09:23, 20. Studeni 2017

kultura...

Kultura 6. studenoga 2017.

Objavljeno: 06.11.2017 u 09:04
Pregledano 58 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 6. studenoga 2017.

ZAGREB 6. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:



Otvorena izložba "Renesansni Faustus Verantius"


ZAGREB - Izložba posvećena djelu velikoga hrvatskog izumitelja Fausta Vrančića "Renesansni Faustus Verantius" otvorena je u ponedjeljak u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu.

O Faustu Vrančiću govorila je recenzentica izložbe Marijana Borić, a izložbu je otvorio potomak Fausta Vrančića Vedran Jukić Draganić. Prigodno su govorili i glavna ravnateljica NSK Tatijana Petrić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić, Renata Margtić Urlić izaslanica hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, Ivica Poljičak iz Ministarstva kulture te Lidija Kralj iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU-a Marijana Borić istaknula je kako se ove godine obilježava 400. obljetnica smrti Fausta Vrančića te dodala kako je on bio najistaknutiji hrvatski izumitelj i konstruktor na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće.

Naglasila je kako ova izložba podsjeća hrvatsku i svjetsku javnost na velika Vrančićeva ostvarenja. Temelj su izložbe, kako je rekla, preslike naslovnica najvrjednijih Vrančićevih djela koja u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga NSK.

Istaknula je i kako su u sklopu portala Digiatlne zbirke NSK dostupne digitalizirane inačice Vrančićevih djela kao što su "Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae", koji je 1595. objavljen u Veneciji te njegova "Machinae novae" tiskan 1615./1616. također u Veneciji.

Ona se digitalizirana u mogu cijelosti pogledati u središnjem dijelu izložbe u sklopu "Virtualne izložbe Renesansni Faustus Verantius", napomenula je.

Dodala je i kako se mogu pogledati i prikazi odabranih digitalnih preslika rukopisne ostavštine Vrančićeve obitelji koju, također, u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga.

Za ostvarenje ovoga programa NSK je dobila je pokroviteljsku potporu UNESCO-a.

Izložba "Renesansni Faustus Verantius" je dio programa Mjeseca hrvatske knjige 2017., a ostvarena je uz potporu Zaklade HAZU i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Faust Vrančić je rođen u Šibeniku 1551., a preminuo 1617. u Veneciji. Vrančić je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik i biskup. Početno humanističko obrazovanje stječe u Požunu kod očeva brata Antuna Vrančića, uglednoga diplomata, humanista, nadbiskupa ostrogonskoga i primasa Ugarske, a zatim u Padovi studira filozofiju i pravo.

Potkraj 16. stoljeća Vrančić je pripremio knjigu s crtežima svojih ili prerađenih tuđih izuma, te njihovim opisima. Ta je knjiga tiskana u dva izdanja, koja se razlikuju uglavnom po naslovnicama i broju jezika kojima su strojevi opisani: "Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina" (lat. Machinae novae Fausti Verantii Siceni), bez mjesta i godine izdanja, s opisima strojeva na latinskom i talijanskom jeziku, a procjenjuje se da je izdana u Firenci 1595., i "Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina", opisani latinskim, talijanskim, španjolskim, francuskim i njemačkim jezikom (lat. Machinae novae Fausti Verantii Siceni cum declaratione Latina Italica Hispanica Gallica et Germanica). Ni na tom izdanju nema godine, a pretpostavlja se da je to 1615. ili 1616. Knjiga sadrži 49 bakropisa velikoga formata na kojima je 56 različitih konstrukcija.

Tehnička rješenja obuhvaćaju uređenje riječnih tokova, mostove, satove, mnogobrojne mlinove, preše, strojeve za mlaćenje i čišćenje žitarica, zaprežna kola, organizaciju posla i drugo te su uglavnom namijenjeni olakšavanju ljudskoga rada primjenom rada teglećih životinja, te energije vodenih tokova ili vjetra.

Izložba je otvorena do 25. studenoga.



U riječkom Art-kinu filmovi finalisti EU nagrade Lux


RIJEKA - Izabrani filmovi u konkurenciji za filmsku nagradu Europskog parlamenta - Lux prvi put će se ove godine prikazati u Hrvatskoj, a riječko Art-kino je prvo kino koje sudjeluje u tom programu, najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinstvo u tome kinu.

 Voditeljica zagrebačkog Ureda MEDIA, programa Europske komisije Desk Kreativne Europe, Martina Petrović kazala je da se nagrada Lux dodjeljuje od 2007. godine.  Od osamdesetak filmova žiri, kojeg čini 21 član, odabire u prvom krugu deset finalista a potom od njih tri, koja se istovremeno, putem streaminga, prikazuju u europskim zemljama.

Tako će se dva od tri finalista, francuski film "120 otkucaja u minuti" i njemačko-bugarsko-austrijska koprodukcija "Western" moći pogledati u riječkom Art-kinu 8. i 9. studenoga. Nakon francuskog filma će se uživo moći pratiti razgovor s glavnim glumcima, koji će se nalaziti u Bruxellesu, a nakon "Westerna" s redateljicom filma Valeski Grisebach iz Amsterdama, te im postavljati pitanja putem društvenih mreža. Treći film finalist, švedsko-dansko-norvešku koprodukcija, "Sameblod" u Hrvatskoj će se prikazati 10. studenoga u kinu Urania u Osijeku.

Gledatelji će moći glasovati za najbolji film po svom izboru te će film s najviše glasova dobiti nagradu publike.

Vrijednost nagrade Lux je što financijski pomaže u prevođenju i podnaslovljavanju filmova na 24 službena jezika EU te time olakšava distribuciju europskih filmova. O dobitniku nagrade Lux odlučit će zastupnici u Europskom parlamentu a pobjednika će se proglasiti 15. studenoga.

Pročelnik riječkog odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar izrazio je želju da se među finalistima sljedećih godina nađe i neki hrvatski film, koji bi se tako predstavio pred što više gledatelja dijeljem Europe.



Zagrebačka Muzička akademija domaćin kongresa AEC-a


ZAGREB - Zagrebačka Muzička akademija domaćin je 44. kongresa i generalne skupštine Europske udruge konzervatorija, muzičkih akademija i visokih škola za glazbu, AEC-a, koji će od 9. do 11. studenoga u Zagrebu okupiti oko 350 sudionika, profesora, dekana i rektora srodnih umjetničkih visokoškolskih institucija iz Europe, Azije, Amerike, Afrike i Australije.

"Kao članovi Udruge dobili smo veliku čast prvi put ugostititi kongres i na toj razini hrvatsku kulturu, glazbenu i izvođačku tradiciju predstaviti publici koja se na ovaj način nije susrela s hrvatskom glazbenom i kulturnom baštinom", rekao je u ponedjeljak Dalibor Cikojević, dekan Muzičke akademije u Zagrebu.

Najavio je da će, uz stručni dio kongresa, predavanja, diskusije i radionice, sudionici imati priliku upoznati hrvatsku umjetnost, među ostalim, poslušati odabrane studentske izvedbe glazbenih i glazbeno-scenskih djela hrvatskih skladatelja, poput Papandopulove opere "Madame Buffault", Bersinog "Notturna u b-molu" u izvedbi Ivana Krpana i novi uspješni projekt tradicijskog pjevanja ansambla Harmonija disonance.

Tema ovogodišnjeg kongresa, "Leadership in the Arts - the Arts of Leadership", posvećena je odnosu umjetnosti i različitih oblika vođenja umjetnosti, pozitivnih i negativnih strana neraskidive veze umjetnosti, koja ne može funkcionirati izolirana, te društva koje ima vlastita očekivanja i zadatosti.

Suština je odnos umjetničke slobode i vlasti, kao i vječno pitanje o tome trebali li ravnatelj neke institucije imati izvrsne umjetničke ili pak političke i ekonomske kompetencije.

Među ostalim, bit će riječi o tome kako organizirati vođenje nekog ansambla, kako podučavati studente glazbe i pripremiti ih za buduća zaduženja.

Marina Novak, prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje, kaže da očekuju iznimno zanimljive govornike i diskusije, s obzirom da je ta tema, kada se radi o glazbi, vrlo bitna i na razini samog oblikovanja umjetničkog djela, odnosno vodstva ansambala, kao i u vođenju glazbenih škola i institucija.

Organizatorica kongresa, Sara Primiterra iz AEC-a kaže kako je važno što se kongres prvi put održava u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, u novouređenoj zgradi Muzičke akademije i obližnjem Hrvatskom narodnom kazalištu. "Vrlo smo dobro primljeni, organizacija je u Zagrebu jako dobra i imamo velika očekivanja", napomenula je Primiterra.

Osnovana 1953. godine AEC je nastojala razvijati odnose između visokoškolskih institucija u Europi, osobito sa zemljama iza 'željezne zavjese', pa je imala dvostruki organizacijski sustav, koji je spojen u jedan nakon pada Berlinskog zida.

Njezin se prošlogodišnji kongres održao u Švedskoj, a iduće godine stručnjaci će se okupiti u Austriji.



Objavljene nominacije za nagradu Libar za vajk


PULA - Stručni ocjenjivački sud u kojemu je četvero renomiranih hrvatskih knjižara, Vlatka Balinčić, Dražen Dabić, Dragana Vujatović i Ivica Vuletić izabrao je 43 naslova koji su ušli u konkurenciju za ovogodišnju nagradu Libar za vajk koja u središte postavlja nakladnika, a cilj joj je poticanje iznimnih nakladničkih projekata, priopćeno je u ponedjeljak iz Udruge Sa(n)jam knjige u Istri.

U konkurenciji su bili knjižni naslovi nakladnika koji će sudjelovati na 23. Sa(n)jam knjige u Istri, a objavljeni su u razdoblju od 1. listopada 2016. do 1. listopada 2017. godine. Svaki član suda mogao je izabrati 15 naslova, kojih je tako moglo biti izabrano najviše 60, no budući da se neki od njih podudaraju, odabrana su ukupno 43 naslova koje je objavilo 28 izdavača.

Nagrada Libar za vajk namijenjena nakladnicima uključuje, osim skulpture koju je oblikovao dizajner Mauricio Ferlin, i novčanu nagradu u iznosu od 15 tisuća kuna. Autor kao nagradu također dobiva skulpturu i novčanu nagradu u iznosu od pet tisuća kuna te boravak u prvoj pulskoj rezidenciji za autore Azil Giardini 2 u trajanju od 15 dana.

"Osim što je priznanje, Libar za vajk ujedno je i nagradna igra za publiku Sajma. Čitatelji između ponuđenih naslova biraju one za koje smatraju da će ostati 'za vajk', zanavijek, kao vrijedni dio kućne biblioteke", poručila je direktorica Sajma knjige u Istri Magdalena Vodopija.

Čitateljska publika koju čine kupci knjiga na web stranici sajma knjige te kupci knjiga na samom 23. Sa(n)jam knjige u Istri, moći će glasovati za nagradu Libar za vajk od 8. studenoga do 8. prosinca.

Kako se navodi u priopćenju, osnovni cilj ove jedinstvene nagrade u Hrvatskoj, koja povezuje autore, nakladnike, knjižare i publiku, je isticanje iznimnih nakladničkih projekata. Nagradom se želi istaknuti knjige koje nisu isključivo komercijalne, ali su  dostupne i relevantne na tržištu, knjige koje će u bibliotekama čitatelja ostati čuvane i korištene više generacija te pridonositi ukupnom poimanju naše kulturne baštine.

Libar za vajk nagrada je koju je prije dvije godine utemeljila Udruga Sa(n)jam knjige u Istri. Dosadašnji su dobitnici Miljenko Jergović za knjigu "Sarajevo, plan grada" i Olja Savičević Ivančević za knjigu "Pjevač u noći".



"Sjećanje vode" otvara 11. studenoga novu sezonu Ludens Teatra


ZAGREB - Koprivnički Ludens Teatar kao prvi premijerni naslov u programu sezone 2017./2018. najavio je u ponedjeljak u Zagrebu humornu dramu "Sjećanje vode", koju po nagradom Olivier ovjenčanom tekstu engleske dramske spisateljice Shelagh Stephenson u subotu 11. studenoga u Domu mladih u Koprivnici postavlja Franka Perković Gamulin.

Najavljujući predstavu na konferenciji za novinare u zagrebačkom Gradskom dramskom kazalištu Gavelli, redateljica Perković Gamulin istaknula je kako je riječ o jednoj zaista kvalitetnoj predstavi kojom Ludens Teatar radi repertoarni iskorak u odnosu na svoje dosadašnje djelovanje.

"Riječ je o jednom žanrovski ponešto drugačijem komadu kojemu je možda najbliža žanrovska odrednica humorna drama, tekstu koji se unutar formata komedije bavi nekim zaista dubokim dramskim, vrlo zanimljivim i slojevitim temama, pri čemu je matematički precizno postavljen omjer između dramskog ozbiljnog i nevjerojatno komičnog" , rekla je redateljica, kojoj je to četvrta režija u Ludensu.

Tako "Sjećanje vode" predstavlja jedan repertoarni pomak kojim će Ludens Teatar publici predstaviti komad koji ne samo da će ju zabaviti, nego će se u likovima i situacijama moći i prepoznati, istaknula je.

"Pisan precizno, vještinom pisanja koja proizlazi iz britanske dramske tradicije, taj tekst zahtijeva jednu golemu glumačku vještinu, nudi predivan materijal za rad ali s druge strane stavlja veliku odgovornost", dodala je Perković Gamulin.

Nagrađivani tekst Shelagh Stephenson iz 1996., komedija "Sjećanje vode" govori o tri sestre koje se susreću uoči majčinog sprovoda u kući svoga djetinjstva.

Mary je liječnica koja pokušava razriješiti davno potisnutu traumu; Theresa je vlasnica trgovine zdravom hranom i homeopatskim pripravcima, ljuta jer je sama brinula o bolesnoj majci, dok je Cathrine neutaživo željna pažnje i opsjednuta muškarcima.

Njihovi se muški partneri teško snalaze u tom paklenom trokutu i upravo su situacije konflikata između intenzivnih sestara i pomalo zatečenih muškaraca mjesta najbritkijeg britanskog humora kojim je ovaj komad izuzetno vješto protkan. Njihova su sjećanja varljiva, ponekad razorno bolna, ponekad razorno smiješna, no i suze i smijeh ostvaruju svoju katarzičnu funkciju i pomažu trima ženama da ponovo uspostave zagubljenu bliskost.

Sestre glume Bojana Gregorić Vejzović, Ivana Krizmanić i Iskra Jirsak, a njihove partnere Goran Grgić i Ivan Grčić.

O svojoj prvoj suradnji s Ludensom glumac Goran Grgić kazao je kako je riječ o tekstu koji će "tražiti od aktera da se razigraju, da nađu u njemu podtekstove, puno toga što će otkrivati tek kroz brojne nastupe diljem Hrvatske". "U tome istraživanju i potrazi za kompatibilnostima, nadam se i uvjeren sam da ćemo u slobodi kreiranja svojih uloga, u toj 'igri', dobiti jednu čvrstu i kvalitetnu predstavu koja će moći igrati na svakoj i većoj pozornici", rekao je Grgić.

Predstava se igra u hrvatskom prijevodu Lare Hölbling Matković. Scenografkinja je Zdravka Ivandija Kirigin, kostime osmišljava Marita Ćopo, autor glazbe je Stanislav Kovačić, a oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik.

Izvršna producentica Tatjana Aćimović istaknula je kako je to prva u povijesti predstava prilagođena slijepim i slabovidnim osobama, koje će je moći pratiti pomoću uređaja za audio deskripciju. Uređaji su osigurani donacijom tvrtke dm-drogerimarkt Gradu Koprivnici, a stručnu podršku osigurava udruga Alternator u okviru projekta "Uključi me kulturno".

Početak 11. kazališne sezone Ludens Teatra njegov umjetnički voditelj Sven Šestak opisao je kao "početak nove sezone sa stvarno genijalnom ekipom okupljenom na jednom genijalnom projektu, na koji smo jako ponosni".



Ciklus španjolskog filma u kinu "Tuškanac" posvećen trilerima


ZAGREB - Nagrađivanim filmom "Močvara" Alberta Rodrigueza u ponedjeljak u zagrebačkom kinu Tuškanac počinje Ciklus španjolskog filma koji, u organizaciji Veleposlanstva Španjolske i Hrvatskog filmskog saveza, donosi šest kriminalističkih naslova i trilera snimljenih u proteklih dvadesetak godina.

Radnja mračnog trilera "Močvara", dobitnika prestižne Goya nagrade u više kategorija, smještena je na sam jug Španjolske, u zabačeni gradić u močvarnome području, gdje nestaju dvije sestre tinejdžerke. U gradić stižu dvojica policajaca koji otkrivaju kako slučaj ima puno više slojeva nego što je to na prvi pogled izgledalo.

U središtu 'brutalnog komada pulpa koji ispituje institucionalnu korupciju', filma "Sef broj 507" Enriquea Urbizua je Modesto, pošten i radišan čovjek koji upravlja lokalnim ogrankom banke u Costi del Sol, no kada ga pljačkaši zatvore u prostoriju sa sefovima otkriva više nego što je očekivao i o svom životu.

Koristeći stvarne povijesne događaje kao podlogu, film "Ledena tišina" Gerarda Herrerase orijentira se na fiktivan slučaj serijskog ubojice u ratnom okruženju španjolske vojne jedinice "Plava divizija", koja se u kaosu ruskog fronta 1943. bori na strani njemačke vojske.

Slijedi "Teza" španjolskog kralja trilera Alejandra Amenabara o djevojci koja, pišući diplomski rad na temu audio-vizualnog nasilja nailazi na snuff, film u kojem se nasilje stvarno izvršava, a koji je snimljen upravo na njenu fakultetu. Film je 1996. dobio nagradu Goya za najbolji film, debitantsku glumu (Fele Martínez), scenarij, režiju, montažu i zvuk.

Prikazat će se i film "Tajna u njihovim očima" argentinskog redatelja Juana Joséa Campanelle, drama s elementima krimića i sudske drame koja je, uz mnogo drugih nagrada, osvojila i Oscara za najbolji strani film.

To je noir filmska priča o čovjeku koji je život proveo radeći na sudu, a nakon odlaska u mirovinu odlučio napisati roman temeljen na stvarnome događaju u čiju je istragu i sam bio uključen.

Ciklus će zatvoriti psihološki triler "Slatko spavaj" Jaumea Balaguera,  s dvoje vodećih španjolskih glumaca Martom Etura i Luisom Tosarom, o mračnom vrataru jedne zgrade u Barceloni kojemu je cilj zagorčiti život svima oko sebe, a ponajviše vedroj i simpatičnoj stanarki Clari.



ZFF - Finalisti Europske filmske akademije i u programu festivala


ZAGREB - Program skorašnjeg Zagrebačkog filmskog festivala (ZFF), koji počinje 11. studenog, donosi i filmove koji su upravo nominirani za prestižne nagrade Europske filmske akademije, među kojima će se u kategoriji najboljeg europskog filma natjecati "120 otkucaja u minuti" Robina Campilla i "Bez ljubavi" Andreja Zvjaginceva.

Francuski film "120 otkucaja u minuti" opisuje se kao erotična i emotivna drama o mladim pariškim aktivistima koji se u jeku epidemije AIDS-a očajnički trude podići osviještenost o toj stigmatiziranoj bolesti. Osvojio je Grand Prix u Cannesu i francuski je kandidat za Oscara, a na ZFF-u će se prikazati u programu Dan LUX filma.

Novo ostvarenje 'starog znanca' zagrebačkog festivala ruskog redatelja Andreja Zvjaginceva, film "Bez ljubavi", prikazat će se u natjecateljskom programu "Ponovno s nama". Ta priča o tragičnim posljedicama propalog braka i otmici djeteta osvojila je Nagradu žirija u Cannesu.

Andrej Zvjagincev je finalist i u kategoriji najbolje režije, a s Olegom Neginom je nominiran za najbolji scenarij, dok se glumac Nahuel Pérez Biscayart iz filma "120 otkucaja u minuti" natječe i za nagradu za najboljeg europskog glumca.

U kategoriji najboljeg europskog filma nominiran je i "The Square", novi film švedskog redatelja Rubena Östlunda, čiji će se debitantski film "Mongoloid s gitarom" prikazati u sklopu programa "Moj prvi film: Švedska".

Riječ je o satiričkoj drami s Elizabeth Moss i Claesom Bangom koja je osvojila Zlatnu palmu u Cannesu i višestruko je nominirana, a domaća publika će ju moći pogledati od 14. prosinca u Kino mreži i kinu Europa, izvijestio je ZFF.

Na Festivalu europskog filma u Sevilli protekloga vikenda objavljeno je i da će se za tzv. europske Oscare, koji se ove godine dodjeljuju 30. put, u kategoriji najbolje europske komedije natjecati, među ostalima, belgijsko-francuska humoristična drama "Vincent" Cristopha von Rompaeya - priča o mladom suicidalnom ekologu na ZFF-u se prikazuje u programu PLUS, namijenjenom tinejdžerima, te belgijsko-nizozemsko-bugarska satira "Kralj Belgijanaca"Petera Brosensa i Jessice Woodworth prikazana na ZFF-u prošle godine. Redatelj tog filma Peter Brosens bit će u Zagrebu član glavnog žirija.

Film "Ljeto 1993" španjolske redateljice Carle Simón iz programa PLUS nominiran je u kategoriji Europsko otkriće, dok je među nominiranima u kategoriji kratkometražnog filma grčki "Copa Loca" Christosa Masalasa, koji će se prikazati programu Festivali pod reflektorom.

Ukupno je nominirano 58 filmova u deset kategorija, a o pobjednicima će odlučivati više od 3000 članova EFA-e. Imena laureata objavit će se na svečanoj ceremoniji dodjele, 9. prosinca u Berlinu.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Ovogodišnje nagrade Goncourt i Renaudot za priče o nacističkim zločincima


PARIS - Priče o dvojici nacista, prva o usponu Hitlera na vlast, a druga o bijednom kraju zloglasnog doktora Mengelea, ovjenčane su Goncourtom, najuglednijom nagradom za francusku književnost, te Renaudotom, drugim najcjenjenijim priznanjem, objavljeno je u ponedjeljak.

Eric Vuillard (49), osvojio je Goncourta za roman "L' ordre du jour" (Dnevni red), spoj fikcije i stvarnosti koji istražuje strahove, inerciju i oportunizam odgovornih u doba jačanja nacizma. Ključni dio knjige čini tajni Hitlerov sastanak u veljači 1933., sa skupinom njemačkih industrijalaca koji su bezuvjetno podržali njemački ratni stroj, prenosi agencija AFP.

Ovogodišnji dobitnik druge najuglednije nagrade u svijetu frankofonije je Olivier Guez (43), za roman "La disparition de Joseph Mengele" (Nestanak Josefa Mengela). Guez se bavi sudbinom zloglasnog liječnika iz Auschwitza izbjeglog nakon nacističkog poraza u Drugom svjetskom ratu u Latinsku Ameriku.

Vuillard se povijesnim događajima bavio i u svojim prethodnim djelima, "14. srpnja" iz 2016., o padu Bastille tijekom Francuske revolucije, "Kongo" iz 2012. o kolonizaciji Afrike te "Conquistadors" iz 2009. o propasti carstva Inka.

Dobitnik nagrade Renaudot je halucinantni, ali istinski roman o posljednjim godinama zloglasnog Mengela koji je izvodio eksperimente na logorašima u Auschwitzu.  Guez, pisac i scenarist, građu za roman prikupljao je tri godine, a među ostalim u Brazilu.

Dobitnica nagrade Renaudot za esej je Justine Augier za "De l' ardeur".

Nagrada Goncourt dodjeljuje se od 1903. Dobitniku pripada simboličnih 10 eura, ali mnogo veći uspjeh zajamčen je u nakladništvu.

Prošle godine dobitnice dviju nagrada bile su žene, Leila Slimanti kojoj je pripao Goncourt te Yasmina Reza koja je osvojila Renaudota.

 

Princeova plava gitara na dražbi prodana za 700.000 dolara


LOS ANGELES - Gitara glazbene ikone Princea prodana je na dražbi aukcijske kuće Julien's Auctions u Los Angelesu za 700.000 dolara, što je najviša dosad postignuta cijena za gitaru preminuloga glazbenika.

Očekivana cijena slavne plave gitare "Oblak" bila je između 60.000 i 80.000 dolara.

Na dražbi je ponuđeno još nekoliko predmeta koji su pripadali Princeu.

Dijamantna rukavica Michaela Jacksona postigla je cijenu od 102.000 dolara, a crvena jakna od zmijske kože u kojoj je plesao u spotu za pjesmu "Beat it" prodana je za 118.000 dolara.

Nagrada MTV-ja Moonman koju je osvojio Kurt Cobain prodana je za 62.500 dolara, košulja "Nehru" Jimmyja Hendrixa za 106.000 dolara, a rukom pisani tekst pjesme "Starmen" Davida Bowieja prodan je za 81.000 dolara.



Festival svjetla u Potsdamu privukao 200.000 posjetitelja


POTSDAM - Mnoštvo ljudi posjetilo je tijekom vikenda njemački grad Potsdam kako bi se divili povijesnim zgradama obasjanim šarenim svjetlima.

Gotovo 200.000 ljudi posjetilo je u petak i subotu festival svjetla u sklopu kojeg su na gradske zgrade bila projicirana šarena svjetla i čak portret jednog pruskog kralja, kazali su organizatori.

Posjetitelja je bilo gotovo 10 puta više nego prošle godine kada je festival održan prvi put.

Prošle godine festival se održavao u samo jednoj četvrti, a iduće će godine biti obuhvaćen cijeli grad, najavljuju organizatori.



Pet stvari jednako smrtonosnih kao pušenje


WASHINGTON - Svijest o štetnosti pušenja globalno je sve raširenija, no moderno vrijeme karakterizira niz faktora koji pušenje postupno pomiču s vrha popisa smrtonosnih navika, upozoravaju američki znanstvenici.

Usamljenost - Novija istraživanja pokazuju da je socijalna izolacija jednako štetna po vaše zdravlje kao i ostale stvari na vrhu “smrtonosnog” popisa, prenosi Independent.

Društvene mreže i sve rjeđe druženje "uživo" s prijateljima i kolegama doveli su do toga da usamljenost poprima razmjere epidemije.

Profesorica psihologije na Brigham Young Universityju, Julianne Holt-Lunstad kaže da je učinak usamljenosti na smanjenje životnog vijeka kao da pojedinac dnevno popuši 15 cigareta.

Sjedilački način života tijekom cijeloga dana povećava rizik od obolijevanja od više vrsta raka, pokazala je studija iz 2014.

Svaka dodatna dva sata sjedenja povećavaju rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva, karcinoma endometrija, raka pluća, bez obzira na to vježba li pojedinac tijekom dana.

Čak i uz redovito vježbanje, sjedenje dulje od osam sati na dan povećava rizik od različitih zdravstvenih problema.  
Manjak sna - Američki su znanstvenici ustanovili da 50 do 70 milijuna stanovnika SAD-a pati od poremećaja spavanja. Nedovoljna količina sna, upzorio je 2015. prof. Valerij Gafarov iz WHO-a, povećava rizik od moždanog i srčanog udara u jednakoj mjeri kao svakodnevno pušenje.

Solarij - Iako se korišenje solarija čini kao varijanta sunčanja koju imamo pod kontrolom, oboje može biti jednako opasno za organizam kao pušenje.

Dermatolozi su još 2014. dokazali da pretjerano korištenje solarija izaziva više slučajeva raka kože nego što pušenje izazove slučajeva raka pluća.

Nezdrava prehrana - Slatka i prerađena hrana bogata zasićenim masnim kiselinama utječe na razvoj potencijalno smrtonosnih bolesti poput pušenja. Godine 2016. znanstvenici koji se bave istraživanjem smrtnih slučajeva kao posljedice loše prehrane, zaključili su da je stopa smrtnosti premašila one od alkohola, droge i duhana.



Vježbanje u grupi smanjuje stres

SYDNEY - Vježbanje u grupi učinkovitije je od samostalnog vježbanja kada je posrijedi smanjenje stresa i poboljšanje kvalitete života, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of the American Osteophathic Association.

Znanstvenici s australskog Sveučilišta Nova Engleska tvrde da vježbanje u grupi, s prijateljima i kolegama pomaže u suzbijanju visokoga krvnog tlaka te smanjuje stres za četvrtinu, a kod onih koji vježbaju sami takvih promjenA nema, piše Science Alert.

Oni su tijekom 12 tjedana pratili studente medicine s australskog sveučilišta na način da su ih podijelili na one koji su vježbali u grupi, one koji su vježbali sami ili s jednim do dvoje partnera te na one koji nisu uopće vježbali.

Pokazalo se da se kod onih koji su vježbali u grupi poboljšala tjelesna, mentalna i emocionalna kvaliteta života: fizička i emocionalna kvaliteta življenja poboljšane su za 25, odnosno 26 posto, a mentalno zdravlje za 13 posto.

Kod onih koji su vježbali sami ili s jednim do dva partnera, poboljšana je samo mentalna kvaliteta življenja, a u trećoj kontrolnoj grupi nije bilo nikakve razlike.

Dvanaestotjedno istraživanje provedeno je na maloj i specifičnoj grupi od 69 studenata medicine koji su često izloženi snažnom psihološkom stresu.

Rezultati istraživanja mogu se primijeniti i na druge ljude, a korist od toga da nešto radimo zajedno s prijateljima ili kolegama, osobito ako je teško pa se pritom međusobno ohrabrujemo i potičemo, puno je veća nego ako vježbamo sami.



Inhibitori protonske pumpe povezuju se s dvaput većim rizikom od raka želuca


LONDON -  Dugotrajna upotreba popularnih lijekova za smanjenje želučane kiseline, inhibitora protonske pumpe (IPP), poput Controloca, Nexiuma, Lazola, Priloseca, Prevacida i sličnih, povezuje se s dva i pol puta većim rizikom od razvoja raka želuca, pokazalo je novo istraživanje.

Inhibitori protonske pumpe su lijekovi kojima se liječe peptičke bolesti poput gastritisa, peptičkog ulkusa i GERB-a, gastroezofagealnog refluksa kod kojega se želučani sadržaj vraća u jednjak, a posljedica je oštećenje jednjaka želučanim sokom, pojašnjava Science Alert.

Nekoliko ranije provedenih studija pokazalo je da spomenute lijekove koriste milijuni ljudi u svijetu te da je riječ o sigurnim lijekovima koji se uglavnom dobro podnose, no nedavna su istraživanja pokazala da je sve više podataka o njihovu negativnom djelovanju.

Po rezultatima zadnjeg istraživanja, objavljenima u časopisu "Gut", inhibitori protonske pumpe (IPP) povećavaju rizik od razvoja smrtonosnog gastrointestinalnog tumora.

Svrha lijekova iz grupe IPP je uništiti bakteriju Helicobacter pylori, koju ima polovina svjetske populacije, a kod manjeg dijela je odgovorna za razvoj čira na želucu te je faktor rizika za razvoj raka želuca.

Ranija su istraživanja pokazala da osobe s infekcijom bakterijom H. pylori koje uzimaju neki od inhibitora protonske pumpe imaju više izgleda za razvoj atrofijskog gastritisa koji prethodi raku želuca. Ustanovljeno je i da kod pacijenata kod kojih su uz pomoć IPP-a probavne bakterije uništene, a i dalje uzimaju lijek, postoji veća mogućnost za razvoj raka želuca.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Hong Kongu i londonskog University Collegea smatraju da se rak u ovom slučaju razvija zbog dugotrajne primjene IPP-a.

"IPP lijekovi su vrlo učinkoviti u liječenju infekcije bakterijom Helicobacter pylori i vrlo su sigurni kada je posrijedi kratkoročna upotreba. Nepotrebno dugoročno korištenje inhibitora protonske pumpe treba izbjegavati", kaže Ian Wong, znanstvenik s londonskog University Collegea.

Wong i kolege analizirali su liječničke kartone 63.397 pacijenta koji su liječeni PPI-lijekovima i dvama antibioticima.

Pošto je infekcija iskorijenjena, pacijente su nastavili pratiti idućih 7 i pol godina tijekom kojih je 3271 pacijent u trogodišnjem razdoblju uzimao samo inhibitore protonske pumpe, a preostalih 21.729 pacijenata alternativne lijekove, poput antagonista histaminskih H2 receptora koji blokiraju histamin na receptorima histamina u želucu.

Pokazalo se da je uzimanje IPP-a bilo povezano s više nego stopostotnim povećanjem rizika od razvoja raka želuca. Kod pacijenata koji su uzimali H2 blokatore nije zamijećen takav rizik, pokazala je studija.

Znanstvenici su napomenuli da rizik od razvoja raka ovisi i o tomu koliko često sudionici uzimaju PPI lijekove.

Korištenje inhibitora protonske pumpe tijekom duljega razdoblja uzrokuje veći rizik od razvoja raka želuca, preciznije, i do pet puta nakon više od godinu dana, do šest puta nakon dvije ili više godina te čak do osam puta nakon tri ili više godina uzimanja, pokazala je studija.

Autori istraživanja smatraju da liječnici moraju biti vrlo oprezni kada je posrijedi propisivanje lijekova PPI u dugoročnom razdoblju.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus