20:39, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 9. lipnja 2017.

Objavljeno: 09.06.2017 u 12:44
Pregledano 150 puta

Autor: icom, Hina
 Kultura 9. lipnja 2017.

ZAGREB, 9. lipnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Predstavljena knjiga Ive Pilara "Južnoslavensko pitanje"

ZAGREB - Pretiskano izdanje hrvatskoga prijevoda knjige publicista i političara Ive Pilara  "Južnoslavensko pitanje" predstavljena je u petak u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.

Knjigu su predstavili zagrebački sveučilišni profesori Slobodan Prosperov Novak, Stjepan Šterc i Ivan Bulić.

Bulić je istaknuo kako su se hrvatskim državotvornim idejama iz djela Ive Pilara nadahnjivali svi naraštaji hrvatskih političara od 1918. pa do obnove hrvatske državnosti devedesetih godina 20. stoljeća.

Pilar je autor termina "hrvatski državni i etnički prostor", napomenuo je dodavši kako je taj prostor smjestio u srednjoeuropsko okruženje. Zato je, smatra Bulić, Pilar prvi hrvatski geopolitičar.

Po riječima prof. Šterca od 1918. pa sve do danas događaji se ponavljaju po istom predlošku onako kako ih je prikazao Pilar. "Priča o Hrvatskoj i hrvatskom državnom i etničkom prostoru danas je gotovo aktualnija nego u vrijeme rata", napomenuo je podsjetivši na iseljavanje Hrvata aktualno na početku 20. stoljeća s jednako tragičnim razmjerima kao i danas.

Gubljenje identiteta, smatra Šterc, uz demografsko pražnjenje prostora prijetnja su da prazninu u hrvatskom državnom i etničkom prostor ispuni druga populacija.

Prosperov Novak ocijenio je kako je Pilar po svemu sudeći smaknut zbog svoje ideje o stvaranju samostalne hrvatske države. Podsjetio je i na njegovu ideju o tomu kako je samo spremnost za uspjeh temelj svakoga pa i političkoga uspjeha te dodao kako je Pilar bio svjestan zbilje da je svaka srpsko-hrvatska zajednica moguća samo na štetu Hrvata.

Knjigu "Južnoslavensko pitanje" ocijenio je jednom od tri najvažnije hrvatske knjige u 20. stoljeću. Knjiga je objavljena u Beču 1918. godine. Na hrvatski jezik preveo ju je Fedor Pucek, a objavila ju je Matica hrvatska 1943.

Pretisak prvoga hrvatskog izdanja objavljen je 1991. u Varaždinu, a devedesetih godina u Zagrebu se krenulo s objavom njegovih izabranih djela. Kritika je upozorila na stanovite nedostatke u prijevodima pa se u novom tisućljeću krenulo s ambicioznijim pothvatom kritičkoga izdanja sabranih djela.

Ivo Pilar rođen je u Zagrebu 1874., a preminuo je pod sumnjivim okolnostima 1933. Bio je pravnik i ekonomist. Živio je u BiH, a od 1920. do smrti u Zagrebu. Do jeseni 1918. zalagao se za održanje Habsburške Monarhije, ali pod uvjetom da se u državno-političkom i nacionalno-političkom smislu reformira kao trijalistička monarhija s Hrvatskom kao trećom jedinicom. U Kraljevini SHS, odnosno Jugoslaviji politički je bio progonjen.

Najvažnija su mu djela: "Secesija" "Recepcija Općeg austrijskog građanskog zakonika u BiH", "Die südslawische Frage und der Weltkrieg" napisana pod pseudonimom L. v. Südland), "Borba za vrijednost svoga 'ja'. Pokus filozofije slavenskog individualizma", "Immer wieder Serbien. Jugoslawiens Schicksalstunde"napisana pod pseudonimom Florian Lichtträger.



Animafest: Cvijanović - "Ježeva kuća" prenosi osjećaje


ZAGREB - Eva Cvijanović, redateljica animiranog filma "Ježeva kuća", predstavljenog u petak u okviru ovogodišnjeg Animafesta, rekla je kako poemu Branka Ćopića nije htjela samo doslovno adaptirati za film, nego i prenijeti osjećaj koji je legendarna slikovnica probudila u njoj i mnogim drugima na ovim prostorima.

 "Bilo mi je važno ne samo napraviti filmsku verziju knjige, nego dobar film", rekla je Cvijanović na predavanju o "Ježevoj kući", filmu koji je nastao u produkciji zagrebačkog Bonobostudija i kanadskog Nacionalnog filmskog odbora.

 "Kada sam se pitala kako adaptirati tako ikoničku knjigu, s ilustracijama koje svi jako dobro poznaju, znala sam da ju ne želim kopirati, nego da želim proizvesti osjećaje  koje je ona izazvala u meni", dodala je.

 Smatrala je kako će to najbolje postići trodimenzionalnošću, s lutkama napravljenima prema originalnim ilustracijama Vila Glihe Selana, ali uz manje izmjene.

 "Htjela sam napraviti nešto posebno i ući još dublje u šumu, kao i da životinjski likovi ne budu previše slični ljudima, pa sam ih napravila bez odjeće", rekla je redateljica Cvijanović.

 Sve je lutke radila od filca, krošnje drveća od vune, a kamenje za Lijinu kuću nabavila je s Paga, Pelješca i sa Sljemena. "Svaki takav detalj bio je dodatni korak da sve bude još više autentično, to je ono što sam htjela za ovaj film", napomenula je.

 "Na Hreliću smo pronašli puno originalnih predmeta, malih keramičkih stvari, koje smo iskoristili za film, a što sigurno ne bismo mogli na nekom drugom buvljaku", dodala je.

 Priča s "Ježevom kućicom" za nju počinje još u djetinjstvu - odrasla je u Sarajevu i kao mnogima to je djelo bilo neizostavan dio njezine knjižnice. Kada je zbog rata mora napustiti Sarajevo, pitanje doma postoje jedno od onih koje joj je obilježilo život. Najprije je s obitelji otišla u Hrvatsku, na Pelješac, odakle joj je majka, a potom i u Montreal, koji je odabrao njezin otac, filmski kritičar.

 U Kanadi je upisala studij animacije, a kasnije i ušla u program kanadskog Nacionalnog filmskog odbora, u okviru kojega je dobila priliku početi raditi na filmu.
 
Film je već prikazan na festivalu u Berlinu gdje je osvojio posebno priznanje dječjeg žirija.

"Nisam znala kako će reagirati djeca koja nisu odrastala s tim djelom, ali na kraju se pokazalo da su jako dobro razumjeli poruku koju ono prenosi i zato sam bila vrlo sretna", ocijenila je.

 Nakon Zagreba film nastavlja svoj festivalski put u Annecyju.

 Na predavanju je bio i kanadski veleposlanik u Hrvatskoj Daniel Maksymiuk, koji je rekao kako ga je impresionirala energija i kreativnost koja se osjeća oko tog filma. "Drago mi je da smo ostvarili tu suradnju i ona je primjer kako bi to trebalo izgledati ubuduće. To je prva hrvatska koprodukcija s NFB-om, a nadam se da će ih biti još puno", rekao je.

 Eva Cvijanović (1984.) je diplomirala na Sveučilištu Concordia, a uz animirane filmove radila je na dokumentarcima, lutkarskim filmovima, videoigrama. Uz "Ježevu kuću" snimila je "Survival of the Fittest", "Morsku bolest", "The Kiss", "Once Upon a Many Time", "Play", što je bio njezin diplomski film te "The Wall".

 "Ježeva kuća" je njezin treći animirani film, za koji je angažirala ponajbolje hrvatske stop animatore Thomasa Johnsona, Ivanu Bošnjak i Dinu Karadžić te Darka Rundeka, Kennetha Welsha (Twin Peaks, Aviator), Radu Šerbedžiju i Tima Allena (Kralj lavova, Ljepotica i zvijer, Aladin).

 U okviru Animafesta otvorena je i izložba "Kako se gradila Ježeva kuća"  u zagrebačkoj Galeriji ULUPUH, koja se može razgledati do subote, 10. lipnja. Izložen je filmski set na kojem je Cvijanović snimila "Ježevu kuću", s bujnom šumom i lutkama iz filma, uz projekciju videa koji pokazuje rad na filmu, od kreiranja i oblikovanja likova te scenografije i pozadina.
 


Animafest: Rosto - umjetnost je komunikacija jedne duše s drugom


ZAGREB - Umjetnost za mene nije samo razmjena ideja, nego komunikacija jedne duše s drugom, a kino je možda najjmoćniji medij da to postigne, jer se ljudi okupe u potpunom mraku i gledajući film sudjeluju u kolektivnom snu o onome čega nema, rekao je na svom masterclassu, organiziranom u okviru Animafesta, jedan od najosebujnijih filmaša današnjice, nizozemski autor Rosto.

 Poznat po svojim nadrealističkim, glazbeno-filmskim fantazijama Rosto kaže kako u svom radu pokušava obasjati tamna, skrivena mjesta podsvijesti koja se kriju u svakome od nas. "Za inspiraciju često posežem u podsvijest i iznosim je na površinu što nije uvijek lako, duboko je u nama i zato je mračna", napomenuo je Rosto.

 Animacija ga fascinira od njegove sedme godine, kada se počeo igrati očevom kamerom, no odbila ga je složenost i dugotrajnost cijeloga procesa nastanka filma. Jedno je vrijeme imao bend i vodio pravi 'sex, droge i rock'n'roll ' život, no kaže da je i to sada iza njega.

 Studirao je na umjetničkoj školi za koju smatra da je najmanje zanimljiv dio njegova životnog puta. "Škole imaju krizu podučavanja, ne znaju žele li da studenti ondje pronađu svoj izraz ili da nauče obrt, pa kombiniraju oboje, što rezultira time da nakon diplome ne dobijete niti jaku osobnost, ni vještog animatora", ustvrdio je.

 Završio je studij, no pod svojim uvjetima, a ima osjećaj da i dalje uči. "Još ne znam što bih volio biti kada odrastem. Prošao sam mnogo, ali i dalje nemam sve odgovore. Čini mi se da što dalje idem sve manje znam", kazao je Rosto. Kaže da se nikada nije osjećao kao da pripada unaprijed određenim ladicama, to mu se često znalo obiti o glavu, no posljednjih petnaestak godina njegov je rad postao prihvatljivijim.


Za Rosta prijelomna pojava interneta  

 Za njega je prijelomna bila pojava interneta kao ozbiljnije platforme za plasiranje radova, na kojoj je, kako kaže, mogao raditi slobodno od raznih prepreka s kojima se animatori suočavaju, od traženja producenata do odobravanja raznih šefova. "Sve što sam napravio mogao sam odmah staviti na internet i pronaći izravan put do publike, to je pravo nezavisno stvaralaštvo", istaknuo je.

 Po njegovim riječima, sa svakim filmom raslo mu je samopouzdanje, koje u početku nije imao i mogao je biti svoj bez straha da će ga netko zbog toga osuđivati. "Intuicija je uvijek bila moj kompas, ona je unikatna kao otisak prsa i temelji se na svemu što ste u životu iskusili. Kako pripadam punk generaciji jedno vrijeme me određivalo više ono protiv čega sam se borio, nego što sam volio, no i to je doprinijelo toj jedinstvenosti", objasnio je.

 Rosto se afirmirao internetskom serijom "Mind My Gap", a njegov je studio u međuvremenu postao međunarodno poznat po glazbenim spotovima, televizijskim djelima i nezavisnim kratkim filmovima, od kojih su neki s velikim uspjehom prikazivani na prestižnim festivalima. Jedan od njih "The Rise and Fall of the Legendary Anglobilly Feverson" imao je premijeru na filmskom festivalu u Rotterdamu, a uspješne nastupe imali su još "Čudovište iz Nixa", "No Place Like Home", "Jona/Tomberry".

 Kako je glazba uvijek bila pokretačka snaga njegovih filmova, Rosto je surađivao s mnogim međunarodnim glazbenicima poput Metropole Orkesta, The Residentsa koji su svojim izgledom utjecali i na njegove likove, Terryja Gilliama te Toma Waitsa, s kojim je imao neobično snimanje u spremištu za metle, jedinim mjestom gdje su mogli snimiti kvalitetan zvuk. Za bend Thee Wreckers napravio je nekoliko filmova, od kojih će se dio moći vidjeti i na retrospektivi koja se danas prikazuje na Animafestu.


Animafest i u petak nastavlja s gustim programom

 Pretposljednji dan Animafesta donosi gust program i neke od svojih atraktivnijih naslova - na projekciji u kinu Tuškanac, gdje će se prikazati film "Akira" proslavljenog predstavnika japanske anime, Katsuhira Otoma iz 1988. godine, što je adaptacija njegove kultne mange koja se smatra jednim od najznačajnijih znanstvenofantastičnih filmova u povijesti.

 Kako anime izgleda danas pokazat će u Velikom natjecanju dugometražni film "U ovom kutu svijeta" Sunaoa Katabuchija, također adaptacija mange, antiratni film smješten je u Hirošimu i Kure uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata, te "Djevojka bez ruku", fovistička adaptacija opore bajke braće Grimm.

 Tijekom cijeloga dana u predvorju Kina Europa Thomas Johnson Volda će stvarati grupni lutkarski performans "Slikarska platforma" u okviru kojega će, u suradnji s nekolicinom pozvanih animatora, njegove lutke postati umjetnici na platnu i izravno kreirati akcijsko slikarstvo.

 Nakon natjecateljskih programa u "Europi" će se predstaviti ovogodišnja Animafestova Najbolja školu animacije – praška FAMU, studenti i diplomanti  pokazat će koliko su bliski svojim slavnim prethodnicima  Jiříju Trnki, Karelu Zemanu i Janu Švankmajeru.

 Kinoteka će danas biti mjesto za djecu i obiteljsko gledanje filmova, putem natjecateljskih programa i projekcija ruskih bajki, a prikazat će se i crtić o popularnom Grubzonu. U večernjim satima na programu su filmovi nominirani za europsku animacijsku nagradu Cartoon d'Or te filmovi hrvatskih strip-autora.



Na 14. Riječkim ljetnim noćima premijera Verdijeve "Aide"


RIJEKA - Na ovogodišnjim 14. Riječkim ljetnim noćima od 30. lipnja do 21. srpnja, pod sloganom „Vrijeme je za odluke!“, bit će priređene 22 izvedbe na 12 različitih lokacija, najavljeno je u petak u HNK-u Ivana pl. Zajca, a najambiciozniji projekt bit će premijera Verdijeve "Aide" na opatijskoj Ljetnoj pozornici.

Intendant riječkog kazališta Marin Blažević na konferenciji za novinare najavio je obljetničku premijeru i posve novu produkciju Aide, odnosno koprodukciju HNK Ivana pl. Zajca i Festivala Opatija. U naslovnoj ulozi nastupit će Kristina Kolar, uz orkestar i zbor Opere te Balet riječkog HNK . Dramaturg i redatelj je Marin Blažević, a redatelj Tibor Boganyi.

 Festival Riječke ljetne noći bit će otvoren programom „Kazalište koje diše“ u kojemu će riječki HNK otvoriti sva svoja vrata i ulaze, a gledatelji će moći proći kazališnim prostorima u kojima će se izvoditi ulomci iz kazališnih predstava, dodao je.

 Blažević je najavio i obnovu autorskog projekta Olivera Frljića „Turbofolk – Ri-loudid“, s novim glumačkim sastavom i novim eksplozivnim sadržajem,  uz podnaslov „Ovo je predstava o Robertu Franku i Hrvoju Buriću...“.  Hrvatska drama HNK Ivana pl. Zajca izvest će predstavu, koja je zabranjena za mlađe od 18 godina,  ispred kazališta.

  Blažević je kazao da je riječ o predstavi koja se bavi novom političkom romansom na riječkoj političkoj sceni. Ustvrdio je kako će dokazat da se bave kazalištem različitosti i da se mogu baviti i provokativnim političkim temama i programom, od komedije do tragedije, stand up-a, do predstava za djecu i obitelj.

 Blažević je izdvojio i „bonus program“ , tj. „site-specific“ kazališni projekt smješten na brodu „Galeb“ u riječkoj luci. Publika će na jednu noć biti pozvana na palubu broda, na izvedbu koja, kako je rečeno, istražuje i otkriva mitske ostavštine Johna F. Kennedyja i Josipa Broza Tita.

  Najavio je i program na Bazenima Kantrida pod nazivom „Back to the '60s“, odnosno plesni spektakl na vodi Kluba sinkroniziranog plivanja „Primorje Aqua Maris“

 Festival će bit zatvoren koncertom i multimedijalnim spektaklom „Sudar percussion: Oxygene“ na Trgu Riječke rezolucije.  Članovi samoborskog ansambla udaraljkaša "Sudar percussion“ predstavit će se multimedijalnim spektaklom i interpretacijama skladbi Jeana Michela Jarra.

 U programu Riječkih ljetnih noći još je gostovanje Plesne mreže Hrvatske „Dva plesna sola“, odnosno gostovanje Umjetničke organizacije 21:21 i Zagrebačkog kazališta mladih s „Anatomijom mačke“ te MASA Dance Company s projektom  „Ona/Her“. Najavljeno je gostovanje Ariston Proballeta iz Italije s neoklasičnim baletom „Rock Bach koncert“ te gostovanje Kazališta „Hotel Bulić“ s monodramom „Lampedusa Beach“.

 Nacionalni prvak i operni umjetnik Giorgio Surian predstavit će „Seviljskog brijača“ u novom ruhu, s naglaskom na komediji, u verziji opere za cijelu obitelj.

 Gradsko kazalište lutaka Rijeka prikazat će predstavu „Izgubljena priča: Ivica i Marica“, a Talijanska drama riječkog HNK prikazat će, u koprodukciji s Teatro Stabile del Friuli Venezia Giulia predstavu „Racconti di costa e di mare/Priče s obale i mora.“

 Gradsko kazalište lutaka izvest će i predstavu „Wanda Lavanda“, a u koprodukciji Umjetničke organizacije KABINET i HNK Ivana pl. Zajca premijerno će biti prikazana plesna predstava „Dancing Moms.“ Najavljena je i premijera „Zajc stand up“ Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca te gostovanje Umjetničke organizacije TeatruM s autorskim projektom „Šumastikus.“

 Blažević je govorio i o financijskom aspektu Riječkih ljetnih noći, kazavši da  tog festivala ne bi bilo bez glavnog sponzora – Grada Rijeke.

  Rekao je da se festival suočava s dva temeljna pitanja od kojih je jedno pitanje financiranja, a drugo se odnosi na preispitivanje koncepta festivala. Pojasnio je da  su Riječke ljetne noći prvih godina održavanja bile jedini veliki izvedbeni festival u Rijeci i okolici, a da se kasnije u okolici Rijeke dogodio niz malih i većih festivala, koji nude primarno zabavljačku ponudu.

 Riječke ljetne noći moraju opstati, ali je glavno pitanje kako će se odnositi prema ostalim sadržajima u Rijeci i okolici, rekao je Blažević i najavio da će se o budućnosti festivala razgovarati na tematskoj sjednici Kazališnog sabora, koja će 6. srpnja biti otvorena za sve zainteresirane i mjerodavne . Pojasnio je da se sloganom ovogodišnjeg festivala "Vrijeme je za odluke!" želi poručiti da je riječki HNK spreman za bilo koju odluku o budućnosti festivala, osim one koja bi dovela do njegova ukidanja te da je to i poruka svima uključenima u financiranje festivala da se moraju pridružiti raspravi i preuzeti svoj dio odgovornosti za njegovu budućnost.

 Gradonačelnik Vojko Obersnel kazao je da zanimanje da se festival održi nedvojbeno postoji, kako je nemoguće održati visoku profesionalnu razinu bez šire društvene potpore te da bi taj projekt trebalo prepoznati i Ministarstvo kulture.

 

Ovog vikenda 50. Križevačko veliko spravišče


KRIŽEVCI - Pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, u Križevcima se od petka do nedjelje održava 50. Križevačko veliko spravišče, tradicionalna pučka spelancija utemeljena na predaji o pomirbi i svađi križevačkih purgera i kalničkih šljivara.

 Pokrovitelji ove manifestacije su i Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica, Koprivničko-križevačka županija, Grad Križevci i Razvojna agencija Podravine i Prigorja (PORA).

 U petak navečer će na središnjoj pozornici ključeve grada varoškom sucu (Stjepanu Palijanu) na trodnevlje predati novoizabrani križevački gradonačelnik Mario Rajn.

 U sklopu Spravišča održat će se raznovrsne priredbe, između ostalog Zlatna vina Alpe-Adria, večer Vina i čvaraka te 25. međunarodna izložba vina Križevačkih goric i popularna Štruklijada, izbor prvih štrukli Križevaca.

 Redatelj spelancije po Križevačkim štatutima "Pomirba križevačkih purgera i kalničkih šljivara" je Adam Končić, scenaristi su Zoran Homen, Adam Končić i Ottone Novosel Franz, a u predstavama glume amateri iz Križevaca i Kalnika. Organizatori Križevačkog velikog spravišča su Turistička zajednica grada i Grad Križevci.



Tribina na HRT-u: Brojni zahtjevi za veću zastupljenost različitih društvenih skupina u programu


ZAGREB - Na Hrvatskoj radioteleviziji u četvrtak je održana javna tribina o programskim obavezama HRT-a koje će biti sadržane u novom ugovoru između javnog medijskog servisa i Vlade za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. na kojoj su predstavnici zainteresirane javnosti iznijeli svoje primjedbe i prijedloge, uglavnom tražeći veću zastupljenost određenih društvenih skupina u programu.

Na tribinu su predstavnici udruga branitelja, umirovljenika, nacionalnih manjina, umjetnika, dijaspore, Hrvatskoga olimpijskoga odbora (HOO) i Hrvatskoga paraolimpijskoga odbora (HPO), pučkih pravobranitelja za djecu, ravnopravnost spolova i osoba s invalidnošću, dramskih glumaca, Hrvatskoga novinarskog društva (HND), Hrvatskih novinara i publicista (HNIP), Hrvatske zajednice županija (HZŽ) i brojnih drugih iznijeli svoje primjedbe i prijedloge o programskim obvezama za koje smatraju da bi trebale biti sadržane u novome ugovoru. Zajednička je većini želja za većom zastupljenošću u programima Hrvatskoga radija (HRT – HR) i Hrvatske televizije (HRT – HTV) kad je riječ o njihovim ciljnim skupinama.

Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić izrazio je nadu da će učinkovita rasprava priodnijeti da javni medijski servis u sljedećemu razdoblju što bolje ispunjava svoje zadaće, na zadovoljstvo svih građana. Ujedno je pozvao sve zainteresirane da podnesu svoje prijedloge kako bi ugovor između Hrvatske radiotelevizije i Vlade RH bio bolji od prethodnoga.

Voditeljica radne skupine za izradu prijedloga tog ugovora Marija Nemčić pojasnila je kako se njime utvrđuju javna misija i programske obveze te iznos i izvor sredstava za njihovo financiranje te kako postoji zato što HRT obavlja javnu djelatnost koja se financira javnim sredstvima i kako slične ugovore ima većina europskih država.


Tjedno na HTV-u gotovo 170 sati informativnog programa, 37 sati kulture i umjetnosti  

Glede ispunjavanja programskih obveza na skupu su predstavljene i najmanje obveze po programskim vrstama u satima tjedno. Hrvatska televizija (HRT – HTV) tako bi emitirala najviše informativnoga programa – 169,7 sati, zatim igranoga programa 154,6 sati, 37 sati kulture i umjetnosti, 45,4 sata obrazovanja i znanosti, 13,4 sata sporta, 48,7 sati glazbenoga programa, 21,8 sati zabave i 3,4 sata religijskoga programa.

Hrvatski radio (HRT – HR) emitirao bi najviše glazbenoga programa – 1013 sati, informativnoga programa 346,1 sati, 127 sati zabavnoga programa, 38,6 sati kulture i umjetnosti, 35,3 sati obrazovanja i znanosti, 28 sati sporta, 11,8 sati igranoga programa i 10,1 sati religijskoga programa.

Ravnatelj Poslovne jedinice Program Hrvatske radiotelevizije Renato Kunić, govoreći o željama predstavnika zainteresirane javnosti za većom predstavljenošću, rekao je kako će se nastojati izići ususret svima koliko je to moguće imajući u vidu vremenska ograničenja kad je riječ o programima te financijska ograničenja kad je riječ o proizvodnji posebnih sadržaja poput ekranizacija kapitalnih djela hrvatske književnosti.

O posljednjemu je govorila predsjednica Hrvatskoga društva dramskih umjetnika (HDDU) Perica Martinović, koja je pohvalila HRT što prati hrvatsko glumište upitavši se zašto nema više ekranizacija. Predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi (ZUV HGP) Miljenko Kolobarić zahvalio je HRT-u na njezinoj ulozi u Domovinskome ratu iznijevši pritom i neke kritičke primjedbe koje se odnose na pristranost u pojedinim emisijama. Dodao je i da bi HRT morala posvećivati više pozornosti hrvatskim braniteljima.


Pripreme za otvaranje dopisništva HRT-a u Mostaru

Zastupnik u Hrvatskome saboru iz 11. izborne jedinice Božo Ljubić zamjerio je premali broj emisija za Hrvate izvan domovine koja izaziva svojevrsnu getoiziranost. Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić rekao je da su u tijeku pripreme za otvaranje dopisništva HRT-a u Mostaru.

Predstavnica umirovljenika tražila je veći prostor za sadržaje namijenjene umirovljenicima, dok je predstavnik Hrvatske obrtničke komore tražio snažniju promidžbu obrtništva i poduzetništva. Hrvoje Kovačević iz Društva hrvatskih književnika (DHK) ustvrdio je kako je potrebno povećati količinu dramskoga programa, a predstavnik nacionalnih manjina Aleksandar Tolnauer požalio se na premalu predstavljenost nacionalnih manjina te naveo kako su manjine u programima bile zastupljene s 0,37 posto a čine 8 posto hrvatskoga stanovništva. Spočitnuo je i činjenicu da se na Hrvatskoj televiziji (HRT – HTV) prikazuju samo dvije emisije namijenjene manjinama.

Predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva (HND) Saša Leković zamjerio je Hrvatskoj radioteleviziji 'nepridržavanje ustavnih odredaba' koje se tiču sekularnosti, objektivnosti i ostaloga, na što je replicirao predsjednik Programskoga vijeća HRT-a Zdravko Kedžo, koji je odvratio kako se zgodno pozivati na Ustav, no kako je vijest jedno, a komentar drugo.


Hribar: Svi molimo velmožni HRT za malo medijske minutaže, to je krivo

"Pogledajte nas u ovoj dvorani! Hrvatsko društvo kao bezbroj staleža, manjina i grupica – svi molimo velmožnu Hrvatsku radioteleviziju malo medijske minutaže. Kako krivo", istaknuo je Hrvoje Hribar te dodao kako je prava tema ugovor kojemu zasada nedostaje metoda i pravi rječnik te osjećaj za godinu proizvodnje. U doba jedinstvenoga digitalnog tržišta Hrvatska radiotelevizija ovisi o načinu kako će razvijati svoje internetske usluge i kako će proizvoditi audiovizualna djela, a sada i ovdje kako će se ta zadaća ugovoriti ovim otvorenim dokumentom, kojemu se hoće još jako puno rada, dodao je Hribar.

Na javnoj su raspravi prikazane pohvale i primjedbe gledatelja, koji se žale na premalo filmskoga programa i sporta te na utjecaj politike, a hvale informativne i obrazovne sadržaje Hrvatske radiotelevizije.

Javna rasprava o programskim obvezama Hrvatske radiotelevizije za razdoblje od 2018. do 2022. godine traje do 12. lipnja, a s današnjega je skupa upućen poziv svim zainteresiranima da do toga datuma dostave svoje primjedbe i prijedloge na e-adresu javna.rasprava@hrt.h



Međunarodni dan arhiva: Otvorena izložba o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom

 
ZAGREB - Izložba "Zemaljski arhivar Ivan Kukuljević Sakcinski" otvorena je u petak u Hrvatskome državnom arhivu (HDA) na Međunarodni dan arhiva - 9. lipnja, kao središnji događaj te proslave koji je ove godine u Hrvatskoj u znaku arhiva i katastra u hrvatskim krajevima.

Autori izložbe su Maja Pajnić i mr. Ladislav Dobrica, a izložbu je otvorio načelnik Odjela za arhivsku djelatnost u Ministarstvu kulture RH Branko Kaleb.

 Izložba prati život i rad Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, hrvatskog povjesničara, političara, književnika, zemaljskog arhivara, pripadnika ilirskoga pokreta, koji je svojim djelovanjem znatno obilježio 19. stoljeće i ostavio budućim generacijama bogato naslijeđe.

 Kukuljević Sakcinski rođen je u Varaždinu 1816. godine. Školovao se u gimnaziji u rodnome Varaždinu i Zagrebu, u gimnaziji kod Isusovaca gdje je maturirao 1831. te na Vojnoj akademiji u Kremsu, a tijekom školovanja počeo je pisati na njemačkom jeziku.

 U vojsku je stupio 1833., već tri godine kasnije postao je časnik u Beču, a od 1837., kada je upoznao Ljudevita Gaja, postao je oduševljeni je ilirac.

 Nakon što je 1840. dobio zapovijed za premještaj u Milano, samo godinu dana kasnije podnio je ostavku na časničku službu i vratio se u Hrvatsku i uključio se u politički život boreći se protiv mađarizacije i cenzure i postao jedan od vođa Ilirskoga pokreta. Veliki sudac Varaždinske županije Ivan Kukuljević Sakcinski postao je 1845. a 1861. veliki župan zagrebački, a kada je šest godina kasnije smijenjen, više se nije bavio politikom.

 Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je progovorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. godine, propagirajući borbu za nacionalno oslobođenje,   zahtijevajući da se hrvatski uvede kao službeni jezik u škole i urede, tako da uvođenje u javni život bude postupno. Dotadašnji govori u hrvatskom Saboru su bili samo na latinskom jeziku. U svom govoru je naglasio pogubnost nadomještanja hrvatskog stranim jezicima.

 Njegov govor je izazvao uzbunu kod austrijskih i mađarskih vlasti te žestoke prigovore visoke aristokracije. I ostali njegovi govori u Hrvatskom Saboru i na županijskim skupštinama otkrivaju beskompromisno zalaganje za slobodu i samostalnost Hrvatske. Na Kukuljevićev prijedlog Hrvatski Sabor 1847. donosi zaključak o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika.

 Ban Josip Jelačić imenovao je 1848. Ivana Kukuljevića Sakcinskog upraviteljem Arhiva i na toj je dužnosti ostao do 1860. Sakcinski je utemeljio modernu arhivsku službu i sastavio njezina pravila, osnovao je Društvo za povjestnicu jugoslavensku (1850.), u kojem je bio tajnik i predsjednik, a pokrenuo je i časopis Arkiv za povjestnicu jugoslavensku. Ivan Kukuljević Sakcinski umro je 1889. u dvorcu Puhakovec u Hrvatskome zagorju.

 

Predstavljena i nova mrežna stranica Hrvatskoga državnog arhiva

U sklopu obilježavanja Međunarodnoga dana arhiva, među ostalim, predstavljena je i nova mrežna stranica Hrvatskoga državnog arhiva (HDA), osmišljena po uzoru na stranice svjetskih arhiva, na kojoj će se već od idućega tjedan moći pregledavati oko 29 tisuća dužnih metara građe, a bit će na usluzi i građanima. Zahvaljujući novim tehnologijama, na internetskoj stranici je na moderan način moguće pretraživati i galerije slika i dokumente.

Međunarodni dan arhiva obilježava se u svijetu od 2008. a u Hrvatskoj je prvi put obilježen 2009. Za datum obilježavanja Međunarodnoga dana arhiva izabran je dan osnivanja Međunarodnog arhivskog vijeća (The International Council on Archives - ICA) 1948.

Ovogodišnji Međunarodni dan arhiva se u nekim arhivima u svijetu i u Hrvatskoj povezuje s nastavkom višegodišnjeg obilježavanje stote obljetnice Prvoga svjetskog rata, dok su u drugima programi povezani s lokalnim, područnim ili nekim drugim prigodnim temama kroz vlastite programe i u suradnji s drugim srodnim ustanovama i organizacijama

 

IZ ZEMLJE I SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Pjevačica Taylor Swift prekinula bojkot na Spotifyju

 
NEW YORK - Američka pjevačica Taylor Swift, najpoznatija pjevačica koja je dosad bojkotirala besplatan internetski servis za streaming glazbe Spotify, zamjerajući mu da obezvrjeđuje umjetnički rad, u petak je prekinula bojkot.

Svi albumi dvadesetsedmogodišnje pjevačice, pa i zadnji "1989" koji je postigao golem uspjeh, opet su se pojavili na Spotifyju u petak ujutro po srednjoeuropskom vremenu.

Njezin agent je rekao da tim povratkom i prvim pojavljivanjem albuma "1989" na toj najvećoj internetskoj platformi za slušanje glazbe koji pjevačica nije htjela onamo staviti kad je izašao 2014., obilježavaju 10 milijuna prodanih primjeraka albuma u svijetu i 100 milijuna prodanih naslova u Sjedinjenim Državama.

Taylor Swift i mnogi drugi glazbenici i pjevači zamjeraju Spotifyju da svojom besplatnom uslugom koja se financira reklamama, obezvrjeđuje njihovu glazbu.

Spotify je rekao da je za prava platio 5 milijarda dolara, ali najveći dio novca ide izdavačima a ne umjetnicima.



Dijamant kupljen kao bižuterija prodan za 5,5 milijuna kuna


LONDON - Dijamantni prsten za koji se vjerovalo da je bio bižuterija kada je bio kupljen 80-ih godina i plaćen samo deset funti (85 kuna), u srijedu je prodan na dražbi za 650.000 funti (5.509,400 kn).

Dijamantni prsten bio je kupljen na "buvljaku", objavio je Sotheby's.

Vlasnik je dražbovnu kuću zatražio za procjenu vrijednosti dragulja i stručnjaci su procijenili da bi mogao postići cijenu između 250.000 i 350.000 funti.

U konačnici je prsten što ga je sretnik jeftino kupio prodan za 656.750 funti, objavio je Sotheby's.



Poljskim policajcima iz helikoptera ispadaju granate

 
VARŠAVA - Pripadnicima protuterorističkog odjela poljske policije ispale su iz helikoptera tijekom leta nad južnim dijelom zemlje dvije granate, koje ni nakon grozničave potrage nisu uspjeli pronaći, pišu mediji.

Stoga su se obratili eventualnim poštenim nalaznicima upozorivši ih da granate nipošto ne diraju već da o svojem pronalasku odmah obavijeste vlasti.

Iako se radi o svjetlosno-zvučnim granatama kojima je cilj privremeno onesposobiti protivnika, one u slučaju nenamjerne detonacije mogu izazavati ozbiljne ozljede.

Blamaža poljskih elitnih postrojbi dogodila se u utorak prilikom operacije protiv nelegalnih plantaža marihuane.

 

Projekt SOELA - u Sisku izložba i utrka solarnih, električnih i hibridnih automobila

 
SISAK - Sisačka Tehnička škola organizirala je u petak i subotu u Sisku u sklopu projekta SOELA, konferenciju o solarnim i električnim vozilima te utrku i izložbu solarnih i hibridnih vozila, proizvedenih u Hrvatskoj i inozemstvu.

Projekt SOELA sisačka Tehnička škola pokrenula je prije pet godina, uz pomoć sredstava  EU, za proizvodnju solarnih automobila u nekoliko hrvatskih tehničkih škola.

 Korištenje što jeftinije i ekološki prihvatljivije energije za vozila pred proizvođače postavlja nove tehnološke izazove, istaknuto je u petak na konferenciji o solarnim i električnim automobilima, pod naslovom "Od inovacije do svjetskog tehnološkog proizvoda".

 Održana su i stručna predavanja o proizvodnji solarnih modula i baterija, unapređivanju mogućnosti aditivnih tehnologija površinskom obradom, suvremenom ekološkom gradskom prijevozu, korištenju sustava komprimiranog zraka za povećanje efikasnosti hibridnih pogona te o solarnim automobilima. Predstavljena je i nova tvornica solarnih ćelija “Sunceco Inc“.

 U panel diskusiji konferencije sudjelovali su brojni stručnjaci iz područja energetike, auto industrije i sveučilišni profesori, među kojima prof. dr. Zdenka Zovko Brodarac, Milan Sladojević, Darko Matt Sertić, mr. Zoran Ereš, Krištof Debeljak, prof. dr. Željko Heerić, Ljubomir Majdandžić, Vikica Lukić, Stevče Arsoski, Bobby B. Grubić, Matej Čer, Danijela Krajina, Matijas Knežević i drugi.

 Na prigodnoj izložbi predstavnici, odnosno uvoznici, zastupnici i proizvođači električnih i hibridnih automobila iz zemlje i inozenstva, predstavili su dvadesetak najnovijih modela.

 Tako je Toyota centar iz Zagreba predstavio nova hibridna vozila, Gaparić Grupa hibridna vozila Outlander PHEV i i-MIEV, Auto Zubak i RWE Hrvatska izložili su e-Golf, GM-MIG d.o.o . je predstavio AIXAM e-City, tvrtka Ducati Komponenti d.o.o. predstavila je FREE DUCK2, električni bicikl i mobilnu punionicu električnih automobila, Auto Holetić Peugeot predstavio je vozilo e- Partner, AVANT CAR Zagreb izložio je svjetski poznate električne automobile Tesla i Nissan Leaf, zagrebački DOK-ING d.o.o., Zagreb, predstavio je svoj inovativni električni vozni park itd.

 U subotu se održava 5. utrka solarnih automobila koje su izradili učenici 16 hrvatskih strukovnih škola iz Siska, Velike Gorice, Kutine, Zadra, Osijeka, Slavonskog Broda, Rijeke, Novske, Slunja, Gospića, Nove Gradiške, Dubrovnika, Ogulina, Otočca, Požege i Karlovca, slovenskih škola iz Krškog i Škofje Loke, te Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija iz Osijeka. Organizirane su i promotivne vožnje solarnih automobila.

 Uz sisačku Tehničku školu, kao organizatora, projekt je sufinancirala Sisačko-moslavačka županija, dok su pokrovitelji Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i  Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.



Mala tvrtka u Utahu uspjela regenerirati kožu kod svinja


ZAGREB – Jedna manja američka biotehnološka tvrtka uspješno je regenerirala kožu i stimulirala rast dlaka kod svinja s opekotinama i ogrebotinama, otvorivši time put za znanstveni napredak koji će omogućiti regeneraciju ljudske kože.

Tvrtka PolarityTE Inc sa sjedištem u Salt Lake Cityju patentirala je tehniku kojom koristi zdravo tkivo pacijenta kako bi regenerirala kožu na njegovim opekotinama ili ranama.

Usprkos nedavnom napretku u rekonstruktivnoj kirurgiji, plastični kirurzi i dalje ne mogu opečenim pacijentima pružiti ono što im najviše treba, a to je njihova koža.

Trenutni pristupi tretmana opekotina su "znatno ograničeni" u svojoj djelotvornosti, a u nekim slučajevima su iznimno skupi, otkrio je direktor PolarityTE-a Denver Lough.

Epicel, koža za presađivanje koju prodaje Vericel Corp iz Cambridgea u Massachusettsu, ne rezultira funkcionalnom kožom potrebne debljine, što je cilj tvrtke iz Salt Lake Cityja.

PolarityTE je svoja preliminarna istraživanja proveo na ozlijeđenim svinjama u Utahu. Primjenjena terapija rezultirala je obnavljanjem kože bez ožiljaka, rastom folikula kose, potpunim zacjeljivanjem rana i progresivnom regeneracijom svih slojeva kože, objavila je ta tvrtka.

Svinjska koža je kompleksnija i čvršća od ljudske, pa uspjeh kod te životinjske vrste tipično znači da će patent djelovati i kod čovjeka.

PolarityTE će svoj izum isprobati na ljudskoj koži do kraja godine, a ta bi se terapija trebala naći na tržištu 12 do 18 mjeseci kasnije, naglašava Lough koji je prije no što je osnovao tvrtku radio kao plastični kirurg u bolnici Johns Hopkins.

"Ako bude klinički uspješna, platforma PolarityTEa moga bi dovesti do prvog znanstvenog otkrića u liječenju rana i rekonstruktivnoj kirurgiji u gotovo pola stoljeća", ističe taj direktor.

Otkrivena tehnologija ima potencijal da pomaže i kod razvijanja potpuno funkcionalnih tkiva, uključujući kosti, mišiće, hrskavicu i jetru.
 


Arheolozi otkrili astečko ritualno igralište usred Mexico Cityja

 
MEXICO CITY - Ostatci velikog astečkog hrama i ceremonijalnog igrališta otkrivena su u središtu Mexico Cityja, bacajući novo svjetlo na sveta mjesta metropole koju su španjolski osvajači pregazili prije petsto godina, objavili su u četvrtak arheolozi.

Nalazište je otkriveno u sporednoj ulici iza rimokatoličke katedrale iz kolonijalnog doba, blizu trga Zocalo, na mjestu nekadašnjeg supermarketa srušenog 2014.

Podzemna iskapanja pokazala su temelje velikog kružnog hrama posvećenog astečkom bogu vjetra Ehecatlu i manji dio ritualnog igrališta, potvrdivši zapise prvih španjolskih kolonizatora koji su posjetili astečku prijestolnicu Tenochtitlan.

"Zahvaljujući ovakvim otkrićima, možemo saznati pozicije i dimenzije svake strukture opisane u kronikama", rekao je Diego Prieto, čelnik meksičkog antropološkog i povjesnog instituta.

Arheolozi su također otkrili ostatke kralježaka 32 muškarca. "Radilo se o žrtvovanju povezanim s ranom nogometnom igrom", dodao je arheolog Raul Barrera.

"Kralješci ili vratovi zasigurno potječu od žrtava koji su žrtvovane i dekapitirane", pojasnio je.

Ostaci bijelih štukatura također su vidljivi na hramu podignutom za vladavine astečkog cara Ahuizotla (1486.-1502.), prethodnika Montezume kojeg je svrgnuo konkvistador Hernan Cortes tijekom španjolskog osvajanja Meksika.  

Mexico City podignut je na ostacima astečke prijestolnice, pa su moguća nova otkrića, kažu arheolozi.



92. rođendan Zoološkog vrta grada Zagreba i 1. rođendan lavića Tume i Uzuri, u subotu u ZOO-u


ZAGREB - Zagrebački Zoološki vrt, u subotu, 10. lipnja, proslavit će se 92. rođendan te 1. rođendan lavića Tume i Uzuri, a prigodni program počet će u 11 sati posluživanjem torte obitelji lavova te uručivanjem posebnog rođendanskog dara njezinim najmlađim članovima.

Velikom tortom će biti počašćeni i posjetitelji, na Zebrinu trgu, priopćio je zagrebački ZOO.

Devedeset i drugi rođendan Zoološki vrt grada Zagreba slavi "pomlađena lica".

Naime, objašnjavaju u ZOO-u, prvi im je to rođendan nakon dovršetka prve faze modernizacije u sklopu koje je izgrađeno deset, a obnovljeno devet objekata. Zahvaljujući tome Zoološki vrt je stekao još bolje uvjete za obavljanje svojih zadaća: znanstveno-istraživački rad, zaštitu ugroženih vrsta te edukaciju o životinjskom svijetu i njegovoj povezanosti s čovjekom.

U subotu posjetitelje ZOO-a očekuje bogat edukativno-zabavni program o lavovima i afričkoj savani.

Važnu ulogu u priči edukatora imat će lavići Tuma i Uzuri, koji su se prije godinu dana okotili u zagrebačkom ZOO vrtu. Svakim danom sve su samostalniji, sve hrabrije istražuju teritorij i vježbaju predatorske vještine.

U ZOO-u kažu kako je lavićima posebno zanimljiv bio prvi susret s vodom. Opazivši ribe u mladim se lavovima probudio instinkt lovca. U igri uživaju, pa im, kako bi dodatno potaknuli njihovo prirodno ponašanje, zoolozi i timaritelji redovito obogaćuju životni prostor. Pritom se mogu uočiti razlike u karakteru Tume i Uzuri. Mužjak je razigraniji, a ženka odvažnija. Kad ih nešto poput jakog zvuka ili niskog preleta ptice prestraši, utjehu traže u čoporu. Uz roditelje u igri s lavićima sudjeluje i teta, lavica koja ih podučava i hijerarhiji.

Njihova nastamba u subotu će se, kako najavljuju u ZOO-u, pretvoriti u mali edukacijski centar. Posjetitelji će tamo zahvaljujući preparatima vezanima uz lavove moći upoznati biologiju te život lavova u divljini. Poseban model predstavljat će hranidbeni lanac te dinamiku ekosustava savane.

Koje životinje s lavovima dijele životni prostor, posjetitelji će moći doznati na Zebrinu trgu. Tamo će moći ostaviti i rođendanske čestitke zagrebačkim lavićima. Kreativci će se moći uključiti u radionicu izrade lavljih ušiju i repa, a za razgibavanje se priprema poligon Lavlja avantura. U Afričkom selu djecu očekuju predstave mađioničara te bubnjarske radionice, a kraj Ribareva mosta oslikavanje lica motivima afričkih životinja.

Rođendan lavića imat će i humanitarnu notu. U sklopu akcije "Afrika – Možemo zajedno" Dejana Nemčića u suvenirnici ZOO-a bit će postavljena kutijica u koju će posjetitelji moći ubaciti novac za liječenje afričke djece od malarije. Jedan lijek stoji pet kuna. U tu svrhu Robert Mareković i Swingersi snimili su pjesmu i spot "Ti traži ljubav, ti pruži ljubav" (Lions sleep tonight).

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus