21:28, 23. Travanj 2018

kultura...

Kultura 8. prosinca 2017.

Objavljeno: 08.12.2017 u 00:30
Pregledano 341 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 8. prosinca 2017.

ZAGREB 8. prosinca 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Izložba fotografija o baletu na riječkom Korzu

RIJEKA - Na riječkom Korzu postavljena je izložba fotografija "Baletni habitus" autorice Jelene Janković, koja dokumentira svakidašnji život i rad plesača te teškoće njihova poziva.

  Na crno-bijelim fotografijama velikog formata ove su godine snimljene probe i vježbe balerina i baletana u prostorijama Baleta riječkoga HNK Ivana pl. Zajca.

 U popratnim kratkim tekstovima uz fotografije ističe se koliko je zahtjevan njihov rad, s višesatnim vježbanjem svaki dan i velikom opasnošću od ozljeda, relativno kratkim radnim vijekom i pitanjem što nakon aktivne plesačke karijere. Na fotografijama su prizori iz prostorija za vježbanje s istaknutim mišićavim i gipkim tijelima plesača.

  Izložba na Korzu bit će otvorena do 15. siječnja.

Jelena Janković višestruko je nagrađivana fotografkinja iz Beograda, specijalizirana za fotografiju dramske i plesne umjetnosti.

 
U DHK obilježena 70. obljetnica smrti književnika Zlatka Milkovića

ZAGREB - Sedamdeseta obljetnica smrti hrvatskoga književnika Zlatka Milkovića (1911.-1946.) obilježena je u petak u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.

O Milkoviću i njegovu književnom djelu govorili su književni povjesničari Ivica Matičević i Antun Pavešković, bivši predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić te u ime nakladnika Ognjište, koji je objavio pretisak njegova romana "Zrinjevac" Hrvoje Mirković.

Matičević je istaknuo kako je književnik Zlatko Milković danas gotovo zaboravljen te dodao kako je bio pripovjedač, esejist, književni kritičar i urednik. Naglasio je kako je 1933. objavio roman "Zrinjevac", romansirane biografije o hrvatskom slikaru Josipu Račiću "Buđenje" 1939. i o hrvatskim istraživačima "Braća Seljani", kratki znanstveno-fantastični roman "Tragedija Joakima Pudera" 1942., roman "Tamnicu" također 1942. te novelističku zbirku "Na vrelu" iste te godine.

Podsjetio je kako je napisao i roman "Klović" te dodao kako je nepoznata sudbina tog rukopisa. Neobjavljen mu je i roman pisan u Parizu "Masline na vjetru", rekao je dodavši kako je Milković bio urednik časopisa "Život za Hrvatsku" te dugogodišnji urednik popularne biblioteke BE-L-KA.

Zidić je istaknuo kako je hrvatskoga književnika Zlatka Milkovića smaknula Udba na prijelazu s 1946. na 1947. godinu. Ocijenio je kako Milković pišući romansiranu biografiju o Račiću, zapravo nije ni slutio da piše o sebi. Naime, francuska policija ni o Račićevoj kao ni o Milkovićevoj nerazjašnjenoj smrti nije ništa otkrila, napomenuo je Zidić dodavši  kako je tragična sudbina spojila pisca i njegovu temu.

Pjesnik, pripovjedač, književni kritičar i urednik Zlatko Milković nestao je pod nerazjašnjenim okolnostima nakon Drugog svjetskog rata u Parizu, rekao je Zidić dodavši kako je 1908. u svojoj podstanarskoj sobi pronađen mrtav i prvak hrvatske slikarske moderne Josip Račić.

Istaknuo je kako je Milković pokušao odgonetnuti razloge Račićeva preranog odlaska pomno opisujući slikarevu sudbinu u Parizu, ali i njegov životni hod od rodnih Horvata, preko Zagreba i studentskih dana na minhenskoj likovnoj akademiji u društvu s ostalim protagonistima "hrvatske slikarske škole" - Becićem, Kraljevićem i Hermanom.

Po Paveškovićevim riječima Milkovićev roman "Tamnicu", zbog njegove književne vrijednosti treba vrati tamo gdje mu je i mjestu - u sklop hrvatske književnosti.

Ocijenio je kako Milković ovim romanom anticipira roman-esej u hrvatskoj književnosti, koji će nastati tek mnogo godina kasnije.

Zlatko Milković rođen je u Krašiću 29. siječnja 1911. a smaknut u 1946. u Parizu. Studij prirodnih znanosti završio je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje se zaposlio kao kustos Prirodoslovnoga muzeja. Svršetak II. svjetskog rata zatekao ga je u Berlinu, gdje je bio kulturni ataše hrvatskog veleposlanstva. God. 1946. otišao je u Pariz, a potom mu se izgubio trag. U književnosti se javio 1933. socijalnim romanom "Zrinjevac", a potom romanom "Buđenje" o sudbini slikara Josipa Račića. Političko-povijesni roman "Tamnica: fragment naših mladih života" tematizira odjeke hrvatske društvene zbilje uoči II. svjetskog rata.

                                                                                                             

HRFF: Film "Rizik" Laure Poitras o Assangeu


ZAGREB - U okviru filmskog programa Human Rights Film Festivala (HRFF) u petak se, među ostalim, prikazuje i "Rizik", novi film Oskarovke Laure Poitras u kojemu se, nakon iznimno uspješnog dokumentarca "CitizenFour" o Edwardu Snowdenu, bavi još jednim zviždačem, Jullianom Assangeom.

Autorica portretira kontroverznog osnivača WikiLeaksa, prolazeći kroz različite doživljaja njega, od faze gorljive podržavateljice njegova lika i djelovanja do autsajderice protjerane iz WikiLeaksa.

Po njezinim riječima, to na kraju nije ispao film koji je mislila da snima. Naime, mislila je da može zanemariti proturječja koja su izbijala na površinu - optužbe za seksualno napastovanje, ležerna mizoginija i bizarne celebrity audijencije i da ona nisu dio priče, no ispostavilo se da ona čine priču.

Portretirajući Assangea Poitras istovremeno daje svoj autoportret pa rezultat, kako se ističe u najavi filma, nije hagiografski prikaz već film o unutarnjem konfliktu redateljice dok se, do konačne presude, bori s kontradikcijama Assangeovog rada i njegove ličnosti.

Film je sniman šest godina, a nakon premijere na ovogodišnjem Cannesu, gdje je prikazan u sklopu selekcije Directors’ Fortnight, zbog etikete kontroverznosti redateljica ga je dijelom revidirala.

Na projekciji prije "Rizika", u 18 sati, prikazuje se film "Mama Colonel", dokumentarac o policijskoj časnici koja u Kongu nastoji spriječiti seksualno nasilje nad ženama i fizičko kažnjavanje djece.

Taj se treći dugometražni film Dieuda Hamadija istovremeno opisuje kao "odlično snimljen dokumentarac i potresna, ali ne i prenaglašeno emotivna priča o disfunkcionalnom državnom i društvenom sustavu afričke zemlje u kojoj je normalno da djeca budu optužena za crnu magiju, a da se žene smatra ratnim plijenom susjednih plemena".

"Hamadi suptilno gradi priču, i kombinirajući krupne planove i totale znalački stvara atmosferu koja gledatelja obuzima znatiželjom i empatijom", napominju organizatori festivala o tom nagrađivanom filmu.

Kasnovečernja projekcija rezervirana je za novi film redatelja Sang-soo Honga, jednog od najistaknutijih korejskih suvremenih autora - "Sam na plaži noću".

U tom filmu redatelj preispituje i istražuje značenje ljubavi u životima svojih filmskih likova, među kojima je i mlada glumica u nesretnoj ljubavnoj aferi s oženjenim filmašem.

Film je nominiran za Zlatnog medvjeda na festivalu u Berlinu, dok je glavna glumica Min-hee Kim nagrađena Srebrnim medvjedom za najbolju žensku ulogu.

MM centar je u petak domaćin dokumentarca "Dieste [Urugvaj]" Heinza Emigholza, koji je svojim, sad već četrdesetogodišnjim radom, snimajući modernističku arhitekturu napravio svojevrsnu "autobiografiju moderne". Središnja tema filma je rad Eladia Diestea, poznatog urugvajskog arhitekta.


Međunarodni dan prava, neliberalne demokracije, politizacija obrazovanja

Govorni program Festivala nastavio se obilježavanjem Međunarodnog dana ljudskih prava, koji se obilježava 10. prosinca u znak sjećanja na dan kada je 1948. godine potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima.

Ove su godine u fokusu dvije teme: suzbijanje govora mržnje na internetu i integracija osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u hrvatsko društvo.

U poslijepodnevnim satima održava se međunarodna konferencija o tzv. neliberalnim demokracijama u Europi, na kojoj će sudjelovati tridesetak izlagača, među kojima i Žarko Puhovski, Vesna Pusić i Jadranka Kosor, a koja će se nastaviti i u subotu, 9. prosinca.

Projekcija filma "S mladenkine strane" održat će se u dvorani Müller, a pratit će ju razgovor s redateljem Antoniom Augugliarom i producenticom Ginom Bruno.

To je dokumentarac s elementima fikcije, u čijem je fokusu skupina Palestinaca i Sirijaca koji bježeći od rata u Siriji stižu u Europu, a kako bi dovršili svoje putovanje u Švedsku, uz pomoć palestinskog pjesnika i talijanskog novinara, lažiraju vjenčanje.

Film je u Veneciji osvojio nagradu FEDIC za režiju, nagradu Mreže za ljudska prava te nagradu Sorriso Diverso, a prikazan je i u službenoj selekciji Hot Docs Festivala.

U petak će se održati i tribina "Politizacija obrazovanja i/ili obrazovanje kao važna javna politika?" , na kojoj će se raspravljati o tome koja je uloga političkog odlučivanja, a koja je uloga struke u kreiranju obrazovne politike te koja su moguća i željena unaprjeđenja procesa odlučivanja za bolje obrazovanje.

Ulaz na sve projekcije i popratna događanja je besplatan.


Konzervator Bistrović: Gotičke freske u riječkom samostanu senzacionalno otkriće

RIJEKA - U Dominikanskom samostanu u središtu Rijeke u četvrtak su prvi put javnosti predstavljene gotičke stropne freske nakon prve faze restauracije, a viši konzervator Konzervatorskog odjela u Rijeci Željko Bistrović ocijenio je da je riječ o senzacionalnom otkriću, s obzirom na to da je tu prvi do sad pronađen kozmološki prikaz svijeta na ovaj način u obliku zidnih oslika na svijetu.

Bistrović je istaknuo da je posebna vrijednost ovih fresaka u tome što prikazuju četiri elementa koja vuku porijeklo još iz antičke Grčke, a to su zrak, voda, vatra i zemlja, simbolično kao četiri naga ljudska lika koja jašu vepra, zmaja, ribu i orla a u rukama nose svitak s nazivom elementa na latinskom. Po provedenim istraživanjima, na svijetu postoje još samo tri takva prikaza elemenata u obličju jahača, ali u knjigama ili drugim prenosivim medijima.

Zidne oslike u kapeli Svetoga Trojstva u sklopu Dominikanskog samostana Sv. Jeronima upotpunjuju i dovode ih u kontekst kršćanstva četiri medaljona s likovima evanđelista, te lik Isusa u središtu, na mjestu na kojem se spajaju kamena rebra svoda. Na freskama su i sunce i mjesec te četiri proroka ili mudraca, od kojih je do sada identificiran samo Izaija, rekao je Bistrović.

Kapela je sagrađena sredinom 15. stoljeća te je mauzolej Martina Raunachera i njegove žene Margarete Lamberger. Martin i njegov brat Jakov pripadali su lokalnom kraškom i istarskom plemstvu te su obnašali važne uloge u komunalnom životu Rijeke u prvoj polovini 15. stoljeća, ali i na širem području Istre, Krasa i Kranjske.

Konzervatorica Marina Fernežir, koja je vodila postupak prve faze restauracije, kazala je da su freske bile prekrivene slojevima vapnene boje te slojem žbuke. Prvi put je postojanje zidnih oslika u kapeli utvrđeno oko 1950. godine, a otkrivanje i njihova restauracija pokrenuti su 2016. godine. Uklonjen je sloj žbuke i premaza boje te su freske na površini od 127 četvornih metara temeljito očišćene, a u to je utrošeno oko 2260 radnih sati, kazala je Fernežir. Naručitelji radova su Ministarstvo kulture i Dominikanski samostan, a planirani iznos troškova od 403.000 kuna će se premašiti jer su radovi bili obimniji od očekivnog, navela je.

Cjelokupna površina fresaka je oštećena piketiranjem, odnosno udubljenjima nanijetim šiljatim alatom, kako bi se omogućilo prihvaćanje sloja žbuke. Na mjestima nedostaju izvorni dijelovi konstrukcije te su nadomješteni drugim materijalima, a mjestimično se freske ljuskaju ili pretvaraju u prah, navela je Fernežir.

U sljedećim fazama preporučuje se rekonstrukcija nedostajućih dijelova, priprema za retuširanje i retuširanje fresaka, rekla je.  

Pater Marinko Zadro iz Dominikanskog samostana Sv. Jeronima kazao je da se prošle godine proslavilo 700 godina postojanja ovog samostana, u prvom razdoblju augustinskog. Sagradili su ga devinski grofovi. Augustinski red je ukinut 1787. godine te je samostan devastiran i prepošten propadanju. Dominikanci ulaze u samostan sredinom prošlog stoljeća. U njemu su danas četiri dominikanca.


Ruski violinist Ajlen Pritčin i pijanist Filip Kopačevski nastupaju u ponedjeljak u Zagrebu

ZAGREB - Laureati međunarodnih natjecanja, ruski violinist Ajlen Pritčin i pijanist Filip Kopačevski, nastupit će u ponedjeljak navečer na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u okviru projekta "Veleposlanstvo glazbenog majstorstva".

Radi se o jedinstvenom projektu Doma glazbe u Sankt Peterburgu i Rossotrudničestva koji se održava od 2012. godine, a uključuje nastupe mladih solista u inozemstvu.

Koncert organiziraju Rossotrudničestvo u Hrvatskoj i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu.

U programu su djela Ysaÿea, Ravela, Mozarta i Chopina.

Ajlen Pritčin, jedan od najboljih ruskih violinista svoje generacije, rođen je 1987. u Sankt Peterburgu. Studirao je na Moskovskom konzervatoriju u klasi prof. Eduarda Grača. Mladi glazbeniik dobitnik je niza nagrada i ima vrlo aktivnu koncertnu karijeru u Rusiji i inozemstvu. Trenutačno je asistent u klasi Eduarda Grača i koncert-majstor komornog orkestra Moskovija.

Filip Kopačevski rođen je u Moskvi 1990. godine. Završio je Moskovski konzervatorij u klasi prof. Sergeja Dorenjskog 2013. a od 2010. solist je Moskovske filharmonije. Dobitnik je nagrada na osam prestižnih međunarodnih natjecanja, među kojima je i 10. međunarodno natjecanje pijanista Franz Schubert u Njemačkoj.

Njihov koncert na Muzičkoj akademiji u Zagrebu počinje u 20 sati i ulaz je slobodan, uz obaveznu prijavu preko Facebooka ( https://www.facebook.com/rshrvatska/) ili e-maila croatia@rs.gov.ru.


Novi film Kristijana Milića "Mrtve ribe" od 21. prosinca u kinima

ZAGREB -  "Mrtve ribe", novi film Kristijana Milića koji u poslijeratno doba jednog provincijskog gradića prati sudbine dvadesetak likova i ima čak 42 glavne uloge,  21. prosinca kreće u redovitu domaću kino distribuciju.

Milićev film nastao je prema scenariju Josipa Mlakića, odnosno njegovoj zbirci pripovjedaka "Mrtve ribe plivaju na leđima" iz 2011., koja sadrži 15 novela vezanih uz bosansko-hercegovački, etnički i vjerski podijeljeni gradić i prema kojoj je već priređeno nekoliko kazališnih izvedbi. 

Sve su priče međusobno isprepletene, a ishodište im je u samoubojstvu lokalnog pjesnika i bivšeg profesora. Tijekom jednog dana njegovi sugrađani pokušavaju proniknuti u motive bizarnog samoubojstva profesora.

Film je snimljen u hrvatsko-bosansko-hercegovačkoj koprodukciji tijekom proljeća prošle godine, na više od pedeset lokacija u Mostaru i okolici.  

Kako je najavljeno iz Continental filma, u Milićevom su uratku 42 glavne uloge, a glumački ansambl predvodi Dragan Despot. U ostalim ulogama su Asja Jovanović, Marijana Mikulić, Ornela Vištica, Nermin Omić, Dražen Mikulić, Goran Bogdan i drugi.  

Film je dosad sudjelovao na desetak filmskih festivala u Hrvatskoj i BiH, a na nekima od njih je i nagrađen - Dragan Despot je osvojio nagradu za posebno umjetničko ostvarenje na Vukovar Film Festivalu, dok je u Puli osvojio Zlatnu arenu za specijalne efekte (Branko Rapalust) i Posebnu pohvalu Ocjenjivačkog suda hrvatskog programa.

Nakon zapaženih sudjelovanja i nagrada na filmskim festivalima novo ostvarenje Kristijana Milića, redatelja iznimno uspješnog hrvatskog hita „Broj 55“, 21. prosinca kreće u domaću kino distribuciju.

Kristijan Milić (1969.) studirao je filmsku i televizijsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. U početku je režirao reklame i glazbene spotove, te nekoliko kratkometražnih filmova. Njegov je dugometražni prvijenac "Živi i mrtvi" (2007.) osvojio osam Zlatnih arena na festivalu u Puli te sedam međunarodnih nagrada na festivalima u Beogradu, Tetuanu, Lecceu, Ljutomeru, Draču, Orenburgu i Prištini.


Predstavljanje novog romana Kazua Ishigura uz dodjelu Nobelove nagrade za književnost

ZAGREB - U povodu svečanosti uručenja Nobelove nagrade za književnost britanskome književniku japanskoga podrijetla Kazuu Ishiguri, koja će biti upriličena u Stockholmu u nedjelju 10. prosinca, hrvatski nakladnik Mitopeja istodobno će u Zagrebu predstaviti njegov najnoviji roman "Pokopani div", najavljen kao jedinstveno djelo suvremene književnosti.

"Pokopani div" istančana je pripovijest o povijesnom i osobnom zaboravu, o istrajnosti ljubavi i krajnjim kušnjama srca, o dvojbama oko vrijednosti kojima je čovjek posvetio cijeli život i sjeti zbog nemogućnosti dosezanja žuđenog ishoda – temama kojima se Ishiguro bavi kroz sav svoj opus, stoji u najavi.

Riječ je o sedmom romanu toga pisca, jednog od najprodavanijih i najutjecajnijih suvremenih autora engleskoga govornog područja. Na hrvatskom je objavljen u prijevodu Vladimira Cvetkovića Severa i izdanju nakladnika Mitopeja, kao tek drugi naslov nove izdavačke kuće posvećene prijevodima lijepe književnosti nadahnute mitom.

Ishigurin novi roman naslanja se na stare anglosaksonske mitove i legende i čitatelja vraća u vrijeme kada su Engleskom vladali zmajevi, plašili je ogeri, a svojatali Briti i Sasi. Tom zemljom, više od naroda koji u njoj obitavaju, vlada čudna izmaglica u čijoj se gustoći i neprozirnosti gubi i mnogo više od pogleda: gubi se sjećanje.

Upravo u potragu za tim sjećanjem, za davnom uspomenom koja možda jest, a možda i nije stvarna, kreću Axl i Beatrice, dvoje ostarjelih Brita, već na teret svojoj zajednici.

"Smjestivši radnju u šesto ili sedmo stoljeće, slabo poznato razdoblje britanske povijesti, Ishiguro je oblikuje kroz elemente mita o kralju Arthuru. Postignuta sprega mitskog i povijesnog, epskog i intimističkog, tvori jedinstveno djelo suvremene književnosti", dodaje se u najavi.

Knjiga je u Hrvatskoj inicijalno objavljena u ograničenoj, luksuznoj ediciji od samo 500 obrojčanih primjeraka, dostupnih jedino u izravnoj prodaji, dok će se masovno izdanje "Pokopanog diva" u knjižarskoj maloprodaji naći tek u 2018. godini.

U povodu svečanosti uručenja Nobelove nagrade za književnost, Mitopeja će u nedjelju održati premijerno predstavljanje hrvatskog izdanja u prostoru Crafter's Lava u Opatičkoj ulici zagrebačkog Gornjeg grada.

Uz glazbu prošlogodišnjeg nobelovca Boba Dylana, izvođenu uživo, o knjizi će govoriti njezin prevoditelj i nakladnik Cvetković Sever, te redaktori Martina Pranić i Petar Bujas.

Na hrvatskom su dosad obavljeni i Ishigurov roman "Bez utjehe" (Ljevak, Ivana Šojat-Kuči), te zbirka pripovijedaka "Nokturna" (Ljevak, Miloš Đurđević).


"Krležini dani": znanstveni skup "Redatelji i glumci hrvatskog kazališta"

OSIJEK - Kazališno-teatrološka priredba 28. "Krležini dani", koja je u četvrtak uvečer započela u osječkom HNK-u, u petak je nastavljena znanstvenim skupom "Redatelji i glumci hrvatskog kazališta", na osječkom Filozofskom fakultetu.

Predsjednik Odbora "Krležinih dana" Boris Senker kazao je kako su se za ovu temu odlučili jer se na ovoj priredbi do sada puno više govorilo o dramskim tekstovima i okolnostima u kojima su nastali, a možda najmanje o izravnim proizvođačima kazališne umjetnosti, osobama koje stoje iza kazališnih predstava.

Senker ističe kako najveći dio sudionika ovoga znanstvenoga skupa čine razmjerno mladi znanstvenici, koji su na sveučilištima u zvanju docenata, znanstvenih asistenata ili su tek na putu stjecanja doktorata, što drži velikom vrijednošću "Krležinih dana", budući da se mladim znanstvenicima omogućava da pokažu novi pristup starim temama.

Napominje kako "Krležini dani" nikada nisu usredotočeni isključivo na Krležu, čije je stvaralaštvo prisutno svake, pa tako i ove godine, već je riječ o priredbi koja se bavi hrvatskom dramom i kazalištem.

Na dvodnevnom skupu, pored ostalog, govorit će se o režijama djela Marina Držića, o redateljima i glumcima hrvatskog kazališta i filma u Poljskoj, o glumačkoj umjetnosti u osječkoj kazališnoj kritici, redateljskim ostvarenjima Petra Večeka, Berislava Brajkovića, Vlatka Perkovića, Tomaža Pandura i Olivera Frljića.


Baletni umjetnik Jelko Yuresha na prvom od pet razgovora uz izložbu u MUO

ZAGREB - Britansko-hrvatski baletni umjetnik Jelko Yuresha, donator vrijedne zbirke na temelju koje je postavljena aktualna izložba u Muzeju za umjetnost i obrt donirao vrijednu zbirku na temelju koje je postavljena izložba "Balet i strast", u petak će u tom muzeju gostovati na prvom od pet razgovora koji prate izložbu.

Jelko Yuresha, rođeni Zagrepčanin Željko Jureša, u susretu s publikom govorit će o svom životu, baletnoj umjetnosti i karijeri kroz koju je prolazio sa životnom i plesnom partnericom Belindom Wright, desetljećima jednom od najvećih britanskih poslijeratnih baletnih zvijezda.

Svi su razgovori tematski vezani uz njegovu donaciju, a održavat će se svaka dva do tri tjedna do 18. veljače iduće godine, kada se izložba zatvara.

Sljedeći razgovor najavljen je za 21. prosinca kada će plesni umjetnici i koreografi Irena Pasarić, Milko Šparemblek i Svebor Sečak govoriti o uspjesima hrvatskih baletnih umjetnika u inozemstvu i dati pogled na britanski balet.

Uslijedit će 10. siječnja razgovor pod nazivom "Tema: Estetika i funkcionalnost baletnih kostima; baletni kostim kao muzejski eksponat", na kojemu će sudjelovati kostimografkinje Dženisa Pecotić i Elvira Ulip, Andrea Klobučar, viša kustosica, voditeljica Zbirke tekstila i modnog pribora MUO, Antonina Srša, restaurator savjetnik u MUO i Iva Čukman, restaurator savjetnik u MUO.

Pogled na ruski balet dat će balerina, koreografkinja i pedagoginja Ljiljana Gvozdenović 31. siječnja, a razgovor će popratiti kraći nastup Plesne skupine A balet.

Ususret Valentinovu 14. veljače će se održati razgovor "Dva Romea i dvije Julije", na kojemu gostuju Sonja Kastl, Vesna Butorac Blaće, Dinko Bogdanić i Štefan Furijan.

Razgovori će se snimati i naknadno emitirati na Trećem programu Hrvatskog radija u emisiji "U svijetu baleta". Koncept ciklusa osmislio je moderator Davor Schopf, a koordinator je Mladen Mordej Vučković.

Na izložbi "Balet i strast - Donacija Jelka Yureshe" predstavljeno je oko 580 predmeta, kostima, modnih dodataka, fotografija, naslovnica časopisa,baletne literature koji svjedoče o zanimljivom životnom putu svog donatora, koji je počeo plesati u zagrebačkom HNK još kao maleni dječak. 

Nakon Zagreba otišao je u baletnu školu Ane Roje i Oskara Harmoša u Split, a školovanje nastavlja u Londonu gdje susreće tada već veliku baletnu zvijezdu Belindu Wright, koja mu uskoro postaje i životna partnerica. 

Yuresha je također bio član nekih od najprestižnijih baletnih kuća, između ostalih Royal Balleta, a s Belindom je bio ambasador baleta British Councila diljem svijeta, što mu je bila prilika za sastavljanje svoje zbirke. Dio nje već je donirao muzejima u New Yorku, Londonu, Parizu, Tel Avivu i Zurichu.

Tako je sakupio i razne predmete ostalih plesnih umjetnika, primjerice crteže i potpisane fotografije nekih od najistaknutijih protagonista baletne scene 20. stoljeća, Rudolfa Nurejeva, Olge Spesivceve, Mihaila Barišnjikova, Ane Pavlove, Maje Pliseckaje.

Zajedno s kostimima ti eksponati daju dodatnu vrijednost, podsjećajući na neke od najljepših baleta u povijesti i vrhunske produkcije s prestižnih kazališnih pozornica Londona, New Yorka, Moskve, Pariza.

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Obilježeno 40 godina Sveučilišta u Mostaru

MOSTAR - Sveučilište u Mostaru  obilježilo je u petak 40 godina postojanja pri čemu su objavljene posebne sveučilišne novine u kojima je hrvatski premijer Andrej Plenković ocijenio kako ova institucija u BiH na kojoj se nastava odvija na hrvatskom jeziku ima strateško značenje i za  Hrvatsku.

"Sveučilište za Hrvate u BiH, ali i za Hrvatsku ima strateški značaj u svim razmatranjima ne samo razvoja visokog obrazovanja nego i ustavno-pravnog, gospodarskog, znanstvenog, demografskoga, kulturnog i svakog drugog karaktera. Uz snažno Sveučilište u Mostaru, Hrvatska lakše može ispunjavati svoju ustavnu obvezu skrbi o Hrvatima u BiH, ali i pomoći toj zemlji na europskom putu", napisao je Plenković.

Najavio je da će RH učiniti sve što je moguće u daljnjem razvoju Sveučilišta u Mostaru, njegovu jačanju, širenju i novim projektima.

Rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić ocijenio je na svečanoj sjednici Senata kako je cilj ove visokoškolske institucije povećati kvalitetu obrazovanja.
"Uz internacionalizaciju sveučilišta, stalni nam je izazov kvaliteta nastave, koji uspješno provodimo, kao i mobilnost koja ima trend rasta kako odlaznih tako i dolaznih studenata i nastavnika", rekao je rektor Tomić.

Na svečanoj sjednici Senata dodijeljen je počasni doktorat predsjedniku Skupštine Ujedinjenih Naroda, slovačkom diplomatu Miroslavu Lajčaku koji je svojedobno bio i visoki međunarodni predstavnik u BiH.

Lajčak je putem video veze zahvalio na nagradi, ističući kako mostarsko sveučilište danas predstavlja čvorište ideja i aktivnosti, otvarajući vrata studentima iz svih krajeva. Čestitao je obljetnicu te naglasio kako velike nade polaže u mladost Bosne i Hercegovine.

Na važnoj obljetnici Sveučilištu u Mostaru čestitao  je rektor osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i predsjednika Rektorskog zbora Republike Hrvatske Vlado Guberac.

 

Saudijski prijestolonasljednik pravi vlasnik "Spasitelja svijeta"


ZAGREB - Saudijski prijestolonasljednik Muhamed bin Salman pravi je vlasnik slike Leonarda da Vincija "Salvator Mundi", nedavno kupljene na dražbi za rekordnih 450,3 milijuna dolara (2,9 milijardi kuna).

U četvrtak su Wall Street Journal i New York Times odvojeno objavili da je 32-godišnji princ pravi kupac slike za koju se natjecao preko drugog, manje poznatog člana kraljevske obitelji.

Leonardovo ulje na platnu naslikano G. 1500. bio je daleko najvredniji IZLOŽAK na jesenskoj dražbi Christie'sa u New Yorku prošlog mjeseca.

Salvator Mundi otkriven je na jednoj regionalnoj dražbi u Americi 2005., gdje se prvo mislilo da je u pitanju kopija.

Salvator Mundi jedina je poznata slika Leonarda da Vincija u privatnoj umjetničkoj zbirci. Sve ostale vlasništvo su svjetskih muzeja.



Geoffrey Rush tužio australski tabloid za klevetu


SYDNEY - Glumac Geoffrey Rush tužio je australski tabloid za klevetu zbog toga što je list objavio tvrdnje o njegovu navodno neprimjerenom ponašanju prema glumici s kojom je glumio u kazališnoj predstavi.

Tabloid Daily Telegraph iz Sydneya prošlog je mjeseca objavio pritužbe na račun Rushova "neprimjerenog ponašanja" tijekom prikazivanja "Kralja Leara" u Sydneyu krajem 2015. i početkom 2016.

Rush (66) je u petak izjavio kako su tvrdnje tabloida neistinite i stvorile su "nepopravljivu štetu" njegovu ugledu.

"Tvrdnje Daily Telegrapha su lažne, uvredljive i ponižavajuće i objavljene su bombastično na naslovnicama", rekao je Rush novinarima u uredu njegova odvjetnika u Melbourneu.

"Poduzimam mjere kako bih odgovorio na klevetanje".

Rush, jedan je od vodećih kazališnih glumaca koji je četiri puta predložen za Oscara uključujući za najbolju mušku ulogu u filmu "Sjaj".

Rush je izjavio kako na sudu želi zaštititi svoj dobar glas.

Urednik Daily Telegrapha Chris Dore rekao je kako će pisanje lista braniti na sudu.

Prošloga tjedna Rush je, nakon tekstova tabloida, podnio ostavku na mjesto predsjednika Australske akademije za filmsku i televizijsku umjetnost.



U Isusovu kipu pronađene poruke stare 240 godina


BURGOS - Stručnjaci koji obnavljaju Isusov kip u španjolskom selu Sotillo de la Ribera u pokrajini Burgos otkrili su dvije rukom pisane poruke iz 1777. u šupljini u kipu.

Poruke koje je napisao Joaquin Minguez, tadašnji kapelan katedrale u obližnjem gradu Burgo de Osma, sadrže njegova zapažanja o pitanjima poput ekonomije, religije, politike i kulture, izvijestili su španjolski mediji.

Lokalni povjesničar Efren Arroyo rekao je kako su se autor poruke kao i umjetnik koji je izradio kip očito nadali da će se poruke u jednom trenutku pronaći, prenosi španjolski list El Pais.

Novine su otkriće opisale kao vremensku "kapsulu".

Iako je uobičajeno da antičke skulpture sadrže skrivene prostore krajnje je neobično da one sadrže rukom pisane dokumente, kaže Arroyo.



Više od 2000 lijekova u utrci za imunoterapijsko liječenje raka


LONDON - Utrka za razvoj imunoterapijskih lijekova za rak dosegnula je takve razmjere da se u ovom trenutku nastoji razviti više od 2000 lijekova u svijetu i rezultat te 'gužve' prema stručnjacima je preklapanje napora na sličnim projektima i vjerojatni neuspjeh mnogih ispitivanja te utrka za pacijentima da se uključe u klinička istraživanja.

Aiman Shalabi iz neprofitne organizacija Cancer Research Institute kazao je u četvrtak da je globalna analiza, prva koje je provedena, utvrdila da je 940 imunoterapijskih lijekova u kliničkoj fazi razvoja, a još 1064 u pretkliničkoj fazi ispitivanja.

Samo ove godine počelo je novih 469 kliničkih ispitivanja koja planiraju obuhvatiti više od 52 tisuće pacijenata, prema podacima koje je Shalabi predstavio na sastanku Europskog društva za medicinsku onkologiju u Ženevi i koji su objavljeni u časopisu Annals of Oncology.

"Područje je vrlo obećavajuće i ima potencijal stvoriti mnoge prekretnice u promjeni standarda liječenja raka, napisali su Shalabi i njegov tim u časopisu.

Direktor Rochea Severin Schwan uvjeren je da će masovna navala na novo područje imunoterapije dovesti do brojnih razočaranja.

Kao najveća svjetska tvrtka koja proizvodi lijekove protiv raka švicarski farmaceutski div očekuje da će biti među rijetkim pobjednicima na tom polju no Schwan predviđa mnogo neuspjeha i val konsolidacije.

"Ne mogu ni u najhrabrijim snovima zamisliti da će svi ti lijekovi stići do tržišta i biti kompetitivni. Bit će mnogo ispadanja iz tih kliničkih ispitivanja što znači da će mnogo ljudi koji su uložili u ta ispitivanja izgubiti novac", kazao je on.  "Očekujem da će biti nekoliko pobjednika i mnogo gubitnika".

Shalabi smatra da se treba preispitati istraživanje i razvoj lijekova za rak s fokusom na suradnju među farmaceutskim tvrtkama i znanstvenom zajednicom.



Bademi s čokoladom snižavaju kolesterol


NEW YORK - Pretile osobe koje konzumiraju badem i čokoladu svaki dan mogu imati niži kolesterol od drugih pretilih osoba koje ne jedu te namirnice, pokazao je nedavni eksperiment.

Konzumirani odvojeno bademi i čokolada bili su već ranijim istraživanjima povezani s nižim šećerom u krvi, nižim tlakom, nižim kolesterolom i manjim osjećajem gladi. Svi su faktori rizika za bolesti srca.

Za potrebe ovog istraživanja znanstvenici su mjerili razinu kolesterola kod 31 pretile osobe.

Tijekom prva četiri tjedna istraživanja svi su bili na standardnoj američkoj prehrani i svi su svakodnevno dodatno jeli gotovo trećinu šalice badema. U sljedeća četiri tjedna ispitanici su svojoj prehrani dodali gotovo četvrtinu šalice tamne čokolade dnevno te oko 2,5 žlica kakao praha. Svi ispitanici imali su i četverotjedno razdoblje u kojemu su prehrani dodavali i bademe i tamnu čokoladu.

Dodavanje samo badema smanjilo je  za sedam posto razinu lošeg LDL kolesterola koji je odgovoran za stvaranje naslaga na stjenkama krvnih žila.

Kombiniranje badema i čokolade također je smanjilo razinu LDL kolesterola, prema rezultatima objavljenima u časopisu Journal of American Heart Association.  

Badem je sam za sebe smanjio razinu LDL kolesterola, za razliku od čokolade, no ta namirnica nije povećala razinu LDL kolesterola, kazala je voditeljica studije Penny Kris-Etherton, nutricionistica sa sveučilišta Penn State.   

Rezultati ne znače da je mudro da ljudi počnu jesti bademe i čokoladu na kilograme.

 "Imamo oko 270 kalorija koje diskrecijski možemo unijeti u jelovnik i ja ljudima preporučujem da ih koriste mudro", kaže Kris-Etherton. To znači da se bademi i čokolada mogu jesti umjereno umjesto drugih slatkiša a ne u dodatku na kolačiće, slatkiše i deserte.

 Sudionici istraživanja imali su između 30 i 70 godina.

Tijekom istraživanja ispitanici su polovicu kalorija unosili u obliku ugljikohidrata, oko 16 posto u obliku bjelančevina i 33 do 36 posto kroz masnoće.

 Prehrana je kalibrirana tako da se osiguralo da ispitanici održavaju svoju težinu nepromijenjenom tijekom istraživanja.

 

Jesu li Zemljani sami? Polovica ljudi vjeruje u postojanje izvanzemaljaca

   
AMSTERDAM - Gotovo polovica ljudi vjeruje u postojanje izvanzemaljaca i želi s njima kontaktirati, pokazalo je istraživanje provedeno u 24 zemlje koje po znanstvenicima objašnjava trajnu popularnost franšize "Ratova zvijezda" 40 godina nakon prikazivanja prvog filma.

Uoči početka prikazivanja "Posljednjeg Jedija" znanstvenici su objavili rezultate istraživanja po kojemu je 47 posto od više od 26.000 ispitanika vjerovalo da "postoje inteligentne izvanzemaljske civilizacije u Svemiru".

Čak i veći broj, njih 61 posto, odgovorilo je potvrdno na pitanje vjeruje li "u neki oblik života na drugima planetima". Oko četvrtine ispitanika kazalo je kako ne vjeruje da inteligentna bića žive izvan Zemlje, objavili su znanstvenici iz Glocalities.

Među onima koji vjeruju da u Svemiru nismo sami  60 posto kazalo je da bismo trebali uspostaviti kontakt sa izvanzemaljskim civilizacijama.

Iako nije prvo istraživanje koje prikuplja stajališta o izvanzemaljskim bićima, već su slična provedena u Njemačkoj, Britaniji i SAD-u sa sličnim rezultatima, znanstvenici kažu kako je ovo najveće s tako globalnim dosegom.

"Veliki broj koji vjeruje u inteligentne izvanzemaljske civilizacije i profil tih ljudi djelomično objašnjava nevjerojatnu popularnost filmova kao što su 'Ratovi zvijezda'", kaže voditelj istraživanja Martijn Lampert.

"Ljudi koji vjeruju u postojanje inteligentnih izvanzemaljskih civilizacija nisu rubna manjina", kaže on.

Najviše ljudi koji vjeruju u inteligentni izvanzemaljski život je u Rusiji (68 posto), slijede Meksiko i Kina a na dnu ljestvice su Nizozemci kojih tek 28 posto vjeruje u 'male zelene'.

Istraživanje je provedeno od prosinca 2015. do veljače 2016. na 15 jezika u zemljama koje predstavljaju 62 posto svjetske populacije i 80 posto globalne ekonomije.

"Posljednji Jedi", osmi nastavak "Ratova zvijezda" počinje se prikazivati sljedećeg tjedna.

 

Njemačka: na prodaju čitavo mjesto


BERLIN - Dražba čitavog mjesta u istočnoj njemačkoj saveznoj državi Brandenburgu privukla je više od 40 upita.

Alwine," naselje sa seoskim ugođajem" trebalo bi se prodati u subotu a početna je cijena 125 tisuća eura.

 Voditelj dražbovne kuće Karhausen u Berlinu kaže kako dražba nudi priliku za povoljnu kupnju.

 Kupac će postati vlasnikom terena od 16 tisuća četvornih metara površine u središtu šume koje uključuje brojne stambene objekte, prema dražbovnoj kući.

Naselje su naslijedila dva brata nakon ujedinjenja Njemačke a prodaje se nakon što je umro jedan od njih.





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus