20:12, 16. Prosinac 2017

kultura...

Kultura, 8. srpnja 2017.

Objavljeno: 08.07.2017 u 00:18
Pregledano 192 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 8. srpnja 2017.

ZAGREB, 8. srpnja 2017. (icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Projekcije filmova i predavanja o starom Zagrebu na "Ljetu u AMZ-u"

 
ZAGREB - U Arheološkom muzeju u Zagrebu od 10. do 13. srpnja održat će se peto po redu "Ljeto u AMZ-u", čiji program donosi projekcije filmova i predavanja na kojima će spisateljica Milana Vuković Runjić i filmolog Daniel Rafaelić posjetitelje povesti na putovanje vremeplovom u Zagreb kakav je nekoć bio.

 Kako se ističe u najavi, od 10. do 13. srpnja u lapidariju Arheološkog muzeja Zagreb (AMZ) publika će imati prilike vidjeti nagrađivane filmove "Veliki muzej" i "Muzej nevinosti", a u drugom dijelu programa nastupit će tradicionalni dvojac Milana Vuković Runjić i Daniel Rafaelić s pričom o starom Zagrebu.

 Projekcija dokumentarnog filma "Veliki muzej" redatelja Johannesa Holzhausena, koji donosi izuzetno zanimljiv pogled iza kulisa bečkog Muzeja povijesti umjetnosti, u programu je u ponedjeljak 10. srpnja. Film je osvojio Nagradu Caligaru na Berlinskom filmskom festivalu 2014.

 "Ispunjavanje muzejske dužnosti u modernom vremenu - od očuvanja i istraživanja do priređivanja izložbi i marketinških aktivnosti - zahtijeva vrhunsku organizaciju i upravljanje tom iznimno značajnom kulturnom institucijom. Film daje uvid u svakodnevno funkcioniranje muzeja, s naglaskom na manje ili veće izazove s kojima se suočavaju djelatnici", najavljuju iz AMZ-a.

  U utorak, 11. srpnja program "Ljeta u AMZ-u" donosi projekciju filma "Muzej nevinosti", najavljenog kao "kinematografsko, atmosfersko i noir putovanje pustim ulicama Istanbula".

"'Muzej nevinosti' izmišljeni je muzej u Istanbulu u kojemu se nalaze stvarni predmeti koji pričaju ljubavnu aferu opisanu u istoimenu romanu, a oboje su kreacije pisca Orhana Pamuka. Činjenice i fikcija vješto se isprepleću u trojnoj pripovijesti čiji su glavni likovi grad Istanbul, Muzej nevinosti i sam Orhan Pamuk, na čiji je život i djelo neizbrisivo utjecao grad kojim on luta", ističu iz AMZ-a.

 Srijeda i četvrtak, 12. i 13. srpnja, posvećeni su predavanjima pod nazivom "Arheologija starog Zagreba", na kojima će Milana Vuković Runjić i Daniel Rafaelić provesti posjetitelje Zagrebom s početka 20. stoljeća.

 Tema prvog predavanja bit će prijeratni Zagreb, kao i rijetko viđene snimke Maksimira, Zelene potkove i slavne kavane Corso, dok će se drugo predavanje usredotočiti na rastuću međuratnu metropolu koju obilježavaju razni spektakli, poput izbora za Miss na Savi 1929., velike izložbe automobila i plesova u hotelu Esplanadi.

 "Uz priče o Zagrebu, njegovoj političkoj i društvenoj pozornici, čitat ćemo ulomke iz djela književnika kojima je Zagreb bio vječna inspiracija - Augusta Šenoe, Antuna Gustava Matoša, Marije Jurić Zagorke i Miroslava Krleže, te ćemo se prisjetiti 'Hrvatskog Panoptikuma' Josipa Horvata", poručuju iz AMZ-a.



"Carmina Burana" otvara u utorak glazbeni program 68. Dubrovačkih ljetnih igara


DUBROVNIK - Bogat ovoljetni glazbeni program 68. Dubrovačkih ljetnih igara otvorit će u utorak 11. srpnja velebna kantata "Carmina Burana" Carla Orffa u izvedbi Zagrebačke filharmonije i dubrovačkog  simfonijskog orkestra ispred crkve sv. Vlaha.

Prvi koncert svojeg ovogodišnjeg programa Dubrovačke ljetne igre (DLJI) posvećuju dirigentu Vjekoslavu Šuteju, uspješnom ravnatelju glazbenog programa Igara i svjetski uglednom dirigentu, priopćeno je iz Odnosa s javnošću DLJI.

 Maestro Šutej je prije petnaest godina glazbeni program 53. Igara otvorio spektakularnom izvedbom "Carmine Burane", djelom koje je tako postalo simbolom njegove neraskidive poveznice s Gradom.

 "Uz Zagrebačku filharmoniju kao najstariji i najugledniji hrvatski orkestar koji je uvijek jamstvo vrhunskog glazbenog doživljaja, a koji maestra Šuteja nosi u srcu kao voljenog i nikad prežaljenog šefa dirigenta, 'Carminu Buranu' izvodi i Dubrovački simfonijski orkestar, kao snažna potpora glazbenom programu Igara i kao orkestar koji je tu kantatu izveo 2002. pod Šutejevom dirigentskom palicom", stoji u najavi.

  Zborske dionice izvodi Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, a sve to pod ravnanjem dirigenta Ivana Josipa Skendera, Šutejeva učenika, koji je danas stalni dirigent Cantus Ansambla, zborovođa u Operi HNK u Zagrebu te asistent Uroša Lajovica na Muzičkoj akademiji.

 Međunarodni tim solista čine Owen Willets, koji će još jednom ovo ljeto nastupiti pred festivalskom publikom, i to kao Orlando u istoimenoj operi; austrijska koloraturna sopranistica Nicola Proksch, te bariton Nikola Mijailović, koji se diči brojnim priznanjima diljem svijeta i gostovanjima u najuglednijim opernim kućama poput Boljšoja, La Scale ili Teatra Colon, u kojima je nastupio uz operne velikane kao što su Luciano Pavarotti, Jose Cura i drugi.

 "Velebna kantata 'Carmina Burana' za sopran, tenor, bariton, zbor i orkestar njemačkog skladatelja Carla Orffa već je svojim prvim izvedbama osvojila publiku, a to se nije promijenilo ni do današnjih dana. Djelo donosi 24 uglazbljene pjesme iz srednjovjekovne zbirke pod istim imenom, najpoznatija od kojih je uvodna, i ujedno završna, 'O fortuna', često izvođena i samostalno", stoji u najavi.

 Izvedbu je podržao i Grad Zagreb.



U Pučišćima Međunarodna ljetna glazbena škola

 
PUČIŠĆA - U Pučišćima na otoku Braču tijekom srpnja i kolovoza održava se Međunarodna ljetna glazbena škola, a polaznike će, kroz radionice klasične, jazz i popularne glazbe na svim instrumentima podučavati pedesetak vrhunskih glazbenika iz vodećih muzičkih akademija iz Hrvatske i drugih europskih država te iz SAD-a i Rusije, priopćeno je u subotu iz Turističke zajednice Pučišća.

 Organizatori Međunarodne ljetne glazbene škole Pučišća su udruga Hrvatska kulturno umjetnička baština, općina i TZ Pučišća.

 Svaka glazbena radionica traje deset dana, a polaznici će usavršavati svoje znanje i razmijeniti iskustva s glazbenicima iz drugih zemalja. U program škole uključen je niz koncerata po mjestima otoka Brača, a na kraju svake radionice  održati će se završni koncerti sudionika.

 Namjera je sudionicima omogućiti aktivno provođenje godišnjeg odmora u prekrasnom i inspirirajućem mediteranskom ambijentu , daleko od njihovih matičnih ustanova, gdje je rad  uživanje i odmor, istovremeno na istom mjestu, istiće Toni Stipičić iz TZ Pučišća

  Prijave za glazbenu školu su iz Hrvatske i inozemstva, a obzirom da je nastava individualna prijavljivali su se polaznici bez obzira na dob i na razinu glazbene naobrazbe.

 Više informacija o Međunarodnoj ljetnoj glazbenoj školi Pučišća mogu se naći na internetskoj stranici  www.music-school-pucisca.com

 

Ljeto u MSU: Grupa Detour ove subote na krovnoj terasi Muzeja


ZAGREB - Zagrebačka skupina Detour nastupit će u subotu, 8. srpnja kao predzadnja atrakcija ovogodišnje sezone Ljeta u MSU, programa koji u jednom danu i na jednom mjestu posjetiteljima nudi glazbene, filmske, likovne i performativne sadržaje.

Iz Muzeja suvremene umjetnosti (MSU), organizatora događanja, ističu kako je Detour  priznati sastav, prepoznatljiv među poklonicima kvalitetnog, suvremenog, elektro-akustičnog pop zvuka u koji se povremeno umiješa drum'n'bass, a u zadnje vrijeme i poneka country nota.

 "Snaga Detoura nije samo u njihovim najnovijim uradcima nego i u pjesmama starijeg datuma poput Ljeto počinje, Mjesec, Gledano sa strane i Prijatelj", napominju. 

 Podsjećaju da je prijelomna godina za bend bila 2014. kada su objavili treći studijski album "A što ak' ja..." kojim dobivaju status velike glazbene pop atrakcije u regiji, a početkom prošle godine domaće top liste su poharali hitom "Zaljubila sam se". 

 Detour nosi i titulu grupe godine 2016. kojom su, kao i rasprodanim koncertom u Tvornici kulture i hvaljenim albumom "Detour10" obilježili deset godina rada.Među njihovim posljednjim uspjesima su Porin za pjesmu godine i najbolju izvedba grupe s vokalom.

 Uoči koncerta na krovu MSU-a članovi benda su poručili da im je uvijek veselje svirati pred zagrebačkom publikom, a krovna terasa im se čini najneobičnijim mjestom na kojem su svirali.

 Najavili su puna dva sata svirke, svojevrsnog putovanja kroz njihov desetogodišnji opus. "Za razliku od prethodnih nastupa ovog puta našoj publici prepuštamo kreiranje koncertne liste, pa na našem i event page-u objeručke prihvaćamo prijedloge, a mi ćemo ih zapisati i pripremiti", rekli su. 

 Tradicionalno koncertu prethodi performans - ove subote  umjetnik  Bojan Koštić  izvest će performans "Zisurru", utemeljen na istoimenom ritualu, staroj mezopotamijskoj obrednoj praksi. 

 Zisurru predstavlja krug izrađen od 'svetog brašna' unutar kojeg se izvode rituali pročišćavanja, a sam krug označava granicu koja štiti od raznih zala. Koštić za performans koristi velike količine brašna kojim formira krug na ulazu u Muzej, namećući tako posjetiteljima da je prolazak kroz krug njihov jedini mogući izbor.  

 "Svrha performansa je stoga, između ostalog propitivanje mogućnosti izbora u našem svakodnevnom životu i zajedničkom javnom prostoru", napominje se u najavi. 

 Uz koncert i performans priređena je filmska projekcija iz ciklusa "Best of Metropolis" u dvorani Gorgona - u dva termina, u 18 i 20 sati, prikazat će se film "Sve što dolazi", francuska drama redateljice Mije Hansen-Løve. 

 Glavne uloge u toj priči o profesorici koja u srednjim godinama mora iznova pokrenuti svoj život, glavne uloge imaju Isabelle Huppert, Andre Marcon i Roman Kolinka. 

 Posjetitelji će moći pogledati i ovaj tjedan otvorene izložbe - "Strujanje percepcije (svemiri misli)" Ivane Franke, "Siva zona" finskih umjetnika Tommija Grönlunda i Petterija Nisunena. 

 Zajedničko tim izložbama je što njihovi autori u svom umjetničkom radu dijele istraživački pristup koji objedinjuje suvremenu umjetnost, prirodne znanosti i arhitekturu te umjetničkim djelima pristupaju kao mehanizmima koji istodobno proizvode i razotkrivaju granice percepcije. 

 U slučaju kiše koncerti će se održati na platou MSU-a, kod tobogana.



HDLU: Otvorena grupna izložba "Materičnost u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti"


ZAGREB - Grupna izložba hrvatskih umjetnika različitih generacija "Materičnost u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti", otvorena u petak navečer u Galeriji Prsten Doma hrvatskih likovnih umjetnika, prikazuje radove nastale u posljednjih dvadesetak godina, a glavna im je izražajna i značenjska poluga upravo njihova materija.

Kustos izložbe je povjesničar umjetnosti Feđa Gavrilović, a predstavljeni su uglavnom slikarski radovi, jer je, objasnio je Gavrilović, upravo u sliakrstvu tradicija materičnosti, to jest inzistiranje na boji i njezinim intenzivnim nanosima, kao i drugim tvarima fizički inkorporiranima u sliku. Ta je tradicija, istaknuo je, ključna za razumijevanje umjetnosti 20. stoljeća (od klasičnoga enformela 1950-ih), te poveznice tih tendencija sa suvremenim likovnim stvaralaštvom.

Radovi suvremenika nastali u posljednjih dvadesetak godina

Izloženi su radovi suvremenika nastali u zadnjih dvadesetak godina, odnosno okvirno od 1995. Jer, istaknuo je kustos, devedesete godine prošloga stoljeća uzete su kao početak zbog načelnoga povratka slikarstvu materije nakon značajnoga reza koji su 1970-ih predstavljale minimalističke tendencije u hrvatskoj umjetnosti.

Slikarstvo 1980-ih, podsjetio je Gavrilović, ponovno se otvorilo boji, alegoriji i (ponekada) figuraciji, a od sredine 1990-ih do danas ono se počinje emancipirati od imperativa značenja koje nije posve dokinuto, samo je ustupilo i ustupa sve više mjesta formalnom izrazu kao glavnom nositelju slike. Materičnost je pak jedan od načina te emancipacije, te je živa u umjetnosti do danas.

Izrazio je zadovoljstvo što se izložba otvara baš 7. srpnja kada je rođen i Miroslav Krleža koji je, posvjedočio je, njegov najdraži pisac.

Radove su izložili Đuro Seder, Biserka Baretić, Zlatko Keser, Vatroslav Kuliš, Zlatan Vrkljan, Bojan Šumonja, Zoltan Novak, Ivica Plavec, Predrag Todorović, Davor Mezak, Koraljka Kovač, Fedor Fischer, Ivana Vulić, Mak Melcher, Željka Cupek, Grgur Akrap i  Domagoj Rogina.

Devedesete godine prošloga stoljeća nesklone slikarstvu

Potpredsjednik Hrvatskoga društva likovnih umjetnika (HDLU) Tomislav Buntak podsjetio je kako su brojni ugledni izlagači svojim entuzijazom snažno utjecali i na njegov osobni put devedesetih godina prošloga stoljeća koje su, istaknuo je, bile nesklone slikarstvu.

Buntak vjeruje da će izložba ostaviti dojam na posjetitelje i da će na izložbi pronaći upravo onaj najintimniji zapis što svaki slikar nosi u sebi od najranijih dana, pa preko studentskih dana na Akademiji likovnih umjetnosti kada posebno počinje proučavati potez, namaz, masu, pa do svega što je duboko intimno i osobno.

Možemo reći, objasnio je Buntak, da je materičnost sama faktografija slike, nešto što je zaista najosobniji potez autora.  Raduje ga što se izložba održava u strukovnoj udruzi koju oblikuju umjetnici, i što oni mogu sa svoje točke gledišta prikazati što je za njih umjetnički izraz, te što izložba postavlja pitanja i daje neke odgovore te riješenja na to što je umjetnički izraz a koja su ponudili upravo umjetnici.

Ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka rekla je da je Feđa Gavrilović uistinu istaknuti kustos mlađe generacije koji svojim analitičnim i cizeliranim pristupom radu, rijetko kada ostavlja ravnodušnom suvremenu hrvatsku umjetničku scenu.

Izložba je realizirana uz financijsku potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, a bit će otvorena do 23. srpnja.



"Đakovačke vezove" prekinuli vjetar i kiša


ĐAKOVO - Ispred đakovačke katedrale na novoobnovljenom Strossmayerovom trgu u petak navečer svečano su otvoreni 51. Đakovački vezovi no jaka kiša i vjetar  su nakon otvaranja prekinuli izvedbu scenske slike "Slavonac sam, time se ponosim".  

 Đakovački vezovi koji  se održavaju pod  pokroviteljstvom Predsjednice Republike, Sabora i Vlade, otvorili su ih izaslanik premijera  osječko-baranjski župan Ivan Anušić i đakovački gradonačelnik Marin Mandarić,

 "Veliki je ovo festival tradicije, kulture i baštine koju imaju ponuditi Slavonija i srce Slavonije, Đakovo. Prije 51 godinu dr. Zvonimir Benčević, utemeljitelj Vezova, pokrenuo je nešto što se do danas pretvorilo u najprepoznatljiviju kulturno-umjetničku i tradicijsku manifestaciju u cijeloj Hrvatskoj, prepoznatljivu i izvan granica RH, a svakako najpoznatiju u Osječko-baranjskoj županiji, rekao je župan Anušić. Istaknuo je kako je iznimno ponosan što je župan Osječko-baranjske županije u kojoj je grad Đakovo koji ima ovakvu tradiciju i manifestaciju

 Gradonačelnik Mandarić koji je i predsjednik Organizacijskog odbora đakovačke smotre folklora je istaknuo  "Đakovački vezovi – to smo mi, to je sve oko nas." Biti ponosan Slavonac, biti ponosan Đakovčanin znači voljeti svoju zemlju, svoje ljude, svoje običaje, svoje Vezove, rekao je gradonačelnik Mandarić.

 U nazočnosti đakovačko-osječkog nadbiskupa mons. dr. Đure Hranića, nadbiskupa u miru mons. dr. Marina Srakića, saborskih zastupnika i drugih uglednika, Vezovi su otvoreni scenskom slikom "Slavonac sam, time se ponosim" autora Mirka Ćurića, a u izvedbi glumaca, KUD-ova, tamburaških sastava i pjevača solista.   No, netom što je počela, scenska slika brzo je prekinuta zbog kiše i jakog vjetra 

Program 51. Đakovačkih vezova  nastavlja se sutra folklornim programom u Strossmayerovom parku, a nedjeljni dio počinje središnjom priredbom smotre – svečanim mimohodom svih sudionika kojih će ove godine biti oko 3.500 u više od 50 skupina iz zemlje i inozemstva – Turske, Poljske, Makedonije i dr.  

 Vezovi će biti zatvoreni u nedjelju navečer na ljetnoj pozornici u Strossmayerovom parku izborom najljepših narodnih nošnji.



Tportalova nagrada romanu "Ciganin, ali najljepši" Kristiana Novaka


ZAGREB - Roman "Ciganin, ali najljepši" Kristiana Novaka, u kojem četiri pripovjedača problematiziraju odnose Hrvata i Roma u jednom međimurskom selu, pričajući pritom kompleksnu ljubavnu i socijalno angažiranu priču upakiranu u krimić, proglašen je u petak na dodjeli književne nagrade tportala u Zagrebu najboljim romanom na hrvatskom jeziku objavljenom u 2016.

Odluku o ovogodišnjem dobitniku nagrade roman@tportal.hr, birajući među 47 prijavljenih naslova izdanih u prošloj godini kod hrvatskih izdavača, donio je žiri kojeg čine pisac i urednik Miroslav Mićanović kao predsjednik, te kao članovi publicistica i književna kritičarka Katarina Luketić, spisateljica i kritičarka Jadranka Pintarić, prevoditeljica Ursula Burger i kazališni redatelj Ivica Buljan.

Na svečanom proglašenju pobjednika jubilarnog desetog po redu tportalova natječaja u zagrebačkom Velvet Cafeu Mićanović je istaknuo kako se na temelju pročitanog može reći da je jedan od ključeva za čitanje suvremenoga hrvatskog romana – "odsutnost mogućeg projekta nade".

"Veći broj ove godine prijavljenih romana tematski i pripovjedački umnogome su strukturirali 'Drugi' – druga strana društva, njegovo stvarno lice, mjesto njegovih junaka i ne-junaka, njihova izmještenost i rubnost", rekao je.

Žiri je svojim odabirom želio dati na važnosti toj odsutnosti, "tom katahrestičkom prizivanju onoga čega nema: onim hrvatskim autorima, romanopiscima, koji hrabro i odvažno pišu na osnovi 'fantazirane optičke scene' i uvjerenja da njihov jezik nadilazi, vremenski i prostorno, postojeće stvarnosne, egzistencijalne zapreke, zablude i ograničenja".
 
"Svojim izborom htjeli smo pokazati da jezik njihova romanesknog svijeta – nerijetko fragmentarnog i zatvorenog, skučenog i zarobljenog, zatečenog prošlošću, sadašnjošću i izgubljenom budućnosti – govori o naporu da različita moralna pitanja pokaže neodvojivim od njihova pripovijedanja, pripovjedačkih perspektiva i uvida", pojasnio je Mićanović.

No, riječ je uvijek, bez obzira na veličinu teme i na svjetlo dana, bez obzira na vidljive i nevidljive znake suvremenosti, svakodnevice, riječ je uvijek o tome kako je roman napisan, složen i presložen, "što i kako radi s materijalom jezika i svijeta", poručio je.



Iznimna knjiga o svima nama


Roman "Ciganin, ali najljepši", objavljen u izdanju nakladnika OceanMore, najavljen je kao roman koji sadrži sve elemente krimića – enigmu, brutalna ubojstva i istragu – a koji ipak nije krimić, već priča o masovnoj psihologiji koja raste i prijeti da će se preliti u nasilje, ispričana kroz krnje transkripte četvero snažno psihološki profiliranih pripovjedača.

Riječ je o trećem Novakovu romanu, a odmah po objavljivanju, od kritike i publike proglašen je iznimnom knjigom jednog od ponajboljih suvremenih hrvatskih pripovjedača, romanom čije je temeljno pogonsko gorivo strah, središnja tema nemoć pojedinca u borbi protiv kolektivne psihologije, a zaključak svojevrsno upozorenje na posljedice fobija kojima nas uči kultura.

Žiri je roman opisao kao dramatičnu pripovijest o nedopuštenoj ljubavi u kojoj autor kroz četiri autentična glasa uvjerljivo gradi složene odnose i tenzije između različitih kultura, pojedinca i grupe, individualne i kolektivne psihologije, ponirući u dubine podsvijesti, u mračne slojeve uvriježenih predodžbi i stereotipova.

 "Jezična cizeliranost teksta, dinamična dijaloška forma, do detalja razrađena različitost pripovjednih glasova, čine ovaj roman značenjski snažnim i trajnim", stoji u mišljenju žirija.

Novak (1979.), koji je tportalovu nagradu dobio i 2014. za svoj hvaljeni drugi roman "Črna mati zemla" (2013.), diplomirao je germanistiku i kroatistiku te doktorirao lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se istraživanjima na području povijesne sociolingvistike, analize diskursa i jezične biografistike i radi kao docent na Filozofskom Fakultetu u Rijeci, gdje predaje morfologiju i tvorbu riječi na Odsjeku za kroatistiku.

Od 1998. do 2009. bio je standardni reprezentativac RH u karateu, osvajač niza medalja na europskim i svjetskim prvenstvima. Prvi roman "Obješeni" (2005.) napisao je još za studija. Njegov roman "Črna mati zemla" nedavno je adaptiran i za kazalište, te je uz odličan prijam publike i kritike premijerno postavljen u travnju 2017. u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) u režiji Dore Ruždjak Podolski.

Novak je zahvalio žiriju na nagradi, kao i svojoj obitelji i prijateljima, svojem uredniku Kruni Lokotaru, nakladniku OceanMore i ZKM-u, istaknuvši kako to što kod kuće već ima jednu tportalovu nagradu nikako ne znači da mu ova manje znači, posebice s obzirom na to da je ove godine konkurencija bila toliko jaka, te na to da u njoj nalazi svoje uzore, "kako u osobama tako i u autorima".



Deset godina zagovaranja kulture knjige


U užem izboru za nagradu ove su godine još bili romani "Stajska bolest" Slađane Bukovac (Sandorf), "EEG" Daše Drndić (Fraktura), "Sjećanje šume" Damira Karakaša (Sandorf) i "Pjevač u noći" Olje Savičević Ivančević (Sandorf). Pobjednik dobiva 50 tisuća kuna i posebnu plaketu u obliku tipkovnice, a svim finalistima partner nagrade Lenovo Hrvatska uručio je Lenovo tablete.

Nagrada tportala za najbolji hrvatski roman dodjeljuje se od 2008. kao jedina domaća književna nagrada koja se dodjeljuje za roman pisan na hrvatskom jeziku izdan kod nakladnika registriranog u Hrvatskoj. Uz promidžbu autora, cilj je nagrade promicanje domaćeg izdavaštva.

U proteklih devet godina nagradu su dobili Olja Savičević Ivančević ("Adio kauboju"), Sibila Petlevski ("Vrijeme laži"), Dalibor Šimpraga ("Anastasia"), Tahir Mujičić ("Budi Hamlet, pane Hamlete"), Drago Glamuzina ("Tri"), Zoran Malkoč ("Roki Raketa"), Ivica Đikić ("Sanjao sam slonove") i Slobodan Šnajder ("Doba mjedi").

Na deset godina nagrade osvrnula se glavna urednica tportala Danijela Jozić. Istaknula je kako je riječ o jako važnoj obljetnici, te zahvalila svima – žiriju na predanom radu, trudu i čitanju, nakladnicima i urednicima koji su se u proteklih deset godina prijavljivali na natječaj, te piscima "što i dalje pišu i čine naš život ljepšim".

Svake godine u prosjeku je na natječaj prijavljivano 50-ak romana - dakle ukupno dosad oko 500 knjiga, rekla je Jozić.

"Jako smo ponosni jer su brojke impresivne: tportal mjesečno ima 1,2 milijuna čitatelja - upravo ta čitalačka snaga u kombinaciji s ovakvim jednim hvalevrijednim projektom daje snažan impuls kulturi, književnosti, umjetnicima, čitanju i piscima", poručila je.




IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Okončano suđenje Justinu Bieberu zbog grafita u Riu de Janeiru


RIO DE JANEIRO - Kanadski glazbenik Justin Bieber konačno je završio spor s brazilskim pravosuđem plativši 6000 dolara kazne zbog ispisivanja grafita na pročelju povijesnog hotela u Riju 2013. godine, rečeno je na sudu.

Pop-zvijezdi Bieberu koji je u četvrtak doputovao u Rio gdje treba održati koncert, danas su 23 godine i dopušteno mu je slobodno kretanje zbog "manje prirode zločina protiv brazilske kulturne baštine" koji mu je stavljen na teret.

Novčana kazna je podmirena u svibnju čime je završen slučaj otvoren prije četiri godine te ponovno pokrenut u ožujku kad su nadležne službe doznale da se vraća u Rio.

Uz grafit na hotelu, Bieberova turneja u Brazilu 2013. bila je obilježena i drugim incidentima. Tada 19-godišnji Bieber bio je viđen kako izlazi iz bordela skriven pod plahtom.

Bilo mu je zabranjeno dovesti prostitutke u njegov luksuzni hotel te je nezadovoljni Bieber porazbijao nekoliko predmeta u svojem apartmanu, nakon čega su i on i njegova ekipa bili izbačeni iz hotela.  



Melanija uživa u Hamburgu unatoč sigurnosnim problemima

 
HAMBURG - Unatoč velikim prosvjedima zbog kojih je u hamburškom hotelu ostala dulje nego što je planirano, prva dama Amerike Melania Trump u subotu je tweetala da joj je u Hamburgu jako lijepo.

"Suprug i ja uživali smo u lijepoj večer s brojnim velikim svjetskim liderima", napisala je dan nakon koncerta održanog u hamburškoj Elbphilharmonie.

U jednom je trenutku u petak bilo upitno hoće li prva dama uspjeti stići na koncert, s obzirom na to da je morala odustati od dijela programa predviđenog za supruge čelnika zbog demonstracija koje su je spriječile da izađe iz hotela u kojemu je odsjela.

Kad je napokon izašla iz hotela, koncert je bio odgođen zbog njezina supruga, američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji se u razgovor su ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zadržao dvostruko dulje nego što je protokolom predviđeno.

Američki državni tajnik Rex Tillerson u petak je izjavio da je prva dama pokušala prekinuti razgovor Putin-Trump, kako bi se program nastavio po planu, no nije joj uspjelo.

Promatrači tvrde kako se čini da Melania uistinu uživa u događajima koji prate summit G20. Za vrijeme večere, organizirane nakon koncerta sjedila je pokraj ruskog predsjednika s kojim je razgovarala te se nekoliko puta srdačno nasmijala. Prevoditelj je pritom bio nepotreban, pišu mediji.

U istom je tweetu napisala: "Kada se zemlje udruže i surađuju, svi profitiraju."

Ne zna se je li na taj način aludirala na politiku svojeg supruga koju vodi pod parolom "America First" i često ne vidi potrebu za multinacionalnom politikom.

 

Princeovi video-spotovi na YouTubeu


NEW YORK - Službeni video-spotovi Princea dostupni su od petka na YouTubeu, malo više od godinu dana nakon iznenadne smrti pop legende i deklariranog neprijatelja te sveprisutne video-platforme na internetu.

Video-spotovi nekih od njegovih najpoznatijih pjesama, među kojima "When Doves Cry" i "Let's Go Crazy", sad su dostupni na službenoj stranici YouTubea. Ostali bi trebali slijediti.

Rano dospjevši na internet, Prince je poslije postao njegov gorljivi kritičar, optužujući kako besplatan i sve lakši pristup glazbi on line umanjuje prihode umjetnika.

Glazbenik je čak zaposlio ekipu zaduženu za detektiranje i eliminaciju svih njegovih video-spotova, čak i kratkih isječaka koje su snimili i objavili obožavatelji.

Upitan neposredno prije smrti o tom kategoričnom stavu, Prince je napisao poruku na Twitteru, a potom je brzo obrisao: "Budući da Youtube ne isplaćuje novac, nije li to apsurdno pitanje?"

Prince Rogers Nelson umro je 21. travnja 2016. u 57. godini od predoziranja analgeticima. Od njegove smrti, obitelj pokušava povećati izvore prihoda objašnjavajući kako joj trebaju ta sredstva za zaštitu i održavanje njegove obimne baštine.

 

Madrid: Španjolski akrobat poginuo prije nastupa Green Daya

 
MADRID - Španjolski akrobat poginuo je na rock festivalu u Madridu u petak navečer, nekoliko trenutaka prije nego što je na pozornicu izašao američki bend Green Day.

Organizatori festivala "Mad Cool" izrazili su tugu i sućut, ali nisu objasnili kako se to dogodilo.

Na društvenim mrežama mogu se vidjeti snimke akrobata koji se nalazio visoko iznad publike kako iznenada, s otprilike 30 metara visine, pada na tlo.

Članove Green Daya kritizirali su što su nastavili s nastupom, ali oni izgleda nisu znali što se dogodilo.

"Saznali smo uznemirujuće vijesti kad smo sišli s pozornice. Hrabri umjetnik Pedro izgubio je život u tragičnoj nesreći", objavio je bend rano u subotu.

Organizatori su objavili da su odlučili nastaviti s programom iz "sigurnosnih razloga". Policija istražuje uzroke nesreće.

Festival se nastavlja danas, a među izvođačima su Foo Fighters, Manic Street Preachers i Kings of Leon.



Oceanima će zbog kiselosti zavladati ribe koje ugrožavaju biološku ravnotežu


ADELAIDE - Ihtiološka raznolikost oceana u budućnosti će se značajno smanjiti, a manje vrste riba, koje znanstvenici uspoređuju sa štakorima i bubama na kopnu, zbog acidifikacije oceana ugrozit će biološku ravnotežu i zavladati podmorjem, rezultati su istraživanja australskih znanstvenika objavljeni u časopisu Current Biology.

"Naše trogodišnje istraživanje bilo je nešto poput putovanja kroz vrijeme... uspjeli smo predvidjeti što će se u budućnosti događati s našim ekosustavom i kako bi mogao izgledati omjer ribljih vrsta", rekao je voditelj istraživanja Ivan Nagelkerken sa Sveučilišta Adelaide.

"Ako govorimo o ukupnom broju riba u morima možemo reći da se njihov broj, zbog kiselosti oceana povećava, no istodobno se smanjuje lokalna bioraznolikost", kaže Nagelkerken.

Otprije se zna da se kiselost svjetskih oceana povećava, a ona je sve veća prijetnja morskim vrstama. To je dodatni dokaz da je atmosferski ugljični dioksid, odgovoran za klimatske promjene, odgovoran i za negativne učinke u morskom okolišu. Oceani služe kao odvod ugljičnog dioksida ispuštenog u atmosferu, podsjeća Nagelkerken. Oceani apsorbiraju ugljični dioksid, a vodikiovi ioni se kemijskim procesom otpuštaju, čineći na taj način morsku vodu kiselijom.

Podaci kojima raspolažemo ukazuju na konstantan rast kiselosti u oceanima, a to je izravan rezultat porasta razine ugljičnog dioksida u atmosferi, zbog čega je i utjecaj na brojne organizme u oceanima i moraima iznimno velik.

Čovjek je najodogovorniji za to što je 30 posto oceana već sad kiselije nego u prošlim stoljećima, kažu znanstvenici te dodaju da će se stanje samo pogoršavati jer će se sve više ugljičnog dioksida emitirati u atmosferu, većinom kroz fosilna goriva koja izgaraju, poput ugljena, prirodnog plina i nafte.

Nagelkerken je kazao da su i ranije provedena istraživanja ukazivala na to da će klimatske promjene utjecati na smanjenje riblje bioraznolikosti, no sada znanstvenici raspolažu uvjerljivijim argumentima.

Istraživanja ribljih vrsta u prirodnom morskom staništu blizu vulkanskih kanala, gdje je koncentracija ugljičnog dioksida slična onoj kakvu znanstvenici predviđaju za kraj stoljeća, pokazala su da su se u takvom morskom okolišu razmnožile manje i dominantnije ribe, koje su se brže razmnožile, a one manje agresivne i rjeđe vrste u potpunosti su nestale.



Plenković i ministri završili posjet Sarajevu posjetom Berberovoj izložbi

 
SARAJEVO - Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković i njegovi ministri završili su u petak posjet Sarajevu obilaskom izložbe radova Mersada Berbera koja je dan ranije otvorena u reprezentativnom prostoru Vijećnice a neslužbeni dio boravka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine potom su zaključili obredom klasičnim za sve turiste - odlaskom na ćevape.

Plenković i članovi hrvatske vlade u Vijećnicu su stigli u pratnji predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića i njegovih suradnika a tamo su ih dočekali i pozdravili članovi obitelji Berber iz čije privatne zbirke i dolazi najveći broj predstavljenih izložaka dok je drugi dio posuđen iz fundusa Bošnjačkog instituta u Sarajevu.

Izložba pod naslovom "Bosanska alegorija" posthumna je retrospektiva radova velikog hrvatskog umjetnika bosanskohercegovačkih korijena.

Publici su predstavljena neka od najznačajnijih Berberovih djela koja su nastajala od 60-ih godina prošlog stoljeća.

Uz nekoliko desetaka njegovih najpoznatnijih radova sarajevskoj je publici prvi puta postalo dostupno Berberovo monumentalno ulje na platnu "Splav meduza" rađeno u čast slikara Theodorea Gericaulta.

 

Musk u Australiji gradi bateriju koja je budućnost obnovljivih izvora energije


SYDNEY – Poduzetnik i milijarder Elon Musk u petak je obećao da će u Australiji izgraditi najveću litij-ionsku bateriju za pohranu energije iz obnovljivih izvora.

Čelnik tvrtke Tesla otkrio je da će izgraditi bateriju od 129 megawatta za pohranu energije koju će proizvoditi park vjetroelektrana francuske tvrtke Neoen's Hornsdale koji je trenutno u izgradnji. Tim se projektom želi poboljšati elektroenergetska mreža u saveznoj državi Južna Australija.

Govoreći u Adelaideu uz premijera te savezne države Jaya Weatherilla, Musk je rekao kako postoji određeni rizik oko izgradnje baterije jer će ona biti daleko najveća dosad.

"Trenutno najveća baterija ima 30 megawatta", naglasio je milijarder.

Nova baterija, koja će biti izgrađena do kraja godine, bit će dovoljno velika da strujom opskrbi 30 tisuća kuća i osigura energiju u hitnim slučajevima kada dođe do nestašice.

Australske vlasti bile su meta žestokih kritika nakon što je u rujnu oluja uzrokovala nestanak struje diljem savezne države, a premijer Malcolm Turnbull za to je optužio agresivnu težnju Južne Australije prema obnovljivim izvorima energije.

Oluja je tada uništila dalekovode i drugu ključnu infrastrukturu, zbog čega 1,7 milijuna stanovnika nekoliko dana nije imalo struje.

Južna Australija je tijekom veljače i ožujka imala i planirana ograničenja tršenja struje zbog navodne nestašice energije.

"Pohranjivanje u baterije je budućnost energetskog tržišta naše države, a oči svijeta će pratiti naše vodstvo u tom području", istaknuo je Weatherill.

Profesor Ian Lowe sa sveučilišta Griffith u australskom Queenslandu naglasio je da je jeftina pohrana električne energije "jedina teškoća koji nas sprječava da svu energiju dobivamo iz vjetra i od sunca".


 
Ostaci morskog psa stari 400 milijuna godina otkriveni u Peruu


LIMA - Fosilni ostaci morskog psa stari 400 milijuna godina otkriveni su na obali jezera Titicaca na jugoistoku Perua, objavilo je u petak ministarstvo kulture te južnoameričke zemlje.

"Radi se o najstarijem dosad otkrivenom kralježnjaku u Peruu", istaknuo je Leonardo Zevallos, paleontolog pri ministarstvu.

Zevallos je objasnio da su kosti morskog psa iskopali studenti sveučilišta Puno na nalazištu Imarrucos, u okrugu Taraco.

To je nalazište na 3800 metara visine, na obali jezera koji dijeli Peru i Boliviju.

Otkriveni ostaci koji potječu iz geološkog razdoblja Devon dvije su čeljusne kosti i jedna peraja, istaknuo je Zevallos.

Devon se smatra razdobljem riba jer su se u njemu javili prvi kralježnjaci, ribe, a zatim vodozemci, pretci sisavaca, navodi ministarstvo kulture.

 

Gonoreja postaje neizlječiva, upozorava WHO


ŽENEVA - Zaraza gonorejom je u porastu, ali liječnicima nedostaju lijekovi koji bi bili učinkoviti u borbi s otpornom bakterijom koja uzrokuje spolnu bolest, upozorila je u petak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Dvije trećine zemalja koje podnose izvješće WHO-o prijavilo je slučajeve u kojima antibiotici više ne djeluju protiv te opasne bakterije.

"Ti bi slučajevi mogli biti samo vrh sante leda, jer siromašne zemlje u kojima je infekcija raširena nemaju sustav dijagnoze i praćenja", rekla je u Ženevi stručnjakinja WHO-a Teodora Wi.

Ta UN-ova agencija procjenjuje da se svake godine gonorejom zarazi 78 milijuna ljudi.

Velika Britanija i SAD prijavile su 2015. porast od više od deset posto, a broj slučajeva među gay populacijom u Francuskoj udvostručio se između 2013. i 2015.

Stopa zaraze najveća je u Africi gdje se svake godine zarazi jedan od deset muškaraca.

Glavni uzrok je nekorištenje prezervativa, povećana mobilnost ljudi, kao i loš nadzor i neodgovarajuće liječenje, kažu u WHO-u.

Gonoreja može zaraziti genitalije, rektum i grlo te uzrokovati neplodnost.


Mexiko: rođena mladunčad vrste vuka u izumiranju


MEXICO CITY - Sedam vučića koji pripadaju vrsti vuka u izumiranju okotilo se u meksičkom Zoološkom parku Los Coyotes, na radost timaritelja zoološkog vrta.

"Očekivali smo četiri, pet vučića, no ženka 'Pearl', koja pripada vrsti meksičkog vuka Canis lupus baileyi, okotila ih je čak sedam", kazao je ravnatelj Arturo Gayosso.

"Ta rijetka vrst je genetski različita podvrsta sivog vuka. Živi većinom na jugozapadu Sjedinjenih Država, kao i na sjeveru i središnjem dijelu Meksika", pojasnio je Gayosso.

Populacija meksičkog vuka počela je drastično padati početkom 20. stoljeća s nestankom njegova plijena, crvenog jelena i 'wapitija' - srodnika običnog jelena, kako su ih zvali pripadnici sjevernoameričkih Indijanaca iz plemena Shawnee i Cree.

Od sredine 20. stoljeća meksički vuk je proglašen ugroženom vrstom u SAD-u i Meksiku.

 



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus