04:29, 24. Rujan 2018

kultura...

Kultura 9. lipnja 2018.

Objavljeno: 08.06.2018 u 22:49
Pregledano 157 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 9. lipnja 2018.

ZAGREB, 9. lipnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

 

Animafest: Najbolji kratkometražni film "Pad", a dugometražni "Kakav veličanstveni kolač!"


ZAGREB -
Grand Prix ovogodišnjeg Animafesta u kratkometražnoj konkurenciji osvojio je film "Pad" Borisa Labbea, a u dugometražnoj "Kakav veličanstveni kolač!" Emme De Swaef i Marca Jamesa Roelsa, objavljeno je u subotu navečer na dodjeli nagrada u kinu Europa kojom je završilo 28. izdanje Svjetskog festivala animiranog filma.

"Pad je kaleidoskopski film koji se odvija na veličanstvenom slikarskom platnu i podsjeća na srednjovjekovne prikaze apokalipse, a prikazuje nam bezvremensku i tragičnu viziju čovječanstva", obrazložio je žiri Velikog natjecanja kratkometražnog filma zašto je dodijelio Grand Prix, koji uključuje i 2,5 tisuće eura, tom francuskom filmu.

Dobitnik nagrade Boris Labbe poručio je u videu za zagrebačku publiku da je dugo radio na tom filmu i ovo mu je posebno draga nagrada jer je prva za taj njegov rad. "Hvala i festivalu, na kojem sam bio prije dvije godine i uživao, nadam se da ću doći na iduće izdanje", napomenuo je.

Isti žiri uručio je Nagradu Zlatni Zagreb za kreativnost i inovativno umjetničko postignuće (dvije tisuće eura) Nikiti Diakuru za film "Fest" za, kako je obrazloženo, "svježu perspektivu, digitalnu inovativnost i kreativnu uporabu suvremene tehnologije, uz referiranje na moderne supkulture".

"Zagreb je već dugo moje sretno mjesto, prvi put sam došao ovdje 2010. sa svojim studentskim filmom, prošle godine sam dobio posebno priznaje i sada ovo, stvarno sam iznenađen, nisam očekivao nagradu. Hvala Animafestu na pikniku i šljivovici u 9 sati, ovo je moj omiljeni festival", napomenuo je Nikita Diakur.

Nagrada Zlatko Grgić za najbolji prvi film napravljen izvan obrazovne institucije (1,5 tisuća eura) uručena je redatelju njemačko-meksičkog filma "32-Rbit", Victoru Orozcu Ramirezu za "hrabru i impresivnu osobnu animiranu viziju ukorijenjenu u suvremenom krajoliku društvenih mreža".

Svaki od članova žirija dodijelio je i posebna priznanja svom favoritu: Jeanette Bonds nagradila je hrvatski film "Kako se kalio čelik" Igora Grubića "zbog sposobnosti prikazivanja više razina odnosa, od osobnih i obiteljskih, do povijesnih i političkih u naizgled jednostavnoj priči", a Sanja Borčić poljski rad "III" Marte Pajek jer "puno kaže s tako malo riječi te uspijeva moćno i snažno izraziti emocije".

Piotr Dumala svoje je posebno priznanje uručio iranskom filmu "Gosp. Jelen" Mojtabe Mousavija u kojem "ljudska divljina stvara nezamisliv užas koji je dio svakodnevnog gradskog života". Robert Morgan je nagradio nizozemsko-belgijski film "Konačnost zove" Jaspera Kuipersa "zbog njegove čudesne zanatske vještine te uporabe pokreta i rituala u dočaravanju stravičnog osobnog buđenja", a Pedro Rivero "Negativnom prostoru" Rua Kuwahate i Maxa Portera, koji nam "pokazuje kako dobra šala može biti loš odraz naših čudnih obiteljskih odnosa".


"Kakav veličanstveni kolač!" pobjednik dugometražne konkurencije

O Grand Prixu dugometražne konkurencije, u vrijednosti 2,5 tisuće eura, odlučivao je tročlani žiri: Olga Bobrowska, Joni Mannisto i Arsen Anton Ostojić.

Belgijsko-francusko-nizozemski film "Kakav veličanstveni kolač!" nagradili su "za majstorsko istraživanje kolonijalne povijesti vlastite zemlje na suptilan, duhovit, ali i okrutan način te za čudesno snimanje i stvaranje uvjerljivih i ekspresivnih likova".

Autori tog filma, Emma De Swaef i Marc James Roels, zahvalili su na nagradi, napomenuvši kako su proveli prekrasan tjedan na festivalu, jako su se zabavili i bili lijepo primljeni.

Isti je žiri svoje posebno priznanje dodijelio filmu "Slučaj muškarac-žena" Anaïs Caure, među ostalim,  "za hrabar umjetnički pristup koji spaja stilizaciju i dokumentarne vrijednosti".

Autorica filma, koja je bila donedavno gošća Zagreba, zahvalila je iz Francuske putem snimljenog videa, poručivši  da je sretna što je dobila posebno priznanje na tako kvalitetnom festivalu, tijekom kojega je imala priliku vidjeti jako puno dobrih filmova.


Najbolji studentski film "Suočavanje", a hrvatski "Biciklisti"

Objedinjeni žiri jakog Natjecanja studentskog filma i Hrvatskog natjecanja radio je u sastavu Meghan Oretsky, Natko Stipaničev i Chi-Sui Wang.

Nagradu Dušan Vukotić za najbolji studentski film (tisuću eura) žiri je dodijelio britanskom filmu "Suočavanje" Sama Gainsborougha, s obrazloženjem da ih je "odmah uvukao u svoj čudesan svijet, izgrađen zahvaljujući nevjerojatno kreativnoj i jedinstvenoj vizualnoj tehnici".

Kako su istaknuli, "lice svakog lika je živopisno, izražajno i emotivno, a radnja koja govori o društvenoj tjeskobi kao čestoj prepreci kod svih, a posebno kod umjetnika, topla je i utješna".

"Film sam radio dvije godine, u mračnoj sobi, ne mogu vjerovati da sam uopće ovdje. Ostali filmovi u konkurenciji su bili inspirativni, cijeli je festival prekrasan, sigurno ću ponovno doći, barem na druženje", rekao je Gainsborough primivši nagradu.

Prema odluci istoga žirija, posebna priznanja pripala su filmovima "Molim te, uzmi me" Olivera Hegyija i "Nazdravlje!" Pauline Ziolkowske.

Prvi ih je podsjetio na MTV-ovu emisiju "Beavis i Butthead" i dojmilo ih se što nije podlegao ustaljenom, klišeiziranom formatu ili granicama, a drugi su nagradili za "iznimnu likovnost i smisao za humor".

Najboljim filmom Natjecanja hrvatskog filma proglašen je "Biciklisti" Veljka Popovića, dok je posebno priznanje pripalo Jeleni Oroz za film "Dva na dva".

Nagradu za najbolji hrvatski film, vrijednu tisuću eura dodijelili su filmu koji je "seksi i jednostavan, no ujedno mnogo govori o tome što zapravo motivira čitav ljudski rod. Inspirirati se pričom jednog od najvećih hrvatskih umjetnika (Vaska Lipovca) nije bila laka zadaća, no rizik se itekako isplatio", stoji u objašnjenju nagrade "Biciklistima".

Zahvalivši žiriju, obitelji Vaska Lipovca i svojoj obitelji Popović je rekao kako je sretan što je dobio nagradu od kolega koje poštuje. "Na Animafest dolazim s filmovima već deset godina, bio sam strpljiv i isplatilo se", istaknuo je.

Kod filma Jelene Oroz privuklo ih je ozračje i izvrstan dizajn zvuka tog animiranog filma. "Svi elementi ovog djela su profinjeni, a opet jasno definirani, te se na kraju stapaju u osjetljiv i elegantan doživljaj", ustvrdii su.

Pokrovitelj nagrade za najbolji film Natjecanja hrvatskog filma je Društvo hrvatskih filmskih redatelja.

Dječji žiri Natjecanja filmova za djecu u sastavu Izak Cunjac, Mia Duić, Linda Lisičak, Petra Fištrić i Oskar Hušman Domes glavnu nagradu dodijelio je filmu "Limenica" Evana DeRushieja.

Odlukom istog žirija posebno priznanje u Natjecanju filmova za djecu pripalo je američkom filmu "Dva balona" Marka C. Smitha.

Nagradu Vimeo Staff Pick, u iznosu dvije tisuće eura, pobjednici Rachel Gutgarts za film "Pismo mojoj izmišljenoj ljubavi" uručila je Vimeova selektorica Meghan Oretsky.

Gutgarts je rekla kako je dobivanje te nagrade velika prilika za nju, zahvalivši festivalskom timu "što je protekli tjedan u Zagrebu napravio tako lijepim".


Publika nagradila filmove "Između sjena" i "Veliki Zli Lisac"

Nagradu publike Mr. M za film iz programa Velikog natjecanja kratkometražnog filma dobio je film "Između sjena" Alice Guimarães i Monice Santos.

Najboljim dugometražnim uratkom publika je ocijenila fim "Veliki Zli Lisac i druge priče"   Patricka Imberta i Benjamina Rennera.

"Prikazali smo oko 400 filmova svih žanrova i osjećaja, uživali smo, razmišljali, smijali se i bojali, potvrdili da je Zagreb grad animacije, rekao je umjetnički ravnatelj Daniel Šuljić, zahvalivši svim autorima, posjetiteljima, predavačima i sudionicima u svim programima.

U proteklih šest dana na Animafestu je prikazano ukupno više od 400 filmova, od toga je u kratkometražnoj konkurenciji bilo njih 44, u dugometražnoj osam, u Natjecanju hrvatskog filma njih 18, u Natjecanju studentskog filma 46, a u Natjecanju filmova za djecu 44.

Festival je održan na dvadesetak lokacija u Zagrebu, ugostivši oko 250 animatora i filmskih stručnjaka iz cijelog svijeta.

Nakon dodjele nagrada u kinu Europa prikazan je izbor nagrađenih filmova, a program se nastavio i na još nekoliko lokacija.

Sljedeći, 29. Animafest održat će se od 3. do 8. lipnja iduće godine.



Obilježeno 150 godina dolaska reda Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu


ĐAKOVO -
U Đakovu je u subotu održan središnji program obilježavanja 150. obljetnice od dolaska redovničkog reda Milosrdnih sestara svetog Križa u grad, a u Hrvatskom domu održana je svečana akademija i glazbeno-scenski prikaz “Otajstvo križa sjaji se”.

 Glazbeno-scenskim prikazom ocrtan je povijesni hod tijekom 150 godina od dolaska ovih redovnica u Đakovo iz švicarskog Ingenbohla 1868. godine na poziv đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, koji je time tadašnjem biskupskom gradu Đakovu htio dati dodatni pečat vjerskog, duhovnog središta.

 
U Đakovu je i Provincija Milosrdnih sestara svetog Križa za Hrvatsku, gdje snažno djeluju u vjerskom, obrazovnom, odgojnom i zdravstenom životu. Na Strossmayerov poziv u Đakovo je 1868. stiglo prvih deset redovnica, a kroz 150 godina bio je to redovnički put za njih ukupno dvije tisuće.

 Brojne uzvanike iz crkvenog i svjetovnog života pozdravila je provincijalna poglavarica sestra Amalija Kupčerić.

 "Po dolasku prvih deset sestara prije 150 godina sjeme je palo na plodno slavonsko tlo i svjetli otajstvom Križa sve do danas", rekla je s. Amalija Kupčerić.

 Pozdravne riječi upućene su đakovačko-osječkom nadbiskupu Đuri Hrnaiću, nadbiskupu u miru Marinu Srakiću, brojnim hrvatskim biskupima, biskupima iz BiH, Srbije i Crne Gore, predstavnicima drugih redovničkih zajednica,  brojnih crkvenih institucija i ustanova, donatorima, suradnicima, predstavnicima svjetovnih vlasti na čelu sa zamjenikom osječko-baranjskog župana Petrom Lagatorom I dr.

 Među uzvanicima bile su i članice generalne uprave Milosrdnih sestara sv. Križa na čelu s generalnom poglavaricom s. Marijom Brizar, te poglavarice i predstavnice drugih provincija, kao i provincija Milosrdnih sestara u drugim zemljama Europe.
 
 "Poput zrna gorušice koje zasijano, rađa plodom, tako je i prvih deset sestara za sobom pokrenulo preko dvije tisuće novih sestara i već 150 godina Bog po vama, Milosrdnim sestrama sv. Križa, izlijeva svoju milosrdnu ljubav po školama, bolnicama, staračkim domovima, vrtićima, sjemeništima, biskupskim domovima, po ustanovama u vlasništvu sestara i po brojnim župnim zajednicama naše Nadbiskupije, kao i po više drugih biskupija u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji, na Kosovu", rekao je čestitajući jubilej nadbiskup Hranić.

  "Neosporno je da ste vi, milosrdne sestre sv. Križa, oplemenile život Đakova. Posebno pamtimo vaš doprinos tijekom Domovinskog rata, kao I poslije njega", rekao je  gradonačelnik Đakova Marin Mandarić.
 
 Središnji program obilježavanja 150. obljetnice nastavljen je misnim slavljem u samostanskoj crkvi Presvetoga Srca Isusova, a prikazan je I film o životu i djelovanju sestara kroz 150 godina.

 Milosrdne sestre svetoga Križa su rimokatolički ženski red (kongregacija). Istakle su se na polju zdravstvene njege siromaha i bolesnih i poučavanja u školi. Djeluju i u Hrvatskoj. Utemeljio ih je otac Teodozije 1844. primivši kandidatice u treći red sv. Franje i nazvavši ih Sestre sv. Križa.
 

Film "Otok pasa" otvara Ljetnu pozornicu Tuškanac

ZAGREB - Premijernom projekcijom dugometražnog animiranog filma "Otok pasa" Wesa Andersona, koja će se održati u sklopu Svjetskog festivala animiranog filma Animafest, u subotu se otvara Ljetna pozornica Tuškanac.

"Radnja uvrnute stop-animacije inspirirane Japanom i filmovima Miyazakija i Kurosawe smještena je distopijsku budućnost, a prati 12-godišnjeg dječaka koji nakon protjerivanja pseće vrste s japanskog otočja traga za svojim najdražim ljubimcem", najavljeno je.

U nedjelju se prikazuje "Jurski svijet - pad kraljevstva", nastavak jedne od najuspješnijih filmskih franšiza u povijesti.

Chris Pratt i Bryce Dallas Howard u naslovnim ulogama spašavaju dinosaure kojima prijeti izumiranje nakon erupcije otočnog vulkana, a nakon 20 godina jurskom svijetu vraća se Jeff Goldblum kao doktor Ian Malcolm.

Do kraja lipnja na Ljetnoj pozornici Tuškanac prikazat će se niz atraktivnih naslova iz aktualne kino-distribucije, "Solo: priča iz ratova zvijezda", spin-off popularnog filmskog univerzuma, "Deadpool 2", nastavak znanstveno-fantastične akcijske avanture o Marvelovom superjunaku s mračnim smislom za humor te "Oceanovih 8," nastavak i spin-off “Oceanove trilogije” s Cate Blanchett, Sandrom Bullock, Anne Hathaway, Mindy Kaling, Awkwafinom, Helenom Bonham Carter, Sarah Paulson i Rihannom.

Na programu je i najnoviji film Wima Wendersa, romantični triler "Do dna" s Alicijom Wikander i Jamesom McAvoyem u naslovnim ulogama.

Ta će pozornica kao i prošle godine tijekom ljetnih mjeseci ugostiti nekoliko filmskim festivala - nakon Animafesta, u tuškanačku šumu stižu Dani hrvatskog filma, Fantastic Zagreb Film Festival, Revija europskog filma, program Zagrijavanje za Motovun Film Festival i Zagreb Film Festival.

Popratni dio filmskih projekcija održava se u Dogs & Movies Caffeu i ljetnom vrtu Pop Up Summer Garden koji nudi glazbeni program, hranu, piće te ostale sadržaje.

Ljetna pozornica Tuškanac otvorena je 1954. godine, a projektirao ju je Kazimir Ostrogović, arhitekt koji je autor brojnih znamenitih projekata među kojima su i Gradska vijećnica, zgrada Instituta Ruđer Bošković, Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Vila “Zagorje”, Banka u Paromlinskoj.

S programima je prestala oko 1970. te je do ponovnog otvorenja 2012. bila zapuštena. Od 2017. program organizira Centar za kulturu i film Augusta Cesarca

Gledalište se sastoji od klupa i može primiti oko 500 posjetitelja, a posebna je i po tome što dopušta dolazak s psima.


Umro skladatelj i dirigent Željko Brkanović

ZAGREB - Željko Brkanović, skladatelj, dirigent, pijanist, radijski urednik i producent, dugogodišnji pedagog i profesor glazbe, umro je nakon kratke bolesti u Crikvenici u četvrtak, 7. lipnja u 81. godini, priopćilo je u petak Hrvatsko društvo skladatelja.

Željko Brkanović rodio se u Zagrebu 1937. godine, a budući da mu je otac bio veliki hrvatski skladatelj Ivan Brkanović, glazba ga je pratila kroz cijeli život. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao je 1962. klavir u klasi Svetislava Stančića, a studij kompozicije završio je 1980. kod Tome Proševa na Fakultetu za muzičku umjetnost u Skopju. U dirigiranju se usavršavao na Akademiji Chigiana u Sieni, a u kompoziciji u Stuttgartu kod Erharda Karkoschke.

Od 1964. do 1966. radio je kao dirigent u splitskome HNK, a od 1966. do 1969. kao dirigent i korepetitor HNK u Zagrebu. Glazbeni je urednik i producent na Radio Zagrebu od 1969., gdje realizira mnoge snimke radijskih ansambala i drugih izvođača. Pedagoškim se radom bavi od 1968. godine: najprije u Opernom studiju Muzičke akademije u Zagrebu, a zatim na Funkcionalnoj muzičkoj školi. Od 1980. predaje kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Titogradu (Podgorica). Od 1983. izvanredni je, a zatim do umirovljenja 2008. godine i redoviti profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, nakon čega nastavlja rad sa studentima kao profesor emeritus. Nakon umirovljenja predavao je kompoziciju i na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Bio je učitelj desetak studenata kompozicije, današnjih hrvatskih skladatelja i skladateljica.

Od 2000. do 2004. bio je dopredsjednik, a od 2004. do 2008. predsjednik Hrvatskog društva skladatelja, nakon čega je izabran za njegova počasnog člana.

Brkanovićev skladateljski opus obuhvaća sedamdesetak orkestralnih, komornih, glasovirskih, orguljskih i vokalnih djela. Njegovo se stvaralaštvo, navodi u priopćenju Hrvatsko društvo skladatelja, odlikuje spojem novoromantičnog tradicionalizma i suvremenih skladateljskih tehnika, povremeno nadahnutih arhaičnošću i ponekim detaljem ili motivom tradicijske provenijencije. Posebno je radio na promociji očevih djela te je dovršio njegov oratorij "Missa profana croatica", za što je 1996. nagrađen diskografskom nagradom Porinom.

Za umjetnički rad nagrađen je Vjesnikovom nagradom "Josip Slavenski" (1982.), nagradom "Vladimir Nazor" (2002.) te Odličjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1999.). Dobitnik je nekoliko Porina, među kojima je i Porin za životno djelo (2014.).


Otvorenjem izložbe "Tragom prošlosti - Hrvatska 1968." počela proslava Međunarodnoga dana arhiva

ZAGREB - Međunarodni dan arhiva, 9. lipnja Hrvatski državni arhiv (HDA) obilježio je u petak otvorenjem izložbe "Tragom prošlosti - Hrvatska 1968." i projekcijom filma "Devetnaest (19) pitanja iz 1968." redatelja Slavka Goldsteina.

Projekcija filma, koja je prethodila otvorenju izložbe, kao i sama izložba, upriličeni su o središnjoj temi ovogodišnjega programa obilježavanja Međunarodnog dana arhiva - a to su događanja u Hrvatskoj 1968. potaknuta turbulentnim događajima koji su prije pola stoljeća zahvatili Europu i svijet.

Bila je to, kako je rečeno, godina borbe za ljudska prava, prosvjedovalo se protiv rata u Vijetnamu, rasizma, za građanska i ljudska prava, ubijeni su američki borac za ljudska prava Martin Luther King, demokratski kandidat za američkoga predsjednika Robert Kennedy, pokušan je atentat na istaknutoga predstavnika studentskoga pokreta u Njemačkoj Rudija Dutschkea. Također 1968. je i godina Praškoga proljeća i pokušaja preobrazbe tadašnjega socijalizma u onaj "s ljudskim licem", a koji je završio sovjetskom invazijom na članicu Varšavskoga pakta, a tadašnje jugoslavensko vodstvo dalo je potporu Čehoslovačkoj. Lansiran je i Apollo 8 - prva svemirska ekspedicija s ljudskom posadom koja je stigla u Mjesečevu orbitu, američko Sveučilište Yale objavilo je da će početi upisuvati žene na studij, a Beatlesi su izdali legendarni dvostruki album "Bijeli album" (White Album)....


Što se 1968. događalo u tadašnjoj Jugoslaviji i Hrvatskoj?

Autorski tim izložbe - dr. Tatjana Šarić, Marijana Jukić, Mario Fabekovec i Mladen Burić, saželi su građu koju HDA čuva o događajima iz toga vremena u tadašnjoj Jugoslaviji i Hrvatskoj u nekoliko tema predstavljenih na panoima.

Nakon uvodnoga panoa, slijede oni koji sažimaju bitna politička pitanja, studentske prosvjede održane u Studentskome centru i na nekoliko zagrebačkih fakulteta potaknute studentskim prosvjedima u Beogradu, gospodarstvo u kontekstu neuspješne gospodarske reforme iz 1965., znanosti i kulturi unutar koje je i film, životni standard, te na glazbu i estradu.

Ravnatelj HDA dr. Dinko Čutura podsjetio je da se u Hrvatskoj Međunarodni dan arhiva počeo slaviti 2009. - godinu dana nakon što je počelo njegovo obilježavanje u svijetu. Ocijenio je da HDA svoju dužost čuvanja arhivske građe obavlja vrlo savjesno i odgovorno te da svaki dan brojni korisnici u Arhivu pretražuju građu koja im je dostupna, a kroz ovakve i slične manifestacije, ona je dostupna i široj javnosti.

Jedna od autorica - Tatjana Šarić objasnila je da je izložba rezultat timskog rada, a potaknuta je burnim događajima iz toga doba na međunarodnoj i domaćoj sceni. Istaknula je da je na izložbi prvi put predstvaljen dio gradiva, a nada se da je napravljen i dobar izbor. Šarić je podsjetila da je 1968. u Hrvatskoj bila u znaku studentske pobune protiv tadašnjega načina življenja, nejednakosti i iskorištavanja. Iako su studentska lipanjska zbivanja te godine u Zagrebu bila manjeg obujma od onih u Beogradu ipak su, rekla je, bila pokazatelj želje za promjenom. Dodala je kako su političku i gospodarsku scenu obilježili međurepublički antagonizmi u tadašnjoj komunističkoj Jugoslaviji. Ali, kako je rekla, to su bile i godine početka masovnog turizma na Jadranu, izgradnje Jadranske magistrale, a bilo je i brojnih događaja u znanosti i kulturi, objavljeni su albumi glazbenika koji su svoj trag ostavili i do danas, sportaši su ostvarili zavidne uspjehe na Olimpijskim igrama u Meksiku.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak otvorio je izložbu te izrazio zadovoljstvo zbog dostupnosti arhivskoga gradiva i što se, posredstvom obilježavanja Međunarodnoga dana arhiva, dodato senzibilizira ukupna hrvatska javnost za rad arhiva. Poljičak je ocijenio kako je to važno jer su arhivi sve više servis građanima, a više nisu samo baštinske institucije u klasičnome smislu.

Zahvalio je autorima izložbe što su prikazali cjelinu turbulentnih zbivanja toga vremena i na neki način pomogli da se tadašnji događaji reinterpretiraju.

Događaj je moderila Ljerka Vuk Bilić, načelnica Odsjeka za kulturno-prosvjetne aktivnosti HDA.


Međunarodni dan arhiva obilježen i na Sveučilištu u Zagrebu

ICARUS (International Centre for Archival Research - Međunarodni centar za arhivska istraživanja) Hrvatska također je obilježio Međunarodni dan arhiva i to skupom pod nazivom "Arhivi su svuda oko nas", održanom u Auli Sveučilišta u Zagrebu.

Međunarodnu arhivsku zajednicu predstavila je predsjedica ICARUS Hrvatske dr. sc. Vlatka Lemić kroz aktivnosti Međunarodnog arhivskog vijeća (ICA), koje je i pokrenulo Međunarodni dan arhiva.

U pozdravnim riječima rektor zagrebačkoga Sveučilišta Damir Boras istaknuo je da se važnost arhivske građe očituje i kroz političke prijepore oko pristupa arhivskoj građi. S tim u vezi, dodao je kako tek treba vidjeti kako će se na pristup arhivskoj građi gledati nakon što je na snagu stupila GDPR uredba (Opća uredba o zaštiti osobnih podataka). Rektor Boras rekao je kako se boji da će puno podataka biti izbrisano i više ih nećemo moći naći, ali mu je i drago da zagrebačko Sveučilište može poduprijeti ideju - arhiva svuda oko nas, arhiva različitih struktura i provinijencija.

Ipak, istaknuo je, zajedničko svim arhivima je da omoguće pristup pohranjenoj građi, smatra kako ne treba raditi prevelike razlike između ustanova gdje se pohranjuje različita građa, da će u budućnosti sve više građe biti stvoreno digitalno, te da napredak uvijek koče oni koji su naviknuli na postojeće stanje.

Na skupu su približeni Arhivi, donacije i ostavštine Instituta za povijest umjetnosti, Arhivska zbirka Hrvatskoga školskog muzeja, Arhiv likovnih umjetnosti HAZU, Arhiv i dokumentacijske zbirke Instituta za etnologiju i folkloristiku, a prikazani su i filmovi o Hrvatskome državnom arhivu i Državnom arhivu u Zagrebu.

Bilo je riječi o Arhivu Vladana Desnice, Arhivskoj zbirci Hrvatskoga željezničkog muzeja, arhivima Veterinarskoga fakulteta, XV. gimnazije u Zagrebu, Hrvatskoga muzejskog društva, Centa za dokumentiranje nezavisne kulture, Centra za ženske studije u nastajanju.

Predstavljeno je i arhivsko gradivo Hrvatskih akademskih športskih kubova Mladost Sveučilišta u Zagrebu, Arhiv HRT-a te Hrvatski arhiv weba i Dabar - sustav digitalnih akademskih arhiva i repozitorija.

 

DHF: Predstavljeni filmovi kratkometražne konkurencije

ZAGREB - Dani hrvatskog filma, koji se održavaju od 16. do 20. lipnja u Zagrebu, donose recentnu filmsku produkciju u raznim rodovima, među kojima se ističe konkurencija kratkih i srednjometražnih filmova koja predstavlja "eksploziju filmske forme koja je u posljednjih nekoliko godina hrvatsku umjetnost proslavila na nizu najvećih svjetskih festivala".

Kratki i srednji metar u hrvatskoj kinematografiji osvojio je dosad mnoge prestižne nagrade, primjerice europske Oscare (Nagrade Europske filmske akademije) za "Piknik" Jure Pavlovića i "Kokošku" Une Gunjak. "Trešnje" i "Belladonna" Dubravke Turić igrale su u Cannesu, kao i "Ciao mama" Gorana Odvorčića i Veneciji.

Niz filmova prikazan je na Sundanceu, poput "Zvjerke" Daine O. Pusić ili Torontu ("Po čovika" Kristine Kumrić).

U konkurenciji Dana prikazat će se kratki radovi i nekih budućih zvijezda kratkog, ali i dugometražnog igranog filma (prošlogodišnji pobjednik DHF-a, "Zvir" Miroslava Sikavice, također je igrao u Cannesu, gdje je i nagrađen posebnim priznanjem).

S pet filmova Akademija dramske umjetnosti je najuspješniji producent te kategorije natjecateljskog programa, "Blank" ima tri filma, a Kino klub Split dva

Novi film Antonete Alamat Kusijanović "U plavetnilo" opisuje se kao prolog skorog dugometražnog prvijenca što će ga ta talentirana dubrovačka redateljica s američkom karijerom producirati u suradnji s Martinom Scorseseom.

To je priča o trinaestogodišnjoj Juliji koja se s majkom sklanja od obiteljskog nasilja na idilični Koločep.

"Refleksije obiteljske prisile i agresije na psihološki razvoj postojane su tematske fascinacije Alamat Kusijanović, pa uz izvrsnu glumu, uvjerljivu interakciju mladih protagonista i arkadijsku fotografiju Marka Brdara ovaj coming of age film nudi i mnoštvo alegorijskog potencijala", ističe se u najavi.

Film "Marija" Jurja Primorca, u kojem igraju Josip Lukić i Nikša Butijer, donosi rijetko viđeni ambijent -najvećim dijelom smještena je u kabinu Zagrebparkingova 'pauka' i prati svakodnevicu povučenog protagonista kojemu se na fotografijama ukazuje Djevica Marija.

"Moralne implikacije koje junak izvlači iz toga zbunjujućeg događaja, teškoća komuniciranja s ekstrovertiranim, ali unutarnjim životom siromašnijim kolegom, kao i iznenađujuća kulminacija pribavljaju ovom filmu također alegorijski potencijal, uz izvrstan prikaz dehumanizacije urbane egzistencije", napominje se.

U novom filmu Alda Tardozzija "Siguran let" svjedočimo uglavnom komičnom, premda na trenutke i razotkrivajuće konfliktnom obiteljskom sastanku vezanom uz raspored sjedenja na predstojećem obiteljskom putu u Australiju.

Film se opisuje kao scenaristički svjež, dijaloški razigran i glumačkom igrom lepršav film, u kojem nastupaju Lana Barić, Bojan Navojec i mlada zvijezda Kaja Šišmanović, kao "rijedak primjer uspjele domaće obiteljske komedije s ozbiljnim podtekstom".

Dio filmova koketira i sa žanrovskim elementima. "Behemot" Igora Dropuljića napeti je krimi-triler križan s filmom ceste u namjeri prikaza u nas uvijek aktualne problematike sprege ortačkog kapitalizma, politike i kriminala, koji podsjeća na skandinavske krimiće koji odmjerenim tonom miješa klasični zaplet i društveni komentar.

"Marica" Judite Gamulin prati čistačicu koja radi u luksuznom interijeru, u izvedbi Mirele Brekalo, koja odlučuje napustiti nezadovoljavajuću obiteljsku situaciju u čemu joj pomaže prijateljica, menadžerica hotela koja joj zakratko stavlja jednu sobu na raspolaganje.

Barbara Vekarić, jedna od najvećih uzdanica mlađe generacije hrvatskih redateljica, nakon "Prve dame Dubrave" glavnu ulogu u novom filmu "Nitko nije savršen" ponovno daje sada stasaloj glumici Teni Pataky koja kao djevojka Stefani na školskoj ekskurziji od školskih kolega krije svoju fizičku malformaciju.

"Gdje se vrabac skriva kad je hladno" Denisa Lepura i Marka Stanića opisuje se kao neobičan, eliptičan i nelinearan film pun vizualnog miješanja stvarnosti i zamišljaja, koji svojom dinamičnom formom odražava unutarnji život mladića suočenog sa strahovima, frustracijama i izazovima odrastanja, kao i s odsutnošću figure oca.

Glumačku postavu predvodi mladi Nikola Baće, a tu su i već afirmirani Judita Franković, Bobo Jelčić i Živko Anočić te Kaja Šišmanović.

Film "Naopako" Filipa Zadra priča je o jednoj napornoj majci (Ana Begić Tahiri) koja osoblje vrtića maltretira zbog krivo postavljene antene, dok je u novom filmu "Otac" Tomislava Šobana legendarni osječki glumac s međunarodnom karijerom Zlatko Burić životom istrošeni, ali pragmatični i dalje britki Otac koji se s malo riječi i fascinantnom ekspresijom nosi s postupcima sina, nasilnika i prijestupnika".

Splitski autor Igor Jelinović u okružje glazbenog događaja koji je postao sinonimom turističkog uzleta njegova grada smješta svoj film "Ultra" o pomalo čudnom momku (Josip Lukić) nesretno zaljubljenom u prijateljicu (Mirela Mađor).

Matija Vukšić, koji je na sebe pozornost privukao dokumentarnim filmom "Djeca tranzicije", donosi krimi-obiteljsku dramu "Čistačica" visoke napetosti, s fabulom o majci (Marija Škaričić) koja pokriva sinovo ubojstvo lokalnog svećenika.

U filmu "Frankfurt, glavni grad Njemačke" Bojana Radanovića prati se glumačka međuigra Ksenije Marinković i Anje Matković, kao majke i kćeri koja odlazi na rad u Njemačku.

Film "Sitnica" Mladena Stanića još je jedna obiteljska drama puna tenzije, u kojoj kći (Nataša Kopeč) nakon smrti majke vozi oca (Mate Gulin) u grad kako bi susreo starog prijatelja (Zdenko Jelčić).

Natjecateljski program kratkog i srednjeg metra donosi i "Kraljicu" Martine Marasović, koja se opisuje kao glumačka bravura Hrvojke Begović kao frustrirane žene/majke/kraljice koja prijatelju iz mladosti (Ivan Grčić) iznosi razočaranja svoga naoko skladnog obiteljskog života.


Namjenski filmovi rekorderi po broju u konkurenciji

Rekorderi natjecateljskog programa 27. DHF-a su namjenski filmovi, osobito glazbeni videospotovi među kojima po broju dominiraju Marko Bičanić sa šest filmova te Karlo Vorih i Dalibor Barić sa po pet filmova.

Još jedan iznimno produktivan autor spotova, Filip Filković Philatz, ove se godine natječe s vizualizacijom pjesme "Sad kad je gotovo" Nine Romić.

U kategoriji namjenskog filma tradicionalno su prisutni i afirmirani hrvatski animatori mlađe i srednje generacije, poput Manuela Šumberca (Čuvar dvorca), Martine Meštrović (Pips, Chips & Videoclips – 3pm), Natka Stipaničeva (Dijalogom do bolje mobilnosti u gradskim kvartovima) i Katrin Novaković (Bamwise – Fury).

Konkurenciju su izborile i špice dvaju filmskih festivala, međunarodnog festivala eksperimentalnog filma 25FPS (redatelj Andro Giunio) i Festivala mediteranskog filma Split (Rino Barbir), a tu je i podulja metatelevizijska reklama "Televizija budućnosti" Ivan-Gorana Viteza u kojoj glavnu ulogu igra Đelo Hadžiselimović, uz sudjelovanje brojnih TV lica kao što su Oliver Mlakar, Goran Milić, Milan Sijerković, Zoran Vakula, Robert Knjaz, Joško Lokas i Tarik Filipović.

U toj kategoriji sudjelluje i igrani namjenski film Igora Husaka "Zid", krimi-komedija s financijskim podtekstom.

"Koliko je konkurencija u ovoj kategoriji bila jaka govori i činjenica da je nije prošao ni Dalibor Matanić", ističu s Dana hrvatskog filma.


Konkurencija eksperimentalnog filma sa samo šest filmova

Konkurenciji eksperimentalnog filma ima samo šest filmova, među kojima je i novi film majstora tog roda Vladislav Knežević, koji film "Završni krug", nastao u suradnji s japanskim plesačem i koreografom svjetskog glasa Takaom Kawaguchijem, smješta u pomalo distopijski, industrijski i cyber kontekst te kreira spoj eksperimentalnog filma i tradicionalnog japanskog plesa.

To je djelo o svojevrsnom postepenom oslobađanju pokretom premijeru imalo u veljači u Tokiju, a odabran je i u uži krug za 11. HT nagradu za hrvatsku suvremenu umjetnost.

Ivan Ramljak predstavlja se u toj konkurenciji s čak dva filma, a kako mu jedan igra i u dokumentarnoj konkurenciji, on je ujedno i najuspješniji redatelj ovogodišnje selekcije Dana hrvatskog filma u nenamjenskim kategorijama.

Njegov film "Mezostajun", snažno oslonjen na off zvuk i vizualno razmjerno statičan, istražuje prostorno-vremenske odnose mediteranskog grada i uloge njegovih javnih prostora u različita doba godine, dok je "Brodovi i dalje ne pristaju" maritimni hommage Mihovilu Pansiniju.

Oba filma producirao je Restart, koji time kvantitativno dominira u ovoj kategoriji natjecateljskog programa.

Davor Sanvincenti, još jedan afirmirani multimedijalni umjetnik, natječe se filmom "Skoro ništa: i dalje noć" koji je "izrazite vizualne kakvoće, nadahnutim kozmosom i poviješću filma, odnosno medijem filmske vrpce, ali prije svega filozofskim djelom koje kreativno koristi osvjetljenje".

Svestrana redateljica mlađe generacije Darija Blažević, učenica Michaela Hanekea i jedna od najaktivnijih članica Kinokluba Zagreb, u svom filmu "Kartograf" koristi pak program Google Earth kako bi ponudila jedinstvenu satelitsku perspektivu na neobične, ponajviše ciklične zemaljske linije i forme prije negoli se njezino oko "otme Zemlji" i odluta u svemirska prostranstva.

Originalnu, analogno-mehaničku i arhivsku, ali ne manje ljudsku perspektivu na prošlost televizije nudi Leon Rizmaul u filmu "Zarobljen u stroju", najavljeno je.


Dugometražni film Damira Čućića "Ljetnikovac" na festivalu u Marseilleu

ZAGREB - Dugometražni film Damira Čućića "Ljetnikovac", nastao u produkciji kuće Spiritus Movens, uvršten je u međunarodnu konkurenciju 29. Međunarodnog filmskog festivala u Marseilleu – FIDMarseille, koji se održava od 10. do 16. srpnja, izvijestio je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).

"Ljetnikovac", koji će na festivalu u Marseilleu imati svjetsku premijeru, jedan od 15 naslova uvrštenih u međunarodnu konkurenciju.

"Jako smo sretni što će film imati premijeru na tako važnom festivalu i vjerujemo da je to tek početak izvrsne festivalske distribucije", rekla je tim povodom producentica Zdenka Gold iz Spiritus Movensa.

Dugometražni igrani film "Ljetnikovac" prati slijepog snimatelja dokumentarnih radio drama, Vojina, koji protagoniste svojih audio radova prima u praznom hotelu izvan sezone. S njima snima nekoliko razgovora u kojima arheološki precizno prolaze ruinama traumatičnih djetinjstva.

Damir Čućić redatelj je i scenarist filma, kamerom je upravljao Boris Poljak, a film je montirao Slaven Zečević. Dizajner zvuka je Ranko Pauković, autor glazbe je Goran Štrbac, dok je za scenografiju bila zadužena Jana Piacun, a Morana Cerovec za kostimografiju. Uloge u filmu tumače Vojin Perić, Marina Redžepović, Damir Radić i Krunoslav Heidler.

"FID Marseille je bio ciljan kao prvi festival na koji će film 'Ljetnikovac' biti prijavljen. S obzirom da sam 2014. godine bio na festivalu dojmio me se rodovski vrlo otvoren program. Gledao sam dokumentarce, igrane i eksperimentalne filmove u ravnopravnim ulogama. Upravo onako kako i sam gledam na film – da on ne poznaje granice", rekao je Čučić.

 

VIJESTI IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

 

Pariški bistroi i terase žele biti upisani na listu UNESCO-ve baštine

 
PARIS -
Jedna francuska udruga u rujnu će podnijeti kandidaturu za upis pariških bistroa i terasa na svjetsku listu nematerijalne baštine UNESCO-a.

Taj će zahtjev biti predan francuskom ministarstvu kulture koje je zaduženo za predaju dokumentacije UNESCO-u.

"Udruga za upis pariških bistroa i terasa zbog njihovog umijeća življenja na UNESCO-v popis nematerijalne baštine", kako se službeno zove to tijelo, želi probuditi svijest u Francuskoj i u inozemstvu do koje mjere ta mjesta doprinose interakciji među ljudima i miješanju kultura, te o njihovoj ulozi u intelektualnom i umjetničkom životu.

Udruga podsjeća da su nakon atentata 13. studenog 2015. Parižani zaposjeli terase kako bi pokazali da su one simbolično mjesto umijeća življenja, sjedinjavanja i sloboda.

Za tu udrugu, koja će svoj prijedlog predstaviti novinarima u ponedjeljak, tradicija bistroa je u opasnosti, među ostalim i zbog ogromnih cijena najma prostora pod pritiskom velikih kompanija.

 

Prijevremeni porođaj moći će se predvidjeti krvnim testom s 80-postotnom točnošću


WASHINGTON -
Američki i danski znanstvenici kreirali su jeftin krvni test koji bi trebao omogućiti da se u 80 posto slučajeva predvidi postoji li opasnost da trudnica rodi dijete prije predviđenog termina.

Premda treba obaviti dodatna istraživanja prije nego što se test počne masovno proizvoditi i koristiti, stručnjaci tvrde da ima velik potencijal kada je posrijedi smanjenje broja smrtnih ishoda porođaja i komplikacija. To su posljedice čak 15 milijuna prijevremenih porođaja koliko ih se godišnje evidentira u svijetu.

Test se može koristiti i za procjenu termina porođaja na jednako pouzdan i manje skup način od ultrazvučnog pregleda, stoji u izvješću objavljenom u stručnome časopisu Science. Njime se mjeri aktivnost majčinih, placentarnih i fetalnih gena te se procjenjuje razina molekula ribonukleinske kiseline, zahvaljujući kojima se prenose genetske informacije u tijelu.

"Ustanovili smo da se zahvaljujući malenom broju gena može zaključiti koje su trudnice u opasnosti kada je posrijedi prijevremeni porođaj", objasnio je suautor istraživanja Mads Melbye, izvanredni profesor na Sveučilištu Stanford i direktor Statens Serum Instituta u Kopenhagenu.

"Proveo sam niz godina nastojeći shvatiti razloge prijevremenog porođaja. Ovdje govorimo o prvome stvarnom i značajnom znanstvenom napretku nakon dugog razdoblja, kada je posrijedi ovaj problem", smatra Melbye.

U istraživanju je sudjelovao i Stephen Quake, profesor bioinženjerstva i primijenjene fizike na Stanfordu, nekadašnji voditelj tima koji je 2008. godine kreirao krvni test za otkrivanje Downova sindroma. Taj se test godišnje učinkovito koristi na više od tri milijuna trudnica.

Prijevremenim porođajem smatra se svaki porođaj koji nastupi tri tjedna prije utvrđenog termina, a u Sjedinjenim Državama pogađa devet posto trudnica i u svijetu je glavni uzrok smrtnosti djece prije njihove pete godine života.

Dosadašnji krvni testovi za utvrđivanje potencijalne prijevremene trudnoće bili su pouzdani u samo 20 posto slučajeva.

Fiziološki, trajanje trudnoće je 40 tjedana, odnosno 280 dana, računajući od prvog dana zadnje menstruacije. Svaki porođaj prije navršenih 37 tjedana po definiciji je prijevremeni.

Kad trudnoća dosegne 37 navršenih tjedana ili kad trudnica uđe u 38. tjedan govorimo o terminskoj trudnoći. Štoviše, terminska trudnoća traje od 37. do 42. tjedna. Dakle, tek s navršenih 42 tjedna govorimo o prenošenju iako većina populacije smatra da je žena prenijela čim uđe u 41. tjedan.

Donja granica prijevremenog rađanja, to jest granicom prijevremenog porođaja i spontanog pobačaja danas se smatra 22. tjedna trudnoće. Ova granica vezana je uz mogućnost ploda da preživi nakon rođenja. Napredak tehnologije i neonatološke službe zaslužan je da se danas mogu spasiti i djeca od samo 500 g porođajne težine, odnosno djeca rođena u 22. tjednu trudnoće.

U razvoju novog testa znanstvenici su koristili krvne uzorke tridesetijedne danske trudnice nastojeći otkriti koji geni pouzdano upućuju na gestacijsku dob fetusa i rizik od prijevremenog porođaja.

Uvjereni su da će ovaj test, nakon što se obave dodatna istraživanja te uđe u široku upotrebu biti vrlo jednostavan za korištenje i ne pretjerano skup što je vrlo važno jer će se koristiti i u siromašnim regijama svijeta.

 

Osim ljudi, dupini su jedini koji se dozivaju imenima


ZAGREB -
Velike pliskavice jedina su bića osim ljudi koja se dozivaju posebnim imenima, pokazala je studija australskih znanstvenika.

Ta se vrsta dupina koristi 'imenima', odnosno individualnim oblicima skvičanja i zviždanja kako bi prepoznali prijatelje i suparnike u svom društvenom okruženju, rekla je znanstvenica Stephanie King sa Sveučilišta Zapadne Australije nakon proučavanja dupina u zaljevu Shark, 800 kilometara zapadno od Pertha.

Ona je rekla da se parovi i manje grupe muških dupina koriste takvim pozivima kako bi privukli ženke na parenje i ukrali ih od suparničkih skupina mužjaka.

"Ti dupini nisu rođeni sa svojim jedinstvenim zvukom. Oni ih razvijaju u prvih nekoliko mjeseci života i strukturalno su jedinstveni svakoj jedinki", napisala je King u časopisu Conversation.

"Ti zvuci usporedivi su s ljudskim imenima. Dupini ih koriste za predstavljanje", dodala je.  

"To im omogućuje da raspoznaju svoje prijatelje i suparnike. Dokazano je da pliskavice pamte zvukove drugih jedinki i nakon 20 godina razdvojenosti", kaže King.

 

Dar s neba? U ispovjedaonici pronađene torbe pune novca


RIM -
Policija traga za odgovorima nakon što su u ispovjedaonici u crkvi blizu Vatikana pronađene dvije torbe s ukupno 36.000 eura.

Novac je pronašao svećenik kada je čistio ispovjedaonicu u crkvi Santa Maria delle Grazie alle Fornaci u Rimu, objavio je list Il Messaggero.

"Kada sam vidio silne novčanice, moram priznati da sam se preplašio", kazao je otac Giovanni Martire Savina.

Još nije poznato radi li se o velikodušnoj donaciji ili se, pak, neki "grešnik" nastoji riješiti ilegalno stečenog dobitka.

"Zasad ne isključujemo ništa", rekao je policijski inspektor" Salvatore Friano.

Anonimne donacije crkvi nisu rijetkost, ali nikad ovako izdašne, rekao je otac Savina.

Ako policija potvrdi da novac nije ukraden ili stečen nezakonito, crkvi će i ostati.
 

Održana aukcija filmskih rekvizita iz Hollywooda

LOS ANGELES - Na aukciji više od 2.000 predmeta korištenih u filmovima, uključujući i rekvizite iz Ratova zvijezda i Terminatora, ostvaren je prihod veći od šest milijuna dolara.

Motor Harley Davidson koji je vozio Arnold Schwarzenegger u "Terminatoru 2 prodan je na aukciji "Icons & Legends of Hollywood” za 480.000 dolara, dok je mač koji je koristio Alec Guinness u "Star Wars" prodan za 132.000 dolara.

Na aukciji su bile ponuđene i dvokolice iz spektakla "Ben Hur" koje su prodane za 140.000 dolara. U ponudi su se našli i svemirsko odijelo koje je nosila Sigourney Weaver u "Alienu" koje je prodano za 192.000 dolara, te autobus iz filma "Speed" koji je prodan za 96.000 dolara.


SAD vratio Španjolskoj ukradeno pismo Kristofora Kolumba

WASHINGTON - Petsto godina staro pismo u kojem Kristofor Kolumbo opisuje svoje otkriće Amerike vraćeno je Španjolskoj, nakon što je prije nekoliko godina ukradeno iz Nacionalne knjižnice u Barceloni.

Pismo je u Washingtonu vratio američki tužitelj David C.Weiss nakon sedmogodišnje istrage koja je počela 2011. kada su američki carinici dobili dojavu da je nekoliko pisama iz 15. stoljeća ukradeno iz europskih knjižnica i zamijenjeno krivotvorinama.

Istraga je pokazala da su ukradena pisma prodana u studenom 2005. za 600.000 eura i ponovo u lipnju 2011. za 900.000 eura.

Državni odvjetnik savezne države Delaware napisao je nalog da se pisma oduzmu kupcu, iako je nepoznato kako su vlasti otkrile njegov identitet.

Predaja je izvršena u rezidenciji Pedra Morenesa, španjolskog veleoposlanika u SAD-u.

"Ova današnja svečanost primjer je spona koje vežu SAD i Španjolsku", rekao je Morenes.

"Suradnja američke i španjolske policije urodila je velikim plodom i osigurala da se ukadeno kulturno dobro vrati Španjolskoj", dodao je veleposlanik.


Cijena izvlačenja ugljikovog dioksida iz zraka mogla bi pasti - znanstvenici

OSLO - Visoki troškovi izvlačenja plinova s učinkom staklenika iz zraka mogli bi se smanjiti s novim tehnologijama koje mogu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, izjavili su u četvrtak znanstvenici.

Tvrtka Carbon Engineering za čistu energiju sa sjedištem u Kanadi predstavila je dizajn velikog industrijskog postrojenja koje, kako kaže, može izvući ugljikov dioksid iz atmosfere po cijeni između 94 i 232 američka dolara za tonu.

To je puno manje od ranijih procjena koje su se kretale od oko 600 dolara po toni, izjavio je David Keith, profesor fizike na Sveučilištu Harvard i osnivač Carbon Engineeringa koji je vodio istraživanje.

"Nadam se da ću pokazati da je ovo održiva energetska industrijska tehnologija ... nešto što je u potpunosti izvedivo", kazao je on za Reuters o studiji obavljenoj u časopisu Joule.

Carbon Engineering, koji ima 40 zaposlenih, dnevno proizvede oko tonu ugljikovog dioksida u eksperimentalnom postrojenju. Ta tehnologija omogućuje proizvodnju sintetskog goriva koristeći samo zrak, vodu i obnovljivu energiju.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus