20:41, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 6. rujna 2017.

Objavljeno: 06.09.2017 u 02:38
Pregledano 116 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 6. rujna 2017.

ZAGREB, 6. rujna 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Organ Vida: Pet fotografskih izložbi otvorilo festival

 
ZAGREB -
Međunarodni festival fotografije Organ Vida otvoren je u srijedu navečer u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) s izložbom finalista na temu "Novi građani", retrospektivom Pietera Hugoa, "Sharkification" Christine de Middel, video-radom "Imperial Courts" Dane Lixenberg te izložbom fotoknjiga Fotobookfestivala iz Kassela i dobitnika Dummy Award Kassel.

"Pripremili smo iznimno zanimljiv program s trinaest izložbi domaćih i stranih umjetnika, a vjerujem da će posjetitelje privući i naš popratni program ispunjen razgovorima, filmovima, radionicama i predavanjima koji se održavaju na šesnaest lokacija u Zagrebu", rekla je umjetnička ravnateljica festivala Organ Vida Marina Paulenka.

Dodala je kako se festival ove godine održava na temu "Novi građani" koja je "itekako aktualna i korespondira sa svjetskim događanjima", a iduće godine bit će posvećen ženama.

Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a, izrazila je zadovoljstvo što im je ove godine ponuđeno da budu partneri festivala i otvore svoje prostore za izložbe fotografija.

"Volimo se pohvaliti da smo jedan od muzeja koji je na vrijeme i rano počeo raditi zbirku fotografije i predstavljati fotografiju kao zanimljivo umjetničko djelo koje je i u 21. stoljeću jedan od najintrigantnijih medija", istaknula je.

Glavna festivalska izložba s radovima dvadeset umjetnika, finalista izabranih na međunarodnom natječaju na temu "Novi građani", kojom se propituje novo poimanje društva u drugom desetljeću novog tisućljeća, društva koje nikada nije bilo razjedinjenije.

Predstavljene fotografske serije tematski povezane pojmom "Novog građanina" nastale su iz potrebe da se razumije i sagleda takav svijet i pronađe način da se napravi novi.

Leila Topić, kustosica te izložbe kaže da su "Novi građani" prvenstveno putovanje koji vodi od favela Ria preko predgrađa Los Angelesa, tu su i romantične ljubavne pripovijesti na relaciji Sovjetski Savez-Kuba, cyber ljudi, problematiziranje obiteljskih traumi iz vremena nacionalsocijalizma, potresna priča o izbjeglicama, koja pokazuje koliko mi živimo privilegirani život.

Alexandra Polina u seriji fotografija "Myths, Masks and Subjects" na poetičan način dekonstruira mitove o 'vidljivim manjinama', građanima koji su rođeni i žive Njemačkoj.

Manjine su tema i rada "Variation of White" Miie Autio - to je niz fotografskih negativa portreta crnaca s albinizmom koje društvo stigmatizira, dok se Sarah Pabst u ciklusu fotografija "Zukunft" bavi  usponom nacizma u Njemačkoj te upletenosti obiteljskih članova u ratna događanja.

Memorija i različiti registri sjećanja polazišna su točka i fotografskog ciklusa Annalise Natali Murri, svojevrsno svjedočanstvo o emotivnim vezama danas nespojivih, a nekoć bliskih zajednica žena iz Sovjetskog Saveza i kubanskih muškaraca.

U ciklusu naslovljenom "Grinders" Hannes Wiedemann fotografira zajednice koje niču u američkim gradićima opčinjene prožimanjem ljudskog tijela i tehnoloških dodataka, dok Drew Nikonowicz u ciklusu "This World and Others Like It" tematizira ulogu istraživača u 21. stoljeću.

Daniel Castro Garcia je nakon višegodišnjeg obilaska europskih izbjegličkih kriznih žarišta ponudio projekt "Foreigner" kojim istražuje moguće alternative uobičajenim reprezentativnim modelima izbjegličkih sudbina.

Camille Leveque u "Universal Truth" kolažira fotografije tisuća obitelji s različitih strana svijeta tražeći zajednički nazivnik, "Mari People, A Pagan Beauty" Raffaele Petralla fotografsko je istraživanje zajednice naroda Mari, Christopher Sims u ciklusu fotografija "Theather of War" predstavlja čudovišne hibride arhitekture i ljudi koji ih napučuju, a potencijalni rat i opsesija naoružanjem tema je Pavela Volkova u seriji "Early habbits".

Tanya Houghton u radu "A Migrant’s Tale" donosi priču o emigrantskom životu i uspomenama kojima je polazišna pripovjedna točka hrana, dok Alana Holmberg u ciklusu "Resist Laughter" ponukana usponom konzervativne ideologije u Turskoj koja ženi brani smijeh na javnom mjestu, dokumentira otpor žena, ali i njihov osjećaj poraza pred bujajućim rigidnim zakonima.

Amélie Landry u foto istraživanju "Les chemins egares" dokumentira slobodne urbane zone u kojima njihovi korisnici, oslobođeni inhibicija, mogu nesputano istraživati vlastitu seksualnost.

Bronia Stewart je kroz seriju fotografija "Barkada" prikazala zajednicu filipinskih zabavljača i majstora tetovaže u Dubaiju, Maria Kapajeva u video-radu "Thinking about the Consequences" propituje ulogu društvenih mreža, a Pablo Ernesto Piovano u crno-bijelom ciklusu "The human cost of agrotoxins" otkriva gramzivost multinacionalnih tvrtki u Argentini koje koriste pesticide radi većeg profita.



Zanemarena losangeleska zajednica na fotografijama Dane Lixenberg

Proslavljena nizozemska umjetnica Dana Lixenberg predsetavlja se video-radom "Imperial Courts" kojim, kroz spoj videa i opsežne serije crno-bijelih fotografija bilježi promjene u maloj urbanoj zajednici Afro- i Latinoamerikanaca u jugozapadnom dijelu Los Angelesa.

Autoričine video projekcije prikazuju život u Imperial Courtsu, u spektru raspoloženja od drame i predstave do besciljnosti i rutine, a riječ je o mjestu s kojim se upoznala za vrijeme posjeta Los Angelesu nakon masovnih pobuna 1992. godine.

Već iduće godine pa sve do 2015. Lixenberg je snimala prolazak vremena u toj zanemarenoj zajednici, stavljajući naglasak na one koji pozornost dobivaju samo kada dođe do nereda ili nesreće.

Uz seriju od skoro četiri stotine crno-bijelih fotografija Lixenberg je producirala seriju videa koje je  kompilirala trokanalnu video projekciju koja se stalno ponavlja i predstavlja svakodnevni život u tom malom stambenom naselju.

Dana Lixenberg (Amsterdam, 1964.) studirala je fotografiju na London College of Printing i Gerrit Rietveld Academie u Amsterdamu, a međunarodno priznanje stekla je zahvaljujući suradnji s publikacijama kao što su "Vibe", "The New Yorker", "Newsweek" i "Rolling Stone".



Južnoafrički fotograf Pieter Hugo s najpoznatijim serijama u Zagrebu

Južnoafrički fotograf Pieter Hugo predstavio se, nakon razgovora s fotografskim kritičarem Seanom O'Haganom, retrospektivom "Vjerojatni svjetovi, radovi iz zapadne Afrike, 2005–2010".

Izložba prikazuje Hugove preokupacije - život na periferiji afričkih društava, kompleksnu političku stvarnost rase i identiteta kroz konvencije portreta, a sastoji se od tri autorove najpoznatije serije, "Nollywood", "Trajna greška" i "Gadawan Kura’ – hijene i ljudi", kojom je stekao međunarodnu reputaciju.

Serijom "Nollywood" autor istražuje nigerijsku filmsku industriju, drugu u svijetu u kojoj se proizvodi između 500 i tisuću filmova svake godine, dok se serija "Trajna greška" sastoji od fotografija ljudi i pejzaža ogromnog odlagališta zastarjele tehnologije u Gani.

U svojoj najpoznatijoj seriji ‘Gadawan Kura’ – hijene i ljudi Hugo donosi portrete skupine zabavljača iz Nigerije koji putuju zemljom s tri hijene, dva pitona i četiri majmuna.



Cristine de Middel o 'čišćenju' brazilskih favela

Izložba "Sharkification" Cristine de Middel donosi fotografije čišćenja favela Ria de Janeira policijske jedinice za pacifikaciju za vrijeme i nakon Svjetskog kupa i Olimpijskih igara, što je zbog pogrešne percepcije svih stanovnika favela izazvalo velike rasprave.

Autorica je, koristeći plavi ručno izrađeni filter, usporedila dinamiku favela s koraljnim grebenom, ukazujući na složen, ali na neki način logičan suživot različitih sila. Policiju je prikazala kao morske pse koji love da bi preživjeli, a civile kao sitne ribe koje iz istog razloga koriste različite strategije kamuflaže, čime je nadišla uobičajene crno-bijele stereotipe o favelama.

Cristina de Middel fotografkinja je čiji radovi istražuju ambivalentnu vezu fotografije i istine. Nakon desetogodišnjeg rada u fotonovinarstvu, Cristina je iskoračila iz strogo dokumentarnog pogleda stvorivši priznatu seriju "The Afronauts" (2012.) u kojoj istražuje povijest propaloga svemirskog programa u Zambiji šezdesetih.



Predstavljene najbolje fotoknjige iz Kassela

Otvorena je i izložba fotoknjiga "Fotobook Kassel", s radovima koje je Fotobookfestival Kassel odabrao u 2017. godini - njih 49 najboljih sada se izlažu na međunarodnim fotografskim događajima, između ostalog u Istanbulu, Moskvi, Rimu, Madridu, Dublinu, Aarhusu, Sofiji, Zagrebu i Lodzu.

Od tih knjiga međunarodni žiri je odabrao tri pobjednika - dobitnik prve nagrade je Hugo Alcol (Španjolska) za knjigu “Archipelago”, a druge i treće nagrade Zeynep Kaykan (Turska) za "Untitled" i Hannes Wideremann (Njemačka) za "Grinders".

Dobitnik prve nagrade Hugo Alcol u svojoj knjizi prikazuje različite teme, od društvenih događanja do žene sa zecom i mrtvog štakora u bazenu, Zeynep Kayan donosi enigmatične slike i brzi slijed repetitivnih motiva, a Hannes Wiedemann prizore 'DIY kiborga' - zajednice tjelesnih hakera koji ugrađuju uređaje i naprave u svoje tijelo.

Tijekom 9. izdanja međunarodnog festivala fotografije Organ Vida, posjetitelji će do 20. rujna moći razgledati trinaest izložbi u zagrebačkim galerijama i muzejima, poslušati petnaest razgovora s umjetnicima i pogledati filmove o fotografiji.

Forma varira od jednostavnih publikacija nalik časopisima do tradicionalnih i ručno izrađenih, unikatnih knjiga te teških, ekskluzivnih proizvoda velikog formata.

Festival završava 20. rujna, dokad se mogu razgledati izložbe, kojih je ukupno trinaest u zagrebačkim muzejima i galerijama.

 

FSK ugostio Tuomasa Kyra, jednog od najčitanijih suvremenih finskih autora


ZAGREB -
Peti Festival svjetske književnosti ugostio je u srijedu u Zagrebu finskog književnika, satiričara i strip-crtača Tuomasa Kyra, jednog od najčitanijih suvremenih autora u Finskoj prema čijem je romanu "Staro prigovaralo" snimljena vrlo popularna istoimena komična drama.

Na hrvatskom je objavljen njegov roman "Prosjak i zec", u izdanju nakladnika Frakture i prijevodu Borisa Vidovića.

"Riječ je o jednom od omiljenih finskih autora čiji roman s mnogo humora i empatije govori o spoju juga i sjevera, o mnogim stvarima koje se nas danas tiču", rekao je glavni urednik Frakture i programski direktor festivala Seid Serdarević najavljujući gosta u dvorani Mueller Kina Europe.

Tuomas Kyro (1974.) uspješni je finski prozaik, dramski pisac, novinski kolumnist, karikaturist i strip-crtač. Objavio je do sad 13 romana za koje je dobio niz prestižnih nagrada, među kojima su Nuori Aleksis i Kalevi Jantti, a njegov roman "Veza" (Liitto) bio je 2005. među kandidatima za nagradu Finlandia. Među najčitanijim je autorima u Finskoj, a djela su mu prevedena na više svjetskih jezika.

Međunarodni uspjeh donijela mu je upravo knjiga "Prosjak i zec" (2011.) – roman je preveden na desetak jezika, a autor je istaknuo kako ga je takva popuarnost izvan matične zemlje doista iznenadila.

"Nikad nisam želio biti poznat, samo sam želio da ljudi čitaju moje knjige. Sve je u knjigama, ja sam nisam toliko zanimljiv", rekao je Kyro.

Knjigu je, kako je rekao, zamislio kao 'hommage' finskom klasiku "Godina zeca" Arta Paasilinne, što je možda dijelom utjecalo na njezinu popularnost izvan Finske. "Što se mene tiče, to je jednostavno priča koju sam odabrao ispričati i odabrao sam to učiniti na humorističan način", dodao je.

Prema njegovu romanu "Staro prigovaralo" (2010.) snimljen je jedan od najgledanijih filmova u Finskoj posljednjih godina, dok je prema romanu "Prosjak i zec" postavljena kazališna predstava. Živi u Janakkali u jugoistočnoj Finskoj.



U Finskoj se ne može živjeti od pisanja

U Finskoj se književnost izuzetno cijeni, rekao je Kyro, no svejedno se ne može živjeti samo od pisanja. "Finska je toliko mala zemlja da, želite li se profesionalno baviti pisanjem, morate biti spremni raditi sve – pisati za televiziju, radio, novine, razne publikacije, filmove", pojasnio je.

"Meni se to sviđa, nemam formalno obrazovanje, nemam 'plan b', a volim pisati; sve što vidim, u mojoj glavi poprima oblik priče", dodao je.

Pored toga, u novinskim kolumnama može pisati o stvarima o kojima ne može pisati drugdje; tako je i prva verzija romana "Prosjak i zec" zapravo bila kolumna u jednom finskom časopisu za koji je pisao.

Roman je najavljen kao duhovito, toplo i šarmantno djelo, neobična i privlačna priča o Europi, kapitalizmu i ljudskom srcu pisana jezgrovitom prozom punom brzih preokreta. Riječ je o satiričnom romanu o čovjeku koji ne odustaje od svojih snova, a spletom okolnosti život mu se mijenja na nevjerojatan način.



Likovi moraju biti motivirani

Glavni je lik Rumunj Vatanescu koji se našao u egzistencijalnoj krizi. Živi u siromaštvu, svjestan kako u vlastitoj domovini za njega ne postoji nikakva nada. Odlučuje se prihvatiti ponudu ruskog trgovca ljudima Jegora Kugara da u Finskoj prosjači za zločinačku organizaciju u zamjenu za siguran posao, puni pansion i hranu.

Kada se prosjaci pobune protiv Kugara, Vatanescu uspije pobjeći, a premda je i sam u nevolji, pred progoniteljima spasi zeca – i tu počinje njihova zajednička pustolovina.

Kyro je istaknuo kako je u pisanju te knjige na njega snažno utjecala američka televizijska serija "Obitelj Soprano", čiji je glavni lik mafijaški šef ubojica koji je unatoč tome prikazan kao topao obiteljski čovjek koji se gledateljima zapravo sviđa.

"Kad pišem, ne razmišljam o tržištu; ne razmišljam čak ni o čitatelju –  razmišljam o ljudskim bićima", rekao je pisac.

"Svi smo mi i dobri i loši, imamo u sebi čitav spektar osobina i, kad pišem o ljudima, to je ono što nastojim prikazati. Bilo bi jako lako od primjerice ruskog trgovca ljudima učiniti lošu osobu, no ja mislim da treba naći razloge koji ga motiviraju; tako je to u životu, tako ja gledam na ljude. Kad biste samo radili stereotipove od svojih likova, to ne bi bilo zanimljivo", kazao je.

U razgovoru s domaćinom Vladimirom Šagadinom Kyro je, među ostalim, govorio i o svojem pisanju za djecu, o statusu strip literature u Finskoj, kao i o svojoj velikoj strasti za sportom, pokazavši zavidno pozavanje imena hrvatskih sportskih velikana, što je publika nagradila velikim aplauzom.

Kyro je jedan od više od 50 gostiju 5. izdanja Festivala svjetske književnosti koji se održava u Zagrebu i Splitu od 3. do 9. rujna s naglaskom na književnost i kulturu njemačkog govornog područja. Festivalskih 60-ak programa okuplja istaknute književnike i druge dionike knjižne industrije iz 17 zemalja svijeta.



Izložbom plakata "Iz Rusije s ljubavlju" u Šibeniku otvoren 5. FALIŠ


ŠIBENIK -
Izložbom plakata posvećenih 100. godišnjici Oktobarske revolucije "Iz Rusije s ljubavlju i mržnjom: Projekt 1917-2017" otvoren je u srijedu u Galeriji Matija 5. Festival alternative i ljevice (FALIŠ) koji će se u Šibeniku, uz niz okruglih stolova, izložbi i predavanja, održavati do nedjelje.

Direktor festivala Emir Imamović Pirke proglasilo je izložbu "Iz Rusije s ljubavlju" najboljom otkako je festivala i jednim od centralnih događanja, a istaknuo je i kako je ta izložba dosad bila postavljena samo u Rusiji, a iz Šibenika putuje u SAD.

Postavljanje izložbe u Šibeniku potaknuo je šibenski dizajner Ante Filipović Grčić.

"Doznao sam za natječaj direktora moskovskog Bienala grafičkog dizajna Sergeja Serova na koji je pozvao svjetske grafičke dizajnere da iskažu svoje mišljenje o Oktobarskoj revoluciji i njenom stogodišnjem utjecaju te poslao na taj natječaj jedan svoj plakat koji je upao među stotinu najboljih. Kako se tema izložbe izvrsno uklapala u ovogodišnju temu FALIŠ-a, zamolili smo Serova da je postavimo i u Šibeniku, što je on nakon 12 sati i odobrio. Ostalo su bile stvari tehničke prirode",  rekao je prilikom otvaranja izložbe Ante Filipović Grčić.

Umjetnički direktor festivala Kruno Lokotar i dizajner Bojan Krištofić objasnili su kako je jedini uvjet za natječaj Sergeja Serova uz temu Okotobarske revolucije bio da plakati budu u crnoj, bijeloj i crvenoj boji.

"Forma plakata nije izabrana slučajno, jer je plakat u vrijeme Oktobarske revolucije, uz novine, bio glavno sredstvo komuniciranja. Plakat je zapravo bio masovni medij i elementarna stvar za cijelu propagandu i agitprop tog vremena",  podsjetili su.

Peto izdanje FALIŠ-a počelo je nultim danom u utorak u Betini na otoku Murteru okruglim stolom "Izvor ideja: Španjolski građanski rat – okrugli stol", koji će danas biti ponovljen na šibenskom trgu Mala loža, tradicionalnoj lokaciji festivala.

Nakon okruglog stola slijedi predavanje 'Kurdistan: revolucija koja ne prestaje' koje će moderirati Srećko Horvat, a na kojem sudjeluju Jerko Bakotin i Nikola Kuprešanin.

"Neposredna proizvodnja užasa: tko će naslijediti Islamsku državu?" naziv je predavanja na kojem sudjeluju Zlatko Dizdarević i Pavle Kalinić, uz moderatora Emira Imamovića Pirkea.

U četvrtak centralni događaj na festivalu bit će  promocija romana Andreja Nikolaidisa "Mađarska rečenica" koju će predstaviti sam autor, nakon čega slijedi okrugli stol "Ima li Bog naciju?" o čemu će govoriti Zoran Grozdanov, Nebojša Zelič i Viktor Ivančić, uz moderiranje Branka Sekulića.

Treći dan FALIŠ-a, u petak, glavna događanja su predavanja vlč. Benjamina Simona te Borisa Budena, a u subotu javni intervju s Phillom Collinsom 'Moj put s Engelsom', kojeg će voditi hrvatski novinar Jurica Pavičić.

Collins će, među ostalim, govoriti i o tome zašto je odlučio 3,5 metra visok kip Friedricha Engelsa vratiti iz sela na istoku Ukrajine, preko Europe u Manchester, kako je uopće uspio u tom pothvatu i što to zapravo znači za današnje društvo.

 
25FPS - sedam hrvatskih filmova u programu festivala


 
ZAGREB - U okviru trinaestog izdanja Festivala eksperimentalnog filma i videa 25 FPS, koji će se održati od 28. rujna do 1. listopada u Zagrebu, prikazat će se čak sedam hrvatskih filmova, od čega tri u konkurenciji, a četiri u programu hrvatskih filmova "Refleksi".

Za festivalske nagrade, jedan od tri jednakovrijedna Grand prixa članova žirija, nagradu žirija kritike, nagradu Green DCP te nagradu publike, među ukupno 25 eksperimentalno-inovativnih filmova natjecat će se dosad rekordan broj radova domaćih autora i autorica, izvijestio je organizator festivala, 25 FPS, Udruga za audio-vizualna istraživanja. 

Marko Meštrović, autor čiju su filmovi već prikazivani na festivalu predstavlja se novim radom, animiranim "Tripom", filmom ceste koji se dešava "s onu stranu očnog kapka". 

Mlada animatorica i umjetnica Leona Kadijević sudjeluje u konkurenciji s filmom "Periferija", u kojem propituje vlastita razmišljanja i perspektive te ulazi u igru s neograničenim brojem priča, činjenica i misli koje budi jedna sasvim svakodnevna stvar poput suncokreta.  

U natjecateljski program uvršten je i debitantski film multimedijskog umjetnika Davora Sanvincentija" Skoro ništa: i dalje noć", najavljen kao 16-milimetarska elegija na teme krhkosti postojanja i besmrtnosti te medija filma i fenomena svjetlosti, a sve to uz glazbu vrsnih Christiana Fennesza i Nenada Sinkauza. 

Meštrovićev "Trip" prikazuje se 28. rujna u programu konkurencije "Standardi", Kadijevičkina "Periferija" dan kasnije u "Odnosima", a Sanvincentijev "Skoro ništa: i dalje noć" u programu konkurencije "Skale".

Stalni festivalski program "Refleksi" donosi izbor iz najnovije hrvatske produkcije eksperimentalnog i inovativnog filma i videa, kojima su ove godine u fokusu "dolasci, odlasci, prolasci, bjegovi te ljudska kinetika, fizička i mentalna".

"Oni samo dolaze i odlaze" Borisa Poljaka najizričitije govori o prostoru koji nas povezuje, splitskoj plaži Bačvice, smještenoj u kratki vremenski procjep između noći i dana, točno prije svitanja.

Žene u "Partenzi" Renate Poljak naizgled su zaustavljene u vremenu, dok nepomično stoje na obali i zure u bespuće, a filmovi "U međuvremenu" Mate Ugrina i "10" Paule Konjušić testament su ljudskoj potrebi za bijegom, bilo u tuđe živote, mikro-prostore posuđene ili otrgnute iz okolnih životnih kolotečina, bilo u sam koncept 'međuvremena', mjesta onkraj mjernih jedinica vremena

Filmovi iz programa "Refleksi" prikazuju se prvi dan festivala i kandidati su za nagradu Green DCP koju dodjeljuje organizator festivala

Uz natjecateljski program i "Reflekse", festival donosi program Žiri predstavlja i Expanded Cinema koji okuplja proširenofilmske izvedbe koje spajaju filmski zvuk i sliku.

Organizatori pozivaju zainteresirani da se prijave za volontiranje na Festivalu 25 FPS, u obzir ulaze oni koji govore bar jedan strani jezik i spremni su izdvojiti nekoliko sati dnevno tijekom priprema i četiri festivalska dana.


Chaplinov "Mališan" otvara šestu Fil(m)harmoniju


ZAGREB - Igrani film Mališan, redatelja Charlieja Chaplina, otvorit će u nedjelju, 17. rujna, u kinu Europa šestu sezonu Fil(m)harmonije, ciklusa u kojemu Zagreb Film Festival i Zagrebačka filharmonija prikazuju klasike iz ere nijemoga filma.  

"Mališan" (1921.)  prvi je dugometražni film u kojemu Chaplin potpisuje scenarij, režiju, produkciju te naknadno skladanu glazbu (iz 1971.), a ujedno tumači i glavnu ulogu.

Originalnu glazbu iz filma izvest će orkestar Zagrebačke filharmonije, uz ravnanje maestra Krešimira Batinića, priopćeno je iz kina Europa.

Film prati priču o Skitnici (čije razne dogodovštine pratimo u većini Chaplinovih filmova), koji ovoga puta preuzima brigu o malenom napuštenom dječaku. Kako dječak odrasta, tako ga Skitnica sve više uvodi u tajne uličarenja, sve dok u dobi od 5 godina ne postane ravnopravan (i jednako uspješan u sitnim krađama i prevarama) Skitničin poslovni suradnik.

Uloga dječaka povjerena je malenom Jackieju Cooganu, kojeg je ova uloga prometnula u prvu pravu dječju filmsku zvijezdu. Film je nakon premijernog prikazanja u veljači 1921. postao veliki hit, a mnogi ga smatraju i najvećim trijumfom Chaplinove karijere.

U sklopu šeste sezone Fil(m)harmonije, nakon zagrijavanja s 'Mališanom', u studenom će biti prikazana slapstick komedija 'Napokon spas!' ('Safety Last', 1923.) "najameričkijeg" komičara nijemog filma Harolda Lloyda.

U kinu Europa ističu Lloydov nezaboravni komični lik "optimistična mladića u konfekcijskom odijelu" koji predstavlja jedan od vrhunaca zlatnog doba američke nijeme komedije.

 Projekcijama njegove najpoznatije komedije 'Napokon spas!' Fil(m)harmonija će obilježiti 100. obljetnicu otkako je taj legendarni lik prvi put ugledao veliko platno.

Ulaznice za projekcije iz programa Fil(m)harmonije mogu se kupiti na blagajni kina Europa i na web stranici www.kupiulaznicu.kinoeuropa.hr, a program je sufinanciran sredstvima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i Turističke zajednice Grada Zagreba.


Oskarom nagrađeni "Okrug Harlan" otvara novu sezonu MM-centra


ZAGREB - Projekcijom Oscarom nagrađenog dokumentarnog filma "Okrug Harlan, SAD" redateljice Barbare Kopple o borbi za radnička prava zagrebački MM centar Studentskog centra 7. rujna otvara svoju 41. prikazivačku sezonu.

"Okrug Harlan", jedan od najznačajnijih američkih dokumentaraca u povijesti kinematografije, bezvremenski prikaz života rudara i njihovih obitelji za vrijeme 18-mjesečnog štrajka.

"Ganutljiv i izrazito intiman prikaz zajednice prate bluegrass napjevi koje izvode sami stanovnici okruga Harlan i čine ga jednim od klasika u portretiranju radničke borbe", ističe se u najavi projekcije filma, koji je 1976. nagrađen Oscarom u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma.

Film će se prikazati u okviru projekta Kratke slike, kojim je 2015. započela programska revitalizacija MM centra.

Nova sezona MM centra nastavit će se 8. rujna s "Filmskim (pri)povijestima", novim projektom inspiriranim istoimenim serijalom velikana svjetske kinematografije, ponajprije francuskog novog vala, Jean-Luca Godarda.

U osmodijelnom video eseju Godard, kroz kolaž klasika svjetske kinematografije, daje jedan mogući pogled na prošlost filmske umjetnosti i njezinu povezanost s 20. stoljećem te govori o rođenju filma, talijanskom neorealizmu, Hollywoodu.

"Filmske (pri)povijesti" će se održavati svakog prvog petka u mjesecu, a bit će organizirane i diskusije na kojoj će sudjelovati vodeći domaći filmolozi i kritičari, koji su svjetonazorski bliski Godardovoj estetici i filozofiji povijesti filma.

Diskusije će voditi i moderirati filmska kritičarka Višnja Vukašinović, a na prvom izdanju gosti su Bruno Kragić i Tomislav Brlek.

Rujanski repertoar donosi i dokumentarac "Budućnost filma" austrijskog redatelja Michaela Palma (15. rujna), koji govori o sadašnjosti i budućnosti filma i kinematografije u digitalno doba, prateći epohalni prijelaz s gotovo 120-godišnje povijesti analognih fotokemijskih celuloidnih vrpca.

U filmu sudjeluju Martin Scorsese, Christopher Nolan, Tacita Dean, Apichatpong Weerasethakul, David Bordwell, Tom Gunning, Jacques Rancière, Margaret Bodde i drugi.

Tim će se filmom ujedno najaviti ovogodišnje izdanje Internacionalnog festivala eksperimentalnog filma i videa 25 FPS, koji će se održati od 28. rujna do 1. listopada u Studentskom centru.

MM centar najavljuje i prikazivanje jedinstvenog dokumentarnog eksperimenta, "Up" od 25. rujna u dvotjednom ritmu. Riječ je o projektu pokrenutom sredinom šezdesetih u Velikoj Britaniji s ciljem da prikaže zadivljujući svijet sedmogodišnjaka.

Iz jedne emisije se razvila cijela serija koja svakih sedam godina prati životne puteve nekoliko djece iz potpuno različitih društvenih slojeva i okruženja i koja progovara o društvu u cjelini, pravilima vladajućeg sistema, o promjenama društvenih paradigmi, jednakosti šansi, klasnim odnosima, o determinizmu, o socioekonomskoj mobilnosti, religiji, ali i strahovima i željama, razmišljanjima o budućnosti protagonista kojoj gledatelji ponovno, u narednim nastavcima serije, na neki način svjedoče.

Autor i redatelj prve serije je Paul Almond, a svih ostalih Michael Apted, danas proslavljeni hollywoodski redatelj i producent.



"Priča o VELIKOM i malom" premijerno u četvrtak u Maloj sceni


ZAGREB - Novu kazališnu sezonu zagrebačko kazalište Mala scena otvorit će u četvrtak 7. rujna praizvedbom predstave "Priča o VELIKOM i malom" Kristine Gavran u režiji i izvedbi Svetlane Patafta.

Cilj najnovije produkcije Male scene je razviti kod djece znatiželju za odnose u prostoru i odnose među predmetima, te im usaditi osnovne predmatematičke vještine.

"Koncept veliko/malo važan je za snalaženje u prostoru, razumijevanje svijeta koji nas okružuje, ali i za uspješnost u komunikaciji s drugima. Razumijevanje razlike veliko – malo osnovni je koncept u matematici te prvi korak prema razumijevanju drugih pojmova kao što su: veći od, manji od i jednaki", stoji u najavi.

U predstavi, uz pomoć bakinih uputa, pripovjedačica kreće u potragu za obećanim blagom koje se nalazi na tavanu. Ondje se nalaze kutije raznih veličina – velike, male, sićušne, srednje, ogromne... No, kako prepoznati u kojoj se nalazi blago? Pripovjedačica otvara jednu po jednu kutiju i u njima nalazi razne zanimljive predmete, ali i susreće usamljenu bubamaru kojoj nedostaje njen prijatelj slon.

"Susrećemo se s pojmom veličine – kako možemo odrediti što je veliko, a što malo? Pripovjedačica uspoređuje i predmete koje pronalazi postavlja u su-odnose, a posjeduje i neka magična pomagala – metar i povećalo. Svaka kutija otkriva novu priču o veličinama, oblicima i brojevima", dodaje se u najavi.

Priča je to o veličinama, ali i o tome kako pronaći prijateljstvo tamo gdje ga se najmanje očekuje, ističu iz Male scene, a odgovor na pitanje mogu li mala bubamara i veliki slon zaista biti prijatelji, kao i brojna druga, u predstavi će tražiti dugogodišnja suradnica toga kazališta, glumica Svetlana Patafta, koja po prvi put u Maloj sceni potpisuje i režiju.

Autorski tim još čine scenografkinja Tonka Maleković, skladatelj glazbe Lazar Novkov, koreografkinja Andrea Vozila i oblikovatelj svjetla Domagoj Klasić.

Predstava je nastala u koprodukciji Teatra Puna kuća i Male scene i uz potporu Zaklade Kultura nova, Ministarstva kulture RH i Ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

"Priča o VELIKOM i malom" sedmi je naslov iz ciklusa Male scene "Priča o…", namijenjenog najmlađoj publici, djeci od 18 mjeseci naviše, koji od 2002. broji naslove "Priča o oblaku", "Priča o kotaču", "Priča o svjetlu", "Priča o vodi", "Priča o zvuku" te "Boje duge - Priča o bojama".



FSK – Gostovao ugledni njemački pjesnik i nakladnik Michael Krueger


ZAGREB - Istaknuti njemački pjesnik i urednik Michael Krueger gostovao je u utorak u Zagrebu, gdje se u sklopu programa 5. Festivala svjetske književnosti nakladnika Frakture susreo s hrvatskom čitateljskom publikom, te u razgovoru s urednicom i književnicom Alidom Bremer predstavio svoje književno stvaralaštvo i nakladnički rad.

Goste središnjeg festivalskog programa tribina 'Razotkrivanje' uvodno je najavio programski direktor festivala i glavni urednik Frakture Seid Serdarević, koji je istaknuo kako je riječ o dvoje istaknutih dionika njemačke i europske književne scene.

"Možda najveći živući urednik i pjesnik njemačkog govornog područja, Krueger je jedan od najvažnijih suvremenih njemačkih pisaca i najveća legenda njemačkog nakladništva, čovjek koji je bio dugogodišnji urednik u nakladničkoj kući Hanser, bez koje bi ne samo njemačko, već i europsko nakladništvo izgledalo sasvim drugačije", rekao je Serdarević.

S Kruegerom je na posljednjem književnom događanju trećega dana festivala razgovarala Bremer, urednica nekoliko njemačkih antologija hrvatske književnosti, prevoditeljica, književnica i promotorica hrvatske kulture u svijetu sa stalnom njemačkom adresom.

Bremer je istaknula kako je riječ o čovjeku koji je svoju karijeru započeo kao pisac, pjesnik, ali čiji je urednički rad s vremenom u percepciji njemačke javnosti značajem čak i nadmašio onaj spisateljski - na čelu nakladničke kuće Hanser objavio je čak 14 dobitnika Nobelove nagrade za književnost.


Ljubitelji poezije međusobno se prepoznaju

Krueger je susret s hrvatskim čitateljima počeo čitanjem svoje poezije i pričom o tome kako se najveća ljubav njegova života rodila 1942. u Zagrebu. Pjesme je počeo pisati jer je preko poezije lakše prenijeti sebe drugima, rekao je: "Čitajući pjesme lakše ćete se upoznati s osjećajima onoga tko ih je napisao, nego čitajući roman od recimo 600 stranica".

"Ako pišete sonete, možete se sakriti iza forme, ali ako pišete pjesme u posebnoj formi, koje nisu podvrgnute samo toj formi, u tom se spoju ili povezivanju riječi pokazuje određena fizionomija koja se ne da sakriti. Mislim da je to razlog zbog kojeg pjesnici možda nisu toliko omiljeni u svijetu u kojem živimo", pojasnio je.

No, zato pjesnici jedni druge prepoznaju ma gdje se u svijetu nalazili, a isto je tako lako u mnoštvu prepoznati one koji se istinski zanimaju za jednu takvu formu, smatra.

"Tako da mogu reći da nisam nikada patio misleći kako bi puno više ljudi trebalo pročitati moja djela. Bio sam sretan da sam imao i jednog jedinog čitatelja", napomenuo je, jer "roman može napisati bilo tko, ali pjesništvo je najstarija forma i svi pokušaji da se pjesništvo 'domesticira' pravilima nisu bitno utjecali na pjesništvo kao takvo – i to je ono što je predivno kod poezije".


Zašto nam trebaju kič-romani i krimići

Pjesnik, prozaik, književni kritičar, nakladnik i prevoditelj, Krueger (1943.) je autor nekoliko zbirki pjesama, kratkih priča i romana, za koje je dobio niz književnih priznanja i nagrada. Prvu zbirku pjesama "Reginapoly" objavio je 1976., a prvu zbirku priča "Was tun: Eine altmodische Geschichte" (Što bismo trebali učiniti: Staromodna priča"), 1984.

Od 1968. bio je urednik u muenchenskoj nakladničkoj kući Carl Hanser, a od 1995. do 2013. i njen direktor. Od 1981. uređuje časopis za suvremenu književnost Akzente. Predsjednik je Bavarske akademije lijepih umjetnosti iz Münchena, Njemačke akademije za jezik i pjesništvo iz Darmstadta, Akademije znanosti i umjetnosti u Mainzu i Umjetničke akademije u Berlinu. Živi u Muenchenu.

Krueger je istaknuo kako je za njegovu uredničku karijeru izuzetno važno formativno razdoblje bilo vrijeme koje je u 60-tim godinama prošloga stoljeća proveo u Londonu, gdje je radio u velikoj knjižari kraljevske kuće u robnoj kući Harrods. Tamo je, između ostalog, kako je kazao, upoznao brojne poznate njemačke pisce koji su živjeli u egzilu - 80 posto njih bili su Židovi a 20 posto komunisti.

"Danas su u Europi prevladale dvije stvari: to su kič romani i krimići. To je fenomen o kojem sam jako puno razmišljao i dosta i pisao", rekao je Krueger.

"Čovjek se ne može ne zapitati što se tim ljudima vrti u glavi, je li to fenomen da se književnost danas doživljava samo kao zabava? To je moguće, jer društvo se promijenilo, ali zašto krimići? Moje jedino objašnjenje je da u društvu koje je sve složenije, gdje pojedinac više nema pregled nad situacijom, krimići možda predstavljaju jedinu priliku da nakon čitanja 350 stranica znamo tko je krivac - tko pozitivac, a tko negativac", dodao je.


Poezija kao sredstvo promjene

On se osobno uvijek povodi za krilaticom da je "život prekratak da bi čovjek čitao loše knjige": "To je vrlo mudra rečenica, zbog toga sam se uvijek trudio čitati dobre knjige, a što manje loših".

Čitanje poezije najkomprimiraniji je oblik čitanja, a kad bi sve državne institucije, kao i privatne ustanove, prije početka bilo kojeg sastanka pročitale po jednu pjesmu, to bi promijenilo cijeli stil političke retorike koja bi uslijedila, smatra.

"Još je njemački pjesnik Novalis iz doba romantizma rekao da je 'svaki čovjek društvo u malome': znači, u našem ih genetskom programu ima puno, ali nas društvo tjera da od svih persona koje se skrivaju u nama izaberemo jednu koja mora funkcionirati. Supstancijalni izričaj brojnih 'ja' koji se skrivaju u pojedincu nije nešto na što se blagonaklono gleda u kapitalističkom društvu. Vjerojatno je cijela naša predodžba o tome što je čovjek, što je identitet nešto vrlo reducirano", rekao je.

Stoga, kad bi morao promijeniti zanimanje, odabrao bi dvije stvari: "Za Lufthansu bih osmislio novi glazbeni program, a za njemačke ustanove poseban model promjene retorike".


Danilo Kiš jedan od najznačajnijih pisaca druge polovice 20. stoljeća

Istaknuo je da je kao nakladnik često razgovarao s piscima o tome kako nastaju njihova djela, i uvijek se divio tome kako njegovi kolege u nekim zemljama uspijevaju, osobito u malim zemljama kao što je primjerice Hrvatska, koja nema veliko potencijalno tržište na kojemu bi čak i osrednja ili loša literatura pronašla svoju čitateljsku publiku.

"Pisac naprosto mora pronaći tu jednu jedinu moguću rečenicu, rečenicu koja je za njega pitanje života ili smrti, koja je presudna za njegov život. On je mora tražiti je dok je ne uspije zabilježiti na papiru. To je rad bez kraja, prokleti rad, rad kojemu uvijek prijeti neuspjeh, to je posao u kojem nema milosti", rekao je.

Po njegovu mišljenju, opus srednjoeuropske književnosti od 1950. pa do nestanka Željezne zavjese jedan je od najznačajnijih u Europi, a Danilo Kiš jedan od najznačajnijih pisaca druge polovice 20. stoljeća.

"Smatram da je njegova 'Enciklopedija mrtvih' jedna od najveličanstvenijih priča ikada napisanih", ocijenio je.

5. Festival svjetske književnosti, koji se u organizaciji nakladnika Frakture održava od 3. do 9. rujna u Zagrebu i Splitu, predstavit će hrvatskoj publici ukupno 52 gostiju iz 17 zemalja koji sudjeluju u 60-ak programa čiji je središnji fokus književnost i kultura njemačkog govornog područja.

Krueger će u srijedu u Dvorani Mueller Kina Europe održati predavanje o suvremenoj njemačkoj nakladničkoj sceni.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Modne kuće LVMH i Kering zabranile premršave manekenke

 
PARIS - Francuske modne kuće Kering i LVMH odlučile su širom svijeta više ne zapošljavati vrlo mršave manekenke kao odgovor na kritike da modna industrija potiče poremećaje prehrane.

Francuska je zakonom iz 2015. zabranila vrlo mršave manekenke propisujući da trebaju liječničke potvrde o zdravlju u skladu s dobi i težinom. Prijedlog da zakon uključi najmanji indeks tjelesne mase odbačen je pod pritiskom modne industrije.

Kering i LVMH objavili su da će njihov statut učiniti iskorak u odnosu na francusko zakonodavstvo. Sve njihove modne marke obvezale su se na zabrane manekenki koje imaju konfekcijski broj manji od francuskog 34 za žene i 44 za muškarce.

"Nadamo se da ćemo potaknuti čitavu industriju da nas slijedi mijenjajući tako radne uvjete za manekenke u čitavoj industriji", kazao je prvi čovjek Keringa Francois-Henri Pinault u priopćenju.

 

Adidas za Oktoberfest proizveo tenisice otporne na... nezgode

 
BERLIN - Oktoberfest, poznati münchenski pivski festival, počinje za nekoliko tjedana i tvrtka Adidas tim je povodom proizvela tenisice kako bi olakšala nevolje onima koji previše popiju.

Novi model tenisice ne samo da je nadahnut festivalom nego je i otporan na pivo, povraćanje i sve druge tekućine. Izrađene od najfinije kože adidas München tenisice spremne su na sve nepogode koje prate pretjerano konzumiranje alkohola.

Model je u smeđoj bavarskoj 'lederhosen' boji s natpisom ‘Prost’ - živjeli na njemačkom.

Par se prodaje po cijeni od 200 eura i uz tenisice kupac dobije i kriglu kako bi se osigurala potpuna zabava na festivalu piva.



Istraživanje: Bogatiji ljudi više vježbaju


WASHINGTON - Ljudi s višim primanjima u radne dane više sjede ali su zato vikendom natprosječno fizički aktivni, pokazuje američko istraživanje.

Već su ranija istraživanja povezala imovinsko stanje  s većom vjerojatnošću intenzivne tjelovježbe i više vremena posvećenog tjelesnim aktivnostima u usporedbi s ljudima nižih primanja. No ti nalazi temelje se na procjenama ispitanika o vlastitim navikama koje su se pokazale vrlo nepouzdanom mjerom fizičkih aktivnosti, pišu znanstvenici u časopisu Preventive Medicine.

Za potrebe sadašnjeg istraživanja znanstvenici su ispitali prihode i podatke o aktivnosti za 5206 odraslih osoba koje su nosile uređaje za mjerenja aktivnosti tjedan dana.

U usporedbi s ljudima s prihodima manjima od 20.000 dolara godišnje oni koji su zarađivali najmanje 75.000 dolara godišnje imali su 1,6 puta veće izglede realizirati preporučeno umjereno vježbanje u trajanju od 150 minuta ili intenzivno u trajanju od  75 minuta tijekom dva dana. Tijekom čitavog tjedna bogatiji su imali 1,9 puta veće izglede ispuniti preporuke o tjednom vježbanju.

“Ispunjavanje preporuka o tjelesnoj aktivnosti važno je za dugovječnost, bolju kvalitetu života, mentalno i kognitivno zdravlje i prevenciju kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2 i raka”, kaže voditelj istraživanja Kerem Shuval, ravnatelj istraživanja pri Američkom društvu za borbu protiv raka u Atlanti.

Samo u pogledu ukupnog vremena provedenog u sjedenju i stajanju na mjestu bolje su rezultate imali oni s nižim prihodima - manje su sjedili i mirno stajali.

“Iako su manji izgledi za one s nižim primanjima da će ispuniti preporuke o tjelesnoj aktivnosti, ipak žive manje sjedilačkim životom i imaju više laganijih aktivnosti”, kazao je Shuval. “Kako bismo poboljšali svoje zdravlje moramo nastojati manje sjediti, više se kretati i pokušati uklopiti više vježbanja u naš tjedni raspored".
 
 Prema istraživanju bogatije osobe imale su prosječno 9,3 minute manje lagane tjelesne aktivnosti i provele su prosječno 11,8 minuta više sjedeći.  Bogatiji ispitanici prosječno su proveli 4,6 minuta više u umjerenom i intenzivnom vježbanju.
 
To se pretvara u više od pola sata dodatnog vježbanja tjedno kod bogatijih što rezultira opipljivom dobrobiti za zdravlje, kaže Shuval.
 

 
Ublažite migrene i tenzijske glavobolje zdravijim životom i drugim mjerama


BERLIN - Iznenadni osjećaj bubnjanja i pritiska u glavi poznat je većini ljudi no uz 360 raznih vrsta glavobolja uzrok je često nepoznat, kaže Hartmut Goebel, glavni liječnik u njemačkoj klinici za bol.

Na nesreću po neke osobe te glavobolje nisu povremene niti su simptom druge bolesti. Migrene, kao i histaminske i tenzijske glavobolje bolest su same za sebe.


Migrene

Na svakih sto osoba 15 do 20 pati od migrena, kazao je Goebel. Bol u pravilu pogađa jednu polovicu glave i ometa normalni život. Pogođena osoba često završi u krevetu uz osjećaj stalnog bubnjanja u glavi. Bolove ponekad prati povraćanje i osjetljivost na svjetlo, zvuk i mirise. Napadi migrene traju od četiri sata do tri dana a okidači te vrste glavobolja su stres, snažna svjetla, glasna glazba i alkohol.

Guenter Rambach, potpredsjednik njemačke lige za bol, pati od migrena nekad i 20 dana mjesečno. U njegovu slučaju promjene vremena, svjetla, mirisi, stres, pozitivni ili negativni, izazivaju migrene. "Migrena stalno tu viri u pozadini, uvijek je tu", kaže  Rambach.

Kako bi se spriječili migrenski napadi pojedinci moraju održavati uredni način života. "Isto vrijeme spavanja i odmora, objedi u isto vrijeme mogu imati pozitivne učinke kod migrena", kaže Charly Gaul iz njemačkog društva za migrene i glavobolje. On također predlaže redovito vježbanje koje povećava izdržljivost i sportove poput plivanja, trčanja, vožnje biciklom ili hodanja.


Tenzijske glavobolje

Gotovo 50 posto svih glavobolja su tenzijske glavobolje, objašnjava Goebel. U usporedbi s migrenama, bol je slabija. Pacijenti opisuju bol kao potmulu i stalnu. Može zahvatiti bilo koji dio glave i traje od 30 minuta do sedam dana.

"Mišići na glavi pokazuju veću osjetljivost na bol, napeti su", kaže Goebel.

Tenzijske glavobolje često se javljaju nakon što je osoba provela čitav dan pred računalom i njihova ramena i vrat izložena su istoj vrsti opterećenja predugo.

U liječenju tenzijskih glavobolja, Gaul preporučuje primjenu ulja peperminta na sljepoočnice ili uzimanje sredstava protiv bolova. No, upozorava na oprez kod uzimanja sredstava protiv bolova: "Treba ih uzeti samo onda kad su bolovi neizdrživi".

Ljudi s kroničnim tenzijskim glavoboljama, što znači da se događaju više od 15 dana mjesečno, mogli bi doći u obzir za uzimanje antidepresiva jer je poznato da ublažavaju tegobe.


Histaminske (cluster) glavobolje

Histaminske glavobolje najrjeđe su od tri vrste glavobolja i pogađaju jednu na svakih tisuću osoba.

"Ranije su ih zvali samoubilačkim glavoboljama", kaže Goebel. Radi se o teškoj glavobolji koja pogađa jednu stranu glave i lokalizirana je u predjelu oka.

Pacijenti ju opisuju kao ubod nožem kroz oko u glavu.

Napad traje između 15 i 180 minuta, a često se ponavlja nekoliko puta dnevno. Drugi simptomi su začepljenje nosa, suzne oči i obješene vjeđe.

Pacijenti se liječe triptanima, vrsti lijekova koje su uobičajeno koriste za druge vrste teških glaovobolja ili kisikom koji se udiše kroz masku. U prevenciji tih glavobolja pacijentima se nekad daju kortikosteroidi.


 Njemačka policija otkrila ukradene umjetnine vrijedne 2,5 milijuna eura


BERLIN - Njemačke vlasti otkrile su ukradene umjetnine neoekspresionističkog slikara Georga Baselitza vrijedne 2,5 milijuna eura nakon što su lopovi pokušali prodati neke od njih, objavila je policija u utorak.

Policija je otkrila 15 od 19 slika i crteža ukradenih između lipnja 2015. i ožujka 2016. Bandu je predvodio 39-godišnji dostavljač specijaliziran za prijevoz umjetnina.

Druga dva osumnjičenika, 51-godišnji vozač kamiona i njegov  26-godišnji sin optuženi su kao pomagači.

Radi se o najvećoj pljački umjetnina u Njemačkoj u proteklih nekoliko godina.

Četiri slike koje još nisu pronađene vrijedne su 130.000 eura. Baselitz, rođen 1938., još slika.



Video spot "Thriller" je napravljen jer je Michael Jackson želio biti zvijer

 
VENECIJA - Glazbeni video "Thriller" nije nastao kao ostvarenje briljantne ideje nego je napravljen zato što je pop zvijezda Michael Jackson želio biti zvijer, rekao je na Venecijanskom filmskom festivalu filmski redatelj i producent John Landis.

Landis je došao u Veneciju kako bi predstavio 3D verziju tog video spota, koji je napravljen 35 godina nakon originala.

"("Thriller") nije bio ničija dobra ideja, to nije bio briljantan poslovni plan", rekao je Landis novinarima.

"To je bio spot taštine jer je Michael želio biti zvijer. Sve što je iz toga proizašlo bilo je spektakularno uspješno i ja sam bio jako iznenađen", kazao je.

Landis je rekao da mu je Jackson pristupio jer je želio s njim snimiti taj video spot.

"Ispalo je da on nije pogledao puno horor filmova, bili su previše strašni. Želio je zombije i bilo mu je važno pretvoriti se u zvijer".

"Thriller" u 3D verziji prikazan je na festivalu zajedno s dokumentarnim filmom o događanjima iza scene koji dosad nije prikazan u kinematografima.

Landis je rekao da i dalje žali zbog smrti Michaela Jacksona, ali da je prikazivanje "Thrillera" na festivalu u Veneciji prilika za slavljenje glazbenikovog života.

Kazao je da je njegova smrt 2009. bila tragedija i da je svijet ostao bez briljantnog izvođača.

"Žao mi je da Michael nije ovdje da to vidi i čuje jer mislim da bi mu se svidjelo", zaključio je Landis.



Francuska: Državna agencija i farmaceutska tvrtka na sudu zbog 500 žrtava lijeka


PARIS - Proizvođač lijekova Servier i francuska agencija za lijekove  ANSM sudski će odgovarati zbog puštanja u promet lijeka za mršavljenje Mediator za kojeg se vjeruje da je skrivio najmanje 500 smrti u jednom od najtežih zdravstvenih skandala u Francuskoj, objavili su tužitelji u utorak.

Odobren kao lijek za šećernu bolest preparat je masovno prepisivan kao sredstvo za smanjivanje apetita koje je trebalo pomoći u gubitku težine.

Mediator, čija je aktivna tvar benfluoreks, povučen je s francuskog tržišta 2009. odnosno desetak godina nakon što je povučen s tržišta u Španjolskoj, Italiji i SAD-u.

Optužnicom za djela od ubojstva do prijevare obuhvaćeno je 14 osoba i 11 ustanova.

Prema ministarstvu zdravstva najmanje je 500 osoba umrlo od zatajenja srčanog zaliska u Francuskoj zbog izloženosti lijeku.  Druge procjene govore da je zbog korištenja toga lijeka umrlo i do 2000 ljudi.



Elitna australska škola poslala učenicima vezu na internetsku porno stranicu


MELBOURNE -  Elitna australska privatna srednja škola pogrješkom je poslala svojim učenicima elektronskom poštom vezu na internetsku porno stranicu umjesto veze na stranicu na kojoj su trebali uplatiti karte za tradicionalni godišnji doručak, prenose mjesni mediji u srijedu.

Zamjenik ravnatelja kršćanske škole, 75 kilometara južno od Melbourna u kojoj je školarina 25.000 dolara, odmah je izvijestio roditelje učenika uz ispriku te je sporna poruka uklonjena iz učeničke pošte.

Školu pohađaju učenici u dobi od 12 do 18 godina.

 

 





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus