20:24, 22. Svibanj 2018

kultura...

Kultura 6. veljače 2018.

Objavljeno: 06.02.2018 u 02:50
Pregledano 123 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 6. veljače 2018.

ZAGREB, 6. veljače 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Monografija o "Žutoj podmornici", osječkoj radijskoj postaji iz Domovinskog rata

 
OSIJEK - Monografija o prvoj osječkoj ratnoj radio postaji u Domovinskom ratu pod nazivom “Žuta podmornica 25 godina poslije”, predstavljena je u utorak u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK).

Radio postaja "Žuta podmornica, koju su osnovali pripadnici 160. brigade Hrvatske vojske, emitirala je program od studenoga 1991. godine i sadržajem programa hrabrila Osječane da izdrže te podizala moral hrvatskim postrojbama u obrani od velikosrpskih agresora.

 Autori monografije Gordana Lesinger i Davor Vrandečić, uz mentorstvo Igora Vrandečića, istaknuli su da je monografija spomendar medijskom i kulturološkom osječkom fenomenu koji je postao simbolom Domovinskog rata.

 „Sa studentima Odjela za kulturologiju i Studentskim radijem Unios pokrenuli smo snimanje emisija u kojima su gosti bili akteri Žute podmornice. Iz tih materijala nastala je ova monografija“, rekao je Vrandečić.

 „Radio postaja Žuta podmornica je urbana legenda i smatrali smo da zaslužuje biti zapisana u povijesti Osijeka. Podijeljena je u pet poglavlja svjedočanstava sudionika tog neobičnog ratnog medijskog projekta“, naglasila je Lesinger.

 O knjizi je govorila i profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Marina Mučalo istaknuvši kako je ona svojevrsni spomenar koji iz prve ruke svjedoči o zbivanjima u ratnom Osijeku.

 Osječka povjesničarka Zlata Živaković Kerže smatra kako je monografija važna za povijest Osijeka jer  je jedina knjiga koja se se bavi kulturološkim zbivanjima vezanima za Domovinski rat u Osijeku.

 Osječka književnica Ivana Šojat koja je bila aktivni sudionik rata u postrojbi HOS-a rekla je kako  je "Žuta podmornica" svojim programom i izrugivanju neprijatelju dizala moral braniteljima na prvoj crti i davala im snagu u najtežim trenucima vojne agresije.

 Predstavljanju monografije “Žuta podmornica 25 godina poslije” nazočili su državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić, izaslanik ministra branitelja Antun Blažević, gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić i dožupan Goran Ivanović.

 

Vladimir Kranjčević dobitnik Nagrade za životno djelo Lovro pl. Matačić


ZAGREB - Dirigent, pijanist i glazbeni pedagog Vladimir Kranjčević ovogodišnji je dobitnik Nagrade za životno djelo Lovro pl. Matačić, priopćilo je Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika koje dodjeljuje nagradu.

Kako se ističe u obrazloženju, Vladimir Kranjčević ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj glazbenoj kulturi nizom koncerata na kojima je uz remek djela stranih skladatelja, sustavno promicao domaće glazbeno stvaralaštvo, te usporedno djelujući kao uspješan ravnatelj, umjetnički voditelj i šef dirigent ansambala i ustanova koje njeguju, izvode i promiču klasičnu glazbu.

Uz aktivno umjetničko djelovanje, ostvario je i značajnu pedagošku karijeru odgojivši niz generacija hrvatskih glazbenika, dodaje se u obrazloženju nagrade koju je dodijelio stručni žiri u kojemu su bili predsjednica Ruža Pospiš Baldani i članovi Višnja Mažuran, Istvan Roemer, Zoran Juranić i Mirko Boch.

Nagrada će se uručiti na koncertu Zagrebačke filharmonije pod nazivom "In memoriam Lovro pl. Matačić" 16 veljače u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.  

Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika nagradu za životno djelo utemeljilo je 1990. godine, a dodjeljuje se bijenalno. U proteklih dvadeset i osam godina dobitnici ove strukovne nagrade bili su Boris Papandopulo, Ivo Maček, Milan Horvat, Jurica Murai, Tomislav Neralić, Ruža Pospiš Baldani, Srebrenka Jurinac, Berislav Klobučar, Mladen Bašić, Stjepan Radić, Anđelko Klobučar, Pavle Dešpalj, Nikša Bareza i Tonko Ninić.

Nagrada se sastoji od medalje s likom Lovre pl. Matačića, koja je autorski rad akademskog kipara Ozrena Fellera, Diplome autorice Ane Baće Nikolić i novčanog iznosa.



Rekordan broj prijava za ovogodišnji Rovinj Photodays


ZAGREB - Na natječaj za ovogodišnji, jedanaesti Rovinj Photodays, koji će se održati u svibnju, prijavilo se rekordnih više od 12 tisuća fotografija iz 46 zemalja, objavio je u utorak organizator tog, jednog od najvećih festivala fotografije u ovom dijelu Europe.

Nakon što nacionalni selektori odaberu radove za drugi krug, glavna festivalska selektorica, povjesničarka umjetnosti i kustosica Gabriella Uhl odabrat će finaliste i pobjednike svake kategorije kao i sveukupnog pobjednika kojem festival dodjeljuje Grand Prix.
Radovi su prijavljivani u sedam natjecateljskih kategorija - Arhitektura, Pejzaž, Portret, Tijelo, Moda, Dokumentarna fotografija i Umjetnički koncept.

Pobjednicima svih kategorija pripada nagrada "Kadar" koju će primiti na svečanoj dodijeli nagrada u Rovinju 5. svibnja, dok će troje najuspješnijih autora iz svake kategorije biti predstavljeno u sklopu velike putujuće izložbe, kataloga i službene web stranice.

Sveukupni pobjednik Festivala osvaja samostalnu izložbu s pratećom publikacijom na danima Photodaysa u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) u jesenjem terminu.

Završna izložba finalista otvara se prvi dan festivala u Rovinju, a tradicionalno će također biti postavljena i u MUO, s obzirom da sve fotografije finalista ulaze u fundus tog muzeja.

U sklopu velike završnice u Rovinju organizirat će se niz radionica, predavanja, pregleda portfolia, petnaestak izložbi, a sudjeluju međunarodni stručnjaci za fotografiju i fotografi iz čitave regije.



Film "Comic Sans" Nevija Marasovića priča puna osjećaja i smiješnih situacija


ZAGREB - "Comic Sans", novi film Nevija Marasovića, najavljen kao "priča puna osjećaja i smiješnih životnih situacija", 8. ožujka počinje igrati u hrvatskim kinima.

Dvojica disfunkcionalnih protagonista u središtu su događanja što ih potakne iznenadna smrt tetke s otoka Visa, koja poveže sina, razmaženog zagrebačkog dizajnera Alana i oca, šarmantnog umjetnika i bonvivana Brunu. 

Njihova "avantura života" rezultira nizom tragikomičnih ljubavnih susreta, brodolomom na otoku Jabuka i razotkrivanjem tajne jednog pomalo zaboravljenog fonta iz devedesetih.

Redatelj i scenarist Nevio Marasović kaže kako ga je uvijek zanimala tema odnosa s onima koji su nam bliski – roditeljima, ljubavnim partnerima, prijateljima.

"U Comic Sansu ti dinamični i emocijama nabijeni odnosi zapakirani su u ruho dramske komedije  gdje se navedeni, naoko oprečni žanrovi, skladno nadopunjuju i međusobno obogaćuju. Komedija pojačava dramu, drama komediju čini snažnijom, a konačni je dojam - optimizam", izjavio je u povodu početka prikazivanja njegova filma u kinima.

U ulozi Alana je Janko Popović Volarić, s kojim je Marasović već surađivao na filmovima "Vis-à-vis" i"Goran", a za ovaj film supotpisuje scenarij. 

Brunu glumi Zlatko Burić – Kićo, jedan od osnivača legendarnog Kugla glumišta, koji je nakon preseljenja u Dansku i uloge u trilogiji "Pusher" Nicolasa Winding Refna postao jedan od najprepoznatljivijih i najcjenjenijih glumaca u Danskoj. 

Ostale uloge tumače Nataša Janjić, Miloš Timotijević, Alma Prica i Inti Šraj, Jette Ostan Vejrup, Sara Hjort Ditlevsen, Miha Rodman i Tanja Ribič. 

"Comic Sans" je četvrti Marasovićev projekt sniman na otoku Visu, nakon serije "Instruktor" i igranih filmova"Show Must Go On" i "Vis-à-vis" ( koji funkcionira kao svojevrsni prednastavak ili 'making of'  novog Marasovićevog filma). 
Kao još jednu zanimljivost autori ističu kako je to zasad jedini hrvatski igrani film sniman na otočiću Jabuka što je zbog njegove nepristupačnosti i strmih obala predstavljalo poseban izazov za produkciju. 

Film je nastao je u produkciji zagrebačke tvrtke Kinorama, a sufinanciran je sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra i Programa Kreativna Europa - Potprograma MEDIA.



Akcijski triler "Odmetnici" sniman u Hrvatskoj uskoro u kinima


ZAGREB - Visokobudžetni akcijski triler "Odmetnici", za koji scenarij potpisuje slavni Luc Besson, a sniman je u Karlovcu, Humu, Zagrebu i Ogulinu te na jezerima Lokve i Čiče, 8. veljače dolazi u hrvatska kina.

Glumačku ekipu te filmske priče o marincima koji pokušavaju riješiti davno zaboravljenu tajnu i na dnu jezera otkrivaju sanduke pune zlatnih poluga predvodi Oscarom nagrađeni J.K. Simmons ("Ritam ludila", "La La Land", "Juno", "Oz", "Zakon i red"), uz Sullivana Stapletona ("300: Uspon carstva") i Charliea Bewleya ("Sumrak saga").

Režiser je Steven Quale, suradnik Jamesa Camerona na filmovima "Avatar", "Titanik" i "Bezdan". Besson je autor scenarija, a film je i producirala njegova francuska tvrtka EuropaCorp. Servisni producent u Hrvatskoj bila je produkcijska kuća PAKT Media d.o.o.

Za vrijeme snimanja "Odmetnika" u Hrvatskoj je bilo angažirano 190 filmskih djelatnika te više od 1.100 statista, a sniman je od 17. lipnja do 24. srpnja 2015., izvijestio je Hrvatski audiovizualni centar, kroz čije je mjere poticaja snimanje u Hrvatskoj realizirano.

Osim holivudskih zvijezda u njemu su nastupili Denis Brižić, Marko Cindrić, Igor Hamer, Petra Vukelić, Matija Ferlin, Slavko Sobin, Andrej Dojkić te dječak Leon Hasančević Matijašić.

Hrvatske lokacije 'glumile' su, između ostalog, malo bosansko-hercegovačko selo u kojem se nalazi skriveno blago (Hum) te Sarajevo 1995. (Zagrebački Velesajam, Karlovac), a film je sniman još u Njemačkoj i na Malti.



MUO: Film "Ispod dasaka svjetlozelena trava" o životu Ceije Stojke


ZAGREB -  Uz izložbu crteža i slika "Rekvijem za Auschwitz" Ceije Stojke, u četvrtak, 8. veljače, u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) prikazat će se film "Ispod dasaka svjetlozelena trava", u kojemu ta austrijska književnica, likovna umjetnica i glazbenica romskog podrijetla govori o svom životu i strahotama koje je preživjela u nacističkim logorima.

Austrijska redateljica dokumentarnih filmova, Karin Berger, prenosi razgovor u kojemu se tada 72-godišnja Ceija prisjeća okrutnih događaja iz djetinjstva, otkrivajući pritom nevjerojatnu sposobnost snalaženja i preživljavanja nje i njezine majke, najavljeno je s Festivala tolerancije, koji je inicijator izložbe i besplatne projekcije filma u MUO.

"Film je težak i mučan, ali važan jer govori upravo o onome za što se umjetnica zalagala tijekom cijelog života govoreći o onome što je proživjela kako bi se javnost upoznala s romskim žrtvama holokausta (Porajmosa) i stalno podsjećalo na taj mračan dio prošlosti upravo zato da se nikad više nešto slično ne bi nikome dogodilo", ističe se u najavi.

Organizatori kažu kako se film može promatrati kao opomenu novim generacijama da nikad više nijedna osoba ne bi smjela prolaziti kroz takve strahote.

Filmski kritičari nazvali su ga "trijumfom života nad barbarizmom", "impresivnim filmskim portretom" i "značajnim povijesnim dokumentom", a osvojio je i nekoliko nagrada.

Izložba "Rekvijem za Auschwitz", koja se zatvara na dan projekcije filma, predstavila je gotovo četrdeset crteža i slika Ceije Stojke, u povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.

Dvadeset izloženih crteža na papiru i kartonu te sedamnaest slika u tehnici akril na platnu i kartonu, kojima se umjetnica prisjeća djetinjstva provedenog u logorima, posuđeni iz berlinske galerije Kai Dikhas, posvećene romskoj umjetnosti.

"Kroz samo iskustvo slikanja umjetnica prihvaća svoje romsko nasljeđe i oslobađa traumatsko sjećanje. Njezin slikarski opus ima temelje u njemačkom ekspresionizmu i narodnoj umjetnosti, a tematski se s jedne strane oslanja na proživljeno iskustvo u logorima, dok s druge strane prikazuje idilično djetinjstvo provedeno uz roditelje prije deportacije u logor", istaknuto je u opisu njezinih djela.

Romski holokaust zaboravljena i slabo poznata činjenica

Ceija Stojka je posvetila svoj život upoznavajući ljude da su Romi, uz Židove, bili među najbrojnijim žrtvama holokausta - pretpostavlja se da je u Austriji, Njemačkoj i zemljama Istočne Europe stradalo oko 500 tisuća Sintija i Roma, njih gotovo 90 posto nije preživjelo Treći Reich.

Rođena je 1933. u jednoj od najuglednijih obitelji austrijskih i mađarskih Lovara Roma, u kojoj su i glazbenici poput Munga Stojke, jazz gitarista Harryja Stojke te slikara i Ceijinog brata, Karla Stojke.

Ceija je imala samo devet godina kada je počeo njezin put kroz Auschwitz, Ravensbrück i Bergen-Belsen, koje je nakon nepojmljivih užasa, prisilnog rada i smrti najbližih preživjela isključivo zahvaljujući sreći i slučajnosti. Samo šest članova od cijele proširene obitelji, njih vjerojatno dvije stotine, preživjelo je nacistički progon.

Zbog traume i konstantno prisutne diskriminacije samo su rijetki Romi govorili o tom zaboravljenom dijelu povijesti, no za Ceiju, koja je radila u Beču kao prodavačica tepiha i prodavačica na tržnici, teret sjećanja postao je neizdrživ, pa je počela pisati i od gotovo nepismene osobe postala spisateljica.

Slikati je počela tek s 56 godina, netom prije izdavanja prve knjige "Živimo skriveni – sjećanja jedne Romkinje", stvarajući djela koja opisuju njena sjećanja i osjećaje vezane uz holokaust, čak i onda kada prikazuje isječke sretnog djetinjstva. Već je njezina prva izložba, koju je imala zajedno s bratom, doživjela veliki uspjeh, a od 1991. do smrti 2013. napravila je oko tisuću radova.

Stojka je pozivala Rome da njeguju svoj jezik i kulturu, prenesu ih na djecu. "Kako bi se naša kultura nastavila, moramo stvoriti svijest i u sebi pronaći volju da drugima dopustimo da sudjeluju u njoj. Važno je da nas se prepozna i razumije, a upravo umjetnost to može najbolje postići", govorila je.

Za svoj je rad na promicanju tolerancije više puta nagrađivana, među ostalim, austrijsko Ministarstvo obrazovanja, umjetnosti i kulture dodijelilo joj je počasnu titulu profesorice.

Po riječima Nataše Popović, direktorice Festivala tolerancije - JFF Zagreb, nažalost i danas se sve glasnije mora podsjećati nove generacije da se holokaust dogodio, jer prolaskom vremena, udaljavanjem i zaboravom prijeti nam mogućnost da se ponovi. "Ne zaboravimo brojna svjedočanstva preživjelih, ne zaboravimo one koji su ubijeni, one koji su umrli samo zato što su bili drugačiji. Prihvatimo da samo ono što smo iskusili prožima naše biće i mijenja našu urođenu svijest. I kada taj posljednji svjedok mračne, užasavajuće stvarnosti više ne bude mogao svjedočiti hoće li tada sva žrtva nestati, hoće li doći vrijeme za zaborav, a onda i za ponavljanje?", ustvrdila je.



Raspisan natječaj za Nagradu Radoslav Putar


ZAGREB - Institut za suvremenu umjetnost iz Zagreb raspisao je natječaj za Nagradu Radoslav Putar za likovne umjetnike do 40 godina starosti, koja se dodjeljuje za kvalitetu, hrabrost i inovativnost umjetničkih djela nastalih u prošloj i ovoj godini.

Pobjednik natječaja, koji traje do 11. ožujka, dobiva priliku boraviti na rezidencijalnom programu u Residency Unlimited u New Yorku, tijekom osam tjedana.

Umjetnici se mogu prijaviti s djelima izvedenima u svim medijima likovnih umjetnosti, slikarstvu, kiparstvu, grafici, crtežu, instalacijama, fotografiji, videu, novim medijima i performansu, dok ona iz područja primijenjene umjetnosti, dizajna, kazališta i filma nisu uključena u natječaj.

Prijavljuju se isključivo pojedinačno, samostalno ili ih mogu predložiti institucije i profesionalni djelatnici iz područja likovnih umjetnosti. Kandidati ne moraju biti državljani Republike Hrvatske, ali njihov umjetnički razvoj i rad moraju biti vezani uz hrvatsku kulturnu scenu.

Uvjet je i da su umjetnici koji konkuriraju za nagradu aktivni na sceni i izlažu u Hrvatskoj najmanje tri godine, te moraju tečno govoriti engleski jezik kako bi mogli aktivno sudjelovati u rezidencijalnom programu tijekom boravka u New Yorku.

Finalisti će biti odabrani temeljem predanih prijava, ranijih izložbi na kojima su sudjelovali, i predstavljenog potencijala,

Međunarodni stručni žiri će izabrati četiri finalista, koji će se predstaviti na zajedničkoj izložbi koja se otvara 7. lipnja u Rijeci, u organizaciji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

Na otvorenju te izložbe Stručni žiri će, nakon pregleda radova i razgovora sa svakim od finalista, izabrati i proglasiti dobitnika Nagrade Radoslav Putar za 2018.

Natječaj je raspisan u suradnji s programom Young Visual Artists Award (YVAA) i domaćina programa Residency Unlimited iz New Yorka, s potporom zaklade Trust for Mutual Understanding iz New Yorka.

U YVAA, međunarodnoj mreži sličnih nagrada, danas je 12 europskih država,  Češka, Slovačka, Hrvatska, Kosovo, Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Albanija, Bugarska, Mađarska i Crna Gora.



Divanhana donosi moderni sevdah 24. veljače u Lisinski


ZAGREB - Popularni bosanskohercegovački ansambl Divanhana, koji izvodi tradicionalnu glazbu u novim aranžmanima nastalim pod utjecajem jazza, popa i klasične glazbe 20. stoljeća, gostovat će u subotu 24. veljače u Zagrebu, gdje će u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog predstaviti svoj album moderne sevdalinke "Zukva".

Kako se ističe u najavi, sedmeročlani sastav okupljen 2009. na Muzičkoj akademiji u Sarajevu s idejom modernizacije sevdaha kroz fuziju tradicionalne sevdalinke s jazzom, klasikom, popom i elektronskom glazbom, Divanhana u svojem izričaju njeguje ne samo urbane tradicionalne glazbe Bosne i Hercegovine nego i tradicionalne glazbe zemalja Balkana.

Bend koji je naziv dobio po centralnoj prostoriji u tradicionalnoj  bosanskoj kući u kojoj su se nekada ljudi okupljali, pričali i družili se, čine Naida Čatić (pjevačica), Neven Tunjić (klavir), Nedžad Mušović (harmonika), Azur Imamović (bas-gitara), Rifet Čamdžić (bubanj) i Irfan Tahirović (udaraljke).

Nakon debitantskog albuma "Dert" (2011.), godine 2013. objavili su album "Bilješke iz Šestice", a njihova obrada pjesme "Zvijezda tjera Mjeseca" godine 2014. snimljena je kao himna nogometnoj reprezentaciji BiH povodom njenog sudjelovanja na Svjetskom prvenstvu u Brazilu i odmah postala hit.

Koncert u Zagrebu bit će kruna turneje započete u veljači 2016., na kojoj predstavljaju svoj album "Zukva" iz 2015., s kojim su dosad obišli 60-ak gradova Europe i održali više od 120 koncerata. Godune 2017. izdali su i live-album "Live in Mostar".

"Crpeći inspiraciju upravo iz zukve, autohtone vrste kisele jabuke koja raste isključivo u Bosni i Hercegovini, kao svojevrsnog simbola jakog korijena povijesne i kulturne baštine naše zemlje, nastavljamo putovanje zemljama Balkana, skupljajući u svoj ranac, notu po notu, bogatu muzičku baštinu naših naroda, kao sitne plodove jabuke", ističu članovi Divanhane.

"Na svom krivudavom putu, kao stablu zukve, susrećući ozarena lica ljudi različitih tradicija i kulturnih običaja, 'kalemismo' svoj muzički izražaj njihovom bisernom unikatnošću, bruseći ga u oblik koji je sada tu pred vama", poručuju.

Album Zukva za države bivše Jugoslavije objavio je beogradski Multimedia Music, a ARC Music iz Velike Britanije album objavljuje za cijeli svijet.



Simfonijski orkestar Berlinskoga radija i Aljoša Jurinić u subotu u Lisinskom

 
ZAGREB - Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u Zagrebu ugostit će u subotu 10. veljače u svojem programu Lisinski subotom Simfonijski orkestar Berlinskoga radija, a uz jedan od ponajboljih njemačkih orkestara, kojim će ravnati maestro Ivan Repušić, solistički će nastupiti nagrađivani hrvatski pijanist Aljoša Jurinić.

Kako se ističe u najavi, Simfonijski orkestar Berlinskoga radija (RSB, Rundfunk-Sinfonieorchester Berlin), čije djelovanje seže u početke glazbenog emitiranja Njemačkoga radija, 1923. godinu, jedan je od vodećih berlinskih i njemačkih radijskih orkestara.

Izuzetan zvuk i jedinstvenost Orkestra stvarali su veliki šefovi-dirigenti, među kojima su Sergiu Celibidache, Eugen Jochum, Rafael Frühbeck de Burgos i drugi. S Orkestrom su kao dirigenti ili solisti u vlastitim djelima nastupili brojni ugledni skladatelji, kao što su Paul Hindemith, Sergej Prokofjev,

Richard Strauss, Arnold Schönberg i Igor Stravinski, a u bližoj prošlosti i Krzysztof Penderecki, Peter Ruzicka i Jörg Widmann.

U Lisinskom će Orkestrom ravnati istaknuti hrvatski dirigent Ivan Repušić, koji posljednjih godina dirigentsku karijeru gradi u brojnim europskim glazbenim središtima, posebice u njemačkim koncertnim dvoranama i opernim kućama, a od ove sezone preuzet će dužnost šefa-dirigenta Minhenskoga radijskog orkestra.

Iako simfoničari Berlinskoga radija i maestro Repušić surađuju već dugo godina, to će biti njihov prvi zajednički nastup u Hrvatskoj.

S Orkestom će solistički nastupiti mladi hrvatski pijanist Aljoša Jurinić, čije koncerte redovito prati oduševljenje domaće i inozemne publike i kritike te atmosfera koju treba zahvaliti umjetničkoj veličini, ali i jednostavnosti i profinjenosti duha toga mladog umjetnika.

Pobjedom na Natjecanju Robert Schumann u njemačkom Zwickauu 2012., Aljoša Jurinić upisao se kao prvi hrvatski pijanist koji je ušao među finaliste Natjecanja F. Chopin u Varšavi 2015., te bio laureat Natjecanja kraljice Elizabete u Bruxellesu. Dobitnik svih vodećih nagrada za mlade glazbenike u Hrvatskoj, Jurinić nastupa solistički i uz pratnju orkestara u zemlji i brojnim europskim državama te na brojnim festivalima.

U programu koncerta su Istarska suita Natka Devčića, Drugi koncert za klavir i orkestar u g-molu, op. 16 Sergeja Prokofjeva i Prva simfonija u D-duru Gustava Mahlera.

"Najbolji hrvatski umjetnici i jedan od najboljih njemačkih orkestara zajedno na pozornici Lisinskog… Neprocjenjiv doživljaj, zar ne?", poručuju iz Lisinskog.



"Kralj Lear" u režiji Janusza Kice premijerno 23. veljače u HNK-u Zagreb


ZAGREB - Sljedeća dramska premijera Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu bit će u petak 23. veljače drama "Kralj Lear" Williama Shakespearea u režiji Janusza Kice s Mikijem Manojlovićem u naslovnoj ulozi.

Jedan od najpoznatijih tekstova svjetske dramske literature, "Kralj Lear" Williama Shakespearea napisan je između 1603. i 1606. godine. Shakespeare je radnju smjestio u raniju britansku povijest, a ishodište za priču pronašao u drugom izdanju Holinshedovih Kronika Engleske, Škotske i Irske, objavljenom 1587. godine.

Komad počinje u trenutku kada se ostarjeli kralj Lear povlači s prijestolja odlučivši razdijeliti kraljevstvo svojim kćerima. Onoj koja ga najviše voli dat će najveći dio. Goneril i Regan mu laskaju, no najmlađa Cordelia iznenadi oca riječima kako svoju ljubav ne može nakititi praznim riječima. U bijesu Lear razbaštini Cordeliju, koja odlazi u Francusku.

Lear namjerava preostale dane života provoditi naizmjence kod svojih kćeri, no obje su nezadovoljne njegovim svojeglavim ponašanjem te ga izvrijeđaju optužujući ga za bahato ponašanje. Osuđen lutati pustopoljinama na rubu ludila, napokon spozna svoju zabludu, no to je za Cordeliju prekasno.

"Duboka ljudska analiza starosti, roditeljstva, odnosa prema bližnjima, bračnih veza, izvanbračnih veza, ljubavnih zanosa, postojanosti i skromnosti, taj tekst čini jednim od temeljnih djela dramske literature. Složena unutrašnja struktura ispresijecana emocijama, izazov je za sve kazališne umjetnike, a problemi i pitanja koje tekst postavlja univerzalna su", stoji u najavi.

Prijevod drame i dramaturgiju potpisuje Lada Kaštelan, scenografiju Numen i Ivana Jonke, kostimografiju Eva Dessecker, a glazbu Tamara Obrovac.

Uz Predraga Mikija Manojlovića u ulozi kralja Leara, Goneril glumi Ana Begić, u ulozi Regan je Iva Mihalić (Regan), a Jadranka Đokić nastupa kao Cordelia.

U predstavi sudjeluju i Ivan Jončić kao francuski kralj, Silvio Vovk kao vojvoda od Burgundije, Luka Dragić kao vojvoda od Cornwalla, Ivan Glowatzky je vojvoda od Albanyja, Goran Grgić grof od Kenta, a Milan Pleština grof od Glostera.

Igraju još Mislav Čavajda (Edgar, Glosterov sin), Bojan Navojec (Edmund, nezakoniti Glosterov sin), Alen Šalinović (Oswald), Krešimir Mikić (Luda), Damir Markovina (Plemić), Ivan Colarić (Prvi sluga), te Ugo Korani (Drugi sluga).


Izložba "Šume" Ane Ratković Sobote u Laubi

ZAGREB - Izložba "Šume" umjetnice Ane Ratković Sobote, koja se otvara u utorak u Laubi - kući za ljude i umjetnost, predstavlja njezin ciklus slika koja se nastavlja na njen prethodni ciklus "Planine" u kojima je glavni motiv bio panoramski prikaz planina i šuma.

Kako je najavljeno iz Laube, novim radovima autorica se približava planini, odabire određeni detalj koji potom prikazuje, pritom koristeći potpuno drugačiji slikarski pristup.

Svaka slika nastaje u tri etape - nakon akrilnog podslika umjetnica preko cijele slike nanosi ulja tonova višestruko svjetlijih nego na fotografskom predlošku, a potom dolazi posljednji, tamni sloj ulja, na kojem umjetnica crta i urezuje oblike služeći se alatima različite debljine, ovisno o planovima koje prikazuje, a doživljaj naslikanog mijenja se ovisno o udaljenosti od slike.

"Anin prikaz prirode je samo naizgled doslovan i navodi nas na pitanje je li moguće da priroda uistinu može tako izgledati", dodaje se.

Ana Ratković Sobota (Zagreb, 1988.) završila je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Matka Vekića.

Do sada je izlagala na više skupnih i samostalnih izložbi, među kojima je i Bijenale slikarstva u Zagrebu, skupna izložba u svjetioniku na Palagruži, te projekt oslikavanja odjela Hitne pomoći KBC-a Rebro.

Njezina izložba u Laubi bit će otvorena do 20. veljače.

Usporedno se održava još jedna izložba slika inspiriranih prirodom - "Hrvatske planine" Stipana Tadića, čije je trajanje produženo do 15. veljače.

Tadićev novi ciklus temelji se na umjetnikovom osobnom istraživanju planina, obilazeći ih rekonstruirao je njihov obris uz pomoć crteža, modela u glini i geografskih karata te tako stvorio osobni, jedinstveni izričaj u području pejzaža.

Lauba predstavlja i 34. po redu "(Ne)stalni postav", u okviru kojega su okupljeni umjetnici različitih generacija i izričaja čije stvaralaštvo obilježava hrvatsku suvremenu umjetnost, Ivan Kožarić, Marija Ujević Galetović, Viktor Popović, Lovro Artuković, Matko Vekić, Kristian Kožul, Puma 34, Ivan Fijolić, Zlatan Vehabović, Anto Jerković, Tomislav Brajnović i David Maljković.

 

Zagrebački solisti nastupili u dvorcu Versailles


ZAGREB - Zagrebački solisti gostovali su protekli vikend u dvorcu Versailles, u okviru prestižnog francuskog glazbenog ciklusa Château de Versailles Spectacles, čime su odali počast svojim početcima uz proslavljenog violončelista i utemeljitelja ansambla, Antonija Janigra, čija se stota godišnjica rođenja obilježava ove godine.

S jednim od vodećih violončelista današnjice, Marcom Coppeyem nastupili su u impresivnoj Herkulovoj dvorani, poznatoj po slikama Paola Veronesea.

Izveli su djela iz 18. stoljeća, razdoblja kada se violončelo počelo izdvajati kao solistički instrument i kada su skladani neki od najpoznatijih koncerata -  dva Koncerta za violončelo J. Haydna i Koncert za violončelo L. Boccherinija, a svirali su i Mozartovu Malu noćnu muziku.

Ciklus Château de Versailles Spectacles održava se u okviru službenog programa Opere Royal, a o njegovu značaju govore i ostali ansambli i solisti koji sudjeluju u ovoj sezoni - Renaud Capucon, Jordi Savall, The King's Consort, Les Arts Florissants, Philippe Yaroussky, English Baroque Soloists i Sir John Eliot Gardiner te brojni drugi.



KinoKino: objavljen program ovogodišnje konkurencije


ZAGREB - Švedski kino-hit, znanstveno-fantastična komedija "Svemirski kamp" 14. veljače u zagrebačkom kinu Europa otvara ovogodišnje, treće izdanje KinoKino Festivala - Međunarodnog filmskog festivala za djecu.

"Svemirski kamp" Pettera Lennstranda je priča o osmogodišnjoj djevojčici Puttan koja je sa šarolikom družinom ljudi i lutaka odabrana za tajni projekt lansiranja u Svemir nakon što je prezaposleni roditelji slučajno ostave ispred reciklažnog dvorišta, umjesto ispred ljetnog kampa.  

Kritičari taj film već proglašavaju budućim klasikom i ostvarenjem koje će voljeti buduće generacije, a projekcija na otvorenju zagrebačkog festivala bit će mu premijera. Ulaz na projekciju otvorenja je slobodan, uz prethodno preuzimanje ulaznica, čiji je broj ograničen. 

Tijekom pet dana festivala prikazat će se osam dugometražnih filmova u natjecateljskom programu, među kojima se izdvajaju oni koji tematiziraju dječju znatiželju i njihovu istraživačku strast.  

Kako je najavljeno, uvršteni su filmovi koji će domaću publiku povesti na put s junacima koji mijenjaju svijet, od Francuske, Njemačke, Švedske, Cipra, sve do Kolumbije. 

U ciparskoj drami "Dječak na mostu", dječak po imenu Sokrat, inače sklon pirotehnici iz kućne radinosti, postaje glavni detektiv u slučaju misterioznog seoskog ubojstva čije će ga razrješenje dovesti i do vlastite zrelosti. 

Jedan od najnagrađivanijih europskih dječjih filmova protekle godine, njemački "Oči u oči" na duhovit način progovara o životu s različitostima i što se dogodi kad jedanaestogodišnji Michi, siroče iz doma, sazna za oca za kojeg nije znao da postoji, no euforija mu splasne kad ga i upozna. 

"Oskarova Amerika", film o velikim snovima i neobičnom prijateljstvu norveškog redatelja Torfinna Iversena, gledatelje vodi na putovanje u središte sna o američkoj preriji, u kojemu sudjeluju dječak iz naslova, njegovo neobičan prijatelj i još neobičniji poni. 

Egzotična komedija "Koza nesrećonoša" prati kolumbijske tinejdžere Corneliusa i Ritu kojima se na putu nađe jedna neobična bradata koza za koju vjeruju da im je donijela nesreću, što pokreće niz neobičnih događaja. 

Među filmovima koji se natječu za festivalske nagrade bit će i najnovija filmska adaptacija knjige "Blizanke" Ericha Kästnera, u režiji Lancelota von Nasoa, poznata priča o sestrama blizankama Lisi i Lottie koje do slučajno susreta u ljetnom kampu niti ne znaju jedna za drugu, a onda odluče zamijeniti uloge kako bi upoznale onog roditelja s kojim nisu odrasle.

Tu su i nagrađivani francuski film "Brailleovo srce" Michela Boujenaha o dvanaestogodišnjoj darovitoj čelistici koja ima tajnu koju znaju samo njezini roditelji i prijatelj koji je u nju zaljubljen, te belgijski "Cloudboy" redateljice Meikeminne Clinckspoor, o dvanaestogodišnjaku koji je odrastao s ocem, no prisiljen je provesti ljeto s majkom, među Saamima, narodom na dalekom sjeveru Švedske. 

Najbolje filmove iz konkurencije birat će profesionalni i dječji žiri. U prvome su glumci Daria Lorenci Flatz i Moamer Kasumović te animator i ilustrator Zdenko Bašić, a u drugome petero zagrebačkih osnovnoškolaca, Alex Rakoš, Anouk Kivađ, Armando Luque Akrap, Mia Mišković, Antonia Kurtović.

Osim kultnog francuskog klasika "Moj ujak", u izboru sarajevskog glumca i ovogodišnjeg člana profesionalnog žirija Moamera Kasumovića, u programu "Klasici s gostima" bit će prikazan i jedan od najpopularnijih dječjih filmova svih vremena, "Karate Kid". 

Nekad veliki filmski hit o neprilagođenom dječaku koji kroz karate pronalazi hrabrost i odlučnost za festival je odabrao redatelj, glumac, DJ i kvizoman Mario Kovač. 

Popratni program "Svaki dan otkrivam" donosi pet kratkometražnih filmova namijenjenih starijima od sedam godina, koje će pratiti razgovori o emocijama. To su "Binarna zvijezda", "Gemma", "Lutke", "Subotnje kino" i "Zora".  
Razgovor će voditi članovi i članice nezavisne umjetničke inicijative BoliMe koju čine profesorica Marina Vitković, glumac Adrian Pezdirc, redateljica Judita Gamulin i dizajnerica Draga Komparak. 

"Moj prvi odlazak u kino" program je kratkih igranih i animiranih filmova namijenjen djeci predškolske dobi koja se prvi put susreću s pokretnim slikama na velikom platnu. 

Prikazat će filmove "Koyaa: Rasplesane čarape" i "Tvrdoglave naljepnice", "Lampe plešu tango", "Nova igračka", "Oblak i kit", "Paukova mreža" i "Poplava".

S obzirom da festival ne želi biti samo mjesto prikazivanja filmova, već i susreta s djecom koja u kinu mogu nešto i naučiti, organizirano je niz popratnih događaja. 

Nakon svake projekcije s moderatorima (Maja Kovač, Vedran Senjanović, Sara Stanić, Iva Šulentić) publika će moći razgovarati o odgledanim filmovima, a imat će se priliku uključiti se i u radionice. 

Ponovno će se održati radionica "Moja prva kritika", na kojoj će mali filmofili naučiti kako napisati filmsku kritiku, a ovogodišnja novina je radionica "Stvaram videoigru", čiji je cilj najmlađim polaznicima na vrlo jednostavan način prikazati način izrade videoigara kako bi po završetku radionice samostalno izradili jednostavnu igru po filmskom predlošku.

Već se održala, prvi put, radionica "Dizajniramo filmski plakat", u suradnji s nagrađivanim studijom Šešnić&Turković, u okviru koje je izrađen plakat filma otvaranja festivala. 

Raspored projekcija prodaja ulaznica i prijava na radionice 3. KinoKino Festivala, koji završava 18. veljače, dostupni su online na službenoj internetskoj stranici www.kinokino.hr.



Spektakularna "Bitka kod Stubice" 10. veljače slavi desetu godišnjicu uz dosad najraskošnije uprizorenje


ZAGREB - Spektakularna 10. "Bitka kod Stubice", vjerni prikaz bitke na stubičkom polju ​iz daleke 1573. godine, kad su seljaci pod vodstvom Matije Gupca ustali protiv ugnjetavanja Franje Tahija i tadašnje vlastele, održat će se u subotu, 10. veljače, u Donjoj Stubici.

Cjelodnevni program počet će u 11 sati kulturno-umjetničkim programom i okupljanjem vojski prije same centralne bitke. Posjetitelji će imati priliku posjetiti i sajam starih zanata, probati široku ponudu domaćih specijaliteta i "dobre kapljice".

Centralna bitka počet će u 15 sati na bojnom polju kod Majsecovog mlina. A nakon bune, počet će Buna party, na kojem će posjetitelje zabavljati Hladno pivo, Zadruga i Tomislav Goluban.  

I ove godine Grad Zagreb se pridružio organizacijom besplatnog prijevoza u Stubicu ZET-ovim autobusima, koji u zoni ulaza Importanne centra na zagrebačkom Glavnom kolodvoru (stajalište turističke linije, Ulica G. Ninskog) polaze ​u 10,​15 sati, 11,30 i 12,45 sati. Povratak za Zagreb je u 18,30 sati, 19,45 sati, 21 sat te u 22,15 sati. Također je organiziran i prijevoz vlakom - "cugom Gupčevih puntara", po cijeni od pet kuna za povratnu kartu, koji polazi sa zagrebačkog Glavnog kolodvora u 10,05 sati, a povratak za Zagreb je u 18,30 sati.

"Stoga, naoružajte se dobrim raspoloženjem i pravac u Stubicu na dosad neviđenu bitku", poručuju organizatori.

"Buna traje!! Već deset godina za redom ori se na zagorskim bregima kao spomen ustanka malog čovjeka u borbi za 'pravicu'! Povijesna bitka kod Stubice koja je pokazala 'šake' tadašnjoj vlasteli, prije deset godina rekonstruirana je od udruge Vitezova Zlatnog Kaleža i postala 'simply the best' manifestacija, koja svake godine okuplja sve više posjetitelja. Ove godine i počinje kada i stvarna bitka iz daleke 1573. kada su goli i bosi seljaci ustali protiv ugnjetavanja Franje Tahija i tadašnje vlastele", istaknuli su u priopćenju organizatori te manifestacije - Družba vitezova zlatnog kaleža Donja Stubica i Turistička zajednica područja Donja Stubica i Gornja Stubica.

Naglasili su kako 10., jubilarna bitka, donosi i puno iznenađenja. Bit će opremljena pravim autentičnim oružjem iz toga doba, još većim brojem statista, njih oko 300-tinjak iz hrvatskih i nekih europskih udruga, te dosad najvećim Buna partijem.

Ove godine sudjelovat će najveći broj statista i boraca na bojnom polju, vojske će biti opremljene bogatim srednjovjekovim arsenalom, a Tahijevi puškari izbacivat će iz topova kugle s dimnim efektima. Pregršt oružja iz tog doba - helebarde, sjekire, pikeovi, bardiše, buzdovani, mačevi, vile, koplja - ukrstit će se u dosad neviđenoj bitki, a organizatori najavljuju još brojna iznenađenja.

Bitka kod Stubice ocijenjena je nagradom "Simply The Best" za najbolji povijesni prikaz u 2015., a kao razlog velikom interesu organizatori navode izuzetno duhovit i zabavan program u koji se tijekom cijelog dana uključuje "i staro i mlado"... Stubica se vraća stotine godina unazad u doba kada se vodila bitka za pravicu seljaka.


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Paul Simon najavio oproštajnu turneju


NEW YORK - Legenda američkog folk rocka Paul Simon najavio je u ponedjeljak da će se oprostiti od pozornice nakon posljednje turneje, poslije 50 godina karijere.

Sa 76 godina, nekadašnji član legendarnog dua Simon & Garfunkel, počet će seriju koncerata u Europi i Sjevernoj Americi 16. svibnja, u kanadskom Vancouveru.

Simon je izvijestio kako ozbiljno pomišlja na mirovinu otkad je u prosincu 2017. umro jedan od njegovih gitarista Vincent N'Guini.

"Volio bih otići zahvalivši se svima onima na svijetu koji su me došli čuti kako nastupam zadnjih 50 godina", napisao je glazbenik u poruci obožavateljima.

Paul Simon oprostit će se nastupom u Londonu, 15. srpnja.

Već je najavio kako bi mogao nastaviti svirati nakon oproštajne turneje ali samo sporadično kao podršku stvarima do kojih drži, poput borbe za zaštitu okoliša.

Simon je prvo s kolegom Artom Garfunkelom postao jedan od glasova generacije 60-ih, glazbeno smirujućim ali politički angažiranim melodijama.

Simon & Garfunkel proizveli su niz uspješnica poput "Bridge over Troubled Water", "The Sound of Silence" i "Mrs. Robinson", originalni soundtrack filma "Diplomac".

U solo karijeri Simon je pridonio oblikovanju glazbenog žanra "world music" albumom "Graceland" 1986., na kojem su sudjelovali glazbenici iz Južnoafričke Republike.

 

Jumanji najgledaniji u američkim kinima


LOS ANGELES - "Jumanji: Dobrodošli u džunglu", nastavak filma iz 1995., preuzeo je prvo mjesto na američkim blagajnama od filma "Labirint: Lijek smrti", objavila je u ponedjeljak specijalizirana tvrtka Exhibitor Relations.

Film Jakea Kasdana u kojem glumi Dwayne "The Rock" Johnson zaradio je 10,9 milijuna dolara proteklog vikenda, u sedmom tjednu prikazivanja, te ostvario ukupno 352,6 milijuna prihoda.

S probojem "Jumanjija", "Labirint: Lijek smrti" pao je na drugo mjesto. Treći i posljednji nastavak znanstveno-fantastične sage u režiji Wesa Balla, zaradio je 10,5 milijuna te ukupno 40 milijuna u dva tjedna.

"Kuća duhova", horor u kojem Australac Jason Clarke utjelovljuje imaginarnog psihijatra kojega u pomoć zove Sarah Winchester (Helen Mirren), nasljednica trgovca oružjem, kako bi procijenio njezino mentalno zdravlje i strah od duhova, zauzeo je treće mjesto. Film Michaela i Petera Spieriga zaradio je 9,3 milijuna dolara prvog vikenda prikazivanja.

Na četvrtom je mjestu "Najveći showman" a na petom Spielbergove "Novine" s Meryl Streep i Tomom Hanksom u glavnim ulogama.

 

Umro glumac John Mahoney, otac iz Frasiera


ZAGREB/CHICAGO - Glumac John Mahoney koji je igrao Martina Cranea u američkom sitcomu Frasier umro je u dobi od 77 godina, javio je u utorak BBC.

Taj glumac rođen u Velikoj Britaniji umro je u nedjelju u hospiciju u Chicagu.

Mahoney je imao uspješnu kazališnu karijeru, dobio je nagradu Tony, te iza sebe ostavlja i dug popis filmova i televizijskih filmova i serija.

Ipak, naviše će ga se pamtiti po interpretaciji oca  Frasiera i Nilesa Cranea u komediji koja je emitirana  11 sezona, od 1993. do 2004.

Mahoney je dobio nagradu Američkog udruženja filmskih i televizijskih glumaca (SAG) 2000. za tu ulogu, a bio je nominiran i za dvije nagrade  Emmy i dva puta za Zlatni globus.

Mahoney je rođen u Blackpoolu a kao mladić otišao je u SAD. Tek u dobi od 40 godina postao je profesionalni glumac.

Bio je član američke kazališne skupine Steppenwolf 39 godina.

Ta je trupa objavila da je Mahoney preminuo uslijed komplikacija od karcinoma, te da je bio "omiljeni član skupine poznat po svojoj iznimnoj ljubaznosti, velikodušnosti i osmijehu".



Elon Musk šalje sportski automobil Tesla Roadster u svemir


CAPE CANAVERAL - Grimizni Tesla Roadster iz Elon Muskove pionirske električne automobilske industrije spreman je ovoga tjedna otići tamo gdje dosad nije otišao niti jedan športski automobil – u svemir.

U utorak navečer, naime, očekuje se testni let nove Falcon Heavy 'jumbo' rakete koju je izgradilo transportno poduzeće Space Exploration Technologies, a koje je osnovao, kao i kompaniju Tesla Motors, poduzetnik Elon Musk.

Ako to lansiranje uspije, Falcon Heavy će postati najsnažnija raketa koja postoji i najmoćnije svemirsko vozilo koje će uzletjeti iz SAD-a otkad je NASA raketama Saturn 5 posljednji put prevela astronaute na Mjesec prije 45 godina.

Uspjeh tog lansiranja vjerojatno će kalifornijskoj tvrtki SpaceX osigurati prednost nad konkurentima koji traže velike ugovore s NASA-om, američkim vojnim i satelitskim tvrtkama, pa čak i plaćaju svemirske turiste.

Falcon Heavy, pogonjen s 27 motora koji mu daju potisak, izgrađen je od tri Falcon 9 raketa – jedna je u sredini, a dvije na bokovima služe kao pojačala. Te dvije rakete trebale bi se nakon lansiranja spustiti padobranima na Cape Canaveral, dok bi središnja raketa nakon leta trebala sletjeti na brod u Atlanti.

Svemirska letjelica već je postavljena na lansirnoj platformi u Kennedyevom svemirskom centru u Cape Canaveralu u Floridi, koju je koristio Saturn 5 noseći tročlanu ekipu Apollo 11 na svojoj povijesnoj misiji 1969. godine, koja je kulminirala prvim koracima Neil Armstronga i Buzz Aldrina na mjesečevoj površini.

Putnik koji će se voziti na vrhu Falcon Heavya bit će Tesla Roadster, te će tako, uspije li misija, biti prvo vozilo poslano u sunčevu orbitu.

"Volim pomisao o automobilu koji beskonačno vozi kroz svemir. Možda ga otkriju izvanzemaljska rasta u budućnosti", poručio je na Twitteru milijarder, poduzetnik i osnivač Tesle i SpaceX-a Elon Musk.

Falcon Heavy dizajniran je za prenošenje znatno veće težine od tog automobila, a SpaceX se hvali svojom sposobnošću da može poslati u zemljinu orbitu teret od otprilike 70 tona, uz trošak od 90 milijuna dolara po lansiranju.

To je dvostruko veći kapacitet od onog koji omogućuje postojeća američka svemirska flota, sačinjena od Delta 4 Heavy United Launch Allianca (ULA) zajedničkog pothvata Lockheed Martina i Boeinga, i to za svega četvrtinu sadašnjeg troška.

Nova raketa trebala bi SpaceX-u omogućiti ulazak u dvije ključne arene koje zahtijevaju veći kapacitet od one koju omogućuje Falcon 9, a to su geostacionarne orbitalne misije za isporuku satelita koji kruže Zemljinim ekvatorom istim tempom kao što se Zemlja rotira te za u istom ritmu kao rotacija planeta i za istraživanja izvan Zemlje.


Visoke doze zračenja mobitela povezane s pojavom tumora kod štakora

NEW YORK - Kod mužjaka štakora izloženih vrlo visokim dozama zračenja poput onoga koje emitira mobitel razvili su se tumori u tkivu oko srca, pokazao je nacrt izvješća znanstvenika američke vlade o potencijalnim zdravstvenim rizicima tih uređaja.

Kod ženki štakora i miševa izloženih istoj vrsti zračenja nisu se razvili tumori, prema preliminarnom izvješću Američkog nacionalnog toksikološkog programa (NTP), dijela nacionalnog instituta za istraživanje utjecaja okoliša na zdravlje.

Ti rezultati dio su višegodišnjih istraživanja koja bi trebala riješiti sporove je li zračenje mobitela štetno.
Iako su rezultati  intrigantni ne mogu se primijeniti na ljude, upozoravaju znanstvenici NTP-a i američke Agencije za hranu i lijekove (FDA). Oni ističu da je cilj istraživanja na životinjama bio ispitati ekstremnu izloženost zračenju mobilnih telefona i da sadašnje sigurnosne granice za zračenje mobitela pružaju zaštitu.
 
Unatoč tome dva desetgodišnja istraživanja vrijedna 25 milijuna dolara, koja su najsveobuhvatnije procjene zdravstvenih posljedica izloženosti radiofrekvencijskom zračenju kod štakora i miševa, postavljaju nova pitanja o izloženosti tim sveprisutnim uređajima.

U istraživanjima kod oko šest posto mužjaka štakora čija su tijela izložena najvišim razinama zračenja mobilnih telefona razvili su se švanomi - rijetka vrsta tumora živčanog tkiva u blizini srca dok se kod životinja koje nisu bile izložene zračenju nisu razvili ti tumori.

“Intrigantni dio toga je da su ti tumori slični tumorima koji su u nekim epidemiološkim studijama uočeni kod intenzivnih korisnika mobitela”, kaže John Bucher, viši znanstvenik u NTP-u u telefonskom intervjuu za Reuters.

“Naravno oni su bili u živcima u uhu ili blizu mozga, no radilo se o istoj vrsti tumora koji smo otkrili u srcu”.

Dr. Otis Brawley, glavni liječnik Američkog društva za rak ističe da studije nisu potvrdile veze za češće vrste tumora.

“Ti nacrti izvješća izazvat će mnogo zabrinutosti no zapravo neće promijeniti ono što kažem ljudima: dokazi za veze između mobilnih telefona i raka su slabi i do sada nismo uočili veći rizik za rak kod ljudi”, kazao je on u priopćenju.

Brawley kaže da korisnici mobitela, ako ih brinu ti rezultati kod životinja, trebaju nositi slušalice.

Za razliku od ionizirajućeg zračenja poput gama zračenja, radona i RTG-a koja mogu razbiti kemijske veze u tijelu i poznato je da izazivaju rak, radiofrekvencijski uređaji poput mobitela i mikrovalovi emitiraju radiofrekvencijsku energiju, oblik neionizirajućeg zračenja.

Razlog za brigu kod te vrste zračenja je da proizvodi energiju u obliku topline i česta izloženost kože može rezultirati promjenom aktivnosti moždanih stanica, kao što su neke studije sugerirale.

U istraživanju NTP-a, štakori i miševi bili su izloženi višim razinama zračenja toliko dugo koliko čak i najpredaniji ljudi ne provode na telefonu i njihova čitava tijela bila su izložena odjednom, prema nacrtu izvješća.

Bucher kaže kako se učinak vjerojatno pokazao samo kod mužjaka zbog toga što su oni veći i vjerojatno su apsorbirali više zračenja u odnosu na ženke štakore i miševe.

Mobilni uređaji uobičajeno emitiraju niže razine zračenja od maksimalno dozvoljenih razina, navodi se u izvješću.

Zračenje mobilnih telefona brzo se rasipa pa bi se rizik, ako uopće postoji, odnosio na dijelove tijela koji su u blizini uređaja koji emitira zračenje, kaže Bucher.

Istraživanjem su bile obuhvaćene samo 2G i 3G frekvencije koje se uobičajeno koriste za mobilne razgovore. To se ne odnosi na 4G ili 5G koji koristi različite frekvencije i modulaciju.

Dr. Jeffrey Shuren iz FDA-ija kaže da nema dovoljno dokaza da se zaključi da mobilni telefoni predstavljaju zdravstveni rizik za ljude.

“Čak i uz često dnevno korištenje većine odraslih osoba nismo uočili porast broja tumora mozga”, navodi se u priopćenju. “Vjerujemo da su sadašnji sigurnosni limiti za mobilne telefone prihvatljivi u zaštiti javnog zdravlja”.
Upitan koju bi pouku javnost trebala izvući iz studije Bucher je kazao: “Ja na temelju tih istraživanja ne bih promijenio ponašanje i nisam”.



Znanstvenici tvrde kako komarci pamte kad ih pokušamo otjerati


SEATTLE – Tjeranje komaraca rukom ipak može biti dobra metoda obrane od tog insekta, čak i ako ga ne pogodimo, otkrivaju znanstvenici.

Prema studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Current Biology, čini se da komarci mogu zapamtiti tko ih je pokušao 'srediti'. Insekt asocira miris čovjeka s lošim iskustvom, pa ga pokušava izbjeći ako je to moguće.

Skupina istraživača predvođena biologom Jeffreyem Riffelom sa sveučilišta Washington u Seattleu tvrdi kako komarci ne biraju slučajno svoje žrtve, nego traže određene tipove.

Tako kalifornijska vrsta Culex tarsalis koja je srodna učestalom Culex pipiensu ljeti većinom napada ptice, a zimi sisavce.

U laboratorijskim eksperimentima s ženkom Aedesa aegyptia, istraživači su kombinirali mirise, uključujući one ljudske, s neugodnim iskustvima šokova i vibracija.

Oko 24 sata kasnije isti su komarci ispitani u olfaktometru, stroju za mjerenje mirisa. Komarci su imali izbor između mirisa ranije preferiranog ljudskog tijela i kontrolnog mirisa. Insekti su izbjegavali već znan miris što je znak da se sjećaju neugodnog iskustva od prijašnjeg dana.

"Jednom kad su komarci naučili mirise na 'težak' način, ti su mirisi u njima izazvali odbojne reakcije" na isti način kao što su odgovorili na miris jednog od najuspješnijih repelenta, istaknuo je Riffel.

"Štoviše, komarci danima pamte miris. Shvativši kako komarci donose odluke o tome koga napasti i što utječe na to ponašanje, mi možemo bolje shvatiti gene i neuronske temelje tog ponašanja. To bi moglo dovesti do djelotvornijih alata za kontrolu komaraca".

Kao i kod ljudi, u procesu učenja važnu ulogu igra dopamin. Oni komarci koji zbog genetskih mutacija ne mogu proizvesti taj neurotransmiter imali su poteškoća u procesu učenja.

No znanstvenici upozoravaju da je rješenje za borbu čovjeka i komaraca daleko od kraja.

"Nažalost, ne postoji način da shvatimo što točno komarca privlači određenim osobama – pojedinci su sačinjeni od jedinstvenih molekularnih koktela koji uključuju kombinaciju više od 400 kemikalija", istaknula je jedna od koautorica istraživanja.
 


Španjolska, zemlja u kojoj nećete umrijeti čekajući novi organ  


MADRID - Španjolska je i dalje globalni vođa kada je u pitanju doniranje organa, što je pozicija koju drži već godinama.

Po podatcima španjolskog ministarstva zdravstva, broj donora u 2017. povećao se za više od osam posto. Ukupan broj doniranih organa bio je 2.183, objavilo je ministarstvo.

U tijeku godine u Španjolskoj je presađeno rekordnih 5.259 organa, najviše bubrega i jetra.

Kako bi objasnila takve dojmljive rezultate, ministrica zdravstva Dolors Montserrat rekla je da je Španjolska "najdarežljivija zemlja svijeta i jedna s najboljim zdravstvenim sustavom".

"Sve više i više ljudi donira organe kako bi spasilo živote", rekla je.

Španjolska ima 46,9 donora na milijun stanovnika, što je još jedan rekord. Ta stopa raste iz godine u godinu.

Hrvatska je već godinama iza Španjolske na drugom mjestu po broju donora, ali on je u padu.

Tako je po podatcima Hrvatske donorske mreže, u 2016. bilo 34,8 donora na milijun stanovnika, ali je lani taj broj pao na 32.
 


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus