sudjelovao u istraživanju.

Aubert i Brumm su 2014. u špilji na drugome indonezijskom otoku Sulawesiju otkrili slično figurativno slikarstvo.

"Naša studija upućuje na to da se figurativno slikarstvo u špiljama širilo s Bornea prema Sulawesiju, ali i prema drugim dijelovima Novoga svijeta izvan Euroazije, a možda je ovamo stiglo s prvim doseljenicima u Australiju", zaključio je Aubert.


U zemljama u razvoju 'baby boom', na Zapadu 'bijela kuga'

WASHINGTON - U zemljama u razvoju evidentirana je snažna stopa nataliteta koja utječe na globalni rast baby booma, no žene u brojnim razvijenim i bogatijim državama ne rađaju dovoljno djece da bi se ondje uspjela održati zadovoljavajuća razina populacije, podatci su što ih je u petak objavio Institut za metriku i evaluaciju zdravlja sa sjedištem u Washingtonu (IHME).

Globalni pregled stope rađanja, smrtnosti i bolesti, kojim se evaluiraju tisuće podataka u različitim zemljama, pokazao je i da su bolesti srca danas vodeći uzrok smrtnih ishoda u svijetu.

IHME, institut koji je pri Sveučilištu u Washingtonu osnovala Zaklada Billa i Melinde Gates, za sastavljanje jednog od najdetaljnijih pregleda globalnog javnog zdravlja koristio je više od 8000 izvora podataka, među kojima više od 600 novih. Njihovi izvori uključuju istraživanja objavljena unutar jedne zemlje, društvene medije te svu ostalu dostupnu građu.

Ustanovljeno je da je svjetska populacija od 1950. do prošle godine porasla s 2,6 milijarda ljudi na 7,6 milijarda, no rast je vrlo neravnomjerno podijeljen s obzirom na regije i na prihode.

Žene iz dvadeset i jedne nacije, većinom iz Europe te Sjeverne i Južne Amerike, ne rađaju dovoljan broj djece da bi se održala zadovoljavajuća razina populacije, podaci su IHME-a.

No u Africi i u Aziji stopa fertiliteta kontinuirano raste. Prosječna Nigerka za života rodi oko sedmero djece.

Ali Mokdad, profesor zdravstvene metrike na IHME-u, kazao je da je najvažniji čimbenik u određivanju rasta populacije bilo - obrazovanje.

"Do socioekonomskih je faktora, no i do ženina je stupnja obrazovanja. Što je žena obrazovanija, što više vremena provodi na raznim edukacijama, ona odgađa trudnoću, a posljedica je manje djece", kaže profesor Mokdad.

U izvješću IHME-a stoji da je Cipar najmanje fertilna nacija u svijetu, a žene prosječno tijekom života rađaju samo jedno dijete.

Nasuprot tomu, stanovnice Malija, Čada i Afganistana tijekom životnog vijeka rode više od šestero djece.

Bez migracija i migranata, neke će se zemlje suočiti s većim brojem starijih osoba i manjim brojem domicilnog stanovništva.


Manji mortalitet, veći invaliditet

UN predviđa da će do polovine ovog stoljeća Zemlju nastanjivati više od 10 milijarda ljudi, a ta brojka za sobom povlači pitanje o tomu koliko stanovnika može podnijeti planet na kojem živimo.

Prof. Mokdad ističe da stanovništvo u zemljama u razvoju i dalje raste, pa globalno rastu i njihove ekonomije. Podsjeća da s vremenom dolazi do domino ili knock-on efekta na stopu fertiliteta.

"U Aziji i u Africi stanovništvo je još uvijek u porastu, a ljudi iz siromaštva prelaze na kvalitetniji način življenja te imaju bolje dohotke, uz izuzetak onih u kojima traju ratovi ili sukobi. Očekuje se da će države ekonomski bolje stajati pa je i vjerojatnije da će se fertilitet smanjivati i izjednačiti" s razvijenim državama.

Treba istaknuti i to "da nas je danas puno više nego prije 70 godina, no i prosječan životni vijek se produljio", podsjeća prof. Mokdad.

Studija, čiji su rezultati objavljeni u stručnome medicinskom časopisu Lancet pokazuje da se životni vijek muškaraca produlji s 48 godina, koliko je iznosio 1950. godine na 71, a žene danas žive prosječno 76 godina u odnosu na 53 tijekom 1950.

No dulji životni vijek sa sobom nosi i brojne zdravstvene probleme. Sa starošću se zdravlje pojedinca pogoršava, a to znači i veći teret za zdravstveni sustav svake zemlje.  

U izvješću IHME-a stoji da su vodeći uzrok smrtnosti danas globalno srčane bolesti. Još 1990. neonatalne bolesti bile su najveći ubojica, nakon čega su slijedile bolesti pluća i dijareja.

Najveća stopa smrtnosti od srčanih oboljenja zabilježena je u Uzbekistanu, u Ukrajini i Azerbejdžanu, a najniža u Južnoj Koreji, Japanu i u Francuskoj.

"Manje ljudi umire od zaraznih bolesti jer zemlje postaju bogatije, no sa životnim vijekom povećava se i broj invalida", kazao je Mokdad. Ističe da se, unatoč manjem broju smrtnih slučajeva od zaraznih bolesti nego u 1990. godini, poput malarije i tuberkuloze, povećava broj novih nezaraznih bolesti koje odnose mnoge živote.

"Određeni obrasci ponašanja rezultiraju povećanjem broja slučajeva karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, a svake je godine i sve više pretilih".

 
Zdrava prehrana i fizička aktivnost čuvaju od kamenaca

BERLIN - Održavanje zdrave tjelesne težine pomaže u zaštiti od mnogih bolesti. To uključuje i stvaranje žučnih kamenaca, objavilo je Njemačko društvo za metaboličke i bolesti probavnog sustava.

Ta je organizacija nedavno obnovila svoje smjernice za prevenciju i liječenje žučnih kamenaca.

Preporučuje uravnoteženu prehranu s mnogo povrća i malo masnoća i šećera.

Pola sata fizičke aktivnosti svakoga dana pomoći će i u tome da se kamenci ne stvaraju.

Ljudi koji su već pretili težinu trebaju smanjivati postupno jer gubitak više od kilograma i pol na tjedan povećava rizik od formiranja kamenaca.

Većina kamenca stvara se zbog toga jer se previše kolesterola iz jetre otprema u žučni mjehur. Ako kamenac uzrokuje probleme, na primjer bilijarne kolike, često puta je uklanjanje cijeloga žučnjaka jedino rješenje.

Bolni grčevi upozoravajući su simptom da su moguće komplikacije. Ako se kamen, na primjer, zaglavi u žučnom vodu može se razviti upala gušterače, a to je po život opasna situacija.
 

Porast stope umrlih od raka kože među muškarcima

GLASGOW - Broj muškaraca umrlih od raka kože u velikom je porastu u razvijenim zemljama, dok stopa smrtnosti žena od iste bolesti raste sporije ili je čak u padu, rekli su znanstvenici na medicinskoj konferenciji u Glasgowu.

Nejasno je zašto dolazi do odstupanja između spolova, no neki dokazi ukazuju na to da su muškarci manje skloni zaštiti se od sunca ili poslušati zdravstvena upozorenja, rekla je za AFP britanska liječnica i vodeća autorica studije Dorothy Yang.

Više od 90 posto melanoma uzrokovano je oštećenjima stanica kože zbog izloženosti suncu ili drugim izvorima ultraljubičastog zračenja poput solarija, navode iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, (CDC).

U osam od 18 zemalja koje su bile uključene u istaživanje, stopa smrtnosti od raka kože kod muškaraca povećala se za najmanje 50 posto tijekom protekla tri desetljeća.

Stope smrtnosti udvostručile su se u Hrvatskoj i Irskoj.

Velik porast stope oboljelih muškaraca zabilježen je i u Španjolskoj i Britaniji (70 posto), u Nizozemskoj (60 posto) te u Francuskoj i Belgiji (50 posto).

Sjedinjene Države nisu bile uključene u studiju, no prema podacima CDC-a, stopa smrtnosti od melanoma kod tamošnjih muškaraca porasla je za oko 25 posto.

Sa ženama nije takav slučaj. U Australiji je, primjerice, smrtnost od raka kože među ženskom populacijom 1985. bila upola manja nego među muškaracima, a smanjila se za još 10 posto tijekom narednih 30 godina.

Ostale zemlje koje u proteklih 30 godina bilježe pad stope smrtnosti od melanoma među ženama su Austrija s devet posto manjom smrtnom stopom, Češka sa 16 posto te Izrael sa 23 posto.

U Rumunjskoj, Švedskoj i Britaniji došlo je do manjeg porasta, ali ni izbliza kao kod muškaraca.

Japan ima daleko najmanju zabilježenu stopu smrtnosti od melanoma; 0,24 od 100,000 muškaraca, odnosno 0,18 od 100,000 žena.

U tijeku su istraživanja bioloških odnosno genetskih čimbenika koji potencijalno utječu na razvoj raka kože, no za sada nema konkretnih zaključaka, rekla je Yang.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus