07:49, 22. Kolovoz 2017

kultura...

Kultura 8. kolovoza 2017.

Objavljeno: 08.08.2017 u 04:58
Pregledano 48 puta

Autor: Icom, Hina
  Kultura 8. kolovoza 2017.

ZAGREB, 8. kolovoza 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Uoči Foto dana mladih otvorena izložba fotografija "Vision of Sounds" Juliena Duvala


KARLOVAC - Sedmo izdanje Foto dana mladih (FDM), koje se u Karlovcu održava službeno od 10. do 15. kolovoza, započelo je u utorak na starom gradu Dubovcu izložbom fotografija "Vision of Sounds" renomiranog fotografa francuskog podrijetla, Juliena Duvala, koji već sedam godina živi i radi u Hrvatskoj.

Obraćajući se publici na hrvatskom jeziku, kojeg je savladao u proteklih sedam godina, Duval je rekao da su ovi radovi s raznih festivala nastali unatrag četiri godine na temu glazba, ali s motivima emocija potaknutih glazbom. Također je rekao da rijetko vidi svoje slike otisnute na papiru, jer danas svi konzumiraju fotografije digitalno, na nekom ekranu.

Već godinama fotografiram festivale, te sam u dogovoru s organizatorima odlučio da mladim fotografima dam inspiraciju za rad, jer da bi nastale ovakve fotografije trebalo je snimiti tisuće i tisuće fotografija, između 50 i 100 koncerata godišnje, što je sada već preko 500 koncerata.

"Naravno fotografija ima budućnost, jer slika potraje kroz vrijeme, cijenimo i one stare preko 100 godina, iako se danas s digitalnom tehnikom svijet malo promijenio. Moram priznati da mi je drago vidjeti moje fotografije isprintane, nije to česta prigoda, svi mi svaki dan sve gledamo uglavnom na kompjutoru i preko weba, drugačije je i sviđa mi se kada se fotografija izloži ovako i baš zato mislim da je budućnost fotografije dobra", rekao je Duval.

Otvarajući izložbu i FDM, direktor Filip Trezner rekao je da se dolazak 40 sudionika službenog i natjecateljskog programa očekuje sutra.

Cilj nam je ponuditi kulturan i edukativan sadržaj, s bogatim glazbenim popratnim programom, kako za natjecatelje iz Hrvatske, Crne Gore, Nizozemske, Srbije, SAD-a, Španjolske i Italije koji će se natjecati u turističkoj, umjetničkoj i reklamnoj fotografiji, tako i za karlovačku publiku, rekao je Treznar. Ovogodišnje sedmo izdanje manifestacije, odnosno treće koje se održava u Karlovcu prvi put je produkcijski podignuto na visoku razinu, dodao je Treznar.



Vinkovci: 5. Antičke filmske večeri uvod u finale ovogodišnjeg DORF-a


VINKOVCI - Od 21. do 23. kolovoza u Vinkovcima će se održati 5. Antičke filmske večeri kao svojevrsni uvod u završnicu ovogodišnjeg 11. Festivala dokumentarnog rock filma (DORF), koji će se od 24. do 26. kolovoza održavati u Galeriji fotografije Meraja, izvjestili su u utorak iz Udruge ljubitelja filma Rare Vinkovci, organizatora DORF-a.

 U sklopu Antičkih filmskih večeri, koje će se održati u lapidariju Gradskog muzeja, ljubitelji filma moći će pogledati film "Dan oslobođenja“ Mortena Traavika o koncertu slovenske grupe Laibach u Sjevernoj Koreji, a kako je ovogodišnje izdanje ovih filmskih večeri posvećeno sportu, i to šahu i nogometu, uz projekcije filmova bit će organizirani i razgovori sa svjedocima vinkovačke sportske prošlosti.

 "Pero Sentić, vinkovački zaljubljenik u šah i autor nekoliko knjiga o šahu, vratit će nas u vrijeme kraja 1960-ih kada je u Vinkovcima boravio slavni šahovski genijalac Bobby Fischer, a prisjetit ćemo se i najvažnijeg datuma u povijesti vinkovačkog nogometa - 6. lipnja 1982. i mitskog dvoboja Dinama i Čelika te ulaska u Prvu nogometnu ligu tadašnje države", najavljuju iz udruge Rare.

 Osim sporta i filmova, posjetitelji će se moći zabaviti uz filmski kviz, filmsku radionicu i predavanje o najnovijim arheološkim otkrićima u Vinkovcima.

 Sama završnica DORF-a, čiji se prvi dio održava od 5. do 9. kolovoza u Primoštenu u sklopu Festivala SuperUho, bit će od 24. do 26. kolovoza u Galeriji fotografije Meraja u Vinkovcima uz projekcije filmova, gostovanja autora te proglašenje najboljeg filma u regionalnoj selekciji.

 Prvog dana programa bit će prikazan film "Garage Rockin’ Craze - Story of Tokyo garage punk" autora Marija Čužića (Kanada), te kratki film "Florian" autora Darija Bukovskog iz Zagreba o tri marginalca glazbenika i njihovim snovima. Drugi dan na programu su filmovi o prvom albumu kultnog slovenskog sastava Buldožer "Pljuni istini u oči" autorice Varje MOčnik, kao i novi film Ljiljane Šišmanović "Neuspješan skroz" o kantautoru Electric Žaretu, dok će trećeg dana gledatelji imati prigodu pogledati film "Charlatan Magnifique" o slovenskom autoru Magnificu, glazbeniku i autoru glazbe za filmske hitove.

 Na samom kraju slijedi ekskluzivna projekcija epizode novog serijala "Borderland soundtrack" autorice Brankice Draškovi, inspiriranog knjigom "Sedma republika" velikog prijatelja DORF-a Ante Perkovića, kojem je posvećeno ovogodišnje festivalsko izdanje. Žiri u sastavu Dubravko Jagatić, Željka Kovačević i Kandžija odlučiti će kome će pripasti nagrada koju je izradio Miro Župa iz Splita, a DORF nagradu za životno djelo primit će  Dubravko Mataković.

 

Šest premijera u novoj sezoni Gavelle


ZAGREB - U sezoni 2017./18. zagrebačko Gradsko dramsko kazalište Gavella najavljuje šest premijernih naslova, među kojima dva nova naslova hrvatskih pisaca, dva suvremenena autora velikih europskih književnosti i dva klasika; svima je u središtu sapeti pojedinac, a prvi je na repertoaru komad "Ponovno ujedinjenje dviju Koreja" francuskog "dramskog istraživača" Joela Pommerata u režiji Paola Magellija, čija je premijera najavljena za petak 22. rujna.

"U tekstovima koje premijerno pripremamo u sezoni 2017./18. sapeti smo silama sudbine, društvenim ustrojem, hijerarhijskom vertikalom, birokratskim mehanizmom, tvrdoćom obiteljskih odnosa, poslovnim okruženjem, porijeklom i socijalnom uvjetovanošću, nemogućnošću da razumijemo i prihvatimo", stoji u najavi.

Dva su nova naslova hrvatskih pisaca, od čega jedan dramski, "Stela, poplava" ovjenčan Nagradom "Marin Držić", iz pera trenutno najizvođenijeg domaćeg mladog dramatičara Dine Pešuta, i jedan prozni, "Sjećanje šume" Damira Karakaša, autora nezaobilaznog u svakom ozbiljnijem pregledu suvremene hrvatske književnosti, čiju dramatizaciju potpisuje mladi redateljsko-dramaturški tandem Tamara Damjanović - Nina Bajsić.

"Zatim su tu dva suvremena autora velikih europskih književnosti: iz Francuske stiže 'dramski istraživač' Joël Pommerat, a iz Velike Britanije Lee Hall, pisac brojnih kazališnih i filmskih hit-naslova ('Billy Elliot', 'War Horse'). I potom, dva klasika, dva velika naslova (povijesti) europske i svjetske književnosti, slojeviti, kompleksni 'Kralj Rikard III.' Williama Shakespearea i tajnoviti, metaforični 'Proces' Franza Kafke, oba vrlo jasnih paralela sa suvremenošću i svakodnevicom kakvu živimo", najavljuju iz Gavelle.

"Svima im je u središtu sapeti pojedinac (ili više njih) koji se pokušava(ju) izboriti za svoje mjesto u svijetu, društvu, obitelji, pokušava(ju) se odrediti, osmisliti, artikulirati, izraziti. Riječima benda Šarlo Akrobata: 'Mali čovjek želi preko crte / Njega guše propisane norme'", dodaje se u najavi.

Prva premijera "kazališta u Frankopanskoj" u novoj sezoni bit će u petak 22. rujna komad "Ponovno ujedinjenje dviju Koreja" Joela Pommerata, najavljen kao "pohvala ljubavi" čiji duhovit i poetičan scenski predložak redatelj Paolo Magelli postavlja u prijevodu Vande Mikšić.

"Pommeratovo je pismo 'gorko-slatko', ali francuski autor kao da se uz osmijeh poigrava s melodramatičnom matricom, ne izrugujući joj se, nego ju inventivno preispitujući. Izvedbe suvremenih francuskih dramskih tekstova u hrvatskom su kazalištu rijetkost, pa je 'Ponovno ujedinjenje dviju Koreja' već i po tome zanimljiva novost na pozornici našeg teatra", stoji u najavi.

Slijedi, 15. prosinca, "Kralj Rikard III." Williama Shakespearea u režiji Aleksandra Popovskog i novonaručenom prijevodu Andyja Jelčića. "Shakespeareov komad izuzetne snage i političnosti, priča o ambiciji, vlastohleplju, moći i žudnji za dominacijom, 'Kralj Rikard III.' obiman je dramski materijal, složen u svojim rodoslovnim labirintima, zahtjevan ne samo zbog kompleksne dramaturške spirale i slojevitih odnosa, već i radi emotivne zamke koju nam je engleski bard priredio", ističu iz Gavelle.

Drugi dio sezone donosi, u siječnju 2018., prvu dramatizaciju najnovijeg romana Damira Karakaša "Sjećanje šume", "male velike knjige" koju karakterizira snažna, ogoljena, surova proza u kojoj jezik titra na granici pojavnoga. Priču o odrastanju u već prepoznatljivo Karakaševoj Lici, kraju gdje se emocije teško pokazuju i gdje nije lako biti drugačiji, na pozornicu će prenijeti autorski dvojac Tamara Damjanović i Nina Bajsić, koje koje tekstu pristupaju kao pulsirajućem tkivu otvorenom za nadogradnju.

Slijedi, u veljači 2018. nagrađeni tekst Dine Pešuta "Stela, poplava", "tekst tamne vitalnosti i snažnih žudnji" najavljen kao posveta kazalištu i glumicama, dramska elegija o usamljenosti i izmještenosti, o pogrešnim odabirima i potrazi za identitetom. Tu "nadahnutu dramu, istodobno raskošnu i minimalističnu, grandioznu i komornu", na Gavellinu će Scenu 121 postaviti sam autor.

Ožujak 2018. u Gavelli donosi "Proces" Franza Kafke, "jedan od onih naslova koji uvijek iznova intrigira, kao materijal za čitateljsko promišljanje ili predložak za filmsko te kazališno uprizorenje", koji ovaj put postavlja Rene Medvešek, u čijoj se režiji, kako je najavljeno, Kafkin najpoznatiji roman "ukazuje kao priča koja neće ostati (tek) na simbolici, već će se zagledati u lica naših ovodobnih nemira i napetosti".

Sezonu će, u svibnju 2018., zatvoriti drama-komedija "Slikari rudari" suvremenog britanskog dramatičara i scenarista Leeja Halla, nastala po istinitim događajima vezanim uz Ashingtonsku grupu, skupinu slikara prepoznatih '30-ih i '40-ih godina 20. stoljeća, čiji su članovi uglavnom bili rudari, a počeli su slikati posve slučajno, kao dio doškolovanja tadašnjeg radništva.

"U toj povijesnoj situaciji i njenim protagonistima Hall prepoznaje silan dramski potencijal te ga vješto koristi kako bi progovorio o potrebi za komunikacijom, moći umjetnosti da nas mijenja, autentičnoj žudnji za stvaranjem, nadilaženju klasnih uvjetovanosti, vitalnosti lijevih ideja, relativnosti uspjeha, ambiciji i skromnosti", stoji u najavi. Britanska je kritika tekst ocijenila duhovitim komadom koji postavlja velika pitanja o izobrazbi, kulturi i radničkoj klasi, a pritom nikada nije pokroviteljski, glup, dosadan ili koristi groznu riječ 'uključivanje'". Na pozornicu kazališta Gavelle stiže u redateljskoj viziji slovenskog redatelja Same M. Streleca.

Publika Gavelle u listopadu će moći pogledati i okupljene vrhunce protekle sezone na još jednim, 32. "Gavellinim večerima" od 11. do 21. listopada; u siječnju 2018. slijede još jedne "Krležine noći" - večernja okupljanja malih formi i komornih predstava te odabranih studentskih radova nastalih po Krležinim naslovima, a nastavlja se i program "G točka: Grad u "Gavelli"", kulturni projekt multimedijalnih okupljanja pisaca te likovnih i glazbenih umjetnika.



Premijerno prikazan dokumentarni film "Črni Kastavac" o Jerryju Ricksu


KASTAV - Na završetku 10. festivala Kastav Bluesfest u Kastvu premijerno je prikazan dokumentarni film autora Igora Modrića o country blues gitaristu i pjevaču "Philadelphia" Jerryju Ricksu, koji je posljednju godinu života živio u Kastvu i tamo je sahranjen.

Festival blues glazbe u Kastvu utemeljio je glazbenik Damir Halilić Hal nakon Ricksove smrti te mu posvetio festival.

Dokumentarac "Črni Kastavac" govori o Ricksovu životu i glazbenom stvaralaštvu riječima njegovih prijatelja i suradnika, od onih u SAD do onih s kastavskoga područja. Doznaje se da je Ricks bio u kontaktu s mnogim ključnim osobama blues revivala poput Sona Housea, Lightnin' Hopkinsa, Libbe Cottena, Jessea Fullera, Mancea Lipscomba i Lonniea Johnsona. Od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća preselio se u Europu, gdje je živo na brojnim lokacijama neprestano nastupajući. U SAD se vraćao u nekoliko navrata i tamo ostajao po godinu do dvije.

Istaknuto je da je svoj prvi samostalni blues album snimio u Zagrebu 1984. godine, a nakon toga je snimao samostalne albume u Mađarskoj, Austriji i Švicarskoj. Početkom 2007. nastanio se sa suprugom u Kastvu, a krajem te godine umro je od teške bolesti u riječkome KBC-u.

Materijali s filma snimani su u Kastvu, Austriji i Velikoj Britaniji, a cilj filma je promocija Kastva i festivala te odavanje počasti uglednome glazbeniku. Scenarist i redatelj je Igor Modrić, snimatelj Robert Kalčić, skladatelj Damir Halilić Hal i autorica teksta Slavica Mrkić Modrić.

Nakon premijere filma. održane u ponedjeljak navečer, o svom prijateljskom odnosu s Ricksom govorili su veliki glazbenici Michael Roach i Duck Baker te potom zajedno svirali.

Kastav Bluesfest je održan od 3. do 7. kolovoza u Kastvu, Viškovu, Matuljima i Kostreni. Nastupila su ugledna svjetska imena blues glazbe poput Angele Brown ili sastava Big Steam, potom Zdenka Kovačiček uz pratnju Greenhouse Blues Banda te makedonski Crossroad Bues Band, Soul Fingersa i Luciana Ciancija, Mikea Sponze i Sunnysiders.
 


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

 

Zabrinjavajuća video snimka Sinead O'Connor na Facebooku


DUBLIN - Irska pjevačica Sinead O'Connor je izazvala tisuće zabrinutih reakcija na internetu nakon štoje na Facebooku objavila video snimku u kojoj povjerava da se osjeća "samoubojički".

"Upravo sam pogledala uznemirujući poziv u pomoć Sinead O'Connor. Čini mi se potpuno izolirano, zabrinuta sam za nju", reagirala je u utorak Annie Lennox.

Sinead O'Connor, najpoznatija po Princeovoj pjesmi "Nothing Compares 2 U" podijelila je 3. kolovoza na svojoj Facebook stranici video snimku u kojoj govori o svojoj samoći i suicidalnim mislima.

"Sama sam. Nemam nikoga u životu, osim liječnika, psihijatra, najljubaznijeg čovjeka na svijetu koji mi govori da sam junakinja. To je jedino što me drži na životu", napisala je.

"Sada živim u motelu na rubu New Jerseya. Tri bolesti su me navele na samoubojičke misli", rekla je 50-godišnja pjevačica kojoj je dijagnosticiran bipolarni poremećaj. "Posljednje dvije godine samo pokušavam ne umrijeti, to nije život".

U utorak je neidentificirana osoba na njezinu stranicu stavila umirujuću poruku . "Sinead je zatražila od mene da svima koji ju vole obznanim da je ona na sigurnom, okružena ljubavi i pažnjom".

U lipnju 2016. su kružile glasine o njezinom samoubojstvu, ali je pronađena u jednom hotelu živa i zdrava.



Todd Haynes najavio dokumentarac o grupi Velvet Underground


LOCARNO - Redatelj Todd Haynes najavio je na filmskom festivalu u Locarnu da bi mu jedan od idućih projekata mogao biti dokumentarni film o legendarnoj njujorškoj grupi The Velvet Underground.

Haynesova objava uslijedila je svega nekoliko mjeseci nakon što je prvi album grupe "The Velvet Underground & Nico" prosvalio 50. obljetnicu.

"Oni su jedan od najutjecajnijih bendova - kao što je rekao Brian Eno, svatko tko je kupio taj album osnovao je bend", rekao je Haynes Varietyju najavljujući projekt.

"Njihov utjecaj nema nikakve veze s prodajom, vidljivošću ili načinom na koji dijelimo ideje o uspjehu", dodao je.

Još nenaslovljeni dokumentarac o Velvetima, koji su na početku karijere bili kućni bend u "Factoryju" Andyja Warhola, zasigurno će se bazirati na Warholovim filmovima, ali također i na bogatoj kulturi eksperimentalnog filma, rekao je Haynes.

Warhol i filmaš Paul Morrissey 1966. snimili su "The Velvet Underground and Nico: A Symphony of Sound" (The Velvet Underground: Simfonija zvuka), koji prikazuje jednosatnu probu grupe u njezinom originalnom sastavu koji su činili Lou Reed, Sterling Morrison, Maureen Tucker, John Cale i Nico.

Redatelj je dodao kako se nada da će uspjeti intervjuirati preživjele članove grupe. Lou Reed umro je 2013. a Sterling Morrison 1995. godine.

Haynes se u svojim radovima već bavio, na svoj neobični i netradicionalni način, glazbenim ikonama kao što su Karen Carpenter, David Bowie i Bob Dylan u filmovima: Superstar: The Karen Carpenter Story, Velvet Goldmine i I'm Not There, ali film o Velvet Undergroundu bit će prvi puta da Haynes istražuje glazbenu pojavu unutar dokumentarnog žanra.



Otvaranje muzeja otvara pitanje njemačke kolonijalne prošlosti


BERLIN - Uoči otvaranja spornog berlinskog muzeja, stručnjaci pozivaju na hitnu raspravu o kolonijalnoj prošlosti zbirki koje će se ondje izložiti.

"Rasprava nam je očajnički potrebna", rekla je antopologinja Katharina Schramm. "Tako ambiciozan muzej kao što je Humboldt Forum mora se voditi načelima otvorenosti i jasnoće", dodala je.

Humboldt Forum, kulturni centar i muzej koji bi se trebao otvoriti 2019., bavit će se svjetskom kulturom, antropologijom i etnologijom. Bit će smješten u obnovljenoj pruskoj palači, na mjestu gdje je nekoć stajao parlament Istočne Njemačke.

Glavne kolekcije osigurat će zaklada Prusko kulturno naslijeđe, uključujući brojne artefakte koji potječu iz kolonjalnog doba.

Schramm je kritizirala obnovljeno zdanje kao "bombastično". "Koncept se uvelike oslanja na znatiželju posjetitelja i spektakularnu narav izloženih predmeta", rekla je profesorica. "Kako u tim uvjetima kritički promišljati? O tome se dosad slabo govorilo i razmišljalo".

Schramm također ističe kako nije teškoća samo u tome jesu li artefakti ukradeni ili uzeti silom.

"Darovnice i kupnje također imaju kolonijalni kontekst. Rani suveniri poput kopalja i bubnjeva stizali su u Europu u velikim količinama", kaže antropologinja koja predaje na institutu za socijalnu i kulturnu antropologiju na Slobodnom sveučilištu u Berlinu.

"I to utječe na jačanje stereotipa o tzv. neeuropskim kulturama, pa posljedično i na zamagljivanje postkolonijalne integracije", dodala je.

Nedavno je francuska etnologinja Benedicte Savoy dala ostavku u savjetničkom vijeću koje je pomagalo u postavljanju muzeja. Smatrala je da vodstvo te kulturne ustanove ne čini dovoljno da bi se objasnila kolonijalna pozadina zbirki.

Ni gradnja Humboldt Foruma nije bez sporova. Stara palača, nekoć rezidencija pruskih kraljeva a kasnije careva, čiji pojedini dijelovi potječu iz 1443., bila je teško oštećena u bombardiranju Crvene armije krajem Drugog svjetskog rata.

Srušena je 1950. kako bi se napravilo mjesta za Palaču republike, izgrađenu 1970-tih za potrebe parlamenta komunističke Istočne Njemačke.

I ona je srušena 2006., navodno zbog štetnih azbestnih ploča i unatoč žestokom protivljenju brojnih Berlinčana i istočnih Nijemaca.

Sporna je bila i odluka o modernom uređenju unutarnjosti barokne zgrade, i to ne samo zbog troškova.

Spektakularni kompleks između dva rukavca rijeke Spree trebao bi pomoći Belinu da uhvati korak s Parisom i Londonom kao jednom od najpopularnijih turističkih mjesta u Europi.



Vjeruje se da su ateisti manje moralni - studija

 
WASHINGTON - Na ateiste se "gleda kao na moralno izopačenije i opasnije osobe", čak i u sekularnim državama, prenosi BBC rezultate  studije provedene u 13 zemalja.

Najnovija je studija pokazala da čak i ateisti njeguju predrasude prema samim ateistima kad je riječ o prosudbi moralnosti.

Predrasude prema ateistima najsnažnije su u zemljama u kojima živi najviše vjernika, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Sjedinjenih Država i Indije.

Samo stanovnici Novog Zelanda i Finske ne iskazuju jasne predrasude prema ateistima.

Istraživanje su proveli međunarodni stručnjaci i objavili ga u časopisu Nature Human Behavior. Istraživanjem su obuhvatili više od 3000 ljudi u 13 zemalja i na pet kontinenata.

Ispitanici su morali odgovoriti na pitanje: imaginarna osoba, koja je u djetinjstvu zlostavljala životinje a u zreloj dobi radila kao nastavnik i ubila petero beskućnika - je li vjerojatnije da je vjernik ili ateist?

Među ispitanicima je bilo dvostruko više onih koji vjeruju da je ubojica ateist. Koautor studije Will Gervais, profesor psihologije na Sveučilištu Kentucky u Lexingtonu, za novinsku agenciju AFP je rekao: "Upada u oči kako čak i ateisti gaje jednake predrasude prema ateistima".

"Mislim da to potječe iz rasprostranjenih i duboko ukorijenjenih proreligijskih normi. Čak i u zajednicama koje su otvoreno sekularne, čini se da ljudi i dalje vjeruju da je religija čuvar moralnosti", ističe Gervais.



Podgrijavanjem špinata oslobađaju se štetni nitrozoamini


BERLIN - Kada su posrijedi zdrave namirnice, špinat je bez sumnje jedna od najzdravijih, no treba voditi računa o tomu da se njegovim podgrijavanjem oslobađaju neke štetne tvari, podsjećaju njemački znanstvenici.

Špinat spada u skupinu lisnatog povrća koje sadrži relativno visok postotak nitrata, koje upija iz zemlje preko korijena.

"Kada špinat odstoji, a osobito ako je posrijedi termički obrađena naminica. količina nitrata se povećava, a oni se u kuhanom špinatu postupkom vrenja čak pretvaraju u nitrite. Oni su opasni jer se u organizmu spajaju s aminima i tvore visoko kancerogene spojeve koje nazivamo nitrozoaminima", objasnila je nutricionistkinja i znanstvenica Dagmar von Cramm.

"Ukoliko samo nakratko podgrijete špinat neposredno prije konzumiranja, ne morate brinuti", kazala je von Cramm, upozorivši da se to ne odnosi na sasvim malu djecu, kod koje u najekstremnijem slučaju posljedica može biti do gušenja.

"Ostaci kuhanog špinata ne smiju se čuvati na sobnoj temperaturi. Odmah ih treba spremiti u hladnjak. Neposredno prije konzumiranja samo ih nakratko podgrijte", rekla je. "Zapravo je najbolje pripremiti samo onoliko špinata koliko se može pojesti za jedan obrok."

Špinat se može jesti sirov, kao salata. Bogat je vitaminom A, C i beta-karotenom i folnom kiselinom.

Ovo povrće dugo se smatralo najboljim izvorom minerala željeza, što je netočno jer ga ondje i nema u velikim količinama. Usto, ta vrsta željeza, a još je nazivamo neheminskim željezom (za razliku od heminskog kojega ima u hemoglobinu), oblik je koji se slabo i sporo upija u crijevima. Dakle, ne bismo trebali očekivati veću korist u liječenju anemija.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus