02:00, 21. Studeni 2017

kultura...

Kultura 8. studenoga 2017.

Objavljeno: 08.11.2017 u 02:11
Pregledano 52 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 8. studenoga 2017.

ZAGREB 8. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

INTERLIBER: Održana zagrebačka promocija knjige o TBF-u

 
ZAGREB - Knjiga "Baština – Kako sam preživio splitske devedesete i prvih 10 godina TBF-a" novinara Nikole Čelana, jednog od osnivača popularnog splitskog benda The Beat Fleet, predstavljena je u srijedu u sklopu međunarodnog sajma knjiga Interliber u Zagrebu kao memoarska igra autorove osobne intime i "jedinog dobrog što je isplivalo iz jednog razdoblja mraka".

Knjiga je objavljena u izdanju Dalmatinskog portala, čiji je urednik Blaž Duplančić istaknuo kako se taj "spoj portala, knjige i benda" prirodno nadovezao na želju tog najčitanijeg portala u regiji da objavi neku kvalitetnu knjigu.

"Svakako nam je bila čast da prvijenac bude o grupi TBF, koju smatramo definitivno najznačajnijom glazbenom pojavom na hrvatskoj glazbenoj sceni od hrvatske samostalnosti", rekao je Duplančić.

Predstavljajući svoj književni prvijenac na glavnoj interliberskoj pozornici u Paviljonu 6 Zagrebačkog velesajma Čelan je istaknuo kako ta knjiga predstavlja krunu njegovog spisateljskog rada, nakon 20-ak godina bavljenja pisanjem.

Početna zamisao bila je za Dalmatinski portal, s kojim surađuje posljednjih nekoliko godina, napisati seriju tekstova o TBF-u i splitskoj sceni 90-ih godina prošloga stoljeća, kao neku vrstu feljtona u nastavcima koji bi se naknadno uobličili u knjigu, rekao je.

"Dogovor je bio da krenem pisati pa ćemo vidjeti što ispadne. Ispala je 51 tisuća riječi autobiografskog materijala u kojemu sam se na jedan prilično mističan način transportirao u vremenu, vratio se tamo negdje na početak 90-ih godina, ponovo se susreo sa svojim prijateljima koje sam tek tada upoznavao, i tu počinje narativ Baštine" dodao je Čelan, koji je bio član TBF-a u vrijeme početaka benda.

"Baština" osim detalja o osnivanju TBF-a, po mnogima najznačajnije dalmatinske glazbene skupine posljednjih nekoliko desetljeća, govori o vremenu u kojem su mladi sami sebi organizirali zabavu na ulicama punim droge i nerijetko nasilja, a glazbena se scena nalazila u atomskim skloništima i klubovima - Rock FM-u, Brodosplitu, Menzi, Kadi.

"To da smo tu, u ovom sastavu, mi - ekipa 7.B i 8.A Osnovne škole Duško Mrduljaš, generacija '90/91/92 - već je samo po sebi, barem meni, jedna nadrealna činjenica", kazao je Čelan.

Prva trećina knjige kronološki pokriva prve četiri godine TBF-a, dok se druga trećina tiče više onodobne splitske alternativne scene "koja je u ratnim vremenima bila jedini naš kontakt s tadašnjim svjetskim zbivanjima, budući da smo pokušavali proizvoditi barem glazbenu umjetnost kakva se tada proizvodila u svijetu".

"Tu iz tih nekih lijepih dječačkih priča o snovima o slavi iz školskih klupa u knjizi prelazimo u neki puno mračniji aspekt jer, nakon što je počelo nasilje i brutalnost prema nama kao nekakvim perjanicama nečega što se nije sviđalo učmalom splitskom mentalitetu, mi smo počeli i sami upadati u nekakve poročne priče", pojasnio je autor, koji je također jedan od osnivača klape Iskon te pokretač i frontmen grupe Libar.

Treći dio knjige kronološki pokriva posljednje razdoblje 90-ih godina, kad Čelan već odavno nije bio član benda ali je s njim nastavio surađivati kroz razne multimedijalne projekte.

U knjizi, kako je rekao, ima i esejističkih momenata gdje se pokušava "na jedan ozbiljan način suočiti s realističnošću onoga vremena", a najviše se trudio "na ispravan način povezati autobiografiju, svoju osobnu povijest, kao nekakvu energiju književnog djela".

"Riječ je o jednoj igri između moje osobne intime i TBF-a, koji je jedino što je isplivalo iz čitavog tog vremena, jer splitske su 90-te jedan posve mračno razdoblje, crna rupa o koji se vrlo malo zna i ta je knjiga prvi iskorak u nekakvo stvarno svjedočenje o tome desetljeću", istaknuo je Čelan.

Ocijenio je kako TBF nije "imao sreće" postati toliko popularan bend, već je "TBF jednostavno imao proizvod, TBF je u hip hopu u Hrvatskoj i regiji jedan uspio pionirski pokušaj da se taj zvuk koji je zavladao svijetom iznese na ispravan i dovoljno autentičan način".

O knjizi su govorili i neki od njezinih glavnih protagonista, Mladen Badovinac i Luka Barbić iz TBF-a.

Badovinac je kazao kako je, nakon što je pročitao tu knjigu, postao izuzetno zadovoljan sa svojim životom. "Volio bih sve to opet proživjeti, ali još luđe, malo manje tu kočnicu stiskati", rekao je.



Revija malih književnosti: Program Sjedinjene Države Levanta od 5. do 10. prosinca


ZAGREB - Revija malih književnosti i Human Rights Film Festival zajednički organiziraju program Sjedinjene Države Levanta, koji će se od 5. do 10. prosinca održati u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Dubrovniku i Vukovaru.

U fokusu programa su suvremeni politički, društveni i kulturni odnosi unutar platoa uokvirenog Levantom i Sjedinjenim Američkim Državama, kojima će se pristupiti nekonvencionalno - kroz razgovore s politolozima, književnicima i aktivistima, putem književnih tekstova i filmova.

Središnji dio je Revija malih književnosti, Booksin festival koji će ove godine doživjeti svoje trinaesto izdanje i prvi put u Hrvatskoj predstaviti suvremenu književnost na arapskom jeziku.  

Predstavit će se književnici iz Sirije, Libanona, Jordana i Palestine s impresivnim biografijama, od Hode Barakat, jedne od najvažnijih libanonskih feminističkih književnica do Khaleda Khalife, zabranjivanog sirijskog romanopisca i scenarista koji odbija napustiti zemlju, najavljeno je iz zagrebačke Bookse. 

Selektorica ovogodišnje Revije i profesorica arapske književnosti i kulture s Američkog sveučilišta u Bejrutu, Zeina G. Halabi, izjavila je kako je odabir bio "izazovan jer primorava da se u novom i eksperimentalnom pisanju proberu tekstovi koji zastupaju nove poglede na svijet." 

Stoga je odabrala raznolike književne glasove koji "nas odvlače od eksplicitno modernističkog sekularno-nacionalističkog diskursa prema onome koji je anakron, transnacionalan i pažljiv prema individualnom. Oni su zaokupljeni estetikom, ali se ne odriču političkog" te nas "pozivaju da konceptualiziramo ono što nazivamo ‘suvremenim’ u njegovoj arapskoj iteraciji".

U sklopu Revije, Booksa će objaviti i predstaviti antologiju suvremenih pisaca i spisateljica iz zemalja Levanta naslova "Tvoj bol je lakši kad o njemu drugi pričaju".  

Hrvatskoj publici predstavit će se dio autora uvrštenih u tu antologiju, Maan Abu Taleb, Asmaa Azaizeh, Hoda Barakat, Golan Haji, Khaled Khalifa, Sahar Mandour, Adania Shibli.

Želja je organizatora, Udruge za promicanje kultura Kulturtreger/Booksa i Multimedijalnog instituta i Udruženja za razvoj kulture URK da se različite lokalne krize diljem svijeta prikažu unutar okvira krize jednog političko-ekonomskog sustava.  

Nastojat će se ukazati na potrebu i nužnost drugačije interpretacije od one dominantne koja svijet dijeli na 'stabilna' i 'problematična' mjesta, međusobno povezana isključivo posljedicama dok se zajednički uzroci izmještaju na nerijetko naknadno učitane i konstruirane povijesne, kulturološke ili humanitarne razloge.  

Kako se ističe u najavi događanja, Levant nije europsko ili američko 'drugo', nego integralni dio mediteransko-euro-atlantskog sustava koji već godinama služi kao poligon na kojem se proizvode "krize". 

U diskusijskom dijelu programa ističu se  gostovanja Fawwaza Traboulsija, izvanrednog profesora povijesti i političkih znanosti s Libanonsko-američkog sveučilišta u Bejrutu, te Renad Qubbaj, glavne direktorice palestinskog Tamer instituta za edukaciju u zajednici.

Taj dio se organizira u suradnji s Centrom za mirovne studije, Zakladom Solidarna, Talijanskim kulturnim institutom, Francuskim kulturnim institutom, Filozofskim fakultetom u Zagrebu te Akademijom Saharov i Uredom za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj.  

Program Sjedinjene Države Levanta financijski su podržali Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb – Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Grad Dubrovnik, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva te Zaklada Kultura nova.

Kroz platformu Clubture provodi se "Revija na putu", u suradnji s udrugom Skribonauti, Mirovnom grupom mladih Dunav, Dubrovačkim knjižnicama Dubrovnik, Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek, knjižarom Ex libris iz Rijeke i ustanovom Rijeka 2020 EPK.



Studio Hamper osvojio Red Dot za dizajn knjige "The Beauty Fools"


ZAGREB - Zagrebački Studio Hamper osvojio je nagradu Red Dot 2017 za dizajn knjige "The Beauty Fools", američkog izdavača Timothy Weeksa koji je tražio knjigu koja bi bila "prelijepa da bi se čitala u digitalnom obliku, već da se može otvoriti, raspakirati i uživati u njoj na taktilan način".

Projekt je počeo kada je Weeksu 2009. na kućnu adresu u New Orleansu stigao rukopis nepoznatog autora, potpisanog samo kao Kid Author. Trebalo mu je pet godina da uredi i obradi rukopis čija radnja prati protagoniste kroz životne uspjehe i padove u New Orleansu prije uragana Katrina.

Tijekom posjeta tom gradu Lala Raščić je započela s radom na ilustracijama baziranim na scenama iz knjige i prizorima grada, a nakon dovršetka teksta i ilustracija, Ivana Vučić i Tom Jura Kaćunić iz Hamper studija, kojima je nagrada Red Dot uručena krajem listopada na svečanosti u Berlinu, pridružuju se projektu, osmišljavaju koncept dizajna i oblikuju knjigu.

"The Beauty Fools" je dizajnirana u obliku uvećanog špila tarot karata i zaštićena raskošnom kutijom ukrašenom zlatotiskom. Svaka kutija sadrži bookmarkere oblikovanje u formi špila tarot karata u prirodnoj veličini s koloriranim ilustracijama iz knjige.

Koncept dizajna knjige baziran na ideji tarota, a povezanost simbolike tarota i samog romana je dvojaka.

Naime, jedna od prepoznatljivijih karakteristika Francuske četvrti New Orleansa, u kojem se odvija radnja romana prije uragana Katrina, upravo je široka ponuda različitih mističnih i alternativnih praksi dok, na simboličkoj razini, špil tarot karata predstavlja univerzalne životne principe i 'arhetipske' tipove ličnosti.

"Južnjački barok, izmišljeni stil autora proizašao iz francuskih simbola New Orleansa, definirao je stil dizajna, uzorak na kutiji i poleđini knjige kombinacija je elemenata arhitektonskog stila Francuske četvrti i stiliziranog ljiljana, simbola New Orleansa, boje tog grada, zlatna, zelena, ljubičasta, se pojavljuju na koricama knjige dizajniranima kao tri različita špila i na bookmarkerima, a Bembo, stara serifna tipografija izražava klasičnu ljepotu i tradiciju", objasnili su kreativci nagrađenog Hamper studija.

To je šesta strukovnih nagrada projektu koji je dosad osvojio i broncu CRESTA International Design Awards, Independent Press Award, Indie Book Awards 2017 (svojevrsni Sundance za izdavaštvo) za najbolji dizajn knjiga fikcije i National Indie Excellence Awards.

S više od osam tisuća projekata za nagrade su se prijavile agencije, dizajneri i tvrtke iz pedesetak zemalja, a 24-člani žiri izabrao je pobjednike u 18 kategorija. Samo 0,8 posto prijavljenih je osvojilo Red Dot - njih 67, a laureati su primili svoje nagrade u berlinskom Konzerthausu, na svečanosti pred 1400 uzvanika.


INTERLIBER Predstavljen novi roman akademika Ivana Aralice "Farrell"


ZAGREB - Novi roman akademika Ivana Aralice "Farrell" predstavljen je u utorak u izložbenom prostoru Školske knjige na Interliberu na Zagrebačkom velesajmu.

Araličino pripovjedno tkanje, koje neprekinuto traje evo već više od pola stoljeća, uvijek iznova očarava, rekla je urednica Miroslava Vučić te dodala kako nakon nakon "Sjena", "Kepeca", "Japundžeta", "Bunara na turskoj granici" i "Anastazije" još jednim opsežnim romanom pisac daje na znanje da mu čarobni vrutak priča nije presušio.

Ocijenila je kako Aralica majstorski tematizira pitanja ljubavi, izdaje i ideala.

Autor pogovora Damir Pešorda napomenuo je kako Aralica najnovijim povijesnim romanom "Farrell" prati život Gašpara Grbeše u hrvatskoj emigrantskoj zajednici u američkom industrijskom gradu Farrellu.

Aralica je zaokružio svoju razgranatu romanesknu obradbu života stanovnika dalmatinskog zaleđa, rekao je dodavši kako je još jednom posegnuo za komunizmom kao svojom omiljenom temom.

Naglasio je kako autor otkriva nevjerojatnu informaciju da je gotovo sedmina svih članova Komunističke partije u Americi potjecala iz nevelike hrvatske zajednice u Farrellu.

"Iako za to postoji mnogo povijesnih i drugih razloga, taj podatak govori ponešto i o sklonosti Hrvata da utočište za svoje probleme i nacionalne slabosti često pokušavaju naći u sklopu velikih ideologija", rekao je.

Hrvatski književnik Ivan Aralica (1930.) jedan od glavnih hrvatskih prozaika druge polovice 20. stoljeća. Bio je politički angažiran i sudionik je pokreta Hrvatskoga proljeća čijim je krahom maknut na društveni rub. U razdoblju svoje "političke tišine" napisao je 1971. roman "Konjanik" i 1977. zbirku pripovjedaka "Opsjene paklenih crteža". U tim djelima pokazao je zanimanje za teme iz hrvatske povijesti što je nastavio - romanom "Psi u trgovištu" (1979.), trilogijom "Put bez sna" (1982.), "Duše robova" (1984.) i "Graditelj svratišta" (1986.). U sklopu novijih romana u kojima se bavi odnosom pojedinca i vlasti nastao je roman "Ambra",  obračun s komunističkom ideologijom  nastavio je i publicističkom knjigom "Mentalni komunist" (2012.).



MSU: Izložba fotografija baštine Toše Dabca u okviru Dana fotografije


ZAGREB - Kao dio 9. dana fotografije Arhiva Tošo Dabac, koji su ove godine posvećeni ulozi fotografije u zaštiti kulturne i spomeničke baštine, u četvrtak se u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu otvara izložba "Tošo Dabac unutar okvira: fotografije baštine".

Riječ je o nastavku prošle godine pokrenutog ciklusa koji tematizira Dabčevu primijenjenu fotografiju, dajući društveno-institucionalni okvir i uvjete u kojima autor radi.

"Fotografije baštine nužan su alat povijesti umjetnosti i zaštite spomenika, ali jednako tako i turističkih vodiča i međunarodnih predstavljanja zemlje i njezine kulture, a pri tom se uglavnom vrednuju u odnosu na reprezentativnosti fotografije i sadržaj – renesansnu kulu, romaničku crkvu, modernistički hotel", napominje se u najavi izložbe.

Izložbom u MSU galeriji, koja donosi Dabčeve fotografije povijesnog i kulturnog naslijeđa, kao i modernističke arhitekture vremena, od sredine četrdesetih do kraja šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, kontekstualizira se taj dio njegova opusa te otvara pitanje utjecaja i uloge fotografije baštine pri konstruiranju kulturnog identiteta, dodaje se.

Ona donosi i važan te često publiciran ciklus Toše Dabca u prošlome stoljeću, "ukazujući na dokumentarnu, autentifikacijsku vrijednost fotografije uopće".

Ovogodišnji Dani fotografije nastavljaju se na prošlogodišnju temu i ciklus Dabčevih reportaža, prilazeći im iz drugoga kuta i uz bogat i raznolik program - izložbe, predavanja i fotoradionice.

Osim izložbe Toše Dabca, postavljena je i izložba "Dramski svijet" Marije Braut u Arhivu Tošo Dabac u Ilici 17, njegovom nekadašnjem fotografskom atelijeru, gdje je ta fotografkinja uz njegovu pomoć otkrivala tajne umjetničke fotografije i samog zanata.  


Dani fotografija kao platforma za izučavanje medija fotografije

Tijekom cijelog studenog Dani fotografije će poslužiti kao široka platforma za teorijsko i praktično učenje o mediju fotografije, za konzervatore, restauratore, etnologe, povjesničare, povjesničare umjetnosti i fotografe.  

Priređeno je niz predavanja, među ostalima i "Fotografijske slike iz Dalmacije, Hrvatske i Slavonije Ivana Standla - prva hrvatska fotomonografija i početak fotodokumentiranja hrvatske kulturne baštine" višeg arhivista Hrvoje Gržine. 

Riječ je o fotografijama prirodnih i kulturnih ljepota Trojedne kraljevine koje je u drugoj polovini 19. stoljeća djelomično ostvario zagrebački fotograf Ivan Standl, čije snimke danas predstavljaju jedno od najvažnijih i najvrednijih ostvarenja rane hrvatske fotografije, a sačuvane su kao negativi na staklu te albuminski otisci, koji pak dolaze zasebno, u svescima ili u formi knjige.

Vrijednosti sačuvanih primjeraka Standlove doprinose i tekstovi onodobnih eminentnih kulturnih djelatnika koji opisuju svaki od motiva. Među njima su tekstovi Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Radoslava Lopašića, Franje Račkog i drugih.

Davorin Vujčić, viši kustos iz Muzeja Hrvatskog zagorja - Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu održat će predavanje na temu "Majstorski objektivi i subjektivne interpretacije: Interpretativni potencijal fotodokumentacije na primjeru kiparskog opusa Antuna Augustinčića". 

Fototeka Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu objedinjuje približno 3000 fotografija od kojih su mnoge dragocjena svjedočanstva o okolnostima nastanka i sudbini Augustinčićevih

skulptura, a osobito su važne u muzeološkoj obradi njegovih spomenika postavljenih širom svijeta. 

Ta je fotografska dokumentacija bila od velike pomoći i prilikom nedavne opsežne restauracije fundusa izvedenog u sklopu projekta nove čuvaonice, Studija Galerije Antuna Augustinčića. 

Predavanje "Uloga fotografije u rekonstrukciji narodnih nošnji" Bojane Poljaković Popović, više stručna suradnica za kulturne i edukativne programe, fokusirat će se na ulogu fotografije u rekonstrukciji tradicijskog odijevanja i izradi narodnih nošnji koja se provodila u Posudionici i radionici narodnih nošnji. 

Budući da je tradicijsko odijevanje postupno napuštano početkom 20. stoljeća, replike narodnih nošnji često se izrađuju prema sačuvanim primjercima na fotografijama, a pritom se kritički pristupa interpretaciji prikazane nošnje na fotografiji uzimajući u obzir i živuće kazivače koji se sjećaju tradicijskog odijevanja ili pisani trag o određenoj narodnoj nošnji.

Vesna Meštrić, viša kustosica, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu govorit će u predavanju o kreativnoj suradnji Vjenceslava Richtera i Toše Dabca, koji je snimio nekoliko Richterovih projekata, počevši od fotografije jedne od četiri verzije skulpture Nada, djela koje je prvi put izvedeno za jugoslavenski paviljon na svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. godine, kada je snimio i Richterov interijer nekadašnje knjižare Naprijed na glavnom zagrebačkom trgu. 

Posebnu vrijednost imat će fotografije jugoslavenskog paviljona na izložbi rada Italia 61 u Torinu 1961. i makete projekta crkve u Bibinju iz 1966. koje danas u istraživanjima Richterova opusa, predstavljaju jedan od ključnih izvora.  


Niz predstavljanja fotografskog rada i fotoradionica

U okviru Dana svoj će rad, na primjeru industrijske fotografije nekadašnjeg postrojenja Tvornice električnih žarulja, predstaviti Marina Paulenka, fotografkinja i direktorica Međunarodnog festivala fotografije Organ Vida. 

Petra Puhar Kejžar, direktorica Ateljea Puhart u Kranju, govorit će o prvom slovenskom fotografu Janezu Puharu, koji je 1842. razvio jedinstveni postupak fotografije na staklu, čime je stavio Sloveniju na svjetsku kartu fotografskih dostignuća. 

O Nikoli Ninu Vraniću, koji je djelovao u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, kao "fotografu dokumentaristu i poeti prostora" govorit će Sanja Grković, konzervatorica -dokumentaristica iz Ministarstva kulture. 
Održat će se i četiri fotoradionice - "Uloga fotografije u zaštiti kulturne i spomeničke baštine" Daniele Ratkajec, konzervatorice i restauratorica umjetnina na papiru i koži, "Snimanje likovnih umjetničkih djela" akademskog snimatelja Darka Bavoljaka, "Detektivi spomeničke baštine" povjesničarke umjetnosti Renate Filčić, "Od fotografskog izvornika do (nove) fotografske slike" Irene Šimić, stručne suradnice Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu i povjesničarke umjetnosti Lane Lovrenčić, uz koju će se održati i javni panel na tu temu.

Izložba radova s fotoradionica otvorit će se 22. studenog u prostoru Arhiva Tošo Dabac, izložba fotografija Toše Dabca bit će otvorena do 3. prosinca, kada završavaju i Dani fotografije, a Marije Braut do 15. prosinca. 

Dani fotografije Arhiva Tošo Dabac pokrenuti su prije deset godina, u povodu stote obljetnice rođenja tog velikog hrvatskog fotografa i s ciljem poticanja dijaloga o važnosti fotografije i njezinu očuvanju. 

U dosadašnjih devet godina Arhiv je ugostio 83 stručna predavanja i prezentacije, više od 40 fotografskih radionica hrvatskih i svjetskih fotografa i muzealaca te započeo niz tematskih izložbi kojima se željelo predstaviti Dabčev manje poznati opus.



"Brdo" Ivice Prtenjače u utrci za 100 tisuća eura vrijednu književnu nagradu International Dublin Literary Award


ZAGREB - Roman "Brdo" književnika Ivice Prtenjače uvršten je u širi izbor za književnu nagradu International Dublin Literary Award 2018., najizdašniju svjetsku književnu nagradu za književno djelo objavljeno na engleskom jeziku, uključivo prijevode.

Za 100 tisuća eura vrijednu nagradu ukupno je nominirano 150 naslova iz čitavog svijeta, među kojima je i 48 naslova prevedenih na engleski autora iz 40 zemalja, od Afrike, preko Europe i Azije, Sjeverne Amerike, Kanade, te Južne Amerike, do Australije i Novog Zelanda.

Nagradu dodjeljuju Knjižnice Grada Dublina a romane nominiraju nacionalne knjižnice. "Brdo" je nominirala Gradska knjižnica Rijeka.

Naslovi u prijevodu izvorno su napisani na 17 različitih jezika, a uz Prtenjaču među nominiranima našli su se češki, danski, nizozemski, finski, francuski, njemački, korejski, hebrejski, islandski, norveški, portugalski, srpski, slovenski, španjolski i švedski autori.

Među dosadašnjih 22 dobitnika te financijski najvrjednije nagrade u svijetu čak je devet prevedenih autora. Nagrađeni naslov dobiva 100 tisuća eura, koji se u slučaju da je riječ o prijevodu, dijele tako da 75 tisuća eura dobije autor, a 25 tisuća eura prevoditelj.

Roman "Brdo" je na engleskome objavljen u VBZ-ovoj biblioteci "Best of Croatian Literature" u prijevodu Tomislava Kuzmanovića.

Na tragu nominacije bit će dostupan u fondu svih knjižnica grada Dublina, dok će svečano proglašenje dobitnika biti upriličeno u svibnju 2018..

Komentirajući nominaciju Prtenjača je kazao kako je riječ o vrlo važnoj i uglednoj nagradi, a posebno ga veseli što će knjiga biti dostupna u dublinskim knjižnicama.

"Jasno da sam počašćen tim odabirom. Mislim da smo i ja i prevoditelj Tomislav Kuzmanović podjednako za to zaslužni", rekao je Prtenjača Hini.

"'Brdo' je priča o slobodi, o odluci da se bude slobodan, u tom smislu se nadam da će ta knjiga biti bliska mnogim ljudima, sloboda je kako znamo nepotrošiva i velika tema, a nekakav je i globalni osjećaj da se njezin prostor svakodnevno smanjuje. Veselim se novim čitateljima u toj meni jako dragoj zemlji", dodao je pisac.



Izložbom fotografija Fotoklub Zagreb slavi 125. rođendan


ZAGREB - Fotoklub Zagreb proslavit će u srijedu u Muzeju grada Zagreba svoj 125. rođendan, posljednjom u nizu izložbi koje je organizirao u Hrvatskoj i inozemstvu tijekom obljetničke godine.

Dugu tradiciju Fotokluba Zagreb, koja seže od g. 1892., predstavit će na izložbi 80 fotografija četrdesetak autora 20. stoljeća i isto toliko iz 21. stoljeća.

"Tijekom sto dvadeset pet godina postojanja, Fotoklub Zagreb je izvršio velik utjecaj na razvoj umjetničke fotografije na ovim prostorima. Od najranijih dana do danas kroz Klub je prošla većina eminentnih hrvatskih fotografa i upravo su se ovdje profilirali kao fotografi-umjetnici, od generacije legendarnog Toše Dabca nadalje", ističe se u najavi izložbe.

U povodu slavljeničke godine u Hrvatskoj je organizirao devet izložaba - u Pazinu, Rijeci, Buzetu, Labinu, Umagu, Zadru, Vinkovcima, Rovinju, za koje je iz bogate zbirke Fotokluba odabrano sto dvadeset pet fotografija isto toliko autora. U svakom od tih gradova je izložen drugi izbor fotografija.

Na međunarodnoj razini Fotoklub Zagreb je organizirao i izložbe u Grazu, Eisenstadtu, Trstu, Firenzi, Celju te u Australiji i Novom Zelandu, gdje su još uvijek aktualne.

U Australiji i Novom Zelandu je priređena kružna izložba fotografija, u Sydneyu, Melbourneu, Perthu, Canberri i Aucklandu, a u sklopu tih izložbi je organiziran i foto-festival s nizom prezentacija i predavanja o dugoj klupskoj povijesti, sadašnjim aktivnostima i budućim planovima.

Tradicionalno Klub organizira klupske i međunarodne izložbe fotografija u svojoj galeriji, organizira tečajeve i radionice fotografije te stručna predavanja.

Posebno mjesto ima organizacija bijenalne međunarodne izložbe fotografija "Zagreb salon", koja se kontinuirano održava od 1910. godine do danas, kao jedina takva izložba u ovom dijelu Europe.

Izložba u Muzeju grada Zagreba ostaje otvorena do 22. studenoga.



Moderna opera "Kein licht." premijerno prikazana u Zagrebu


ZAGREB - Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Zagrebu sezonu je u utorak nastavilo premijernom izvedbom opernog djela "Kein licht.", postapokaliptične vizije svijeta što ga je prema tekstu nobelovke Elfriede Jelinek skladao Francuz Philippe Manoury a Nijemac Nicolas Stehmann režirao kao spoj eklektične glazbe, opere i dramskih sekvenci, kojemu je jedna od glavnih 'zvijezda' pas.

Inspirirana nuklearnom katastrofom u Japanu 2011., opera čiji naslov u prijevodu znači 'nema svjetla' kritika je tiranske sprege tehnologije i ideologije narcisoidnog sebičnog svijeta čija je glad za potrošnjom prirodnih resursa neutaživa.

Uoči izvedbe, premijernu je publiku pozdravila intendantica HNK-a Zagreb Dubravka Vrgoč, koja je istaknula kako je riječ o jednome po mnogočemu neobičnom i izuzetnom djelu, koje je nastalo u koprodukciji toga teatra i nekih od najvećih europskih kazališta.

Realizirana je produkciji HNK-a Zagreb, Opere Comique iz Pariza (Francuska), Les Théâtres de la Ville de Luxembourg (Luksemburg) i Münchner Kammerspiele (Njemačka), ansambla Lucilin (Luksemburg), te festivala Ruhrtriennale (Njemačka), u sklopu kojega je praizvedena 25. rujna, rekla je Vrgoč.

Nakon toga je imala premijere u Strasbourgu i Parizu, a osvojila je i prestižnu nagradu Europske udruge ljubitelja opere i baleta FEDORA za najbolju novu europsku opernu kreaciju, istaknula je intendantica, poručivši kako je "velika čast da se tim međunarodnim projektom HNK Zagreb upisao među značajne europske glazbene centre".

Komad je podijeljen u tri dijela a počinje 11. ožujka 2011., na dan kad je obalu Japana pogodio golemi tsunami i izazvao havariju u nuklearnoj elektrani u Fukushimi. Dok se tragedija u Fukushimi rasplamsava, ljudi, ne shvaćajući vlastitu odgovornost za nju, nastavljaju živjeti kao i dosad, uvelike trošeći električnu energiju i proizvodeći goleme količine otpada.

Radnja potom skače u 2012., kada su zemlja, more i zrak već kontaminirani radioaktivnim česticama. Postavlja se pitanje zašto se nije odustalo od nuklearne energije prije nego je svijet postao žrtvom njezine destruktivne moći, no na njega se ne nalazi odgovora. Pritom se protagnisti posebno osvrću na Francusku, koja većinu svoje električne energije proizvodi u nuklearnim elektranama, te Njemačku, koja je odustala od nuklearki ali zato godišnje proizvede dvostruko više CO2 po glavi stanovnika od Francuske.

Francuski skladatelj Philippe Manoury pionir je istraživanja elektronske glazbe u realnome vremenu – na premijeri je bio u dvostrukoj ulozi autora i izvođača, skladajući u trenutku scenskih zbivanja na posebnim računalima. Povremeno se i obraćao publici, kako bi pojasnio o čemu se u tekstu radi i na što se želi upozoriti.

U tom se glazbeno-scenskom djelu, kako je rekao, poigrava novom scenskom formom – 'think-spielom', spajajući njemački i engleski jezik u hibridni neologizam koji upućuje na pojam igre koja podrazumijeva radnju, eksperimentalno istraživanje konceptualnoga mišljenja i umjetničkoga izražavanja.

Dvoje je glumaca – Katharina Schubert i Niels Bormann, te osmero pjevača, od čega četvero solista, Sarah Maria Sun (sopran), Sonja Leutwyler (mezzosopran), Christina Daletska (kontraalt) i Lionel Peintre (bariton). Tu je i vokalni kvartet koji čine Tamara Cipek, Dolores Leko, Antonio Brajković i Siniša Galović, članovi zbora Opere HNK-a Zagreb. Na pozornici je čitavo vrijeme i orkestar, United instruments of Lucilin iz Luksemburga, kojim je dirigirao Julien Leroy.

Nuklearnu energiju simbolički utjelovljuje lutka Atomi, a posebna zanimljivost komada je pas Cheeky, čiji lavež simbolizira upozorenje na nadolazeću katastrofu a potom i prirodu "nakon ljudi", koja zavija u bolnom samrtničkom hropcu.

Ljudi su prikazani kao glupe, hedonističke kreature, ovisne o frivolnim luksuzima bez obzira na cijenu, koje nastavljaju tako živjeti bezumno trošeći resurse sve dok ne dođe do potpunog kolapsa energetske mreže, u postapokaliptičnoj viziji svijeta bez svjetla, u kojemu su svi zvukovi utišani.

Kraj komada obilježava pojava duhova umrlih u nesrećama. Sprega tiranije i ideologije nadvladala je razum – zabava je završila. Na pozornici još ostaje samo pas, kojega nije briga.

Glazba je eklektična – puna disonanci i sintetičkih zvukova koji paraju lirske dijelove. Scenografija Katrin Nottrodt je spoj industrijskog i dizajnerskog, za ukupan dojam važne elemente kreirali su i Claudia Lehmann (video) i Rainer Casper (svjetlo), te Marysol del Castillo (kostimi). Za zvuk su odgovorni Thonas Goepfer i Julien Aleonard.

Umjetnički projekt "Kein licht." utemeljen u tradiciji komične opere suvremeno rekreirane za modernu publiku, djelo je snažne europske dimenzije čiji sadržaj nadilazi tragediju u Fukushimi u globalnoj, metaforičkoj refleksiji individualne i kolektivne odgovornosti prema političkim i ekološkim pitanjima i odnosa ljudi prema tehnologiji.

Postavljajući "Kein licht." na svoju pozornicu samo nekoliko dana nakon premijere klasičnog komada hrvatske operne baštine "Adel i Mara" Josipa Hatzea, središnja hrvatska kazališna kuća na najbolji mogući način nastoji ispuniti svrhu svog postojanja – njegovati nacionalnu tradiciju a istodobno ići u korak sa suvremenim svjetskim trendovima.

Premijerna je zagrebačka publika "Kein licht." pozdravila snažnim aplauzom, a nakon zagrebačke, gdje će imati izvedbe i u srijedu te u četvrtak, operu očekuju premijere u Luksemburgu i Münchenu.



Premijerno prikazana predstava "Propuh, papuče i punica"


SPLIT - U splitskom Gradskom kazalištu mladih (GKM) u utorak navečer premijerno je prikazana predstava Codyja McClaina Browna "Propuh, papuče i punica" čiji je tekst prilagodio i režirao Ivan Leo Lemo.

 Splitska je publika predstavu primila iznimno dobro.

 Nastala je prema istoimenom hitu Codyja Mcclaina Browna, koji je duhovitim pisanjem o svojoj evoluciji od stranca do splitskog zeta, razlikama između hrvatske i američke kulture i običaja, osvojio hrvatske čitatelje.

 Redatelj Ivan Leo Lemo smatra kako je riječ o domoljubnoj predstavi u kojoj pisac romana pronalazi svoj dom, a to nije onaj u kojem se rodio već koje je izabralo njegovo srce sljedeći trag ljubavi.

 "Taj dom je naša slatka kiflica Hrvatska. I dok mnogi bježe iz nje naš pisac u nju dolazi, upoznaje je i zavoli. To je tako rijetko čuti i to je ono što me prvo kupilo u čitanju romana. Dobri ljudi kažu da je nekad potreban netko izvana da bi nam ukazao na ono što imamo, što nedovoljno cijenimo, što pomalo gubimo i prema čemu smo nezahvalni", drži redatelj Lemo.

 U predstavi je Codyja igrao Bojan Brajčić, njegovu suprugu Aneta Matulić, a punicu Lidija Florijan. Za scenski pokret i koreografiju pobrinuo se Leo Mujić, za scenografiju Vesna Rezić, kostimografiju Mirjana Zagorec, a za glazbu Zvonimir Dusper.

 "Publika je iznenađujuće dobro prihvatila predstavu, nismo znali kako će se gledatelji ponašati... Kako smo se zaigrali ljudi su se počeli smijati i to nam je dalo pozitivan osjećaj koji nas je pogurao. To nam je do te mjere pomoglo da smo digli predstavu na još jednu razinu i prikazali je najbolje što smo mogli", izjavio je Brajčić Hini nakon predstave.

 Njegova kolegica Lidija Florijan rekla je kako joj je na predstavi bilo lijepo raditi. "Radi se o zanimljivoj formi koju prvi put radim. U predstavi sam imala nekoliko uloga, no meni transformacija ne predstavlja problem jer to volim. U tome se nalazim i smatram da mi to dosta dobro ide. Ovdje je specifičnost što nemam tekst već jednu jedinu rečenicu koju ponavljam u par navrata. Govor tijela mi je zabavan, dobro se osjećam i vjerujem da sam večeras bila dobra", kazala je Florijan.
 


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Kultni Trabant proslavio 60. rođendan


BERLIN - Trabant - simbol svakodnevnog života u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj - i dalje zadivljuje, zabavlja i šarmira, za njega se traže rezervni dijelovi, a cijena mu raste i planira se proširenje muzeja posvećenog "malom smrdljivcu".

Frank Hofmann samo treba okrenuti ključ da nagrnu sjećanja. Dobro poznato brujanje motora i karakterističan smrad mješavine goriva, to može biti jedino trabant.

Šezdeset godina pošto je prvi P50 Trabi sišao s proizvodne trake tvornice u Zwickauu, 7. studenoga 1957., maleni automobil s okruglim svjetlima i dalje ima mnoštvo zaljubljenika.

"Trabi je auto koji se je jednostavno izdvaja od ostalih", kaže Hofmann.

On ima malu prodavaonicu rezervnih dijelova u rodnom Zwickauu, u blizini granice s Češkom, gdje se dijelovi još ograničeno proizvode.

Do ujedinjenja Njemačke i prestanka proizvodnje 1991. godine, proizvedeno je oko tri milijuna trabanata.

Kada je Hofmann pokrenuo posao 2003., malo tko je vjerovao da će dugo opstati. "Tada nas je bilo samo dvoje zaposlenih i imali smo u podrumu svega tri kutije s dijelovima", rekao je.

Ali posao je rastao. Danas u ponudi ima 1.500 dijelova, od najmanjeg vijka do kompletnog motora. Ima osam zaposlenika u tri skladišta.

"Trabant je antipod visokotehnološkom svijetu današnjice", kaže Hofmann kojemu su trabanti strast još od djetinjstva.

Trabant je vrlo jednostavan automobil i za popravak je potrebno minimalno tehničko znanje, naglašava Hofmann.

Upravo je to bila ideja istočnonjemačke vlade - maleni automobil je trebao biti čvrst, ekonomičan i jeftin.  U to doba lim je bio skup pa su se dizajneri dosjetili da karoseriju naprave od plastike.

Glavni inženjer Werner Lang, koji je umro 2013., opisao je u dokumentarcu Eberharda Goernera, premijerno prikazanog početkom ove godine u Njemačkoj i Švicarskoj kako je jednostavnim resursima proizveden novi automobil. Autor tvrdi da se za dokumentarac sada zanimaju iz mnogih zemalja.

Hofmann isporučuje dijelove u Britaniju, Belgiju, Mađarsku, Rusiju, Australiju i Sjedinjene Države. Jedan kočni cilindar nedavno je isporučio čak u Namibiju.

Trabantov dvotaktni motor s obiljem ispušnog dima do danas je simbol socijalizma i planske ekonomije. U tvornici u Zwickauu nisu se mnogo zamarali tehnološkim razvojem pa je tek koncem 80-ih trabant dobio četverotaktne motore.

A to umnogome Hofmannu olakšava posao. "Ne moram se zamarati traganjem iz koje je godine koji model, jer je većina dijelova ionako ista u svima", kaže.

Ali se vrijeme proizvodnje zato dramatično promijenilo, uz osmijeh će reći Hofmann. Istočni Nijemci morali su u prosjeku čekati 12 godina od narudžbe do isporuke trabanta, a danas poklonici tog vozila rezervne dijelove dobiju isti dan.

U Njemačkoj je danas 34.500 registriranih trabanata, ali vlasnici nipošto nisu samo s istoka.

Wolfgang Kiessling predsjednik je Međunarodnog registra trabanata, udruge koja ima sva marketinška prava na trabant.

On ističe interes mladih ljudi za to vozilo, dovoljno mladih da se to ne može objasniti čistom nostalgijom. Trabant ima kultuni status i privlači kolekcionare.

Kupovina trabanta još se ne može smatrati ulaganjem, ali dobro obnovljeni modeli mogu doseći cijenu i od nekoliko tisuća eura.

U međuvremenu se odvijaju pripreme za širenje muzeja automobila u Zwickauu, a veći dio će biti posvećen trabantu.

Prvi proizvedeni 'trabi' neće biti izložen, ali hoće broj 57. Svi ranije proizvedeni su izgubljeni.
 


Twitter dvostruko povećava dužinu poruka, na 280 znakova


SAN FRANCISCO - Twitter je odlučio udvostručiti maksimalnu dužinu poruka i one će odsad moći imati 280 znakova, pošto je uspješno završio ispitivanje, priopćila je u utorak ta društvena mreža.

"Uvodimo tu promjenu u svim jezicima" u kojima je granica od 140 znakova bila problem za korisnike, napisala je mreža na svom blogu nakon ispitivanja koji je u rujnu provela među nekim korisnicima.

Produženje se odnosi samo na poruke pisane latinicom, podsjeća mreža, jer je granica od 140 znakova ponekad bila problematična za engleske, španjolske, portugalske i francuske korisnike, ali ne i za one koji pišu na japanskom, korejskom i kineskom jer oni koriste manji broj znakova.



Preminuo Dick Gordon, astronaut koji je putovao na Mjesec


WASHINGTON – Umirovljeni američki astronaut Richard "Dick" Gordon, jedan od dvadesetak ljudi koji su letjeli na Mjesec, preminuo je u 88. godini, objavila je u utorak zaklada Astronaut Scholarship.

Gordon je preminuo u ponedjeljak u svom domu u Kaliforniji. Kao testni pilot mornarice pridružio se NASA-i 1963., te je služio kao pilot na misijama Gemini 11 i Apollo 12, čime je proveo 13 dana u svemiru.

Gordon je ostao u letjelici koja je kružila oko Mjeseca tijekom misije Apollo 12, drugog leta na taj Zemljin satelit s ljudskom posadom, dok su Charles Conrad i Alan Bean proveli 31 sat na njegovoj površini. Gordon je u to vrijeme fotografirao potencijalna buduća mjesta za slijetanje.

Nakon što je napustio NASA-u 1972., radio je kao potpredsjednik ragbi momčadi New Orleans Saints, te kao izvršni direktor nekoliko energetskih tvrtki.

Bio je savjetnik za miniseriju "Svemir" (Space), a njegov je lik prikazan i u HBO-ovoj miniseriji "Od Zemlje do Mjeseca".



WHO poziva uzgajivače da prestanu davati antibiotike zdravim životinjama


ŽENEVA - Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je prehrambenu industriju da prestane kljukati antibioticima zdrave životinje radi poticanja njihova rasta, a poziv je objavljen u sklopu smjernica za smanjenje otpornosti na antibiotike koja je već toliko visoka da za neke bakterije više nema lijeka.

U nekim državama 80 posto svih korištenih antibiotika upotrijebi se za poticanje rasta u uzgajivačnicama, objavila je u Ženevi svjetska zdravstvena organizacija.

Zbog pretjerane konzumacije antibiotika u životinja i ljudi raste otpornost na antibiotike, a posljedica je da već sada nema lijeka za liječenje nekih tipova bakterija.

"Nedostatak djelotvornih antibiotika ozbiljna je sigurnosna prijetnja kada iznenada izbije smrtonosna bolest, kazao je u utorak predsjednik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

U novim smjernicama WHO preporučuje da se životinjama koje se uzgajaju radi mesa, mlijeka ili jaja, smiju propisivati antibiotici samo ako su stvarno bolesne ili je izbila infekcija u krdu, stadu ili jatu.

Umjesto da životinje kljukaju antibioticima uzgajivači bi trebali bolesti spriječili poboljšanjem higijene i cijepljenjem, preporučuje WHO.

Prema istraživanju objavljenom u The Lancet Planetary Health u utorak, ograničenje antibiotika u prehrambenoj industriji smanjilo bi otpornost na bakterije u tih životinja za 39 posto.

"Količina antibiotika koje uzimaju životinje raste posvuda u svijetu, a takav trend potiče se rastom potražnje hrane životinjskog podrijetla", kaže Kazuaki Miyagishima, stručnjak za sigurnost hrane u WHO-u.

Neke su zemlje ipak poduzele protumjere pa je tako 2006., Europska unija zabranila uporabu antibiotika kao sredstva za poticanje rasta životinja.









← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus