21:29, 17. Studeni 2018

kultura...

Kultura 8. lipnja 2018.

Objavljeno: 08.06.2018 u 00:32
Pregledano 167 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 8. lipnja 2018.

ZAGREB, 8. lipnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:
 

Talijanskim filmom "Skrivena boja stvari" otvoren 11. FMFS


SPLIT - Talijanskim filmom Silvija Soldinija "Skrivena boja stvari" u četvrtak navečer je u ljetnom kinu Bačvice otvoren 11. Festival mediteranskog filma Split (FMFS).

Film je prikazan pod pokroviteljstvom Talijanskog instituta za kulturu, u natjecateljskom je programu i usredotočen je na Italiju.

Direktor FMFS- a Alen Munitić je prilikom otvaranja festivala otkrio kako su karte za ljetno kino Bačvice bile prodane već jutros, a odlično se prodaju karte i za drugi dan festivala.

"Uspjeli smo u 48 sati napraviti posao koji inače radimo osam dana u ovom prostoru. Večeras počinjemo s kratkim filmom "Biciklisti", Veljka Popovića, to je film koji je nastao prema motivima Vaska Lipovca, a sve se nastavlja talijanskim filmom "Skrivena boja stvari"", kazao je Munitić.

Na otvaranju je bila i zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović koja je tom prilikom rekla da joj je zadovoljstvo što su u ljetnom kinu Bačvice grada Splita i što se otvara s festivalom koji nosi ime i po gradu Splitu.

"Ovo je doista jedna važna manifestacija koja se u proteklih deset godina dokazala", rekla je Hrgović.

U petak će se prikazati "Pas", Francuza Samuela Benchetrita, kao i palestinsko-njemački film "Izvještaji o Sari i Saleemu", Muayada Alayana. U subotu na repertoaru je njemačko-libanonsko-sirijski film Ziada Kalthouma "Okus Cementa" i talijanski film Marca i Antonia Manettija "Ljubav i podzemlje".

Prikazivanje talijanskih filmova nastavlja se i u nedjelju "Sicilijanskom bajkom", autora Fabia Grassadonia i Antonia Piazze, te španjolskim filmom "Div", Jona Garana i Aitora Arregija. U programu dugometražnih filmova 11. lipnja tu je još i hrvatsko-slovenski "Dani ludila", Damiana Nenadića, francusko-libanonski "Uvreda", Ziada Doueirija, grčko-poljski "Sažaljenje", Babisa Makridisa koji je na programu 12. lipnja baš kao i njemačko-sirijsko-libanonski film "O očevima i sinovima" Talala Derkija.

Turski film "Leptiri" autora Tolga Karacelika publika će moći vidjeti 13. lipnja, dan poslije izvan konkurencije čileanski film "Fantastična žena", Sebastiana Lelia i u meksičko-nizozemskoj produkciji "Time share" Sebastiana Hofmanna. Pretposljednjeg dana festivala moći će se također pogledati filmovi izvan konkurencije i to argentinsko-danski film "Kraljica straha" Valerije Bertuccelli i paragvajsko-njemačko-brazilski filmski uradak "Nasljednice" Marcela Martinessija.

Festival zatvara francuski film "Kino Cirkus: Cirkus izvan granica", autorskog dvojca Netty Radvanyi i Nicosa Argileta, te danski film "Krivnja" Gustava Mollera.

U programu kratkometražnih filmova Ješke publika će moći vidjeti "Bicikliste", Veljka Popovića, "Lovettove" Igora Bezinovića, "Maricu" Judite Gamulin, "Northern Hymn", Tina Žanića, "Silvio zmaj", Lucije Bosančić, "Party", Ivana Stanića.

U Ješkama je i "Kontraofenziva", Jakova Nole, "Tak kak je", Arsena Oremovića, "Siguran let", Alda Tardozzija, "Gdje se vrabac skriva kad je hladno", Denisa Lepura i Marka Stanića, "Mezostajun", Ivana Ramljaka, "Nice and Cosy", Marka Višnjića, "U plavetnilo", Antoanete Alamat-Kusijanović i "Manivald" Chintis Lundgren.

Za nagradu od 11 tisuća kuna ove će se godine u programu Ješke natjecati još i film Igora Jelinovića "Ultra", Juraja Primorca, "Marija", Matije Vukšića, "Čistačica", te Lili Zanete, "Suton".

Od srednjemetražnih hrvatskih filmova bit će prikazan "Pusti Dobre, pusti" Vlatke Vorkapić, "143", Danila Lole Ilića, te "Kamo idemo?" Lidije Špegar. Filmove prikazane na ovogodišnjem FMFS moći će se pogledati u 25 hrvatskih gradova odmah nakon što festival završi, ali i brojne druge filmove s domaćih festivala.

FMFS je otvoren do 16. lipnja, a osim u ljetnom kinu Bačvice program će se odvijati i u kinoteci Zlatna vrata. I ove se godine pokrovitelji festivala su grad Split, Hrvatski audiovizualni centar, Zaklada Kultura nova, Turistička zajednica Split i Addiko banka.



"Don Quijote" petrogradskog baleta oduševio zagrebačku publiku


ZAGREB - Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ugostilo je u četvrtak Državno baletno kazalište Leonid Jakobson iz Petrograda koje je zagrebačku publiku oduševilo svojom izvedbom baleta Ludwiga Minkusa "Don Quijote" u koreografiji Johana Kobborga.

Gostovanje petrogradskog kazališta u Zagrebu upriličeno je u povodu obilježavanja 50. obljetnice prijateljstva dvaju gradova, a prije same izvedbe publici su se obratili intendantica Dubravka Vrgoč, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i guverner Petrograda Georgij Sergejevič Poltavčenko.

Večerašnja je predstava, istaknuo je Poltavčenko, kulturni dar Petrograda Zagrebu s kojim ga veže iskreno pedesetogodišnje prijateljstvo koje se održalo unatoč nesporazumima i turbulencijama kojih je bilo kroz to razdoblje. Kultura nas povezuje i zbližava, učvršćuje prijateljstvo i razvija odnose, dodao je Poltavčenko te podsjetio da je tim povodom priređena i izložba "Katarina Velika - carica svih Rusa", koja se do konca srpnja može pogledati u Galeriji Klovićevi dvori.

Pola stoljeća prijateljstva zaslužuje ovo veliko slavlje, rekao je zagrebački gradonačelnik napomenuvši da u Petrogradu trenutno gostuje izložba Arheološkoga muzeja "Japodi - zaboravljeni gorštaci", a nedavno je vrlo uspješno gostovanje imao i zagrebački balet s predstavom "Ana Karenjina". Kultura, rekao je Bandić, otvara i druge oblike suradnje.

Balet u tri čina austrijskoga skladatelja Ludwiga Minkusa "Don Quijote" koreografsko je ostvarenje danskoga plesača i koreografa Johana Kobborga i prva u nizu predstava koje će u Državnome baletnom kazalištu Leonid Jakobson biti postavljene u povodu 200. obljetnice rođenja jednoga od najslavnijih baletnih umjetnika svih vremena, franucskoga koreografa Mariusa Petipaa.

"Ovo je jedan od najveselijih baleta na svijetu. Svako kazalište moralo bi ga imati na repertoaru. Svaka emocija ovdje je dovedena do maksimuma, a to je uvijek izazov", rekao je Kobborg uoči premijere u prosincu 2017. u Petrogradu.

Ulogu Miguela de Cervantesa, koju je Kobborg dodao Petipaovoj inačici, odigrao je Artem Pihačov, u ulozi legendarnoga "bistrog viteza od Manche", Don Quijotea nastupio je Sergej Davidov, a njegova vjernog slugu Sancha Panzu utjelovio je Leonid Hrapunski. .

U ulogama zaljubljenoga para Kitri i brijača Basilija, čija je priča u središtu ovoga baleta koji obiluje složenim tehničkim elementima, nastupili su međunarodno nagrađivani plesači Sofija Matjušenskaja i Andrej Sorokin, čiju je izvedbu zagrebačka publika nekoliko puta ispratila ovacijama i dugim pljeskom.

Kao krčmar Lorenzo, Kitrin otac koji pokušava otjerati Basilija, nastupio je Grigorij Ivanov. Bogati dvorjanin Gamache bio je Tasman Devide, toreador Espada Andrej Gudima, ulična plesačica Mercedes Elena Černova, a njezina prijateljica Floriku Ana Skvorcova.

Zagrebačka izvedba bila je prigoda za prvi nastup mladih balerina Nurije Kartamisove i Ekaterine Jaljinskaje u ulogama Amor i Mercedesine prijateljice Augustine.

U ulogama triju ciganki nastupile su Santa Kačanova, Angelina Grigorjeva i Darja Tokareva, dok je Vadim Smorodin nastupio u ulozi svećenika.

Scenograf i kostimograf predstave je francuski scenograf ruskoga podrijetla Jérôme Kaplan, kojega su za ovu verziju baleta nadahnule gravure Gustavea Doréa i njegove ilustracije za slavni roman.

Libreto i koreografiju potpisuje nagrađivani danski baletan i koreograf Johan Kobborg (1972.). Zapažene uloge ostvario je u Danskom kraljevskom baletu, Londonskom kraljevskom baletu i Covent Gardenu. Kao gost nastupao je u produkcijama milanske La Scale, sanktpeterburškog Marijinskog teatra i moskovskoga Boljšoj teatra te mnogih drugih uglednih svjetskih kazališta. Mnogi ugledni koreografi kreirali su plesne uloge posebno za njega, a sam se koreografijom počeo baviti g. 2005.

"Don Quijote" je prva Kobborgova suradnja s Državnim baletnim kazalištem Leonid Jakobson, jednom je od najprestižnijih baletnih kuća ne samo u Rusiji, nego i na cjelokupnoj međunarodnoj kulturnoj sceni. Kazalište osnovano 1966., nosi ime slavnoga ruskog koreografa Leonida Veniaminoviča Jakobsona (1904.-1975.). Od 2011. godine ovim kazalištem upravlja Andrian Fadeev, ugledni ruski umjetnik čija je vizija razvijati jedinstveno kazalište koje vješto kombinira klasično i moderno, tradicionalno i inovativno.

Gostovanje petrogradskog baleta nastavlja se sutra, kada je na programu klasični balet Adolphea Adama "Giselle", koji su postavili koreografi Jean Coralli i Jules Perrot prema libretu francuskih romantičarskih pisaca Julesa-Henrija Vernoya de Saint-Georgesa i Théophilea Gautiera.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Greenpeace pronašao mikroplastiku i na Antarktici

HAMBURG - I Antarktika je zagađena mikroplastikom i štetnim kemikalijama, otkrili su aktivisti Greenpeacea.

U sedam od osam uzoraka koje je uzela ta organizacija početkom godine, tijekom tromjesečne ekspedicije, pronađeni su tragovi mikroplastike koja su došla iz tekstila ili ribarskih mreža.

Otrovne kemikalije su pronađene u osam od devet uzoraka snijega, objavila je ta organizacija u četvrtak u Hamburgu.

Pronađene kemikalije se koriste u odjeći za vanjske uvjete, a u okolišu se zadržavaju godinama.

"Antarktika se čini kao nedotaknuta divljina, no čak je i taj kraj svijeta već zagađen otrovima iz tekstilne industrije i ostacima plastičnog ludila", istaknuo je Thilo Maack, stručnjak za oceane iz te ekološke organizacije.

Greenpeace je naglasio da je za razliku od Arktika na Antarktici provedeno malo istraživanja.

Zagađivači se prenose vjetrom i morskim strujama i desetljećima ostaju u okolišu. Kroz hranidbeni lanac mogu završiti u želucima životinja poput pingvina, tuljana ili kitova.

Greenpeace je među ledenjacima pronašao i bove, ribarske mreže i cerade.

"Svugdje u našim oceanima možete pronaći plastiku, od Antarktike, preko najdubljih oceanskih brazdi do Arktika", rekao je Maack.

"Vlade moraju inicirati i implementirati mjere na razini proizvodnje kako se ti zagađivači ne bi uopće ni pojavljivali u oceanu", zaključio je predstavnik organizacije.



NASA-in rover na Marsu pronašao organske spojeve


ZAGREB - NASA-in rover Curiosity pronašao je organske spojeve u 3,5 milijarde godina starim sedimentima u krateru na Marsu, objavila je u četvrtak američka svemirska agencija, prenose mediji.

Kako prenosi CNN, rover je isto tako u Marsovoj atmosferi detektirao prisutnost metana. Podaci prikupljeni bušenjem u Marsovu krateru Gale dio su potrage NASA-e za organskim molekulama koje bi mogle pokazati da je nekada na površini Crvenog planeta postojao život.

Potraga za životom izvan Zemlje fokusira se na 'građevne elemente' života kakvog poznajemo, što uključuje organske spojeve i molekule, premda oni mogu postojati i bez života. Organske tvari mogle bi biti potvrda o postojanju života u davnoj prošlosti, ili izvor hrane za život, prenosi CNN. Metan se smatra najjednostavnijom organskom molekulom i prisutan je i na drugim mjestima u Sunčevu sustavu koja bi mogla biti pogodna za život, poput Saturna, ili Jupiterovih mjeseca Europe i Titana. Međutim, ako život i postoji izvan Zemlje, mogao bi biti jako različit od onoga kakvog poznajemo.

Nova su otkrića objavljena u četvrtak u časopisu Science, a znanstvenici vjeruju da bi ona mogla predstavljati "veliki napredak u astrobiologiji". "Jako smo proširili našu potragu za organskim spojevima, što je ključno u potrazi za životom", rekao je znanstvenik Paul Mahaffy, autor studije i direktor u NASA-inom Goddard Space Flight Centru.

I neke prijašnje studije ukazivale su na to da na Marsu postoji atmosferski metan i organski spojevi, no podaci s Curiosityja osigurali su jasniju sliku o uvjetima i procesima na Marsu danas, kao i u davnoj prošlosti prije više milijardi godina.

"S ovim novim nalazima, Mars nam govori da smo na dobrom tragu u potrazi za dokazima života. Uvjeren sam da će naše sadašnje i buduće misije dovesti do novih neočekivanih otkrića na Crvenom planetu", rekao je NASA-in znanstvenik Thomas Zurbuchen.



Hoće li se singapooreska "diplomacija orhideja" proširiti na Trumpa i Kima


SINGAPOORE - Šefovi država, okrunjene glave, slavne osobe koje posjete Singapoore često ga napuste s posebno uzgojenom orhidejom, nacionalnim cvijetom te države, koja po njima bude i nazvana.

Orhideja Baracka i Michelle Obame blijedo je žuta, kineskog predsjednika Xija Jinpinga ružičasta je s crvenim mrljicama, a ona Nelsona Mandele žuto-narančasta.

Botaničari, mediji, čak i politički analitičari znatiželjni su hoće li Singapoore svoju "diplomaciju orhideja" proširiti na američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Una kada stignu u utorak na povijesni sastanak.

Ravnatelj singapooreskog Instituta za međunarodnu politiku Nicholas Fang smatra da bi domaćini to mogli učiniti u znak dobre volje i prijateljstva.

"Takva vrsta diplomacije jedinstvena je Singapooreu. Hoće li Trump i Kim dobiti svaki svoju orhideju ili će biti samo jedna koja bi bila simbol zajedništva, vidjet ćemo", rekao je.

Posebne orhideje čuvaju se u singapooreskom botaničkom vrtu, koji je na popisu svjetske baštine UNESCO-a i blizu je mjestu sastanka Trumpa i Kima.

Ondje se nalazi 200 vrsta orhideja nazvanih po stranim dužnosnicima.

Neovisno o tome, i Kimov otac i djed imaju nacionalne cvjetove nazvane po njima - "Kimjongilija" i "Kimilsungija" pažljivo se uzgajaju u Pjongjangu.

Ali najmlađi Kim još nema svoj cvijet.

Svoje orhideje u Singapooreu imaju, između ostalih, njemačka kancelarica Angela Merkel, izraelski premijer Benjamin Netanyahu, britanski princ Charles i pop zvijezda Elton John.

Kada neki slavni stranac dobije svoju orhideju, obično se radi o hibridnoj.

"A hibridnu orhideju teško je uzgojiti, potrebno je najmanje pet godina i u taj se postupak mnogo ulaže. Zato su tako rijetke i jedinstvene", kažu u botaničkom vrtu.



Pivo - zabavno za piti, a možda još zabavnije kuhati s njim


ZAGREB - Nema sumnje da je zabavno piti pivo, no uzimajući u obzir sve okuse koji se danas spajaju, što vas spriječava da taj napitak koristite i u kuhinji?

Tim se pitanjem bavi sve više kuhara koji smišljaju načine iskorištavanja prednosti tog alkoholnog pića. Većina ljudi koji ponešto znaju o hrani upoznati su s upotrebom pive u marinadama, pogotovo za velike komade mesa.

Primjer je proslavljeni kuhar Daniel Achilles koji se prisjeća takve pripreme svinjetine.

"U meso bi umasirali začine i limun, zajedno s pivom, a zatim bi ga ostavili 24 do 48 sati. To je zapravo bilo to", otkriva taj kuhar iz berlinskog restorana Reinstoff.

Ova metoda upotrebe piva nije nova, no dobar je primjer kvalitete koje pivo kao sastojak donosi na stol.

"U ovom slučaju pivo ima nekoliko efekata", tvrdi Achilles.  Meso preuzima okus piva, slad u sebi ima šećera i zbog toga omogućava karamelizaciju, a kvasac omekša meso.

Uzimajući te prednosti u obzir lako je smisliti načine upotrebe piva i kod drugih jela. Ograničenje je u načelu samo kreativnost kuhara, ističe Sandra Ganzenmueller koja radi za skupinu njemačkih sommeliera za pivo.

"Kuhar može dodati pivo umaku, staviti ga na vrh deserta ili ga koristiti za pečenje kolača", rekla je stručnjakinja.

Važno je zapamtiti da nisu sva piva ista, pa je svako dobro za neko jelo. Ganzenmueller početnicima preporuča tamna piva koja zbog velike količine slada daje moćan okus većini jela.

Zahvaljujući craft pivskoj sceni danas na svijetu ima više vrsti piva nego ikada - za piće, pa i za kuhanje.

"U Njemačkoj postoji 150 registriranih tipova piva, poput belgijskog voćnog piva, koje mi ovdje možda i ne bi priznali kao pivo", dodaje Njemica. U tu brojku nije uključen ni veliki broj eksperimentalnih piva iz craft pivovara.

Kanadski publicist Stephen Beaumont, stručnjak za craft pivo, dugo zna da ogroman novi asortiman neobičnih, lokalno proizvedenih piva nije samo za piće. U svojoj kuharici "The Beer & Food Companion" pokazuje sve načine kako se ona mogu iskoristiti. Knjiga sadrži recepte s pivom za jela poput gorušice i umake za steak ili losos.

Iznimna mnogostranost piva je inspirirala neke restorane da smisle jelovnike u potpunosti orijentirane na nj, pogotovo u gurmanskom svijetu, naglašava Achilles, a sve veći broj vrhunskih restorana u svoje redove prima i sommeliere koji preporučaju koje pivo uzeti uz koje jelo.
 


Australski kafić nudi kavu s okusom brokule


MELBOURNE  - Ne treba puno sastojaka da bi se napravila fina šalica kave, no u svijetu se ipak stalno rade pokusi s novim okusima dodanima ovom omiljenom piću, a posljednje je brokula.

Nakon okusa kurkume, bundeve ili čak aktivnog ugljena u kavama, posljednji trend su espresso, cappuccino i latte kave od brokule. Naime, jedan kafić u Melbourneu uvrstio je takav proizvod u svoju ponudu, tvrdeći da je to zdravija verzija napitka.

Barmeni iz kafića Commonfolk Coffee tvrde da dvije čajne žlice praha brokule daju količinu nutrijenata koliko i cijela porcija brokula.

"Otkrili smo da postoji skupina velikih obožavatelja brokule koji mare za zdravlje i kojima se sviđa takva kava kao i onima koji vole to piće s ciklom ili kurkumom", rekao je za australsku agenciju AAP vlasnik Sam Keck.

Iako je napitak pun dobrih proteina i vlakana, Keck priznaje kako su reakcije na takvu kavu različite, a neki kušači samo kažu: "Uh! Pa ima okus baš kao brokula!".

Među njima bi svakako bio bivši američki predsjednik George Bush stariji koji je jednom rekao: "Ja sam predsjednik Sjedinjenih Država i neću više jesti brokulu!".



Britanski školarci morat će nositi "rodno neutralne" suknje


LONDON - Školskim učenicima u Ujedinjenom Kraljevstvu sada je zabranjeno nošenje kratkih hlača tijekom ljeta i zahtijeva se od njih da nose “rodno neutralne” suknje

Srednja škola u Oxfordshireu u Engleskoj postala je prva koja je provela novu politiku, prisilivši dječake da odbace svoje kratke hlače u korist suknje za koje školski čelnici kažu da su “formalnije” nego kratke hlače, piše britanski Metro.

Na iznenađenje škole roditelji se žale na bizarnu školsku odjeću, koja je dio većeg trenda škola koje prihvaćaju “rodno neutralne” odore kako bi se transrodni učenici osjećali kao kod kuće.

Naravno, roditelji heteroseksualnih učenika mogu biti sigurni da će se njihova djeca također osjećati ugodno. Jer ako ne žele nositi “rodno neutralne” suknje, mogu jednostavno nositi sakoe i hlače na ljetnim vrućinama.

Nakon promjene dress koda u školi roditelj Alastair Vince-Porteous je pitao osoblje da li njegov sin može nositi skrojene kratke hlače – ali škola je rekla da one nisu dio uniforme. Začuđen otac je tada rekao da je jedinstvena politika “rodno neutralna”, i da dječaci mogu naravno nositi suknju ako to žele.

Taj potez slijedi trend za sve više škola koje usvajaju rodno neutralnu politiku kako bi se transrodni učenici osjećali dobrodošli.

Mnoge škole sada kažu da suknje i hlače može nositi bilo koji spol. Prema Zakonu o jednakosti, škole imaju obvezu zaštititi transrodne učenike od diskriminacije.

Škola je uvela novu ujednačenu politiku nakon što je Ofsted, vladina organizacija zadužena za održavanje obrazovnih standarda, utvrdila da je uniformna politika škole Chiltern Edge “neadekvatna”.

Uvođenje nove jedinstvene politike došlo je nakon što je škola bila obilježena kao “problematična” od strane Ofsteda.

Glavna ravnateljica Moira Green izjavila je: “U rujnu 2017., uz podršku roditelja, škola Chiltern Edge je donijela odluku da se uvede nova formalna odora. Ovo je bio uspjeh. Škola Maiden Erlegh Trust, u pripremi za rujan 2018, svesrdno podržava Chiltern Edgeovo usvajanje službene odore.”

Postavlja se pitanje, što sa športašima?





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus