04:18, 22. Siječanj 2018

kultura...

Kultura 9. prosinca 2017.

Objavljeno: 09.12.2017 u 01:02
Pregledano 97 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 9. prosinca 2017.

ZAGREB 9. prosinca 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Knjiga "Svjedoci Mnemozine - Plavi razgovori o Igrama i Gradu" predstavljena u Dubrovniku

DUBROVNIK - Knjiga "Svjedoci Mnemozine - Plavi razgovori o Igrama i Gradu" autorice Jelene Obradović Mojaš predstavljena je u subotu navečer u Dubrovniku u Festivalskoj palači Dubrovačkih ljetnih igara, a donosi četrdesetak radijskih razgovora s umjetnicima koji su obilježili povijest Dubrovačkih ljetnih igara u tjednoj emisiji iz kulture Hrvatskog radija Radio Dubrovnika "Plavi razgovori".

Autorica knjige, ujedno i autorica radijske emisije "Plavi razgovori" koja se na Radio Dubrovniku emitira neprekidno od 1992., Jelena Obradović Mojaš istaknula je prilikom predstavljanja kako je na ideju o knjizi došla tijekom selidbe Radio Dubrovnika u novi prostor.

"Vidjela sam da imam jako puno sačuvanih studijskih traka iz analognog doba, a kad sam ih razvrstala i preslušala shvatila sam da imam trake s Izetom Hajdarhodžićem, Nadom Subotić..ljudima koji, nažalost, više nisu s nama, a vrlo su bitni za identitetsko tkivo te građenje i povijest Igara. Promislila sam da ne bi bilo naodmet sve to pretočiti u štivo te time preoteti zaboravu, pogotovo jednom radiju koji je 'medij trenutka'. U digitalno doba sve se može dobiti 'na zahtjev', ali mi se činilo da je to mali pokušaj arhiviranja nečeg što u protočnosti ubrzanog vremena prolazi", objasnila je Obradović Mojaš.

Očekuje da bi se razgovori, ako su se pitko slušali, mogli pitko i čitati.

"Knjiga je dokumentaristička jer se pokazalo da ljudi koji su gostovali u emisiji u isto vrijeme dok pričaju o Igrama i predstavama govore o Gradu koji je mijenjao svoju fizionomiju. U knjizi se, na primjer, saznaje kuriozum tko je smislio poziv glumcima na otvaranju festivala 'Neka uđu', a to je prvi direktor Igara Mato Baković. Knjiga je zapravo dokument o jednom vremenu i gradu koji nestaje, koji se mijenja, a čija mijena ne prestaje. Utoliko ti razgovori i u ovoj formi prepoznaju svoj smisao", rekla je Obradović Mojaš.

Autorica je izjavila kako emisija, koja se emitira od 1992. i dalje postoji te da je kroz godine mijenjala termine, a sada ima ustaljeni termin nedjeljom ujutro.

"Za naziv emisije zaslužan je Davor Mojaš, koji ga je objasnio riječima kako su plavo nebo i plavo more prostor ambijenta koji jesmo i koji nas gradi. Dakle, riječ je o bezgraničnom prostoru širokih tematskih obzorja, bez međa. Tako se na kraju i pokazalo, jer su kroz godine gosti emisije bili zanimljivi gosti grada, koji su negdje obilježili taj svoj boravak u gradu", istaknula je Obradović Mojaš.

Jelena Obradović Mojaš diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu i doktorirala na Poslijediplomskom doktorskom studiju Povijest stanovništva Sveučilišta u Zagrebu. Objavljuje publicističke i znanstvene radove s područja kulturne antropologije i povijesti svakodnevice. Autorica je znanstvene monografije "Kolenda u Dubrovniku – tradicija kolendavanja od XIII do XXI stoljeća", objavljene u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Znanstvena je suradnica na studiju Povijesti Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku.

Od 1989. radi u Informativnom programu Hrvatskog radija, istodobno za programe nacionalnih mreža prati kulturu i znanost. Urednica je tjednih emisija, komentatorica izravnih prijenosa, autorica brojnih baštinskih dokumentarnih zapisa i emisija u Dramskom programu Hrvatskoga radija.


Umaški Sea Star Festival među deset najboljih u Europi

ZAGREB - Na službenom izboru za najbolje festivale u Europi, European Festival Awards, u kojemu sudjeluje više od 350 festivala iz 35 zemalja s cijelog europskog kontinenta, umaški Sea Star Festival izglasan je među prvih deset u kategoriji "Najbolji novi festival", priopćili su organizatori.

Najnovije priznanje usljedilo je nakon što je u Umag već otišla nagrada za Najbolji novi festival u Hrvatskoj, a ovaj put Sea Star se na europskoj razini našao u društvu novih festivalskih zvijezda kao što je zimska verzija njemačkog metal giganta Wackena, belgijski Cactusfestival ili izuzetno hvaljeni portugalski Waking Life.

Sea Star Festival dio je festivalske mreže EXIT tima, čija su sva četiri festivala, Sea Star u Hrvatskoj, Revolution u Rumunjskoj, te EXIT u Srbiji i Sea Dance u Crnoj Gori, izglasani među deset najboljih u Europi, svaki u svojoj kategoriji.

Novosadski EXIT je u glavnoj kategoriji najboljih velikih festivala Europe izabran među prvih deset, zajedno s muzičkim gigantima kao što su belgijski Tomorrowland, nizozemski Lowlands, njemački Wacken Open Air i mađarski Sziget

Crnogorski Sea Dance ove je godine ponovo u najužoj konkurenciji za "Najbolji festival do 40.000 posjetitelja dnevno", s njemačkim Melt! i Reeperbahn festivalima, dok je rumunjski Revolution treću godinu zaredom u deset "Najboljih malih festivala". Biser ovogodišnjeg EXIT-a i svjetske muzičke scene Rag'n'Bone Man, glavni je favorit za najbolju novu zvijezdu.

Ove godine, EXIT je dobio i veliko priznanje stručnjaka iz festivalske industrije jer se našao u finalu u još dvije prestižne kategorije, u kojoj glas daje isključivo žiri, za Take a Stand nagradu za društveno angažirano djelovanje, ali i za najboljeg organizatora na europskoj razini.

S nominacijama za još dvije posebne nagrade, EXIT tim ima ukupno čak šest nominacija u svega 12 različitih nagrada za najbolje festivale.

Pobjednike bira publika iz cijele Europe, zajedno sa stručnim žirijem, koji čine istaknuti pojedinci iz svijeta festivalske industrije, a lista svih finalista dostupna je na službenoj stranici Europskih festivalskih nagrada.

Pobjednici će biti proglašeni na posebnoj svečanosti u nizozemskom Groningenu 17. siječnja 2018. EXIT je laureat European Festival Awards bio 2013. godine, dok je Sea Dance svog prvog festivalskog "Oskara" dobio 2014. godine.


Aleksandar Popovski: Moj "Kralj Rikard III." politički je triler za suvremenu publiku

 ZAGREB - Nova predstava zagrebačkog Gradskog dramskog kazališta Gavelle, najpolitičnija povijesna drama Williama Shakespearea "Kralj Rikard III." koju premijerno 15. prosinca u teatru u Frankopanskoj postavlja Aleksandar Popovski, bit će, po riječima tog makedonskog redatelja, politički filmski triler za suvremenu publiku o procesu razvoja punokrvnog zločinca.

"Svi mi imamo nekakvu predodžbu o tome tko je Rikard. Znamo da je to jedan zao čovjek koji ne preže ni od čega da bi došao do vlasti. Meni se u tom materijalu jako uzbudljivim čini nešto drugo - profil tog čovjeka kojeg mi danas gledamo na sceni", rekao je Popovski u razgovoru za Hinu.

Kao redatelja, u toj ga drami posebno intrigira "frustracija slabijega" jer Shakespeare je tu od invalida, fizičkog, ali još i više duhovnog, napravio čovjeka koji uspješno prebrodi sve prepreke uklanjanjem izravnih kraljevih nasljednika kako bi sam postao kralj.

"Jedan invalid – pritom ne govorim o fizičkom invaliditetu, nego o sakatosti duše – čovjek koji u početku nema šanse postati kralj, uspijeva se probiti kroz sve. Kada taj isfrustrirani čovjek dobije vlast, on postane još strašniji. Ta mi se dimenzija čini strašno zanimljivom", objasnio je redatelj.

"Druga zanimljiva stvar je to što Shakespeare kod svojih ubojica još u ranoj fazi uvodi pojam savjesti, ali ne u nekom religioznom smislu, već u smislu da postoji nešto što je izvan pisanih zakona, da postoji paralelni svijet u kojemu postoji kazna", dodao je.

Redatelj poznat po čestim gostovanjima u Hrvatskoj – u Gavelli je režirao jednu od njezinih najvećih uspješnica, nagrađivanu predstavu "San Ivanjske noći", pa "Peera Gynta" i "Antigonu", u HNK-u Ivana pl. Zajca i Rijeci postavio je predstavu "Cirkus Destetika", u Kazalištu Ulysses "Odiseja", u HNK-u Zagreb "Na tri kralja ili kako hoćete", u Satiričkom kazalištu Kerempuh predstave "Zmaj" i "Živio Harms! Čuda postoje" – Shakespearea, kako ističe, posebno voli kao "majstora emotivnih zamki kojima otvara nevjerojatne svjetove".

"Shakespeare ima jedan prostor koji se meni jako sviđa, koji on često definira kao san. U tom prostoru on kombinira. Nekad su to slike, kao 'Strašni sud' kod Hieronymusa Boscha, a nekad predivni pejzaži ili prizori raja", rekao je Popovski.

To je "prostor koji smo mi odavno napustili, jer svijet je pragmatičan, dva i dva su četiri, ekonomija vlada, stvari koje nemaju ekonomsku vrijednost nisu bitne".

"Ali svijet u stvari ne stoji na tome, svijet stoji na paralelnim svjetovima. To je samo jedan površinski dio koji danas konzumiramo, dok svijet zapravo postoji na čaroliji, magiji, hipnozi, nepredvidivim stvarima, na nebu, o čemu Shakespeare dosta govori. Meni je to fascinantno i zato ga jako volim", napomenuo je.


Filmski realizirana predstava

"Kralj Rikard III." komad je izuzetne snage i političnosti, priča o ambiciji, vlastohleplju, moći i žudnji za dominacijom. Napisana oko 1592., to je Shakespeareova najpolitičnija povijesna drama, a Popovski ističe da će svaki gledatelj koji bude pogledao "Kralja Rikarda III." prvo pomisliti na seriju "Kuća od karata", koja je "pisana baš po njemu".

Druga je poveznica "osveta onih koji su bili slabiji u školi": "Tog monstruma stvorila je frustracija. Kad malo bolje pogledamo, već dugo ne možemo reći: 'Aha! Taj je čovjek na pravom mjestu; ima znanje, ima sposobnosti, ima moć i on upravlja nečim'. Stalno govorimo o tome koja ga je politička stranka postavila, tko je varao na prijemnom ispitu, tko je falsificirao diplomu, tko je prepisao doktorski rad, a sad je tamo gdje jest. Kao da su se kvaliteta i sposobnost maknuli iz jednog primijenjenog svijeta i na njihovo se mjesto ušuljala jedna ekipa sumnjivoga znanja".

Obimnom dramskom materijalu ('Rikard III.' jedan je od najdužih Shakespeareovih komada) kompleksne dramaturške spirale i slojevitih odnosa, Popovski i dramaturg Dubravko Mihanović pristupili su pažljivo krateći tekst kako bi bio blizak i razumljiv suvremenoj publici, osobito jer je on smatran posljednjim dijelom tetralogije koju čine još tri dijela povijesne drame "Henrik VI." i pun je referenci na nju.

"Teško je raditi 'Rikarda III.' bez 'Henrika VI.', jer neke su stvari jako vezane, što pak znači otvoriti čitavu povijest 'Ratova Ruža', punu prevrata, prevara i mrtvih. To je jedna cijela struktura događanja. Mi smo se potrudili probiti kroz to i neke stvari pojednostaviti da bi publika mogla bolje razumjeti", rekao je redatelj.

S druge se strane želio držati žanra političkog trilera koji publika poznaje iz serija i filmova, zbog čega su neke stvari na scenu transponirane "na neki jako filmičan način".

"Prednost je što publika danas ima iskustvo sa serijom 'Igra prijestolja', koja je čitava temeljena samo na Shakespeareu. S 'Rikardom' se samo vraćamo na izvor, odakle je sve i poteklo. Mislim da će publici predstava biti jako zanimljiva, jer sve je prepoznatljivo, sve će uspjeti spojiti s današnjim svijetom u kojemu žive", smatra Popovski.


Svaka nova predstava je pomicanje granica

Rikarda glumi Ozren Grabarić, glumac koji ima snagu potrebnu za gradnju lika zlikovca-usamljenika kojega pogone infantilni snovi i osobni demoni.

Popovski ističe da s Grabarićem i čitavim Gavellinim ansamblom ima desetogodišnje iskustvo – upravo slave "jedan mali jubilej": njegova prva predstava u tome kazalištu, "San Ivanjske moći" premijerno je igrala prije deset godina, 21. prosinca 2007.

"Ansambl Gavelle predstavlja bitan dio mojeg kreativnog rada i tu sam ponovo s nizom glumaca s kojima sam već surađivao, a Ozren je jedan od njih. Uvijek kad krenemo u neku novu predstavu razgovaramo o tome gdje smo dotad stigli i koje bi granice pomicali dalje", kazao je.

Ovaj put su puno radili na tome da Ozrenov Rikard ne bude već na početku gotov lik, "da ne bude odmah Rikard III. – savršeni zločinac koji samo prođe kroz predstavu kao kroz maslac, već da u nju ulazi kao da ulazi u bazen pun morskih pasa".

"On ulazi u taj bazen gdje plivaju velike zvjerke, dok je on na početku jedna mala ameba. Iz toga se kreće razvijati prema tom konačnom Rikardu III.", rekao je Popovski, napomenuvši kako su u drami posebno zanimljivi i ženski likovi "koji su preživjeli sve kraljeve, sve promjene vlasti".

U predstavi još igraju Andrej Dojkić (Vojvoda od Clarencea, Rikardov brat), Sven Šestak (Lord Hastings), Martina Čvek (Lady Ana), Dijana Vidušin (Kraljica Elizabeta), Sven Medvešek (Lord Rivers), Živko Anočić (Vojvoda od Buckinghama), Bojana Gregorić Vejzović (Kraljica Margareta), a glumački ansambl čine i Ivan Grčić, Đorđe Kukuljica, Hrvoje Klobučar, Slavica Knežević, Filip Šovagović, Nikola Baće, te Anica Kovačević.


Prošlost koja se odvija u budućnosti

Predstava se igra u novom prijevodu Andyja Jelčića, "koji je napravio jako dobar posao" kako bi izbjegao jezično upadanje u arhaizme: način govora nije "arhaičan pod svaku cijenu" nije pod svaku cijenu "stih radi stiha". Popovski potpisuje i scenografiju, kostimografkinja je Marita Ćopo, autor glazbe Marjan Nećak, svjetlo oblikuje Zdravko Stolnik, a u predstavi postoji i video koji potpisuje Lana Cavar, koji redatelj opisuje kao "grafiku riječi i slova u kojoj se ispisuje puno onih stvari koje ostaju neizgovorene".

Vrijeme u kojemu se odvija njegov "Kralj Rikard III.", kako je kazao, "isto je ono u kojemu se odvija 'Igra prijestolja', neka prošlost koja se odvija u budućnosti" i "dosta je na tragu 'Sna Ivanjske noći'", velike Gavelline uspješnice.

"Po nekom osjećaju koji čovjek ima dok radi, po nekoj povratnoj informaciji koju dobivam od glumaca, mislim da će to biti nešto jako zanimljivo za gledanje", poručuje.


Izložba "Obala neba" Arna Rafaela Minkkinena u MSU

ZAGREB - Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti (MSU) prvi put predstavlja novije radove finsko-američkog umjetnika Arna Rafaela Minkkinena nastale u Hrvatskoj, na izložbi "Obala neba", a taj će nagrađivani fotograf, kustos i pisac u subotu održati i predavanje o čaroliji fotografije, "Gravity Sleeps - The Magic of Photography".

Do 22. siječnja u MSU galeriji će se izložiti Minkkinenove fotografije nastale tijekom umjetnikova nedavnog posjeta Hrvatskoj, ali i predstaviti izbor radova nastalih od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do danas.

Rad umjetnika koji je u SAD preselio još kao dijete, prepoznatljiv je po fotografijama kojima na nesvakidašnji način sjedinjuje krajolik i ljudsko tijelo.

"Riječ je o njemu svojstvenim, neobičnim autoportretima, u kojima krajolik poprima iznenađujuće oblike, a tijelo smješteno u njemu često prkosi zakonima fizike i onom očekivanom", ističe se u najavi.

Podsjeća se i na riječi američkog fizičara i pisca Alana Lightmana, koji je napisao kako ga Minkkinenov rad "nagoni da ljudsko tijelo vidi kako nikad nije, jer koristi čudan kontekst, neočekivan položaj i savijanje lika, iz domišljene perspektive".

Njegova zagrebačka izložba dio je programa kojim Veleposlanstvo Finske u Hrvatskoj slavi stotu obljetnicu neovisnosti Finske, koja se obilježila 6. prosinca, kada je finski predsjednik  Minkkinenu u Helsinkiju uručio prestižnu Pro Finlandia medalje za izvanredna dostignuća u umjetnosti.

Minkkinen trenutno predaje kao profesor emeritus na University of Massachusetts u SAD-u, te kao gostujući profesor i docent na Aalto University of Art, Design & Architecture u Finskoj, a u Zagrebu će održati jedno od svojih poznatih predavanja o fotografiji "Gravity Sleeps - The Magic of Photography".

Iz MSU-a najavljuju da će, da će se autor tim predavanjem, između ostalog, dodirnuti tema poput umjetničke inspiracije, kontinuiranog učenja, dosljednosti u radu te što ga je sve navelo da napusti karijeru uspješnog copywritera i u potpunosti se posveti stvaranju impresivnog fotografskog opusa.

Predavanje će se održati u dvorani Gorgona MSU-a na engleskom jeziku i ulaz je slobodan, no zbog ograničenog broja mjesta u dvorani potrebno je prijaviti dolazak.

Arno Rafael Minkkinen rođen je u Helsinkiju 1945., a u Sjedinjene Američke Države odlazi 1951. godine, gdje djeluje i danas. Titulu Bachelor of Arts iz engleske književnosti stekao je na Wagner Collegeu.

Dok je radio kao copywriter, 1971. počinje fotografirati autoportrete. Školovanje nastavlja na Rhode Island School of Design na kojem 1974. stječe titulu Master of Fine Arts u polju fotografije.

Radovi su mu izloženi u nekim od najznačajnijih svjetskih muzeja uključujući Museum of Modern Art u New Yorku, Centre Pompidou i Musee d'Art Moderne u Parizu, Museum of Fine Arts u Bostonu, te mnogim drugim.

Dosad je imao više od 100 samostalnih i sudjelovao je u gotovo njih 200 skupnih.

Nositelj je odlikovanja regionalne stipendije američke Nacionalne zaklade za umjetnosti iz 1991., Ordena lava prvog reda Vlade Republike Finske iz 1992., finske Državne umjetničke nagrade za fotografiju iz 2006., nagrade zaklade Lucie za izvanredna ostvarenja u umjetnosti iz 2013. i stipendije Memorijalne zaklade Johna Simona Guggenheima iz 2015.


Pula: Austrijski pisac Christoph Ransmayr u programu "Suton uz knjigu"

PULA - U sklopu programa 23. Sa(n)jma knjige u Istri u petak navečer u Domu hrvatskih branitelja u Puli gostovao je austrijski pisac Christoph Ransmayr, koji je u programu "Suton uz knjigu" predstavio svoju knjigu "Cox ili protok vremena".

"Oduvijek sam htio da svaka moja knjiga bude poput putovanja svijetom, kao astronaut koji kreće na intergalaktičo putovanje. Svaka je knjiga jedan novi svijet, svijet obilježen raznolikošću moje fantazije i mašte. Putujem svake godine šest do sedam mjeseci, etnolog sam po zanimanju i to sam iskustvo htio steći ne da bih osvojio čitatelja, nego da ih još više zabavim", rekao je taj austrijski pisac, urednik i esejist.

Christoph Ransmayr dobitnik je mnogih književnih nagrada, među kojima i "Premio mondello" te "Aristeion" Europske unije. Njegova djela prevedena su na više od trideset svjetskih jezika.

Govoreći o svojem pisanju, za koje mnogi kažu da "sporo piše i da mu knjige dugo sazrijevaju", Ransmayr je rekao kako "svaki put prema jeziku počinje onog trenutka kada šutimo, kada slušamo svoju majku, braću i rođake".

"Kada počnete čitati velike pisce, čujete glasove ljudi koji više nisu ovdje, no kad se radi o propovijedanju, najvažnije je slušati i šutjeti, kroz šutnju slušati drugog. Stil nastaje tako da sve ono što smo čuli, svaki izraz smatramo predivnim oblikom koji se uopće može izraziti. U tome vidimo nešto čudesno da se uopće neke stvari mogu jezično artikulirati, a kad upoznamo sve oblike jezičnog izričaja i oblika, i sam čovjek počinje govoriti svoj glas, počinje se koristiti jezičnim instrumentom kako bi ispripovijedao svoju pripovijest", rekao je.

Dodao je kako je s knjigama i temama kao i s bilo kojim društvom.

"Koliko je različitih ljudi, toliko je i različitih tema. Kao pisac nisam fiksiran na jednu temu. S nekim čovjekom ćete dulje razgovarati, bolje ga upoznati, s drugim pak ne, i tako ja pronalazim temu. Tema katkad postaje toliko važna da ću joj posvetiti cijelu knjigu. Zapravo, uvijek možemo nekoga sresti ili će nas nešto potaknuti na pisanje. Katkad mi treba tri do četiri godine da napišem knjigu, ali to nije moja svjesna odluka", zaključio je Christoph Ransmayr.


Istaknuta libanonska književnica Hoda Barakat gostovala na 13. Reviji malih književnosti

ZAGREB - Libanonska spisateljica i novinarka Hoda Barakat, smatrana jednim od najoriginalnijih glasova moderne arapske književnosti, gostovala je u petak u Zagrebu, gdje je u sklopu programa 13. Revije malih književnosti u Medijateci Francuskog instituta govorila o arapskom ženskom pismu, svojim mnogostrukim identitetima i tome kako se oni odražavaju u njezinoj književnosti.

Uglednu gošću uvodno je predstavila novinarka, prevoditeljica i aktivistica Ivana Perić, koja je istaknula kako je riječ o nagrađivanoj autorici koja se ubraja među najznačajnije glasove arapske književnosti u posljednjih 30 godina.

U razgovoru s književnom teoretičarkom i prevoditeljicom Ingrid Šafranek, Barakat je pozdravile okupljene izrazivši veliko zadovoljstvo svojim dolaskom u Zagreb i sudjelovanjem na festivalu.

"Željela bih se ponovo vratiti u ovaj kutak svijeta jer imam utisak da su naše pustolovine slične, jer ja sam – ispred toga što sam Francuskinja i stanovnik svijeta – ja sam zapravo Libanonka", poručila je.

Susret je počeo čitanjem ulomka iz njezina najpoznatijeg romana "Orač vode" (1998.), koji je Šafranek opisala kao "impresivnu knjigu, bogatu, raskošnu i senzualnu, koja stilom i jezikom podsjeća na '1001 noć'".

"To je jedan senzacionalan roman, koji me iznenadio kao rijetko koja knjiga, čija priča na kraju dobiva jednu silno poetsku, kozmičku dimenziju", rekla je Šafranek.

Jedna od najvažnijih libanonskih feminističkih književnica, Barakat se u susretu s hrvatskom čitateljskom publikom osvrnula na fenomen ženske književnosti u arapskoj kulturi, koji se, kako je rekla, razvio otprilike u isto vrijeme ili neposredno nakon onoga europskoga.

Govoreći o svojim četverostrukim identitetima, jer Barakat je žena, Arapkinja, koja živi u Parizu i drugoj kulturi, te koliko taj kulturni i geografski odmak utječe na njezin rad, autorica je istaknula da joj je zapravo prilično teško smjestiti se, postići da je ljudi razumiju.

"U takozvanom 'ženskom pismu' najčešće žena piše kao žena. Ali u mojim romanima, muškarci su ti koji pripovijedaju. Ne znam zašto je to tako. Rekla bih da nisam žena koja piše, da izlazim iz konteksta ženstvenosti i obrane ženstvenosti - kada pišem, onda sam oboje istodobno. U pisanju dolazim iza žena koje su pisale kao žene i u obranu žena u arapskom svijetu", pojasnila je.

Barakat je dvojezična – studirala je francuski – ali piše na arapskom, jer smatra da je "za književnost bitna konstrukcija i kompleksnost, pokušavam sve prikazati u kompleksnoj slici svijeta".

Ali ne piše iz uvjerenja nego želi ići još dalje, propitivati "jer to je zadatak književnosti": "Bolje je postaviti dobro pitanje nego odgovoriti i odmah reći ispravan odgovor", smatra.

Govoreći o ženskim problemima u arapskome svijetu, ta je istaknuta književnica kazala kako "ne postoji jedna arapska žena – u svakoj arapskoj zemlji postoje različite arapske žene sa svojim specifičnim problemima".

Ona osobno nije nikada iskusila nikakve probleme, nasilje, a ni cenzuru, čak ni kada je u roman s homoseksualnim likom stavila isječke iz Kurana.

Kao pisac, ne misli da mora "nešto posebno učiniti, neku poruku prenijeti", a u njenim romanima ženski likovi šute "jer mislim da šutnja bolje govori o ženi, da se, iako ništa ne kaže, opet itekako vidi ta njena odsutnost".

"To je jedan proces kroz koji želim prikazati unutarnju mehaniku muškarca i postaviti pitanje zašto muškarac, koji toliko voli i obožava ženu, tu istu ženu maltretira", rekla je autorica.

Hoda Barakat (1952.) napisala je jednu zbirku priča i šest romana prevedenih na engleski, njemački, talijanski, hebrejski, švedski, danski, hindu, katalonski, španjolski i grčki. Dobitnica je nagrade Naguib Mahfouz za najbolji roman na arapskom jeziku 2000. te je bila u užem izboru za nagradu Man Booker International 2015. za životno djelo.

Objavila je i tri drame, te monolog i kroniku "Letters of the Stranger" (2004.) za koju je dobila nagradu međunarodnog bijenala Amalfi Rivi u Italiji 2007. Odlikovana je odličjima Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres 2002. te Chevalier de l’Ordre du Mérite National 2008. Živi u Parizu.

Barakat je sedma i posljednja književna gošća 13. Revije malih književnosti koja je od 5. prosinca u Zagrebu i još četiri hrvatska grada po prvi puta predstavila književnost arapskog govornog područja, s gostima iz Sirije, Libanona, Jordana i Palestine.

Reviju tradicionalno organizira Udruga Kulturtreger zagrebačkog književnog kluba Bookse, a ove se godine održava u sklopu Human Rights Film Festivala (HRFF) sa zajedničkim programom "Sjedinjene Države Levanta", gdje se temi pristupa kroz razgovore, predavanja, projekcije filmova i tribine eksplicitno vezane uz trenutni politički kontekst unutar zadanog područja interesa.

Program su financijski podržali Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb – Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Grad Dubrovnik, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva te Zaklada Kultura nova.


Prva taktillna slikovnica u tehnici 3D tiskanja izdana u Rijeci

RIJEKA - Prva taktilna slikovnica u tehnici trodimenzionalnog tiskanja "Palica sv. Nikole", nastala po priči Ivane Brlić Mažuranić, namijenjena djeci oštećena vida, čije je izdavanje pokrenula riječka Osnovna škola Pećine, predstavljena je u petak u riječkoj Gradskoj vijećnici.

  Ravnateljica škole Jasna Vukonić-Žunič rekla je da je projekt pokrenut 2016. godine sa željom da se istraži život i djelo Ivane Brlić Mažuranić te kako bi se upoznali s njezinim manje poznatim djelima. Škola je u projekt uključila sve ustanove koje se bave odgojem i obrazovanjem s područja Sušaka te ustanove u kulturi, poput Gradskog kazališta lutaka i riječke Gradske knjižnice.

  Na poticaj učenica odlučeno je da se izradi taktilna slikovnica za djecu oštećena vida pa je nužnu financijsku pomoć pružio Lions club Korzo iz Rijeke, koji je organizirao humanitarni koncert na kojem je prikupljen novac. Učenice su uz pomoć učiteljica izradile kolaže na temelju kojih su izrađeni gipsani modeli, nakon čega su stranice izrađene 3D tiskom u suradnji s profesorom sa Sveučilišta u Rijeci Svenom Maričićem i suradnikom Josipom Šoreom i tvrtkom 3DREAMS.

 Slikovnica je u konačnici izrađena od savitljiva i izdržljiva materijala te se može njome koristiti na više načina. Dodan je tonski zapis s tekstom za lakše praćenje, a uz reljefne ilustracije na stranicama slikovnice je tekst na brajici.

  Autori su se odlučili besplatno ustupiti izrađene modele za 3D tisak iz slikovnice, a oni se mogu pronaći na internetskoj stranici www.uspjeh.eu, te svatko s mogućnošću 3D tiskanja može izraditi svoj primjerak. U planu je nastavak izdavanja drugih djela Ivane Brlić Mažuranić na taj način.

  Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je kako taj projekt pokazuje da se najmodernije tehnologije, poput 3D tiskanja, osim za visokotehnološke namjene, mogu rabiti i za izradu slikovnica. Najveća vrijednost projekta je što će djeci oštećena vida omogućiti upoznavanje sa svijetom Ivane Brlić Mažuranić, dodao je.

 Izdavanje te slikovnice pokazalo je i riječko zajedništvo jer su se ljudi različitih struka i zanimanja udružili da bi učinili nešto korisno, rekao je riječki gradonačelnik.  

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Tisuće Francuza uz taktove bluesa ispratile Johnnyja Hallydaya

PARIS - Tisuće obožavatelja francuskoga rokera Johnnyja Hallydaya, pravim imenom Jean-Philippea Lea Smeta, ispunile su u subotu ulice Parisa dok je povorku s njegovim lijesom do crkve Madeleine pratilo 700 "bajkera" na Harley Davidsonima.

Povorka s lijesom krenula je u podne s trga Etoiles kroz Elizejska polja pa preko trga Concorde do crkve Madelaine. Duž posljednjeg glazbenikova puta njegovi poklonici, među kojima mnogi u bajkerskim jaknama pjevali su njegove hitove.

Premda Hallyday nije bio previše poznat u inozemstvu, u Francuskoj je imao desetke milijuna fanova. U 57 godina dugoj karijeri snimio je 18 platinastih albuma, odradio 181 turneju i prodao preko 110 milijuna ploča, što je više od bilo kojeg drugog pjevača s pet desetljeća dugom karijerom.

Hommage "francuskome Elvisu", nazvan je "narodnim, a ne "nacionalnim" kako je običaj.

Mediji pišu da je povorku čuvalo 1500 policajaca i da je riječ o jednom od najvećih pogrebnih obreda od smrti omiljene francuske pjevačice Edith Piaf 1963.

Uz brojne Parižane i Francuze koji su na ispraćaj stigli iz raznih dijelova zemlje, glazbeniku se došla pokloniti čitava politička i umjetnička elita Francuske, među kojima glumci i prijatelji Jean Reno i Marillon Cottilard, koji su održali dirljive govore.

Uz njegovu udovicu Laeticiju i njihove dvije kćeri, obredu su nazočili njegova prva supruga, pjevačica Sylvie Vartan i njihov sin David Hallyday te Hallydayeva bivša partnerica, glumica Nathalie Baye s kojom ima kćer Lauru Smet.

Ondje su, među ostalima, bili bivši francuski predsjednici Nicolas Sarkozy sa suprugom Carlom Bruni i Francois Holande s partnericom Julie Gayet.

No obitelj Halliday nije udovoljila želji desno usmjerene francuske političarke Marie Le Pen da bude među 1200 uzvanika koji su zauzeli mjesto u crkvi.

Aktualni francuski predsjednik Emmanuel Macron je u govoru održanom pred crkvom Madeleine rekao da je Hallyday spojio generacije te da će ostati u srcima svih Francuza. Citirao je velikoga francuskog pisca Victora Hugoa rekavši kako je "Johnny bio sila koja ne posustaje".

Obred u crkvi završio je taktovima bluesa i pljeskom uzvanika, Johnnyjevih prijatelja i obožavatelja.

Hallyday će biti pokopan na karipskome otoku Saint Barthelemy gdje njegova obitelj posjeduje kuću.


Egipatski arheolozi otkrili dva drevna groba u Luxoru

LUXOR - Egipatski arheolozi otkrili su u Luxoru grobove dvoje članova drevne egipatske dinastije iz 18. stoljeća i to je zadnje u nizu arheoloških otkrića u zemlji, rekli su u subotu dužnosnici.

U grobovima se nalaze mumije, skulpture, glinene posude i raznobojni natpisi.

Egipatski ministar za starine Khaled al-Enany objavio je to otkriće u Luxoru, gradu poznatom po brojnim ostatcima starog egipatskog carstva.

"Egipat će u narednom razdoblju svjedočiti novim arheološkim otkrićima", rekao je ministar.

Posljednjih mjeseci Egipat je objavio niz otkrića. Tako je u travnju otkriveno osam mumija u 3500 godina starom grobu u Luxoru, a mjesec dana ranije u Kairu je iskopan kip za koji se vjeruje da predstavlja kralja Psamtika.


Noćne smjene donose brojne zdravstvene probleme

ZAGREB - Širom svijeta, milijuni ljudi rade noću o čemu nema puno službenih podataka, ali po jednoj studiji Sveučilišta Princeton između 7 i 15 posto radne snage u industrijaliziranim zemljama uključeno je u neku vrstu noćnog rada, unatoč dokazima o njegovom štetnom djelovanju na zdravlje, piše BBC.

“Ključni problem je naš unutarnji biološki sat koji je namješten na vanjski svijet, odnosno na izlaganje ciklusima svjetla i tame", kaže Russell Foster, stručnjak za probleme sa spavanjem i profesor na Oxfordu.

On pojašnjava mehanizam djelovanja biološkog sata kod ljudi i kaže da njegovo zanemarivanje aktivira stresni mehanizam. Stres povećava razinu šećera u krvi i krvni tlak jer se organizam priprema odgovoriti na potencijalnu prijenju "koja zapravo ne postoji - mi smo samo na poslu", ističe Foster.

Povišena razina stresa može dovesti i do kardiovaskularnih bolesti ili metaboličkih abnormalnosti poput dijabetesa tipa 2. Stres otežava i rad imunološkog sustava što je dobra podloga za više stope raka debelog crijeva ili raka dojke.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je noćni rad kao mogući uzročnik raka.

To su dugoročne posljedice, ali nedostatak sna uzrokuje i one akutne. Najvidljiviji je umor, zbog čega informacije ne primamo na pravi način, društvene signale pogrešno interpretiramo te gubimo mogućnost empatije.

Radnici u smjenama pate i od srčanih problema koji su uzrokovani kontinuiranim radom koji je u suprotnosti s biološkim ritmovima.

A dodatno, kao što zna svaka osoba koja je radila noćne smjene, nakon njih nije lako maknuti prste od nezdrave hrane. Postoje istaživanja koja kažu da se konzumacija ugljikohidrata penje za 35 do 40 posto nakon samo četiri do pet dana smanjenih sati noćnog sna zbog povećane razine hormona grelina koji regulira našu glad.

On nas čini gladnima i potiče na konzumaciju šećera i ugljikohidrata. “U konačnici, to baš nije dobro za liniju ili stanja poput dijabetesa tipa 2,” rekao je Foster.

Osim češćih zdravstvenih pregleda, djelatnici koji rade noću bi zbog rizika od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih poremećaja poput dijabetesa trebali nadohvat ruke imati zdravu hranu, prije svega voće.

Marco Hafner s istraživačkog instituta Rand Europe kaže da vlade sve više postaju svjesne tog problema  pa je tako Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u proglasio nedovoljno sna javnom zdravstvenom epidemijom. Dakle postoji sve veća svijest da je nedostatak sna javnozdravstveni problem.

Budući da je toliko dokaza o zdravstvenim rizicima noćnih smjena postavlja se pitanje zbog čega se ljudi na njih odlučuju: dok neki nemaju izbora, neki ih i preferiraju.


Melania Trump nagodila se sa slovenskim tabloidom koji se ispričao zbog klevete

LJUBLJANA - Američka Prva dama Melania Trump postigla je izvansudsku nagodbu s izdavačem slovenskog tabloida kojega je tužila nakon što se on ispričao zbog klevete, potvrdila je u petak njezina odvjetnica iz Ljubljane.

"Gospođa Melania Trump i kuća "Delo" kao izdavač postigli su izvansudsku nagodbu u vezi lažnog napisa objavljenog u reviji Suzy", rekla je Nataša Pirc Musar koja u Sloveniji zastupa pravne interese američke Prve dame.

Odvjetnica nije navela pojedinosti sporazuma ali je istaknula da je "Ovako zaključen predmet dokaz da gospođa Trump niti ubuduće neće dopuštati uvrede i laži na svoj račun, nego će na njih uvijek reagirati kako bi zaštitila svoja prava i interese".

Pirc Musar je rekla da je tužba bila podnesena zbog neistinitih navoda koje su povrijedile dostojanstvo, ugled i dobro ime Melanije Trump.

Revija Suzy  koju izdaje vodeća novinska kuća "Delo" u jednome je članku lani tijekom predsjedničke kampanje u SAD-u objavila da je Melania nakon odlaska iz svoje domovine Slovenije radila za modnu agenciju koja je uz osnovni posao bogatim klijentima nudila i djevojke za pratnju sugerirajući tako da se bavila  "elitnim escortom".

Posebna šteta nastala je za Melaniju i Donalda Trumpa kad je te nedokazane navode iz slovenske revije prenio i jedan engleski tabloid koji se nakon toga odmah ispričao.


Merkel otvorila brzu željezničku vezu na povijesnoj liniji Berlin-Muenchen

 BERLIN - Unatoč tome što se njemačka vlada trenutno nalazi u napetom prijelaznom razdoblju nakon izbora, kancelarka Angela Merkel našla je vremena u petak sudjelovati u inauguraciji važne željezničke veze, uspostavljene vlakom velikih brzina, između Muenchena i Berlina, projekta čija je realizacija trajala dva desetljeća i stajala 10 milijardi eura.   

Merkel se popela na vlak na njegovoj pretposljednoj stanici, berlinskoj postaji Suedkreuz, prije nego li je vlak stigao na zadnju destinaciju, glavni gradski kolodvor.

Potom se obratila publici opisavši projekt uspostave brze željezničke linije kao postignuće koje oduzima dah.

Po riječima kancelarke, novi brzi servis daje "nevjerojatno visoke mogućnosti i može se mjeriti sa zrakoplovnim i cestovnim prijevozom".

Čelnik tvrtke Deutsche Bahn, najveće njemačke željezničke kompanije, Richard Lutz, nazvao je ovaj dan posebnim istaknuvši da se "njime otvara novo poglavlje u povijesti njemačkih željeznica".

Vlak velikih brzina, na liniji dugoj 623 km, trebao bi skratiti vrijeme putovanja za trećinu, sa šest na četiri sata, te udvostručiti broj putnika između glavne njemačke južne i sjeverne metropole. Deutsche Bahn navodi da očekuje 3,6 milijuna putnika svake godine.

Rad na ovom kolosalnom projektu gradnje još uvijek nije u potpunosti okončan. Da bi zatvorili zadnjih 107 km brze željezničke linije između Muenchena i Berlina, stručnjaci su morali probijati put kroz planine u dužini 8,3 km i 7,4 km na različitim mjestima. Vlakovi koji će povezivati dva grada postizat će brzinu od 300 km na sat.

Ovaj projekt dugo se realizirao. Prvi put ga je u plan stavila njemačka vlada 1991. nakon ujedinjenja tadašnje Istočne i Zapadne Njemačke.

I samo ime projekta, Njemačko jedinstvo, odražava njegovu simboličku važnost. Pruga omogućava promet između dvaju gradova koji su nekada bili odvojeni strogo nadziranom granicom.

Ministar prometa Christian Schmidt nazvao je uspostavu brze željezničke linije između Muenchena i Berlina "fundamentalnim projektom za njemačko jedinstvo".

Puštanje u promet brze linije popraćeno je u oba grada svečanim manifestacijama.

Redovan promet vlakovima velikih brzina na relaciji Muenchen-Berlin biti će uspostavljen u nedjelju.

 
Papa na blagdan upozorio na propadanje i korupciju u Rimu

RIM - Papa Franjo kritizirao je u petak propadanje Rima iskoristivši tradicionalnu molitvu na blagdan kako bi upozorio na probleme poput uništavanja okoliša i korupcije u talijanskoj prijestolnici.

Papa je govorio u podnožju čuvenih Španjolskih stuba gdje svake godine pape dolaze dolaze moliti kod kipa Blažene Djevice Marije na svetkovinu Bezgrešnog začeća.

Rim se zadnjih godina zapušta i propada, ulice su pune rupa, u njemu su gomile smeća, a javni parkovi zapušteni te trava raste i do visine čovjeka.

Papa Franjo, koji je i rimski biskup, molio je da stanovnici grada razviju "protutijela na neke viruse našeg vremena".

Među te viruse ubrojio je "pomirenost s propadanjem okoliša i etičkim propadanjem", "građansku neciviliziranost", "prijezir spram zajedničkog dobra" i strah od imigranata.

U srpnju su dvojica čelnika kriminalne mreže koja je pljačkala gradsku riznicu osuđena zajedno s još 40 političara, dužnosnika i poslovnih ljudi po završetku jednog od najvećih sudskih procesa za korupciju u talijanskoj prijestolnici.

Članovi bande optuženi su da su se infiltrirali u gradske vlasti te potkupljivanjem i zastrašivanjem sklapali unosne ugovore s gradom, uključujući i ugovor za upravljanje centrima za imigrante koji su u Italiju došli iz Afrike.

U petak je Papa govorio o potrebi da se pomogne "ljudima koji su emigrirali ovamo bježeći od rata i gladi".

Istraga kriminalne mreže pokazala je sustavnu korupciju u gradu, odnosno da su se političari, činovnici i poslovni ljudi povezali s kriminalcima kako bi namještali javne natječaje.

Korupcija se smatra jednim od razloga zapuštenosti i propadanja Rima zadnjih godina, o čemu su izvještavali brojni strani mediji što je naštetilo i privlačnosti Rima kao turističke destinacije.  

      
Polarni medvjedić rođen u berlinskom zoološkom vrtu

BERLIN - U berlinskom Zoološkom vrtu rođen je polarni medvjedić koji je okotila medvjedica Tonja.

Majka je u četvrtak na svijet donijela dva mladunčeta, od kojih je jedno bilo mrtvorođeno.

TonjU i mladunče javnost uskoro ne će moći vidjeti, dodaje zoološki vrt.

U ožujku je smrt Tonjinog medvjedića Fritza rastužila stanovnike Berlina. Fritz je rođen u studenom 2016. i bio je prvi polarni medvjedić rođen u zoološkom vrtu u 22 godine.

Berlin ima dva zoološka vrta, a drugi je smješten u središtu grada i poznat je po polarnom medvjedu Knutu, koji je uginuo 2011. Za njim su žalile tisuće fanova diljem svijeta.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus