17:54, 21. Listopad 2018

kultura...

Kultura, 8. siječnja 2017.

Objavljeno: 07.01.2018 u 22:06
Pregledano 196 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 8. siječnja 2017.

ZAGREB, 8. siječnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Održana komemoracija u povodu smrti arheologinje Ivane Iskre-Janošić


VINKOVCI - U povodu smrti vinkovačke arheologinje, muzejske savjetnice Ivane Iskre-Janošić, koja je u četvrtak preminula u Vinkovcima u 76. godini, u ponedjeljak je u Gradskoj vijećnici održana komemoracija na kojoj su o pokojnici i njezinu radu u arheologiji govorili ravnatelj Gradskog muzeja Vinkovci Danijel Petković, kustos Arheološkog odjela vinkovačkog muzeja Hrvoje Vulić te arheolog Aleksandar Durman s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

"Ivana Iskra-Janošić na životnom, stručnom i profesionalnom putu izgradila je mnogobrojne spomenike ne toliko sebi u čast koliko u čast ovoga grada i profesije kojoj je pripadala i kojoj je vjerno služila s ciljem zaštite arheološke kulturne baštine grada Vinkovaca", kazao je ravnatelj Gradskog muzeja Danijel Petković.

Po riječima kustosa Arheološkog odjela Gradskog muzeja Vinkovci Hrvoja Vulića, Ivana Iskra-Janošić, tijekom 25 godina rada, kao jedini arheolog u Gradskom muzeju Vinkovci, iskopala je oko 37.000 četvornih metara površine arheoloških nalazišta, a osim arheoloških iskapanja u više navrata spašavala je povijesne objekte u središtu Vinkovaca.

"Jednu od najvećih bitaka koju je vodila bilo je spašavanje zgrade Galerije "Slavko Kopač" koju je nadležna služba zaštite iz Osijeka željela srušiti. Upravo se Ivana Iskra-Janošić izborila za proglašenje zaštićene arheološke zone u Vinkovcima", kazao je Vulić.

Podsjetivši kako je Gradski muzej Vinkovci u studenom prošle godine organizirao stručni skup koji je dijelom bio posvećen i Ivani Iskri-Janošić u prigodi njezinih 75 godina života, arheolog Aleksandar Durman prisjetio se svog prvog dolaska u Vinkovce 1977. godine i suradnje s Ivanom Iskrom-Janošić.

"Četiri dana nakon toga skupa dobio sam državnu nagradu za znanost od predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović. Došao sam primiti nagradu, a pod rukom sam držao knjigu 'Vinkovci-najstariji europski grad' koju sam uspio predati predsjednici Grabar Kitarović, a koja je, pogledavši ju, kazala mi kako će Hrvatska kada 2020. preuzme predsjedanje EU, kao najvažniju stvar, pokazati da ima najstariji europski grad", naveo je Durman.

Komemoraciji je nazočio velik broj kolega, prijatelja i članova obitelji i rodbine Ivane Iskre-Janošić među kojima i vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić.

Ivana Iskra-Janošić rođena je 1942. u Dugoj Resi, a realnu gimnaziju završila je u Prijedoru (BiH), nakon čega je upisala jednopredmetni studij arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 1965. i iste se godine zaposlila na Arheološkom institutu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je radila do 1968., kada je preuzela poslove kustosice u Gradskome muzeju Vinkovci. Tijekom rada napredovala je do zvanja muzejske savjetnice. Radeći kao kustosica, obavljala je i poslove direktorice Gradskog muzeja Vinkovci u razdoblju od 1970. do 1991. godine. Za vrijeme svog dugogodišnjeg rada u svojstvu voditeljice obavljala je arheološka istraživanja na antičkim lokalitetima u Pakoštanima i Mulinama (na Ugljanu), u Vučedolu i Bapskoj, na srednjovjekovnim lokalitetima Borinci, Meraja i Vinkovci te sva veća iskopavanja na području Vukovarsko-srijemske županije.

Za svoj rad odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Datum ukopa odredit će se naknadno.



Kazalište Cameri iz Tel Aviva u ZKM-u 18. i 19. siječnja


ZAGREB - Zagrebačko kazalište mladih (ZKM) ugostit će u četvrtak i petak 18. i 19. siječnja Kazalište Cameri iz Tel Aviva s predstavom "Došao konj u kafić" po nagradom Man Booker International ovjenčanu romanu istaknutog izraelskog književnika Davida Grossmana.

Kako se ističe u najavi, radnja komedije "Došao konj u kafić", smještena u podrum industrijske zone gradića u Izraelu, odvija se tijekom završnog nastupa stand-up komičara Dovaleha Greensteina. Do obrata dolazi kad pred publiku, koja uključuje dvoje njegovih prijatelja iz djetinjstva, iznosi ozbiljnu moralnu dvojbu: izbor koji je učinio između dvoje najmilijih ljudi. Grube i britke pošalice iznenada se obrću u balansiranje između crnog humora i zajedljive satire, ljubavi i izdaje, čežnje i žaljenja.

"U standup komediji sve je, kao i u životu, moguće. U večeri svoga posljednjeg nastupa, kojim ujedno obilježava rođendan, Dovaleh Greenstein više nema što izgubiti", stoji u najavi.

David Grossman (1954.) jedan je od najznačajnijih suvremenih književnika svijeta, istaknuti ljevičarski aktivist koji se ubraja među 100 najutjecajnijih svjetskih mislilaca. Autor je četrnaest proznih i publicističkih knjiga prema kojima su snimljena i tri filma, te koje su prevedene na više od 30 jezika. Napisao je i desetak knjiga za djecu, dječjih opera i igara. Dobitnik je brojnih uglednih nagrada, a za roman "Došao konj u kafić" dobio je 2017. godine nagradu Man Booker International, međunarodnu inačicu prestižne britanske književne nagrade Man Booker.

Scensku adaptaciju romana potpisuju Micha Levinson, Avner Ben Amos i Dror Keren, višestruko nagrađivani glumac koji u predstavi i glumi te potpisuje i režiju. Glume još Aya Granit Shva, Yigal Zacks i Yossi Yarom. Scenu i kostime osmislila je Svetlana Berger, oblikovanje svjetla potpisuje Adi Shimroni, glazbu Eldad Lidor a animaciju Sariel Keslasi.

Predstava u Zagrebu gostuje u sklopu programa "Europsko kazalište u ZKM-u".



Alem Korkut izlaže u Kući za ljude i umjetnost Lauba


ZAGREB - Jedan od najznačajnijih kipara srednje generacije, Alem Korkut, predstavit će se samostalnom izložbom "Tijelo", koja se otvara u četvrtak, 11. siječnja, u sklopu ciklusa izložbi "Hrvatska umjetnost danas" Kuće za ljude i umjetnost Lauba.

Korkut će izložiti seriju dvanaest skulptura varijabilnih oblika, koje čine jedinstvenu tematsku i oblikovnu cjelinu, 'kiparsku instalaciju'.

Kako je najavljeno, riječ je o svojevrsnim "maketama bivanja" koje nam se nižu pred očima poput kakve antropomorfne slikovnice. "One nemaju primarno informativnu vrijednost, već služe oblikovanju određenih asocijacija o promjenjivosti i prolaznosti. Izdužene skulpture koje kao da se otapaju pred očima promatrača simbol su tjeskobe, nestalnosti, prolaznosti i propadanja", dodaje se.

Iz Laube ocjenjuju kako se Korkutovo promišljanje skulpture kreće između prostornog, taktilnog i materijalnog do dematerijalizacije skulpture. "Bez obzira koje materijale, žanrove i metode koristio, ostaje vjeran propitivanju medija kiparstva, prolaznosti i skulpturalne procesualnosti u smislu raspadanja same materije ili namjerne izmjene stanja u određenom periodu", napominje se.

Alem Korkut (1970., Travnik) studirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i u Zagrebu, gdje je diplomirao 1997. godine.

Autor je više javnih skulpura: u Pazinu, spomenika biciklu u Koprivnici (2005.), spomenika palim braniteljima Domovinskog rata u Šibeniku (2006.), Karlovcu (2009.) i Koprivnici (2016.).

Dobitnik je Velike nagrade 27. salona mladih u Zagrebu, godišnje nagrade HDLU-a za mladog umjetnika 2004. godine, Velike nagrade Splitskog salona 2009. godine, te treće nagrade na izložbi T-HT nagrada@msu.hr 2011.

Izlagao na više od trideset samostalnih i oko sto i pedeset skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 1998. do 2007. član HZSU. Od 2004. član Umjetničke organizacije Atelieri Žitnjak. Od 2007. predaje kiparstvo na ALU u Zagrebu.

Njegova izložba u Laubi će biti otvorena do 3. veljače.



Obilježavanje 50 godina od umjetničke akcije Crveni Peristil

 
SPLIT - Na Peristilu će se u srijedu i četvrtak obilježiti 50 godina od umjetničke akcije Crveni Peristil u kojoj su umjetnici taj splitski trg obojali crvenom bojom, najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare.

Akcija je provedena 11. siječnja 1968. godine i, kako ističu organizatori njezina obilježavanja, smatra se jednim od ikoničkih umjetničkih događaja koji su obilježili ne samo splitsku i hrvatsku umjetničku praksu nego i najavili novu stvaralačku paradigmu koja je, smatraju, zauvijek promijenila vizualnu umjetnost i odredila vizualnu kulturu kakvu danas imamo.

Petar Grimani rekao je kako je s tom akcijom povezan direktno i indirektno, s obzirom na da je ona dio splitske tradicije iz koje je ponikao. "To je jedan vrijedan i bitan rad koji je obilježio epohu ne samo u Splitu nego i puno šire. Ona je izvor našeg suvremenog nacionalnog i šireg identiteta. Mislim da ćemo s ovom proslavom doprinijeti da Crveni Peristil ostane tamo gdje mu je mjesto i da ostane vidna markacija naše kulture", izjavio je Grimani.

Povjesničar umjetnosti i novinar Zlatko Gall istaknuo je da cijela priča o Crvenom Peristilu ima likovnu, umjetničku, ali i subkulturnu dimenziju, jer je samaakcija trajno obilježila prostor toga trga i dala mu izrazito jako kulturno značenje koje se do danas provlači.

"Gledati danas Crveni Peristil samo kao umjetnički čin ili kao odraz različitih smjernica mislim da je jednoznačno budući da se kroz priču o toj akciji prelama mnogo smjernica koje su i danas aktualne. Valja gledati i kontekst godine i vremena kad se to dogodilo. To je 1968. godina u kojoj je skupina splitskih marginalaca iz apsolutne provincije skupila mladiće koji su studirali na tadašnjoj Pedagoškoj akademiji i koji su u grad unijeli jedan dio hipijevštine i bunta", kazao je Gall.

Branko Franceschi napominje da je osim o faktografiji važno razgovarati i o utjecaju i značenju te akcije kao jednoga od ključnih radova neoavangardne umjetničke prakse s kraja šezdesetih godina na svjetskoj razini. Crveni Peristil uveo je principe i strategiju skandala u javni prostor te ustanovio principe na kojima se danas u potpunosti zasniva suvremeni umjetnički pristup, rekao je Franceschi i dodao kako je riječ o prvom umjetničkom radu koji je u sebi objedinio sve ono što čini strategiju današnjih umjetnika.

Organizator obilježavanja je umjetnik Petar Grimani po želji Slavena Sumića. jednoga od sudionika akcije. Program počinje u srijedu u 18 sati na mjestima na kojima su se okupljali sudionici akcije, u kavani Lvxor gdje će se održati okrugli stol na temu značenja i utjecaja te umjetničke akcije, a na kojemu će uz Grimanija sudjelovati i Igor Grubić, autor Crvenog Peristila, te teoretičarke i povjesničarke umjetnosti Suzana Marjanić i Ana Peraica. Moderator okruglog stola bit će ravnatelj Galerije umjetnina Split Branko Franceschi. Nakon toga u 20 sati u Kinoteci Zlatna vrata prikazat će se 97-minutni film Želimira Žilnika "Rani radovi 1969.". U četvrtak, u 18 sati u kavani Lvxor održat će se razgovor sa Slavenom Sumićem i Jakšom Fiamengom, a moderator će biti Zlatko Gall. Za to će vrijeme, od 18 do 23 sata, na Peristilu biti izvedena svjetlosna instalacija.



Moskovski cirkus na ledu 19. siječnja u Lisinskom


ZAGREB - Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u Zagrebu ugostit će u petak 19. siječnja 'Moskovski cirkus na ledu', rusku cirkusku skupinu koja spaja tradicionalan cirkus s modernim akrobacijama na ledu u izvedbi najavljenoj kao jedinstveni spektakl čarolije ljudskog pokreta koja graniči s nemogućim.

Cirkus je prije više od 50 godina osnovao režiser sovjetskog doba A.G. Arnold pod imenom "Cirkus na ledu", jedinstven u svijetu.

"Ta originalna i hrabra ideja da se nevjerojatne akrobacije održavaju na ledu, ne bi bila moguća bez Arnoldova iskustva u cirkusu, kinu, glazbenim i baletnim nastupima od režije, koreografije do kostimografije", stoji u najavi.

Danas je Moskovski cirkus na ledu postavio nove standarde u izvedbi, po čemu je poznat ne samo u Rusiji već i diljem svijeta, a dosad ga je pogledalo preko 200 milijuna gledatelja u 50 država svijeta.

"Ovaj tradicionalni cirkus u kombinaciji s modernim akrobacijama i pomaknutim granicama ljudskih mogućnosti, svakom posjetitelju provocira maštu i budi emocije. Od spektakularnih kostima, dinamičnih i vrtoglavih cirkuskih točaka na ledu do klaunovskih skečeva, ta fantastična skupina predstavlja vrhunsku ekstravaganciju i autentičnu umjetnost cirkusa", ističe se u najavi.



U srijedu svečana 700. izvedba opere "Ero s onoga svijeta" na sceni HNK-a Zagreb


ZAGREB - Jedna od najatraktivnijih hrvatskih opera, "Ero s onoga svijeta" Jakova Gotovca, sastavni dio zagrebačkog opernog repertoara od praizvedbe 1935. godine, proslavit će u srijedu 10. siječnja u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu svoju svečanu 700. izvedbu, kojom će tom prilikom ravnati maestro Zoran Juranić a u glavnim će ulogama nastupiti Stjepan Franetović, Valentina Fijačko, Dubravka Šeparović Mušović, Siniša Štork i Ljubomir Puškarić.

"Doživjeti 700. izvedbu zaista je impozantan podatak. U opernom repertoaru postoje opere koje su vječno na repertoaru - spomenimo kao primjer Verdijeve opere 'Rigoletto', 'Trubadur', 'Traviata'; opere koje nakon praizvedbe nestaju sa repertoara, opere koje se u pojedinim vremenskim periodima obnavljaju pa ponovno nestaju sa repertoara... Specifičnost je 'Ere' da je to djelo nastalo u 20. stoljeću te je izrazito nacionalno obojeno, i u svom libretu i u melosu. To bi naoko moglo ograničiti njegovu izvedbenu popularnost i širinu izvedbi, no u slučaju opere 'Ero s onoga svijeta' to se nije dogodilo", kazao je u povodu velike obljetnice ravnatelj Opere zagrebačkoga HNK-a Nikša Bareza.

"Možemo s ponosom i zadovoljstvom konstatirati da je 'Ero' ostao neprestano na repertoaru od svoje praizvedbe te da nije izgubio svježinu i neposrednost što je odlika iznimno malog broja djela, ali i potvrda genijalnog stvaralačkog procesa Jakova Gotovca", dodao je.

Komična opera "Ero s onoga svijeta", najuspješnije je i najpopularnije djelo Jakova Gotovca. Skladana prema libretu Milana Begovića, svoju je praizvedbu imala 2. studenoga 1935. godine i od tada je gotovo konstatno sastavni dio zagrebačkoga opernog repertoara i repertoara svih hrvatskih nacionalnih kuća.

Kao jedna od najuspjelijih slavenskih komičnih opera, doživjela je izvedbe u više od stotinu inozemnih kazališnih kuća, a njezin je libreto preveden na bugarski, češki, engleski, njemački, talijanski, finski, mađarski, slovački i slovenski jezik. Brojni osvrti o predstavama postavljenim na stranim pozornicama ocjenjuju 'Eru' zaštitnim znakom hrvatske opere, koji prenosi pjesme i plesove svoje domovine u svijet, pri čemu su dramska riječ i glazba idealno spojene.

"Glazbeni kolorit, bujna orkestracija, živahni ritmovi, pjevne vokalne linije koje neprekinuto teku u uskoj su vezi s iznimnim libretom Milana Begovića prepunim duhovitih i domišljatih stihova. Glavni lik opere i pokretač radnje je Mića, mladić iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore. Dok pokušava pronaći djevojku s kojom bi se oženio, na majčin se savjet prikazuje kao siromah, kao Ero s onoga svijeta, jer želi biti siguran da ga odabranica Đula iskreno voli. Iako je mnoge prevario, na kraju mu je sve oprošteno i on dobije djevojku koju ljubi. Efektan baletni finale opere, furiozna tempa, svojevrsna je oda pučkom načinu života, u kojem glazba prožeta etnosom dalmatinskoga zaleđa dolazi u prvi plan", stoji u najavi.

Posljednja inscenacija "Ere s onoga svijeta" u režiji Krešimira Dolenčića premijerno je izvedena 9. svibnja 1992. godine pod ravnanjem Lorisa Voltolinija, u scenografiji Dalibora Laginje, kostimima Inge Kostinčer, koje je obnovila Dženisa Pecotić, oblikovanju svjetla Vladimira Kazde, koreografiji Margarete Froman, koju je prenio Zvonimir Reljić, i scenskome pokretu Ioana Barbua, te je od tada dio repertoara Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Svečanom, 700. izvedbom dirigirat će Zoran Juranić, a u njoj će sudjelovati Siniša Štork (Gazda Marko), Dubravka Šeparović Mušović (Doma), Valentina Fijačko Kobić (Đula), Stjepan Franetović (Mića-Ero),  Ljubomir Puškarić (Mlinar Sima), Ana Zebić Kostel (Čobanče), Neven Mrzlečki (Momče) te solisti Baleta HNK u Zagrebu, uz zbor i orkestar Opere HNK-a Zagreb.



Završeno snimanje završnog dijela trilogije Anđela Jurkasa, "Happy End"


ZAGREB - Nakon desetak mjeseci u Zagrebu je završeno snimanje trećeg dugometražnog igranog filma redatelja i scenarista Anđela Jurkasa, komedije "Happy End", završnog dijela njegove debitantske trilogije.

Riječ je o zaključnom dijelu iz trilogije o muško ženskim odnosima, započete ljubavnom komičnom dramom "Zbog Tebe" (2016.), a nastavljene  romantičnom komedijom "Fuck Off I Love You (2017.), čija se kino premijera očekuje krajem listopada tekuće godine, izvijestili su promotori filma.

Ta "neobična priča o dvojici mladića u vrtlogu seksa droge i pića koji jednog dana shvate kako su žene mitska bića te im krenu pomagati bez pokrića", najavljuje se kao film o seksu, politici, religiji, medijima i celebrityjima na balkanski način .

Autori ga opisuju kao "komediju živopisnih strip likova, oživljenih Beavis & Butthead karaktera, South Park i Alan Ford junaka".

Zaplet se odvija oko dvojice kvartovskih prijatelja i gubitnika koji se, gonjeni besperspektivnošću i nezaposlenošću, sjete kako mogu pomoći sebi, a potom i društvu, ponajprije ženama u nevolji.

Iako nije baš sasvim jasno čime se bave, postaju viralni hit, sve dok stvari ne krenu krivim smjerom nakon što se dotaknu maloljetne kćeri zagrebačkog gradonačelnika.

Po riječima redatelja, "Happy End" je drugi naziv za "autoironičan pristup sebi samima i smijanje našem mentalitetu, Balkanu, Hrvatskoj i Rvackoj, paralelnoj stvarnosti u kojoj jedni žive i uživaju najdivniju zemlju i ljude na svijetu, a drugi preživljavaju idiote i morone, od vrha vlasti do susjednih vrata".

"To je priča o karakterima ljudi, politike i medija ovih podneblja kroz koju bi htjeli podsjetiti buduće gledatelje na onu važnu drevnu vještinu i zaboravljenu disciplinu - smijanje", ustvrdio je.

Film je sniman u Zagrebu i Beogradu, na Zrću te u Los Angelesu, a u glavnim ulogama su Dino Škare, Jelena Perčin, Barbara Nola, Iskra Jirsak, Dora Lipovčan, Karmen Sunčana Lovrić, Gordana Džepina, Lucija H. Kajić, Nika Ostoić, Iva Richtermoc, Dino Škare, Clea Livingston, dok su od međunarodnih glumaca tu talijanski glumac Giusseppe Panico i nigerijski George Ginikachukwu Opurum te beogradska glumica i voditeljica Iva Štrljić.

U filmu se pojavljuju i Massimo Savić, Edo Maajka, Fil Tilen, bivši reper danas slastičar Stiv Kahlina a ka El Bahattee, TV voditelji Aleksandar Stanković i Dalibor Petko, redatelji Kristijan Milić, Danilo Šerbedžija, Irena Škorić, modni stručnjak Nenad Korkut, književnica Milana Vlaović, grafiti umjetnici Slaven Lunar Kosanović i Vlado Mosk Tomić.

Jednu od osamdesetak uloga ima i prerano preminuli novinar, književnik, glazbenik i multimedijski umjetnik Ante Perković, koji je tumačio uličnog Gitarističkog Boga, što je svojevrsna posveta Zelenom Zubu Dušana Kojića iz filma "Kako je propao rokenrol".

Fotografiju potpisuje Danijel Kovačević, montažu Robert Ferenc (Ratio VP), a glazbu Hrvoje Marjanović, Vladimir Tomić Mosk te stalni suradnik Dalibor Grubačević.

Kao i prethodna dva filma trilogije, "Happy End" je sniman bez financijske potpore HAVC-a i ostalih državnih tijela, u koprodukciji nekoliko tvrtki – DOP Produkcija, Ratio Video Production, Studio 25, Media Park i HI Studio.



Japanska umjetnica Akiko Sato stvara u Stalnom postavu MUO-a


ZAGREB - Japanska umjetnica Akiko Sato posebna je gošća Muzeja za umjetnost i obrt (MUO), u čijoj se dvorani Sakralne umjetnosti ovih dana nalazi njezin privremeni radni studio gdje stvara svoje nove radove, koje će predstaviti na izložbi "Draw Attention!", što se 16. siječnja otvara u tom zagrebačkom muzeju.

Umjetnica, koja već više godina boravi u Hrvatskoj, inspiraciju za svoj novi ciklus temelji na muzejskim zbirkama izloženima u Stalnom postavu MUO-a, a odlučila se za medij crteža na svili kao elementarni, prirodni alat likovnog mišljenja i izražavanja, kojim se prvi put predstavlja javnosti. 

Krajnji rezultat njezina rada u MUO bit će serija ambijentalnih crteža koji, napominje se u najavi izložbe, ovješeni usred izložbenih dvorana stvaraju prostorne kompozicije u kojima dolaze do izražaja novi odnosi među muzejskim predmetima.

"Odabirući figuralne motive, poglavito ljudske i životinjske likove u različitim varijacijama od mitoloških ili sakralnih junaka i alegorija do građanskih portreta, komemorativnih poprsja i dekorativnih figurina, Akiko skicira tihe stanovnike muzejskih zbirki gledajući na njih kao simboličke predstavnike snažnih osjećaja i psiholoških značenja", dodaje se.

Izložba, koja je dio ciklusa "Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO", bit će otvorena do 31. ožujka.



Riječki karneval od 17. siječnja do 14. veljače


RIJEKA – Ovogodišnji Riječki karneval bit će kraći, trajat će manje od mjesec dana, od 17. siječnja do 14. veljače, ali će, kao i svake godine, obilovati maškaranim događanjima i kulminirati u velikoj  Međunarodnoj karnevalskoj povorci u kojoj će 11. veljače na Korzu plesati tisuće domaćih i inozemnih maškara.

Prema podacima iz turističke zajednice Grada Rijeke, Riječki karneval počet će 17. siječnja na blagdan sv. Antona ili Antonju, kada će riječke karnevalske i tradicijske skupine u naseljima Pašac, Pehlin i Zamet, te uz zvuke Antonjskog roga, podići Pusta, lutku okrivljenu za sve loše u prethodnoj godini.

Izborom kraljice Riječkog karnevala i primopredajom ključeva grada meštru Toniju i maškarama 19. siječnja počet će maškarane ludosti i događanja. Kao i prethodnih godina, očekuje se puno maškaranih događanja, od maskiranih plesova, balova, koncerata i predstava, do maškaranog rallyja, natjecanja snowboardera, humanitarnih događanja..

Tisuće malih maškarica, djece iz osnovnih škola i vrtića,  očekuje se  27. siječnja na riječkom Korzu u Dječjoj karnevalskoj povorci, dok će Međunarodna karnevalska povorka, velika završnica Riječkog karnevala, u kojoj svake godine sudjeluju tisuće domaćih i inozemnih  maškara sa stotinjak alegorijskih kola, biti održana 11. veljače.

Slijedi paljenje Pusta, a Riječki karneval, kao i u cijelom Hrvatskom primorju, završit će na Pepelnicu ili Čistu srijedu 14. veljače, kada počinje korizma.

Obnovljeni Riječki karneval prvi put je održan 1982.., kada su riječkim Korzom prošetale samo tri maškarane grupe -  "Lako ćemo", "Pehinarski feštari" i "Halubajski zvončari.“



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Dodjela Zlatnih globusa u znaku borbe protiv seksualnog zlostavljanja

LOS ANGELES - Snažni govori i poruke jedinstva dominirali su u nedjelju 75. dodjelom Zlatnih globusa, prvom dodjelom nagrada u Hollywoodu nakon niza seksualnih skandala koji su pogodili filmsku industriju, a filmske zvijezde su u znak potpore žrtvama nosile crninu.

Najveći dobitnici Zlatnih globusa, američkih filmskih i televizijskih nagrada za 2017. koje dodjeljuje Udruga stranih novinara na radu u Hollywoodu, bili su film "Tri plakata izvan grada" te serija "Male laži".

Važan trenutak večeri bio je kad je producentica, voditeljica i glumica Oprah Winfrey dobila nagradu Cecil B. DeMille za životno djelo.

"Reći našu istinu najmoćnije je oruđe koje imamo. Posebno sam ponosna i inspirirana svim ženama koje su osjetile da su dovoljno jake da dignu glas i podijele svoje osobne priče", izjavila je dobitnica Winfrey.

"Jako dugo se žene nije slušalo ili im se nije vjerovalo ako su se usudile reći istinu naspram moći tih muškaraca. Ali gotovo je s njima!", dodala je ona primivši ovacije i izazvavši suze glumica u plesnoj dvorani Beverly Hiltona.

Producenta Harveyja Weinsteina koji je vladao Hollywoodom desetljećima optužilo je više od 100 žena za zlostavljanje, seksualno napastovanje ili silovanje a njegov je pad izazvao šokantni val u čitavom svijetu i svim sektorima filmske profesije.

Naknadno je niz filmskih uglednika poput Kevina Spaceyja i Dustina Hoffmana optuženo za seksualno zlostavljanje.

"Tri plakata izvan grada", film o majci koja traži pravdu uz pomoć tri oglasne ploče i osuđuje inerciju policijske istrage nakon ubojstva kćeri, nagrađen je za najbolji dramski film a osvojio je ukupno četiri Zlatna globusa.

Glavna glumica u filmu Frances McDormand, scenarij redatelja i scenarista Martina McDonagha i glumac u sporednoj ulozi Sam Rockwell također su nagrađeni.

"Lady Bird" redateljice Grete Gerwig osvojila je Zlatni globus u kategoriji najbolje komedije ili mjuzikla a glavna glumica Saoirse Ronan nagradu za najbolju glumicu u komediji ili mjuziklu.

Među televizijskim ostvarenjima, mini-serija "Male laži" trijumfirala je s Globusima za najbolju mini-seriju i nagradama za glavnu glumicu Nicole Kidman u ulozi pretučene žene, Alexandera Skarsgarda u ulozi njezina nasilnog supruga te Laure Dern za ulogu majke djevojčice zlostavljane u školi.

Dramska serija "Sluškinjina priča" koja oslikava apokaliptički svijet u kojem je SAD u rukama fundamentalističke sekte koja plodne žene drži u ropstvu, osvojila je nagradu za najbolju seriju a glumica Elisabeth Moss za najbolju glumicu.

Gotovo svi sudionici večeri bili su odjeveni u crno odazivajući se pozivu glumica i organizacije Time's Up koju su utemeljila velika ženska imena Hollywooda poput Natalie Portman i Jessice Chastain za financiranje obrane žrtava seksualnog zlostavljanja na poslu.

Filmska drama o terorizmu "Iz ništavila" njemačkog redatelja turskog podrijetla Fatiha Akina dobila je nagradu za najbolji film na stranom jeziku.

Slijede dobitnici nagrada u ključnim kategorijama:

NAJBOLJI DRAMSKI FILM

"Tri plakata izvan grada"

NAJBOLJA KOMEDIJA ILI MJUZIKL

"Lady Bird"

NAJBOLJI DRAMSKI GLUMAC

Gary Oldman - "Darkest Hour"

NAJBOLJA DRAMSKA GLUMICA

Frances McDormand - "Tri plakata izvan grada"

NAJBOLJI GLUMAC U KOMEDIJI ILI MJUZIKLU

James Franco - "The Disaster Artist"

NAJBOLJA GLUMICA U KOMEDIJI ILI MJUZIKLU

Saoirse Ronan - "Lady Bird"

NAJBOLJI REDATELJ

Guillermo del Toro - "Oblik vode"

NAJBOLJI SCENARIJ

Martin McDonagh - "Tri plakata izvan grada"

NAJBOLJI SPOREDNI GLUMAC

Sam Rockwell - "Tri plakata izvan grada"

NAJBOLJA SPOREDNA GLUMICA

Allison Janney - "Ja, Tonya"

NAJBOLJI ANIMIRANI FILM

"Coco i velika tajna"

NAJBOLJI STRANI FILM

"Iz ništavila" - Njemačka/Francuska

NAJBOLJA ORIGINALNA PJESMA

"This Is Me" - "Najveći showman"

NAJBOLJA DRAMSKA SERIJA

"Sluškinjina priča"

NAJBOLJA TELEVIZIJSKA KOMEDIJA ILI MJUZIKL

"The Marvelous Mrs. Maisel"

NAJBOLJI GLUMAC U TV DRAMI

Sterling K. Brown - "This Is Us"

NAJBOLJA GLUMICA U TV DRAMI

Elisabeth Moss - "Sluškinjina priča"

NAJBOLJI GLUMAC U TV KOMEDIJI ILI MJUZIKLU

Aziz Ansari - "Master of None"

NAJBOLJA GLUMICA U TV KOMEDIJI ILI MJUZIKLU

Rachel Brosnahan - "The Marvelous Mrs. Maisel"

NAJBOLJA MINI-SERIJA

"Male laži"


Umrla francuska pop zvijezda France Gall

 
PARIS - Pjevačica France Gall, čiji su je hitovi, uključujući pobjedničku pjesmu na Eurosongu učinili ikonom francuske pop glazbe, umrla je u nedjelju u 70. godini.

Gall, čiji je otac pisao pjesme za velikane poput Edit Piaf i Charlesa Aznavoura, postala je poznata kao tinejdžerica, uz pomoć legendarnog pjevača i autora Sergea Gainsbourga.

Surađivali su na hitu "Poupee de cire, poupee de son" koja je Francuskoj donijela pobjedu na Eurosongu 1965.

Gall je druga francuska zvijezda iz 60-tih godina prošlog stoljeća koja je preminula u posljednja dva mjeseca, nakon smrti rok zvijezde Johnnya Halldaya zvanog "francuski Elvis" početkom prosinca prošle godine.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus