01:58, 21. Studeni 2017

kultura...

Kultura 7. studenoga 2017.

Objavljeno: 07.11.2017 u 00:29
Pregledano 59 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 7. studenoga 2017.

ZAGREB 7. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Predstavljena knjiga Juraja Batelje „Komunistički progon i mučeništvo blaženoga Alojzija Stepinca“


ZAGREB -
Knjiga Juraja Batelje  „Komunistički progon i mučeništvo blaženoga Alojzija Stepinca“ predstavljena je u utorak u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu.

O knjizi su govorili povjesničar Josip Jurčević, liječnica Neda Aberle, te Juraj Batelja, a zbog bolesti nije nastupio gospićko-senjski biskup u miru mons. Mile Bogović, koji je autoru uputio poruku.

Knjiga je otkriva istinu, a ona je i svojevrstan put do istine u Hrvatskoj, rekao je Jurčević dodavši kako ona zaokružuje cjelinu o kardinalu Stepincu. Ona pokazuje tko su bili progonitelji i na koji su način progonili kardinala, naglasio je.

Kardinal Stepinac je, a to pokazuje knjiga, podnio mučeništvo zbog svoga odnosa prema Bogu, Crkvi i hrvatskom narodu, rekao je Jurčević.

Mons. Bogović je u svojoj poruci istaknuo kako ne treba biti zabrinut zbog toga što kardinal Stepinac još nije kanoniziran. „Stepinca nije teško braniti jer ga brane njegova djela i riječi," poručio je gospićko-senjski biskup.

Liječnica Neda Aberle naglasila je kako su komunističke vlasti trovale hranom kardinala Stepinca te o tomu prezentirala toksikološke i kemijske nalaze koji su rađeni devedesetih godina u Hrvatskoj i inozemstvu.

Knjigu „Komunistički progon i mučeništvo blaženoga Alojzija Stepinca“ objavila je Postulatura za proglašenje svetim blaženoga Alojzija Stepinca.



Vukovarska premijera dokumentarnog filma "Krvava berba grožđa"

 
VUKOVAR -
U dvorani rodne kuće Lavoslava Ružičke u Vukovaru u utorak je premijerno prikazan dokumentarni film „Krvava berba grožđa“ o zločinima počinjenim u selu Lovas za velikosrpske agresije u jesen 1991. godine.

„Film je jako stresan i u njemu 11 osoba, koje su preživjele te zločine, govori o onome što su preživjeli. U dokumentarcu se govori o ratnim zločinima počinjenim u Lovasu od dana sloma obrane sela, 10. listopada 1991. godine, silovanjima, mučenjima i ubojstvima koja su se događala kao i 18. listopadu kada su mještani natjerani do hodaju kroz vinograd u kojem su bile postavljene mine. Tada je smrtno stradala 21 osoba dok ih je 13 ranjeno“, rekao je jedan od producenata filma Antun Ivanković.

Dodao je i kako za zločine počinjene u Lovasu nitko nije odgovarao te da suđenje optuženima za počinjene ratne zločine u Beogradu traje već deset godina i da je vraćeno na početak.

Jedan od preživjelih, Ivan Mujić, koji je i jedan od onih koji je u filmu govorio o tome što je proživio, rekao je kako su sjećanja iz jeseni 1991. godine i dalje bolna i intenzivna.

„Drago mi je da je snimljen film kako se ne bi zaboravili ti zločini i sve što se tada događalo u Lovasu. Malo je poznato kako je Lovas najveće stratište nakon Ovčare. Na Ovčari je ubijeno 200 osoba, a u Lovasu je ekshumirano 68 osoba. Bili smo prinuđeni nositi bijele trake oko ruke i sve nesrpske kuće bile su obilježene bijelim plahtama“, rekao je Majić.

Dokumentarac „Krvava berba grožđa“ sniman je dvije godine, traje 52 minute. Redatelj filma je Silvije Mirošničenko, a prema najavama „Krvava berba grožđa“ uskoro bi se mogla prikazati i na televiziji.



Svečana premijera filma "Odisej" o Jacquesu Cousteau večeras u Splitu


SPLIT -
U povodu Dana neovisnih kina u utorak navečer će se u 35 hrvatskih kina besplatno moći pogledati film "Odisej" o legendarnom francuskom oceanografu i istraživaču podmorja, Jacquesu Cousteau, redatelja Jérômea Sallea, nakon čega film ide u redovitu kino distribuciju, a svečana premijera je večeras u Splitu.

 Film "Odisej" je u rujnu 2015. godine sniman u Hrvatskoj i to na Hvaru, Paklenim otocima, Visu i Biševu. Biografski je to film o legendarnom francuskom oceanografu i istraživaču podmorja Jacquesu Cousteau u kojem su u glavnim ulogama Lambert Wilson, Audrey Tautou i Pierre Niney, rečeno je na konferenciji za novinare održanoj uoči večerašnje premijere koja će se održati u splitskoj Kinoteci Zlatna vrata.

 
Dan neovisnih kina organizira Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom (HAVC), a konferencija  za novinare održana je u knjižnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo, na istom mjestu gdje je prije 40 godina za vrijeme svoga dvodnevnog posjeta Splitu sjedio Jacques Cousteau, sudjelujući u istraživanju hrvatskog podmorja.

 Djelatnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo Ante Žuljević podsjetio je kako je Cousteau u to vrijeme istraživao onečišćenja mora koja su onda bila aktualna, pokušavajući utvrditi stupanj onečišćenja u Sredozemnom, Jadranskom i Crnom moru.

 "Možda bi se Cousteau danas bavio stranim vrstama, problemom nasipavanja obale, krutim otpadom u moru ili zvučnim onečišćenjem o čemu se u njegovo vrijeme nije razmišljalo. Bilo bi zanimljivo vidjeti postoje li snimke iz tog vremena, iz kojih bi svakako mogli vidjeti kako je Jadransko more i dalje čisto s iznimno promijenjenim eko sustavom zbog utjecaja čovjeka. U vrijeme dok je on snimao ljudi nisu dobro poznavali more, njegove probleme, niti što u njemu živi, a Cousteau je bio ključna osoba koja je osvijestila potrebu zaštite mora i prvi je širokoj javnosti prikazao što u njemu živi, za što je bio nagrađen s tri Oskara", kazao je Žuljević.

 
O filmu "Odisej" i hrvatskoj koprodukciji govorio je ravnatelj HAVC - a Daniel Rafaelić, rekavši da je nakon prvog gledanja filma bio toliko oduševljen i shvatio kako nema logičnijeg mjesta nego da s njim krenu iz Splita pa dalje diljem Hrvatske.

 Naglasio je kako je poveznica Cousteauovog filma "Odisej" i Hrvatske izuzetno velika, ocijenivši da su šire splitsko obalno područje i općenito Dalmacija trenutno najzanimljiviji svjetskim producentima, ne samo zbog mora, podmorja i klime već i zbog X faktora.

 "Filmovi koji se ovdje snimaju imaju velike proračune i to je jako važno. HAVC ima sustav poticanja takvih snimanja; sustav je automatski što znači da tko god se prijavi dobije do 20 posto povrata opravdanih troškova jer se kod nas tako potiče potrošnja. Film 'Odisej' nas direktno komparira sa svijetom. Osim u Dalmaciji sniman je u Bahamima, na Antartici, u Južno afričkoj republici. To je film koji je vrhunski snimljen i pokazuje A francusku produkciju", rekao je Rafaelić.

 Počasna konzulica Francuske Charlotte Nicollet rekla je kako joj je posebno drago što je taj projekt kruna jedne lijepe hrvatsko-francuske priče koja vrijedi i za prošla i sadašnja vremena.

 "Putem ove priče Jacquesua Cousteaua i ovog lijepog, zajedničkog filmskog projekta, upravo ta mediteranska dimenzija koja je zajednička našim dvjema zemljama, danas je posebno počašćena. Posebno držim do promidžbe i razvoja takve dimenzije hrvatsko-francuske suradnje, koja se već dobro razvija na brojnim područjima kao što su arheologija, turizam, pomorska istraživanja i gastronomija ne zaboravljajući zaštitu okoliša", kazala je počasna konzulica  Nicollet.

 "U tijeku je i razrada partnerstva Sveučilišta u Splitu i onoga u Marseilleu koje će pridonijeti izgradnji sve brojnijih mostova između naših dviju zemalja i mora na Sredozemlju", dodala je.

 Svjedok vremena i događaja od prije 40 godina, Stjepan Jukić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo, novinarima je otkrio nekoliko anegdota o boravku  Jacquesu Cousteau u Splitu,  rekavši kako je spavao u Hotelu "Park" na Bačvicama, kojeg je smatrao prelijepim, a posebno je volio piti Pipi.

 
Animirani film "Manivald" nominiran za Europsku nagradu animacije

 
ZAGREB -
Estonsko-kanadsko-hrvatska koprodukcija, film "Manivald" Chintis Lundgren nominiran je za Europsku nagradu animacije u kategoriji najboljeg dizajna likova i pozadina, a hoće li je i dobiti znat će se 8. prosinca na svečanoj dodjeli u francuskom Lilleu.

"Manivald", kojemu je hrvatski koproducent Jadranska animacija, nominiran je za nagradu Emile u toj kategoriji s još dva animirana filma - francuski "Periferija" Davida Coquard-Dassaulta i "Dječji san" Christophea Gérarda.

Hrvatski koproducent Draško Ivezić izjavio je kako bi osvajanje te nove filmske nagrade puno značilo za Hrvatsku i Estoniju, s obzirom da Europom na tom području dominiraju francuski filmovi.

"Oba projekta s kojima 'Manivald' dijeli nominaciju primjer su fantastičnog dizajna i oba dolaze iz Francuske tako da je velika čast biti u tom društvu", ustvrdio je Ivezić, a prenosi Hrvatski audiovizualni centar, koji je dao potporu filmu.

Film estonske redateljice s hrvatskom adresom donosi priču o neiskusnom liscu iz naslova koji živi pod budnim okom svoje zaštitnički nastrojene majke.

Iznenadni kvar perilice za rublje, baš na njegov 33. rođendan, dovodi im u živote neobičnog majstora, seksi mladog vuka Toomasa, no taj susret ubrzo preraste u ljubavni trokut i stvari izmaknu kontroli.

Dosad je film prikazan i nagrađen na brojnim filmskim festivalima diljem svijeta, a na ovogodišnjem Animafestu proglašen je najboljim filmom u Natjecanju hrvatskog filma.

Nagrada Emile, koja se godine dodjeljuje prvi puta, paneuropska je inicijativa 40 europskih zemalja koja okuplja profesionalne animatore unutar Europe te slavi raznolikost i izvrsnost europske animacije.

Pobjednici se u pojedinim kategorijama biraj

 

INTERLIBER Plenković otvorio jubilarni 40. Interliber uz poruke podrške sektoru

ZAGREB - Tradicionalni vrhunac hrvatske književne godine, međunarodni sajam knjiga Interliber, otvorio je u utorak na Zagrebačkom velesajmu vrata svojeg jubilarnog 40. izdanja na kojemu će do nedjelje svoju produkciju predstaviti više od 300 izlagača iz 16 zemalja, a tom prilikom poruke podrške kulturi, a posebno knjizi i čitanju, dao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

"U proteklom smo se vremenu suočili s krizom u hrvatskoj knjižarskoj industriji. Slom najvećeg knjižarskog lanca i s njime povezani gubitci nametnuli su potrebu da se sva raspoloživa sredstva preusmjere na saniranje aktualnih posljedica te situacije", rekao je premijer na svečanom otvorenju 40. Interlibera u Paviljonu 6.

"Mislim da smo u tome uspjeli, prije svega zahvaljujući sjajnom angažmanu Ministarstva kulture", dodao je Plenković, u čijoj su pratnji bili ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar državne imovine Goran Marić te ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Istaknuo je da je njegova Vlada odgovorno i s pažnjom angažirana da radi na razvoju svih poticajnih mjera koje će pomoći oporavku izdavaštva i nakladništva u RH, i to od samog početka svojega mandata kada je, bez obzira na krizu, bilo potrebno definirati smjerove zajedničkog djelovanja, "prije svega pitanja financijske nestabilnosti i manjka likvidnosti, od problema vezanih uz održavanje nakladništva kao kulturne industrije, do pitanja opstanka tiskanje knjige".

"I to ne toliko zbog budućnosti elektroničkih medija i uopće digitalnog društva kojega svakim danom sve više nastojimo biti dio, već i zbog krize prouzročene opadanjem čitateljske publike, odnosno gubitkom novih generacija za pisanu riječ", rekao je Plenković.


Pred nama je zajednički rad na reetabliranju kulture čitanja

Stoga ćemo učiniti sve da kulturu čitanja njegujemo, potičemo i učinimo prisutnijom nego što je to trenutno slučaj, rekao je premijer. Svi napori koje u to ulažu Ministarstvo kulture i svi ostali uključeni dionici, dodao je, usmjereni su prema optimizaciji postojećih i razvoju novih poticajnih modela, s time da čitav sektor mora započeti rješavati strukturne probleme s kojima se suočavamo.

Plenković je izrazio posebno zadovoljstvo što je u prigodi 40. izdanja Interlibera "u mogućnosti zaključiti da se stanje stabiliziralo, da je likvidnosna situacija puno bolja nego prije samo nekoliko mjeseci, a "ono što je posebno važno je da su se osnažili postojeći programi i pokrenuli novi". Konkretno se tu osvrnuo na programe poticanja poduzetništva u kulturi, koji je vrijedan dva milijuna kuna, te poticanja u nakladništvu, vrijedan četiri milijuna kuna.

"Tim sredstvima izdavači će obnoviti tehnološku infrastrukturu, izgraditi alternativne prodajne kanale i pojačati marketinške aktivnosti", rekao je.

U planu su i novi programi potpora koji će biti usmjereni na pomaganje rada knjižara i otvaranje knjižara u onim gradovima u kojima takvih prostora nema, pokretanje novog programa potpora za izradu prijevoda i slično.

Objavljen je i pilot javni poziv za poticanje razvoja čitateljske publike, a svi su ti programi usmjereni na jačanje kompetitivnosti hrvatskih autora te, smatra predsjednik Vlade, stvaraju preduvjete za oživljavanje interesa za knjigu i čitanje, što će se sve na koncu reflektirati i na izdavaštvo.

Premijer je dodao da se također osmišljava čitav niz programa i mjera financiranih iz europskih fondova kojima će se operacionalizirati na sjednici Vlade prošloga tjedna usvojena Strategija poticanja čitanja.

"Dugoročne mjere usmjerene su na razvoj kvalitetnog odnosa prema kulturi i književnosti i stoga ćemo ustrajati da takva strategija, i kroz održavanje ovakvih aktivnosti poput Interlibera, pomogne ostvarenju tog cilja", kazao je.

Posebno se osvrnuo i na knjižnice, "koje su ključni partner ne samo autora, nego i svih onih koji konzumiraju njihove sadržaje". Napomenuo je kako su na području knjižničarstva također učinjeni brojni napori u smislu izrade ključnih strateških dokumenata, što se prije svega odnosi na strategiju razvoja hrvatskog knjižničarstva i na prijedlog zakona o knjižnicama na kojemu zajednički rade Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, "a sve s ciljem povećanja dostupnosti knjige korisnicima".

"Činjenica da se jubilarni Interliber odvija donekle i u redizajniranom formatu potvrđuje da za hrvatsku knjigu postoji veliki interes i, što je najvažnije, da postoji volja hrvatskih institucija i kulturne javnosti da se negativni trendovi isprave, poprave i u konačnici promijene", zaključio je premijer, te poručio kako je pred nama "zajednički rad na reetabliranju kulture knjige i čitanja", kao preduvjeta za društvo budućnosti.  

Dobrodošlicu okupljenima "u svijet knjige i čuda riječi" poželio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Napomenuo je da je Zagreb "grad u kojem se pročita svaka treća knjiga u RH, i u kojemu je upis u knjižnice za sve osnovnoškolce besplatan".

"Grad Zagreb ovaj tjedan živi s knjigom", rekao je gradonačelnik, te uz poruku da je poticanje znanja jedina budućnost zemlje citirao staru indijsku poslovicu: "Dajte mi znanje – dat ću vam imanje!".

Otvorenju su nazočili brojni predstavnici izdavačke industrije te niza kulturnih, znanstvenih i političkih institucija, Vlade, Sabora, Grada Zagreba, Ureda predsjednice, sudbene vlasti, diplomatskog zbora, kao i brojnih poslovnih dionika koji djeluju u Hrvatskoj. Sve je pratio prigodni glazbeni program Zagrebačkih solista te dramski program u kojemu su se okupljenima kroz glumačke interpretacije Gorana Matovića, Branke Cvitković, Sanje Vejnović i Nikše Marinovića obratili umrli i neumrli velikani hrvatske književnosti Miroslav Krleža, Ivo Andrić, Mak Dizdar, Antun Branko Šimić, Danijel Dragojević i Vesna Parun.

Nakon što je sajam proglašen otvorenim, premijer, ministri i gradonačelnik obišli su štandove i popratne programe Sajma.


Bogat slavljenički program

Najveća književna manifestacija u RH, sajam knjiga i učila Interliber tradicionalno svake jeseni tijekom pet dana na Zagrebački velesajam privuče oko 130 tisuća posjetitelja. U svojem će 40. izdanju na više od 13 tisuća četvornih metara Paviljona 5 i 6 predstaviti nakladu više od 300 izlagača iz 16 zemalja - uz hrvatske, na sajmu su prisutni nakladnici iz Austrije, BiH, Crne Gore, Francuske, Irana, Italije, Kine, Nizozemske, Njemačke, SAD-a, Slovenije, Španjolske, Turske, te Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Organizator Interlibera je Zagrebački velesajam u suradnji sa zajednicom nakladnika i knjižara, a za jubilarni su 40. Interliber najavili poseban kulturno-glazbeni program pod nazivom "Interliber 40", koji se ostvaruje u suradnji s Gradom Zagrebom.

Perjanica toga programa je "Premium program Interliber 40", koji će se održavati na prošle godine inauguriranoj Galeriji Paviljona 5, sastavljen od tri dijela: dječji program, koji uključuje aktivnosti vezane uz dječju knjigu, strukovni (panel diskusije na temu nakladništva, knjižarstva i knjižničarstva) te promocije knjiga i čitanja.

Uz druženja piscima, program Galerije uključuje svakodnevne različite kreativne i edukativne programe – radionice stripa, crtanja, igara, zabavno čitanje lektire. Bit će održan i kviz znanja Interlibera - HIGH FIVE za učenike osnovnih i srednjih škola, koji se ostvaruje u suradnji s  Hrvatskim kviz savezom.

Program uključuje i aukcije starih i rijetkih knjiga kao i Knjigodar - akciju darivanja knjiga jednoj školskoj knjižnici s Hrvatskom udrugom školskih knjižničara i Zajednicom nakladnika i knjižara.

Kao još jedna specifičnost obilježavanja jubilarnog 40. rođendana sajma, posjetitelje Velesajma, na otvorenoj pozornici ispred Paviljona 5, dočekuje cjelodnevni glazbeni program s nastupima DJ-a te glazbenih bendova.

Na glavnoj pozornici Paviljona 6 bit će pak organizirana predstavljanja knjiga i razgovori s autorima, susreti nakladnika, knjižara i knjižničara, književne radionice, okrugli stolovi, kvizovi i dodjele književnih nagrada.

Na Interliberu je ponovno postavljen i Znanstveni kvart, posebno osmišljen dodatni sadržaj na sjeveru Paviljona 6, gdje posjetitelji mogu uživati u interaktivnoj popularizaciji znanosti kroz prenošenje znanja na praktičan i zabavan način. Ove godine aktivno je pet cjelina unutar Kvarta: Školica, Plac znanja, Mozgaonica, Trg odmorko i Zabavni park.

Kako bi posjetiteljima olakšali kretanje i boravak na Interliberu, organizatori su i ove godine u svim paviljonima postavili Knjižider, posebno mjesto za ostavljanje knjiga koje ujedno služi i kao garderoba, a novost ove godine je i prostor za prematanje beba - BABY ROOM uz Knjižider u Paviljonu 6.

Sajam se održava pod pokroviteljstvom Vlade RH i gradonačelnika Grada Zagreba. Ulaz na sva događanja je besplatan.



Uz američki film "Samo za hrabre" kreće akcija za hrvatske vatrogasce


ZAGREB - Američki film "Samo za hrabre", utemeljen na istinitoj priči o jednom elitnom odjelu američkih vatrogasaca, počinje se prikazivati u hrvatskim kinima od 9. studenoga, a istodobno s premijerom pokreće se humanitarna akcija "Zajedno za vatrogasce" kojom će se skupljati sredstva za vatrogasce Splitsko-dalmatinske županije.

CineStar je za tu dvomjesečnu akciju osmislio poseban Vatrogasni menu, čijom kupnjom će se deset kuna donirati u svrhu nabave vatrogasne zaštite opreme (zaštitne kacige, odijela, rukavica i čizme) te radne opreme (cijevi, mlaznice, sredstva za komunikaciju i veze) za odabrano vatrogasno društvo Splitsko-dalmatinske županije.

 "U ukupno 4 907 požara otvorenog prostora koji su ove godine pogodili Hrvatsku, od kojih je većina opožarila Dalmaciju, izgubljena je ili uništena velika količina vatrogasne opreme, što malim dobrovoljnim vatrogasnim društvima predstavlja golem izdatak", stoji u priopćenju Blitz-CineStara. "Oni spremno odgovaraju na naše pozive, odazovimo se i mi njihovom i svojim doprinosom ovoj akciji iskažimo zahvalnost i potporu", dodaje se.

 Upravo o takvoj požrtvovnosti govori i film "Samo za hrabre", posvećen elitnoj jedinici vatrogasaca iz Prescotta u Arizoni, koja se u lipnju 2013. borila s požarom u Yarnellu, kada je život izgubilo 19 članova posade. To je priča o jedinstvu onih koji, dok svi bježe od opasnosti, trče prema njoj ne bi li spašavali ljudske živote.

 Što sve vatrogasci mogu pokazat će prigodan početak akcije u srijedu, 8. studenoga od 16,30 sati, na IMAX parkiralištu Arena centra u Zagrebu, atraktivnom demonstracijom zagrebačkih vatrogasaca.

 Okupljeni svih uzrasta moći će isprobati vatrogasnu opremu, razgledati vatrogasna vozila, pratiti demonstraciju spašavanja osoba s visine i dubine te se okušati u brzom oblačenju vatrogasnog odijela, fotografirati se s vatrogascima.



Rijeka: Predstavljen EU projekt "Claustra+" zaštite kasnoantičkog obrambenog kompleksa


RIJEKA - "Claustra+", međunarodni projekt vrednovanja, zaštite i očuvanja kasnoantičkog obrambenog kompleksa u Hrvatskoj i Sloveniji, koji se proteže od Rijeke do sjeverozapada Slovenije, Claustre Alpium Iuliarum, vrijedan 1,78 milijun eura, predstavljen je u utorak u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja.

  Claustra Alpium Iuliarum sagrađen je u drugoj polovici 3. stoljeća zbog zaštite istočne granice unutarnjeg Rimskog carstva od upada barbara, a zapušten u 5. stoljeću. Čini ga nepovezani splet zidova, kula i tvrđava.  

 Ravnateljica riječkoga Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja.tog muzeja Tea Perinčić navela je da je projekt počeo 1. kolovoza ove godine, a trajat će do 31. siječnja 2020. godine,  85 posto vrijednosti projekta financirat će se iz europskog fonda za prekograničnu suradnju, a ostalo će podmiriti partneri projekta.

 Vodeći partner je Javni zavod Republike Slovenije za očuvanje kulturne baštine, a ostali su Zavod Ivana Cankara za kulturu, sport i turizam iz Vrhnike, Narodni muzej Slovenije, Zavod Republike Slovenije za zaštitu prirode, Hrvatski restauratorski zavod, Primorsko-goranska županija, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Prirodoslovni muzej Rijeka i Turistička zajednica Kvarnera.

 Ovaj projekt nastavak je projekta "Claustra - Kameni branici Rimskog carstva", uspješno realiziranog prije nekoliko godina, također u suradnji hrvatskih i slovenskih institucija i udruga, u kojem su se istraživali konzervirali ostatci obrambenog kompleksa te se postavljali temelji za kasniju mogućnost vrednovanja na kulturnom i turističkom polju.

 U projektu "Claustra+", kazala je  Katharina Zanier iz  Javnog zavoda Republike Slovenije za očuvanje kulturne baštine, nastojat će se izgraditi cjeloviti turistički proizvod, kako bi se uspostavila turistička ruta Claustre.

 Organizirat će se tematski događaji poput Rimskog dana kod dijela konzerviranog zida u blizini sela Studene sjeverno od Rijeke, ili Rimskih dana na nalazištu kod Vrhnike u Sloveniji, gdje će se urediti vojni tabor i u kojem će se moći noćiti u šatoru.

 Također uspostavit će se biciklističko-pješačke staze, razviti aplikacija za pametne telefone, a u konačnici će se utemeljiti prekogranični konzorcij koji će okupiti sve sudionike u projektu i povezati zaintresirane gospodarske subjekte.

 Nakana je predstaviti nedovoljno poznate elemente kasnoantičkih zidova, obrambenih kula i utvrđenja na trasi Claustre, koji se, osim u urbanim područjima, poput vojnog zapovjedništva Principija u Rijeci, uglavnom nalaze u teže dostupnim šumskim i planinskim područjima.

Izložba "Claustra Alpium Iuliarum - Skrivena baština starih Rimljana" u Pomorskom i povijesnom muzeju

 Pročelnik Upravnog odjela Primorsko-goranske županije za kulturu, sport i tehničku kulturu Valerij Jurešić kazao je da se u nekadašnjoj školi u Studenoj namjerava urediti interpretacijski centar Claustre za područje županije. Na taj način se taj kraj može dodatno oživjeti i ponuditi mogućnost razvoja, rekao je.

 Ovom prigodom je najavljeno otvaranje izložbe "Claustra Alpium Iuliarum - Skrivena baština starih Rimljana" večeras u 19 sati u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju te projekcija dokumentarnog filma o Claustri. Na izložbi su predstavljene digitalne rekonstrukcije, zemljovidi i ilustracije o obrambenom kompleksu i stanovništvu koje je obitavalo  oko njega.



Čuvanje muzejske građe zajednički gorući problem svjetskih muzeja


ZAGREB - Čak 60 posto muzeja diljem svijeta ima problem s čuvanjem svoje građe, podjednako u razvijenim i nerazvijenim zemljama, a ni Hrvatska nije izuzetak, rečeno je u utorak na otvorenju dvotjednog seminara projekta RE-ORG, kojemu je cilj pokazati kako se, bez obzira na financije i uz malo dobre volje vrijedna kulturna baština može spasiti od propadanja.

"U svijetu postoji oko pedeset tisuća muzeja i gotovo svi imaju problem sa skladištenjem, pa čak i Louvre, situacija je identična na svim kontinentima", rekao je Gael de Guichen, pomoćnik Generalnog direktora Međunarodnog centra za proučavanje zaštite i restauriranje kulturnog nasljeđa (ICCROM) i jedan od vodećih stručnjaka za očuvanje i zaštitu kulturne baštine.

ICCROM je prije šest godina proveo anonimno istraživanje na temu "Collections in Storage at Risk" te na temelju 1490 odgovora iz 136 zemalja ustvrdio kako je kod njih 40 posto uprava nedovoljno nezainteresirana za problem čuvanja građe, za 50 posto problem je prenatrpanost i manjak adekvatnog namještaja, 20 posto depoa ugroženo je zbog poplava, požara i potresa, a 10 posto ih je kao glavni problem navelo krađu.

De Guichen kaže kako promjene počinju analizom zbirki, ne bi li se točno znalo koliko je mjesta potrebno, a potom se radi reorganizacija čuvaonica što ne košta gotovo ništa.

"U muzejima je najčešće izloženo samo 10 posto građe, dok se 90 posto memorije i baštine nalazi pod našim nogama", rekao je de Guichen. "Mi smo skrbnici baštine, naše je poslanje pokušati sačuvati poruke iz prošlosti i memoriju te ih proslijediti dalje, a to se ne može napraviti ako nemate dobre depoe", istaknuo je.

Projektom RE-ORG zasad su obuhvaćeni muzeji u Argentini, Kanadi Belgiji, Srbiji, Grčkoj, Iraku, Kini, Indiji, Novoj Kaledoniji, Alžiru Nigeriji i Čileu.

Gael de Guichen francuski je inženjer kemije koji je karijeru započeo na projektu očuvanja u prapovijesnoj špilji Lascaux u Francuskoj, a od 1969. do umirovljenja 2001. je radio u ICCROM-u na preventivnom očuvanju, te je od 1984. bio pomoćnik Generalnog direktora. Na reorganiziranje depoa diljem svijeta usredotočio se od 2010., a predavanja o očuvanju i zaštiti kulturne baštine držao je u više od 50 zemalja. U srpnju ove godine u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu govorio je na temu "Preventivna konzervacija počinje u depoima". 


Hrvatski muzeji primijenit će naučeno u svojim čuvaonicama

Uz potporu ICOM-a, projekt RE-ORG organiziraju ICOM za jugoistočnu Europu (SEE) i njegovi slovenski i hrvatski komiteti, a razvio ga je ICCROM u suradnji s UNESCO-om. U organizaciju se uključio i Centralni institut za konzervaciju iz Beograda.

Seminar je u Etnografskom muzeju okupio dvadesetak polaznika iz Hrvatske i susjednih zemalja. Osim Arheološkog muzeja u Zagrebu, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Hrvatskog povijesnog muzeja i Etnografskog muzeja, tu su i predstavnici Dubrovačkih muzeja, Muzeja Grada Splita, Arheološkog muzeja Istre, Gradskog muzeja Karlovac, Muzeja Hrvatskog zagorja.

"Nastojali smo pozvati po dvoje ljudi iz svakog muzeja jer je to minimum kako bi se kasnije u muzejima prenijelo stečeno znanje", rekla je Goranka Horjan, ravnateljica Etnografskog muzeja i predsjednica Međunarodnog savjeta za muzeje ICOM za jugoistočnu Europu.

Horjan kaže kako su najčešći izgovori za loše stanje u muzejima nedovoljno novaca ili neuređenost zgrada, no projekt RE-ORG naglašava kako se dobrom voljom i malim koracima može napraviti mnogo u organizaciji depoa, što je i osnovni preduvjet ako se želi implementirati neka investicija.

Stoga će i Etnografski muzej ovih dana krenuti s uređenjem svoje čuvaonice. "Imamo vrlo lošu naslijeđenu situaciju s građom smještenom na tavanima i depoima u neadekvatnim uvjetima. Dugogodišnje zanemarivanje tog problema, odnosno čekanje da se on riješi novim prostorom dovelo je do toga da je kustosu teško jednim potezom riješiti nagomilane probleme i jedino veći timski pristup može dati rezultate", istaknula je Horjan.

Po njenim riječima, Etnografski muzej će implementacijom te metode osigurati prohodnost depoa i neke od osnovnih uvjeta, kao što je da predmeti nisu na podu i da se svaki od njih može pronaći u roku od tri minute.


Zagreb hitno treba čuvaonicu za svoje muzeje

"Tema seminara u ovom je trenutku važna u čitavom svijetu i to nije hrvatska specifičnost, a u Zagrebu je problem što se većina muzeja nalazi u adaptiranim objektima kojima prvotna namjena nije bila muzejska", rekao je Veljko Mihalić, voditelj Odsjeka za muzejsku, likovnu i knjižničnu djelatnost zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

"Muzeji se suočavaju s problemima čuvanja građe, neki pucaju po šavovima i Grad im pokušava pomoći, no očito postoji potreba da se hitno pronađe veći prostor i organizira čuvaonica za njihovu građu", naglasio je Mihalić, dodavši da se upravo razgovara o jednom prostoru na Žitnjaku koji bi poslužio u tu svrhu.

O dobrim primjerima čuvanja građe govorila je Alenka Černelič Krošelj, v. d. ravnateljice Posavskog muzeja Brežice i potpredsjednica ICOM Slovenija. "U posljednje vrijeme smo u Sloveniji napravili važne korake i otvorili veliki kompleks depoa, no još puno treba raditi u čemu su projekti poput RE-ORG dobra potpora za međunarodnu suradnju", ustvrdila je.


Biskup Hranić na Danu đakovačkog KBF-a: Važna evangelizacija kulture

ĐAKOVO - Svečanim misom koju je u katedrali-bazilici sv. Petra predvodio đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu (KBF) u ponedjeljak je obilježio svoj dan, a mons. Hranić istaknuo je važnost evangelizacije kulture koja se počinje okretati protiv čovjeka.

 Svečana akademija održana je u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici, u dvorani biskupa Antuna Mandića, utemeljitelja tog visokog učilišta, a čiji se osnutak vezuje za 1806. godinu. Svečana akademija bila je akademski čin promocije diplomiranih teologa i dodjele godišnjih nagrada.
 Dekan KBF-a dr. Ivica Raguž u svojem obraćanju upozorio je na smanjivanje interesa općenito za humanističke znanosti, ali i na fenomen 'gubitka pozornosti' na ono što je važno u životu čovjeka.

 "Živimo u vremenu gubitka pozornosti, rastreseni smo, previše je podražaja. Kao teolog, uviđam u nestanku pozornosti gubitak onoga najvažnijeg u životu - više nismo pozorni prema ženi, prema mužu, djeci. Izgubili smo pozornost u samom studiju. Pozornost je bit i molitve, religijskoga, ali i studijskog života. To je poziv današnjim diplomantima da u svom budućem djelovanju u školi, na fakultetu, njeguju pozornost", naglasio je dekan Raguž.

 Ocijenio je kako je interes za studiranje na KBF-u postojan, no da se ipak, što je pojava u cijeloj Slavoniji, osjeti blagi pad u interesu za teološki studij. 

  No, slučaj je to s gotovim svim humanističkim znanostima koje pomalo, gotovo sve, prolaze krizu što je primjetno u cijeloj Europi, a ne samo u Slavoniji i Hrvatskoj. Jer, tu nema novca, uspjeha, rekao je dekan Raguž.

 Upozorio je pri tom kako društvo ne može opstati samo na novcu i uspjehu, već je potreban istinski humanizam, a o tome govori i teologija.

 Nadbiskup i veliki kancelar KBF-a u Đakovu Đuro Hranić naglasak je stavio na evangelizaciju kulture koja se počinje okretati protiv čovjeka.

 Rekao je kako suvremena kultura jest nasljednica, baštinica tradicionalne kršćanske kulture, no da sekularizacija u zemljama sa starom kršćanskom tradicijom koristi kršćanske teološke slike, paradigme i dr., ali gradi jednu kulturu koja se okreće i protiv Boga i protiv čovjeka.

 To se pokazuje na način da naša stara Europa kao da mrzi samu sebe i da se okreće protiv same sebe, te da se čovjek, na neki način, okreće protiv samoga sebe. Veliki je to izazov za teologiju, potrebna je evangelizacije kulture koja se počinje okretati protiv čovjeka, poručio je nadbiskup Hranić.
 Rektor osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera  dr. Vlado Guberac đakovački KBF nazvao je moralnom vertikalom tog sveučilišta. Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu baštinik je 211 godina školstva teologije i filozofije na ovim područjima, naglasio je rektor Guberac.

 Dan KBF-a u Đakovu obuhvatio je i nekoliko predavanja.

 Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu je visoko teološko učilište u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osnovan je 6. studenoga 1806. kada je biskup Antun Mandić u zgradi nekadašnjeg franjevačkog samostana u Đakovu otvorio Bogoslovno sjemenište i Lyceum episcopale. Prvo je osnovan studij filozofije, kojeg su, osim svećeničkih kandidata, pohađali i svjetovni učenici.

 

Skunk Anansie dolazi na 13. INmusic


ZAGREB - Britanska rock četvorka Skunk Anansie, predvođena frontmenicom Skin, pridružuje se popisu izvođača 13. izdanja INmusic festivala koji će se održati od 25. do 27. lipnja 2018. godine na Jarunu u Zagrebu.

Nakon neodržanog nastupa 2016. godine zbog iznenadne bolesti pjevačice Skin, Skunk Anansie se, prema obećanju, vraća održati propušteni nastup na INmusicu, najavili su u utorak organizatori festivala.

Uz karizmatičnu pjevačicu Deborah Anne Dyer, poznatiju kao Skin, na Jarunu će nastupiti basist Cas, gitarist Ace i bubnjar Mark.

Bend, poznati po hitovima "Charity", "Hedonism", "Weak'', osnovan je 1994. godine  na ulicama Londona u vrijeme društvenih, političkih i glazbenih promjena, a kao inspiracija za ime benda poslužila je zapadnoafrička narodna priča o Anansiju – mitskom čovjekolikom pauku iz Gane. Riječ 'Skunk' dodana je kako bi ime benda zvučalo "opakije".

Nepunu godinu od njihova prvog nastupa, čitatelji popularnog glazbenog časopisa Kerrang su ih 1995. godine proglasili najboljim novim britanskim bendom.

Iduće desetljeće benda, uz broje nominacije i priznanja, obilježilo je više od pet milijuna prodanih albuma i sedam rasprodanih svjetskih turneja.

Godine 2004.  uvršteni su u Guinnessovu knjigu britanskih hit singlova i albuma kao jedan od najuspješnijih britanskih izvođača u posljednjih 50 godina.

Nakon što su se 2002. godine članovi benda privremeno razišli, nastavili su se samostalno baviti glazbom, a 2009. ponovo su oformili isti bend te su, nakon održana dva tajna londonska povratnička koncerta, nastavili zajedno nastupati.

Ukupno su snimili šest studijskih albuma, a posljednji studijski album 'Anarchytecture' izašao je u 2016. godini.

Do sada su surađivali s brojnim glazbenim producentima poput Jeremya Wheatleya (Depeche Mode), Chrisa Sheldona (Foo Fighters, Radiohead, Pixies), Cenzoa Townshenda (U2, Snow Patrol, Kaiser Chiefs) te nastupili na najvećim svjetskim festivalima, a nastupali su i za Dalai Lamu te na proslavi osamdesetog rođendana Nelsona Mandela.

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Bono zgrožen optužbama iz "Rajskih dokumenata"


LONDON - Vođa irske rock grupe U2, Bono Vox objavio je priopćenje u kojemu stoji da je "u potpunosti zgrožen" optužbama iz Rajskih dokumenata kojima ga se povezuje s litavskom tvrtkom koja je utajila porez, no da istodobno pozdravlja otkrivanje takvih podataka.

Po podatcima iz dokumenata koji su procurili preko dviju agencija za offshore usluge s Bermudskog otočja i iz Singapoorea, irski je rocker dioničar malteške tvrtke, koja je uložila u trgovački centar u Litvi preko jednoga litavskog holdinga optuženog za pribjegavanje metodama porezne optimizacije.

Bono je "u potpunosti zgrožen kao manjinski dioničar, kao i zbog toga što se njegovo ime povezuje s protuzakonitim poslovima", prenose BBC i britanski Guardian.

Tvrdi da je "dobio jamstva uprave tvrtke po kojima ona u potpunosti poštuje svoje proračunske obveze".

"No bez obzira na to pozdravljam ovo otkriće. Aferu shvaćam vrlo ozbiljno. Oduvijek sam se zalagao za to da vlasnici offshore tvrtki budu transparentni, jednako kao i njihovi poslovi", stoji u objavljenom priopćenju u kojemu slavni pjevač poziva na potpunu transparentnost registara tvrtki koje posluju u takozvanim poreznim oazama.

Iz spomenutih dviju tvrtki za offshore usluge u javnost je procurilo 13,4 milijuna povjerljivih dokumenata koji otkrivaju nove porezne tajne najvećih svjetskih bogataša, što se uspoređuje s prošlogodišnjim skandalom Panamskih dokumenata.

Rajski dokumenti (eng. Paradise Papers) su procurili iz odvjetničke tvrtke Appleby osnovane na Bermudima i tvrtke Asiaciti Trust iz Singapoorea, a nabavio ih je njemački list Süddeutsche Zeitung i podijelio s Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara (ICIJ).



Znanstvenici: Od usamljenosti se možete razboljeti


WASHINGTON - Moderna medicina pomaže sve većem broju ljudi da žive duljim i zdravijim životima nego ikada dosad, ali novija istraživanja pokazuju da novu pošast predstavlja sve prisutnija društvena izolacija koja se smatra jednako štetnom po zdravlje poput, primjerice pušenja ili pretilosti.

Američki znanstvenici upozoravaju na "epidemiju usamljenosti" koja utječe na razvoj brojnih zdravstvenih problema.

Rezultati studije što su ih nedavno iznijeli članovi Američke udruge psihologa pokazuju da su kod osoba s višestrukim društvenim kontaktima izgledi za iznenadnu smrt niži za čak 50 posto.

Meta-analiza provedena na 148 studenata iz SAD-a, Europe i Australije pokazala je da društena izolacija, usamljenost i odluka o tomu da živite sami, značajno utječu na preuranjenu smrt, gotovo jednako kao i ostali rizični čimbenici, poput pušenja ili pretilosti.

"Ova su istraživanja podcijenjena", tvrdi psihologinja sa Sveučilišta Brigham, Julianne Holt-Lunstad, koja je iznijela razultate istraživanja u na sastanku psihologa u Washingtonu.

"Podaci prikupljeni u okviru više stotina raznih studija provedenih među milijunima sudionika daju nam snažne dokaze o značaju društvenih kontakata za fizičko zdravlje pojedinca."

"Usamljeni ljudi češće puše, češće su pretili i rjeđe vježbaju", dodaje Anne Boeger iz Njemačkog centra za osobe treće životne dobi. Kaže i da se usamljenost povezuje s povećanom opasnošću od razvoja raka dojke i kardiovaskularnim problema.

Holt-Lunstad tvrdi da je godine 2010. oko 35 posto ljudi starijih od 45 godina bilo kronično usamljeno, a samo deset godina ranije bilo ih je 20 posto.

Kao razlog za to navodi sve više domaćinstava s po jednim članom, veću stopa razvoda i snažnije fokusiranje na društvene medije nego na stvarne životne kontakte.

Osoba ne mora biti fizički sama da bi se osjećala usamljeno. Usamljenima se osjeća 43 posto starijih ljudi, iako ih samo 18 posto živi samo. Često i u braku ljudi osjećaju nedostatak smislene interakcije.

Profesorica psihologije sa Sveučilišta Bochum, Maike Luhmann je optimistična. Nedavno je objavila veliku studiju o usamljenosti koja se temelji na društveno-ekonomskim podacima.

Luhmannino istraživanje ne dovodi u vezu zdravlje i usamljenost, no pokazuje da na usamljenost nisu predodređene samo određene dobne skupine, premda od nje najčešće pate ljudi treće životne dobi.

"Promjene u društvu, kao i struktura kontakata nisu nužno negativni. Primjerice, društveni mediji i internetske aplikacije poput Skypea starijim, manje pokretnim osobama mogu pružiti priliku da ostanu u kontaktu s članovima obitelji i prijateljima s kojima mogu komunicirati i češće nego ranije", kaže Luhmann te dodaje da treba prekinuti s predrasudom da su osobe koje imaju vlastitu djecu manje usamljene.

"Djeca nisu jamstvo za sprečavanje usamljenosti, osobito žive na drugome kraju svijeta", kaže psihologinja.

Po podacima Njemačkog centra za osobe treće životne dobi osobe koje se osjećaju isključeno ili društveno izolirano imaju više izgleda da se osjećaju usamljeno, a dojmu "nepripadanja nigdje" u moderno doba sve češće pridonosi i sve snažnije izraženo siromaštvo, kaže Luhmann.



Mutacija smanjila učinkovitost cjepiva protiv gripe u 2016.


WASHINGTON - Učinkovitost cjepiva protiv gripe prošle je godine bila ograničena te je zaštitila samo 20 do 30 posto cijepljenih pacijenata, ustanovili su znanstvenici koji rade na razvoju drukčijih tehnika njegove proizvodnje u kojoj ne koriste kokošja jaja.

Ograničena učinkovitost objašnjava se mutacijom soja H3N2, dominantnog u sezoni gripe g. 2016., objasnili su virolozi čije je istraživanje objavljeno u stručnome časopisu američke akademije znanosti "Proceedings of the National Academy of Sciences" (PNAS).

Cjepivo za sezonu 2017./2018. slično je prošlogodišnjem, što je pretpostavka za "tešku sezonu, ukoliko bude ponovno dominantan virus tipa H3N2", objasnio je Scott Hensley, profesor Medicinskog fakulteta Perelman Sveučilišta u Pennsylvaniji i glavni autor istraživanja, koji unatoč svemu preporučuje cijepljenje.

Cjepivo iz 2016. je bilo poboljšano, na način da mu je dodana nova verzija toga mutirajućeg proteina, no bez većeg uspjeha, objasnio je.

Sezonsko cjepivo protiv gripe proizvodi se od visoko pročišćenih virusa koji se uzgajaju u jajima, a kasnije se inaktiviraju. U pravilu sadrži tri virusna soja, najčešće dva tipa A i jedan tip B, a to su tipovi virusa koji najčešće kruže u predsezoni epidemije gripe.

Manji dio cjepiva proizvodi se iz staničnih kultura koje su brže i fleksibilnije.

Sastav cjepiva određuje WHO na temelju praćenja kretanja i promjena virusa.

Cjepivo protiv gripe prvi je put proizvedeno 1931. na oplođenim kokošjim jajima, a prvi put primijenjeno na američkim vojnicima 1940. tijekom priprema za Drugi svjetski rat. Vrlo je brzo postalo jasno da njegova primjena utječe na smanjenje smrtnosti i na smanjenje broja oboljelih od gripe.

Hensley i njegov tim znanstvenika ustanovili su da se mutirajući protein virusa H3N2 teško razvija u oplođenim kokošjim jajima.

Došli su i do zaključka da antitijela koja su se razvila kod kuna (životinjske vrste na kojoj se obavljaju pokusi za cjepivo protiv gripe) i kod ljudi, izložena virusu proizvedenom u oplođenim jajima, teško neutraliziraju virus H3N2.

No antitijela novoga mutirajućeg proteina proizvedena u staničnoj kulturi bila su puno učinkovitija, kazao je Hensley, pojasnivši da je antigen molekula koja potiče stvaranje antitijela, odnosno imunu reakciju.

"Naša iskustva upućuju na to da su antigeni virusa gripe koji se uzgoje u drugim sustavima, a ne radi se o kokošjim jajima, vjerojatno pogodniji za poticanje imune reakcije u organizmu, jer proizvode antitijela koja neutraliziraju dominantan virus gripe A, podtip koji je u cirkulaciji", objasnio je Hensley.

"Trebali bismo uložiti u nove tehnologije koje će nam omogućiti povećanje proizvodnje cjepiva protiv gripe koje ne ovisi o kokošjim jajima. No iščekujući taj dan, savjetujem svima cijepljenje protiv gripe svake godine, jer je i ograničena zaštita od podtipa H3N2 bolja nego nikakva", istaknuo je znanstvenik.



Arheolozi blizu Kaira otkrili antičko vježbalište


KAIRO - Egipatsko ministarstvo za starine izvijestilo je da su u pokrajini Fajum, jugozapadno od Kaira arheolozi otkrili ostatke vježbališta iz helenističkog razdoblja stare oko 2300 godina.

Za otkriće u mjestu Wadfi zaslužna je skupina njemačkih i egipatskih arheologa.

Wadfa je smještena 80 kilometara jugozapadno od Kaira na mjestu ostataka drevnoga Filoterisa što ga je utemeljio kralj Ptolemej II. Filadelf., a naziv je dobio po kraljevoj sestri Filoteri.

On je bio kralj Ptolemejskog Egipta od 283. do 246. godine prije nove ere. Njegova vladavina često se spominje kao zlatno doba Ptolemejskog Egipta s obzirom na to da je Egipat tada bio najveća pomorska sila Istočnoga Sredozemljla, a njegov dvor jedno od središta kulturnog života tadašnjega antičkog svijeta.

Dužnosnik ministarstva Ajman Ašmavi rekao je da vježbalište čini velika dvorana za sastanke, nekoć ukrašena pozlaćenim ornamentima, velika blagovaonica, dvorište i gotovo 200 metara dugačka trkaća staza.

Voditeljica istraživanja Cornelia Roemer ističe kako otkriće jasno upućuje na snažan utjecaj grčkoga načina života u Egiptu, ne samo u Aleksandriji, već i u ruralnim dijelovima zemlje.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus