20:14, 16. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 6. listopada 2017.

Objavljeno: 06.10.2017 u 03:21
Pregledano 86 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 6. listopada 2017.

ZAGREB, 6. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


John Malkovich u subotu prvi puta nastupa u Zagrebu


ZAGREB -
Slavni holivudski glumac John Malkovich, velika svjetska zvijezda hrvatskih korijena, otvorit će u subotu novu sezonu Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu na svojem prvom nastupu u glavnome gradu najavljenom u petak kao veličanstveni početak nove sezone Dvorane koja će pokazati da Lisinski "može preko duge".

Dobrodošlicu istaknutom gostu poželio je na konferenciji za novinare u petak u Lisinskome ravnatelj Dvorane Dražen Siriščević. Izrazio je veliko zadovoljstvo i čast što sezonu od "14 veličanstvenih koncerata" otvara veliko ime svjetske filmske umjetnosti, čime će Lisinski na pravi način najaviti godinu u kojoj će pokazati da "itekako može preko duge".

Malkovich će u Lisinskome nastupiti kao pripovjedač uz solističke nastupe mlade pijanistice Anastasije Terenkove, i uz proslavljenog hornista Radovana Vlatkovića kojemu će glazbenu pratnju dati Varaždinski komorni orkestar. Orkestrom će ravnati talijanski maestro Alvise Casellati, smatran jednim od najvećih mladih dirigentskih talenata današnjice.

Malkovich je zahvalio na pozivu i izrazio veliko zadovoljstvo gostovanjem u Zagrebu, gdje nikada dosad nije nastupio.

"Ovo je prvi puta da nastupam u Zagrebu. U Hrvatskoj sam dosad jedino nastupio nekoliko puta u Dubrovniku s prijateljem Julianom Rachlinom i jako sam sretan što sam ovdje", rekao je slavni glumac. "Djelo koje ću izvesti razvio sam prije tri godine s istaknutom ruskom pijanisticom Kseniom Kogan, a sada ga izvodim s jednako sjajnom Anastasijom Terenkovom", dodao je.

Slavni će glumac utjelovljivati glas Fernanda Vidala Olmosa iz poglavlja "Izvještaj o slijepima" romana "O junacima i grobovima" argentinskog pisca Ernesta Sabata, koji će se ispreplitati s glazbom Koncerta za glasovir i gudače Alfreda Schnittkea. Za projekt ga je, kako je rekao, zainteresirao prozni predložak odličnog argentinskog pisca koji je po struci astrofizičar, a kojega su argentinske vlasti zaposlile da istražuje o ljudima koji su nestali u Argentini.

Na njegovu je razvoju radio godinu i pol, a riječ je o relativno kratkome komadu od oko 24 minute, rekao je. Premijerno je izveden prije tri godine u Seulu u Južnoj Koreji, a u međuvremenu je izvođen diljem svijeta, Londonu, Berlinu, Helsinkiju, Buenos Airesu.


Slijepci vode ovaj svijet

Malkovich je istaknuo kako nema formalno obrazovanje u glazbi i glazbeni mu je ukus takav da mu se sviđaju sve glazbene forme, a priču koja ga je toliko dotaknula, odnosno, jedan njezin dio, smatrao je idealno usklađenom sa Schnittkeovom glazbom "jer i sama glazba sadrži nešto paranoično u sebi, istodobno moćno i sugestivno rezonirajući s modernom glazbom".

"Mislim da je, kad govorimo o naslovu tog poglavlja, 'Izvještaj o slijepima', ta premisa ispravna – ono što je pisac htio reći, da slijepci vode ovaj svijet, mislim da to stoji. Ali ne nužno oni slijepci na koje mi odmah pomislimo. Ono što me zanimalo i zašto sam odabrao baš taj tekst spojiti s tom glazbom jest jer je to jedan paranoičan tekst koji može poslužiti kao snažna metafora za mnoge stvari, primjenjiva na mnoge ljude, kulture, a sasvim sigurno za svjetsku popularnu kulturu i mislim da vrlo dobro funkcionira kad se stavi u sve te kontekste", rekao je umjetnik.

Spajanjem pripovjedačke linije Olmosina glasa okrutnog i naizgled potpuno poremećenog paranoika opsjednutog slijepcima i zlom sa Schnittkeovom glazbom, u dijalogu glasovira i pripovjedačkoga glasa, nastaje novo 'crossover' klasično glazbeno djelo.


Volim dolaziti u Hrvatsku

Odgovarajući na pitanja novinara o svojim očekivanjima od koncerta, Malkovich je kazao kako je on osoba bez očekivanja – "Nikada nisam vidio smisla u očekivanju, jer publika reagira tako kako će reagirati".

Govoreći o svojem hrvatskom podrijetlu, istaknuo je kako je jučer posjetio selo u kojem je navodno živio njegov djed: "Zašto navodno? Zato što zapravo nikada nisam stvarno saznao što je od svih priča koje su mi pričali istina. Svi mi govore različite stvari a nemam načina provjeriti da li su one stvarno točne", pojasnio je, napomenuvši kako je on odrastao "naprosto kao Amerikanac".

Jezik svojih predaka nikada nije naučio, ali nije ga znao niti njegov otac, napomenuo je, te istaknuo kako jako voli dolaziti u Hrvatsku, gdje je uvijek uživao, mada priznaje da ipak bolje poznaje hrvatsku obalu na kojoj je češće i boravio i gdje ima doista prekrasnih mjesta, no koja su to mjesta koja su ga najviše oduševila nije htio otkriti jer - "Onda se više nikad neću tamo moći u miru vratiti".


Zanimljiv glazbeni program

Drugi dio subotnjeg koncertnog programa predstavio je  Radovan Vlatković, jedan od malobrojnih počasnih članova londonske Kraljevske akademije za glazbu.

Istaknuo je kako je jedna od skladbi u programu Concertino za rog, čelestu, gudače i udaraljke hrvatskog skladatelja Brune Bjelinskog, "koji sam smatrao da će se dobro kombinirati s jednom od najpoznatijih kompozicija uopće pisanih za rog", kratkim djelom "spretno pisanim, atraktivnog, vedrog karaktera", Koncertom za rog i orkestar u Es-duru Wolfganga Amadeusa Mozarta. U programu je i Serenada u e-molu za gudače Edwarda Elgara.

Gostovanje Johna Malkovicha u ciklusu 'Lisinski subotom' prvi je u nizu od ukupno četrnaest koncerata sezone 2017./2018. KD Lisinskog, posvećenu svim bojama glazbe koje će "braniti" neki od najvećih svjetskih i domaćih orkestara, dirigenata i solista.

Uvaženom gostu dobrodošlicu u Zagreb poželjela je i zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević. Istaknula je kako gostovanje Johna Malkovicha u Lisinskome najavljuje 45. sezonu programa 'Lisinski subotom', ali jednako tako i bogatu zagrebačku kulturnu jesen u kojoj će različite publike moći odabrati ponešto za sebe.

"Glazba je univerzalni jezik i nadam se da ćemo u tom univerzalnom jeziku sutra uživati na koncertu koji će sigurno biti koncert za pamćenje", poručila je.



Predstavljen projekt “Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika”


DUBROVNIK -
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković predstavio je u petak u Dubrovniku 31 milijun kuna vrijedan projekt "Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika" istaknuvši kako je riječ o prvim sredstvima iz EU fondova koje je Grad Dubrovnik dobio za obnovu spomeničke baštine.

Franković je istaknuo kako je obnova Lazareta tek početak dodavši da su u pripremi novi projekti za sljedeću godinu. "Lazareti su tek početak za sve što u budućnosti želimo obnavljati novcem Europske nije. Na raspolaganju su značajna sredstva, a Grad Dubrovnik je tek preskočio prvu stepenicu. Gradski Odjel za EU fondove i međunarodnu suradnju priprema projekte za natječaje u travnju 2018. godine", rekao je Franković.

Lazareti bi nakon obnove trebali postati samoodrživi spomenik kulture, istaknula je ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Iva Carević Peković. "Trebale bi se obnoviti tri posljednje, dosad neobnovljene lađe, a sve lađe prilagoditi potrebama korisnika te programima koji će se izvoditi. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje procijenila je ovaj projekt kao jedan od složenijih za evaluaciju, jer sadrži velik broj aktivnosti koje treba provesti te velik broj uključenih partnera. Zato projekt zahtjeva velik angažman te usku i intenzivnu suradnju svih sudionika”, rekla je Carević Peković.

Ukupni prihvatljivi troškovi projekta iznose 30.944.625,74 kune, od čega na bespovratna sredstva otpada 25.995.571,00 kuna. Obnova neobnovljenih triju lađa koštat će 21.078.941,55 kuna dok je ostatak sredstava namijenjen opremanju obnovljenih lađa te razvijanju kulturnih programa.

Prema propozicijama natječaja, SAFU sufinancira 85 posto cijeloga projekta, a Grad Dubrovnik  15 posto.

Projekt “Lazareti - kreativna četvrt Dubrovnika” ostvaruje se temeljem tripartitnog ugovora Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Grada Dubrovnika. Osmišljen je kroz jedanaest komponenti, a trajat će 18 mjeseci. Dvanaest mjeseci trajat će obnova i opremanje, a šest mjeseci osmišljavanje kulturnih sadržaja i provedbu javne nabave.



Antoneta Alamat Kusijanović prva Hrvatica primljena u cannesku rezidenciju Cinéfondatio


ZAGREB -
Redateljica nagrađivanog kratkometražnog igranog filma "U plavetnilo" Antoneta Alamat Kusijanović prva je Hrvatica primljena u cannesku rezidenciju Cinéfondatio, gdje će kroz nekoliko mjeseci razvijati svoj prvi dugometražni igrani film "Murina", priopćio je Hrvatski audiovizualni centar.

Producentica filma je Zdenka Gold, a glavnu ulogu nosi Gracija Filipović. Riječ je o obiteljskoj psihološkoj drami čija se radnja nastavlja na onu filma "U Plavetnilo" i odvija tijekom četiri dana na jednom hrvatskom otoku.

Na rezidenciji Cinéfondation svake godine sudjeluje nekolicina mladih redatelja koji rade na svom prvom ili drugom dugometražnom igranom filmu. Ove se godine održava u Parizu, a traje četiri i pol mjeseca.

Osnovana je 2000. godine, a do sada je ugostila više od 200 filmskih profesionalaca iz više od 60 zemalja svijeta. Selekcija kandidata temeljena je na kvaliteti njihovih ranije režiranih kratkometražnih ili prvih dugometražnih igranih filmova, na projektu koji trenutno razvijaju, te na njihovoj motivaciji.

"Cinéfondation je program idealan za fazu u kojoj se nalazi naš projekt. Pripremamo zadnje verzije scenarija pred snimanje. Odličan je osjećaj biti u centru Pariza s ljudima koji dolaze iz različitih zemalja svijeta i na istom su putu kao i ja", kazala je o rezidenciji Alamat Kusijanović.

Tim iza rezidencije cijele godine traži mlade redatelje koji pripremaju svoj prvi i drugi dugometražni film, kako bi im tijekom četiri mjeseca u Parizu otvorili nevjerojatne prilike - povezujući ih s producentima, te kroz posjete vodećim europskim festivalima gdje prezentiraju svoje projekte, pojasnila je.

Uz nju na rezidenciji sudjeluje još petero mladih redateljica i redatelja iz Libanona (Mounia Akl), Izraela (Sharon Angelhart), Kolumbije (Juan Sebastian Mesa), Rumunjske (Teodora Ana Mihai) i Kambodže (Kavich Neang).

Antoneta Alamat Kusijanović rođena je 1985. godine u Dubrovniku. U svojim filmovima tematizira tamnu stranu strasti, obiteljska ograničenja i opasnost koju donose tajne.

Zajedno sa scenaristicom Christinom Lazaridi trenutno radi na svom prvom dugometražnom filmu "Murina" u čijem je središtu hrvatska obitelj koja lutajući otokom otkriva skriveno nasilje koje postoji među roditeljima, ljubavnicima i njihovom djecom. Antoneta Alamat Kusijanović magistrirala je filmsku umjetnost na sveučilištu Columbia u New Yorku.



Vijeće Europe usvojilo preporuku o ravnopravnosti spolova u audiovizualnom sektoru


ZAGREB -
Odbor ministara Vijeća Europe prihvatio je preporučene smjernice o ravnopravnosti spolova u audiovizualnom sektoru, kojima se poziva sve vlade država članica Vijeća Europe, uključujući i hrvatsku, da primjenom njezinih preporuka unaprijede svoje procese odgovornosti na tome području.

Ta je odluka uslijedila nakon deklaracije donesene na Sarajevskoj konferenciji Vijeća Europe koja je usvojena u kolovozu 2015. godine pod predsjedanjem Odbora ministara Bosne i Hercegovine, priopćio je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).

Preporuku su sastavljali mnogobrojni međunarodni stručnjaci iz filmskih fondova i medija zemalja članica Vijeća Europe uz aktivno sudjelovanje istaknutih predstavnika industrije i akademika.

Riječ je o prvoj Pan-europskoj preporuci koja prepoznaje probleme svojstvene filmskoj industriji iz perspektive spola ikad sastavljenoj, a u njoj se, između ostalog, ističe nedostatak svijesti o prevlasti nejednakosti spolova; svjesna i nesvjesna rodna pristranosti na svim razinama, te nejednaka distribucija financijskih sredstava za audiovizualni sadržaj između žena i muškaraca.

U Preporuci je također istaknuto kako bi se ove probleme trebalo rješavati raznim praktičnim rješenjima. Shodno tome u preporuci se poziva sve vlade država članica Vijeća Europe, a samim time i hrvatsku da revidiraju svoje zakonodavstvo i politike, prikuplja, prate i objavljuju podatke, podržavaju istraživanja, potiču stalni razvoj filmske pismenosti, te unaprijede procese odgovornosti.

Uz sve navedeno Preporuka sadrži i detaljnu analizu metoda mjerenja i indikatore parametara koji će pomoći svim sektorima audiovizualne industrije u prikupljanju podataka i poduzimanju dosljednih i logičnih mjera prilikom provođenja svojih istraživanja.

Uz to, tu je i praktičan popis referentnih alata za razvoj znanja u tom području. U cilju širenja programa organizirat će se i različita događanja, a sve kako bi korisnici međusobno mogli dijeliti znanje i najbolje prakse.

U sadržaj Preporuke svojim se znanjem uključio i Filmski fond Eurimages kao i Upravni odbor za kulturu, baštinu i krajobraz (CDCPP/Steering Committee for Culture, Heritage and Landscape), a upravo je Eurimages proveo seriju mjera koje za cilj imaju unaprijediti spolnu ravnopravnost u filmskoj industriji.

Eurimages je fond koji financijski podržava filmske koprodukcije, kazališnu distribuciju i izložbe, a osnovalo ga je Vijeće Europe 1988. godine. Od svog osnutka Eurimages je financijski podržao 1 862 europske koprodukcije s ukupnim iznosom od oko 553 milijuna eura.

Umro književni povjesničar i teoretičar Stanko Lasić

ZAGREB - Književni teoretičar i povjesničar Stanko Lasić umro je u četvrtak navečer u Parizu u 91. godini, doznaje se od obitelji.

Stanko Lasić rodio se 25. svibnja 1927. u Karlovcu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studij jugoslavistike i filozofije završio je 1953. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je 1965. doktorirao disertacijom o M. Cihlaru Nehajevu.

Na tome je fakultetu od 1955. do 1976. predavao noviju hrvatsku književnost, zatim je bio lektor i profesor na slavističkim katedrama u Francuskoj, a od 1978. do umirovljenja 1995. profesor na Sveučilištu u Amsterdamu.

Uređivao je časopise "Croatica" (1970.–1977.) i "Književna smotra" (1971.–1975). Bio je pisac velike erudicije, predstavnik tzv. ontološkoga strukturalizma, spoja Hegelove filozofije, francuskog egzistencijalizma i strukturalističke metode.

Objavio je više knjiga s područja književne teorije ("Poetika kriminalističkog romana: pokušaj strukturalne analize", 1973; "Problemi narativne strukture: prilog tipologiji narativne sintagmatike", 1977; "Hermeneutika individualnosti i ontološki strukturalizam", 1994). S područja povijesti hrvatske književnosti napisao je studiju "Roman Šenoina doba /1863–1881/" (Rad JAZU, 1965.),  monografiju "Književni počeci Marije Jurić Zagorke /1873–1910/" (1986).

Bavio se mnogim fenomenima hrvatske kulturne i političke povijesti te je 1970. objavio knjigu "Sukob na književnoj ljevici 1928–1952".

Poseban dio njegova opusa čine knjige posvećene djelu i životu Miroslava Krleže. Proučavajući Krležu ostvario je najslojevitiji opus o jednome piscu u hrvatskoj književnoj znanosti. Godine 1974. objavio je djelo "Struktura Krležinih 'Zastava'",  a nakon toga slijede "Krleža: kronologija života i rada", 1982., "Mladi Krleža i njegovi kritičari: /1914–1924/", 1987., "Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, I–VI, 1989–93.", u kojoj je analizirao kritičku recepciju Krležina djela te kontekst u kojem je ono nastalo.

Uz to objavio je i opsežne "Autobiografske zapise" (2000.) te knjigu o piscima i knjigama što su utjecali na njegovo formiranje "Iz moje lektire: portreti" (2001.).

Godine 2000. dobio je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

Dobitnik je i godišnje Nagrade Vladimir Nazor za književnost 1970., Nagrade grada Karlovca 2014. te nagrade "Antun Barac" - za književnu znanost; na IV hrvatskom slavističkom kongresu, 2006.

Od 1990. bio je dopisni član Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.



U Vinkovcima počeo prvi Filmski festival glumca


VINKOVCI - Projekcijom igranog filma Igora Bezinovića "Kratki izlet", u Vinkovcima je u četvrtak navečer započeo prvi Filmski festival glumca na kojem će do 12. listopada biti prikazano devet domaćih filmova iz ovogodišnjeg programa filmskog festivala u Puli, a bit će proglašen i najbolji film festivala o kojem će odlučiti 23 učenika vinkovačke Gimnazije.

Uoči projekcije, održana je prigodna svečanost na kojoj je festival otvorenim proglasila zamjenica vinkovačkog gradonačelnika Kata Krešić poručivši kako su Vinkovci oduvijek bili i ostali grad kulture,

"Prije 24 godine u Vinkovce su došli glumci i ostali sve ove godine s nama. Festival glumca donio nam je svima radost, a sada su glumci s kazališnih dasaka prešli na platno i opet nas razveselili", kazala je Kata Krešić na svečanosti u Gradskom kazalištu Joze Ivkića u kojem će se održavati i festivalske projekcije filmova.

Govorio je i vukovarsko-srijemski pročelnik za kulturu i turizam Viktor Lukačević izrazivši zadovoljstvo što su, kako je rekao, Vinkovci, nakon Festivala dokumentarnog rock filma i Antičkih filmskih večeri dobili još jedan festival posvećen filmu, a zadovoljstvo time izrazio je i ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) Daniel Rafaelić.

"Strašno mi je drago što Hrvatska dobija još jedan filmski festival, a koji se održava u ovoj dvorani kazališta koje nosi ime Joze Ivakića, iznimno važnog za hrvatsku filmsku umjetnost, a posebice što o najboljem filmu odlučuju gimnazijalci, mladi na kojima bi ovakvi projekti poput Filmskog festivala glumca trebali i ostati", poručio je Rafaelić.

 U sklopu prvog Filmskog festivala glumca gledatelji će imati prigodu pogledati filmove "Kratki izlet" Igora Bezinovića, "ZG 80" Igora Šeregija, "Ustav Republike Hrvatske" Rajka Grlića, "Agape" Branka Schmidta, "Mrtve ribe" Kristijana Milića, "Goran" Nevia Marasovića, "Ne gledaj mi u pijat" Hane Jušić, "Uzbuna na Zelenom vrrhu" Čejena Černića i "Anka" Dejana Aćimovića.

U popratnom programu premijerno će biti prikazan dokumentarni film o Vinkovcima "Rijeka koja odbija da teče" scenarista Gordana Nuhanovića i u režiji Marka Stanića.

S obzirom da je ova godina utemeljiteljska za ovaj festival, izostat će dodjela nagrada. Proglasit će se najbolji film, a izabrat će ga 23 učenika vinkovačke Gimnazije koji će pogledati sve filmove.

Od iduće godine, Festival će dodjeljivati po dvije nagrade za najboljeg glumca, odnosno glumicu po uzoru na Festival glumca koji je također utemeljen u Vinkovcima i održava se već 24 godine, a nagrada će se zvati Vinkovački Orion.



Otvoreni 38. Zagrebački književni razgovori


ZAGREB - Ovogodišnji 38. Zagrebački književni razgovori (ZKR) s temom "Hrvatska književnost u europskom kontekstu" otvoreni su u četvrtak navečer u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.
 
Zagrebačke književne razgovore, koji se održavaju od 5. do 8. listopada,  otvorio je predsjednik DHK Đuro Vidmarović, koji je istaknuo kako hrvatska književnost od svojih početaka sudjeluje u svim europskim književnim procesima.

Književnost je čuvala etničku samobitnost u hrvatskom jeziku, rekao je Vidmarović dodavši kako kroz ZKR sagledavamo sebe od početaka u europskom kontekstu.

U okviru središnje teme razmatrat će se dijakronijski i kontekstualni aspekti formiranja i procvata hrvatske književnosti od srednjega vijeka do danas; hrvatski jezik i hrvatske knjige na europskim školama, učilištima, u knjižnicama i nakladama nekoć i danas; prepoznavanje istaknutih autora i kritička recepcija djelā te tematskih i oblikovno-stilskih posebnosti hrvatske umjetničke književnosti tijekom 20. i na početku 21. stoljeća.

Sudionici ovogodišnjih razgovora dolaze iz Njemačke, Francuske, Norveške, Španjolske, Poljske, Mađarske, Bosne i Hercegovine te Hrvatske.

Među njima su Nella Arambašin (Francuska), Almir Bašović (BiH), Maciej Czerwiński i Magdalena Dyras (Poljska), Elisabeth von Erdmann i Tihomir Glowatzky (Njemačka), Francisco Javier Juez Gálvez (Španjolska), Csaba G. Kiss (Mađarska), Zrinka Kovačević (Hrvatska), Goran Krnić (Njemačka), Mladen Machiedo (Hrvatska), Leszek Małczak (Poljska), Svein Mønnesland (Norveška), Sead Ivan Muhamedagić (Hrvatska), Helena Peričić (Hrvatska), Dubravka Sesar (Hrvatska), Lucija Šarčević (Njemačka), Iva Šarić (Francuska) i Ivan Trojan (Hrvatska).

ZKR organizira Društvo hrvatskih književnika.

Tijekom višegodišnje tradicije, a prvi su ZKR organizirani šezdesetih godina prošloga stoljeća, razgovori su ugostili više od 1000 sudionika (književnika, prevoditelja, lingvista, književnih kritičara, kulturologa) koji su održali predavanja na različite teme.



U Splitu otvorena izložba video radova "Granično/Edgy"


SPLIT - U Galeriji umjetnina u Splitu u četvrtak je otvorena izložba video-radova tri autora iz Španjolske, Italije i Finske "Granično/Edgy" čiji je kustos ravnatelj galerije Branko Franceschi.

Carlos Aires, Paolo Canevari i Aurora Reinhard svojim su video-radovima povezali prisvajanje i reinterpretaciju povijesno prepoznatljivih kulturnih predložaka preuzetih iz visoke ili popularne umjetnosti, rekao je Franceschi. Objasnio je kako je riječ o predlošcima koji estetiziraju snagu i značaj spola i spolnosti koji su u izvjesnom povijesnom trenutku predstavljali provokaciju da bi s vremenom postali klasici svog razdoblja ili mainstream zabava.

"Suvremeni umjetnici svojom im reinterpretacijom vraćaju subverzivni naboj i istražuju kurentni status i odnos spolnosti i moći, ideologije i senzualnosti. Ovdje je riječ o radovima koji u sebi imaju vrlo ciljanu i namjernu provokativnost. Ono što ih objedinjuje je da su krenuli od povijesnih predložaka", dodao je Franceschi.
Istaknuo je da video Carlosa Airesa "Sweet Dreams Are Made of This" (2016.) prisvaja čuveni istoimeni hit pop grupe Eurhythmics iz 1983. na čiju muziku u interpretaciji španjolskog sastava muški par u odori specijalnih policijskih snaga pleše tango u raskošnoj baroknoj palači. Tango nekoć ozloglašeni ples robova s argentinskih i urugvajskih plantaža, rekao je, današnja popularna kultura smatra jednim od najerotičnijih, najdramatičnijih, najsofisticiranijih i najelaboriranijih plesnih disciplina. Istospolni plesni par u potpunosti preokreće ustaljenu dinamiku moći heteroseksualnog plesnog para, a emanacija sile i seksualni naboj koji zrače iz opresivnih, crnih uniformi za suzbijanje nereda referiraju se na trajno postojeću opresiju političke moći prema seksualnim i ljudskim slobodama uopće.

Video Paola Canevarija "Kraj svijeta" (2009.) reinterpretira čuvenu sliku "Izvor svijeta" Gustava Courbeta iz 1866., objašnjava Franceschi. Motiv slike međunožje je žene, a slika je do svog javnog predstavljanja u Muzeju d'Orsay u 1995. bila jedna od notornih umjetnina koje je vidjelo vrlo malo ljudi. "Slika i danas izaziva podijeljene reakcije te česte performerske akcije u samom muzeju. Canevarijev video koristi isti kadar i kompoziciju s time da model masturbira s revolverom. Canevarijev model bila je istočnoeuropska seksualna djelatnica, a video se referira na eksploataciju i zlostavljanje žena u suvremenoj civilizaciji na čelu s industrijom seksa čije su djelatnice u njoj izravno ili neizravno prisiljene sudjelovati", izjavio je kustos Franceschi.

Treći video Aurore Reinhard "Julio and Lupita" (2004.) snimka je vodviljske predstave u kojoj muški plesač pleše latinoamerički ples sa ženskom lutkom. Ples s lutkom se temelji na latinoameričkom običaju da napušteni muž izradi lutku u obličju supruge, s njom otpleše posljednji ples, nakon čega je spali. Franceschi objašnjava kako groteska plesa s lutkom govori o poraznom stanju otuđenosti i usamljenosti koji u suvremenoj civilizaciji obilježavaju emotivni i seksualni život pojedinca, kao i izvjesni simbolički ostatak srednjovjekovne inklinacije da se emancipirane žene smatraju i kažnjavaju kao vještice.
Izložba će ostati otvorena do 29. listopada.



Zagrebački salon posvećen primijenjenoj umjetnosti otvoren u Muzeju Mimara


ZAGREB - Zagrebački salon, čije se 52. izdanje održava na nekoliko zagrebačkih lokacija na temu "(Ne)primjenjivost primijenjene umjetnosti", otvoren je u četvrtak u Muzeju Mimara.

Skoro stotinu izloženih djela ostvareno je u raznim medijima, od grafičkoga dizajna, instalacija, produkt-dizajna, multimedije do kostimografije, nakita do različitih graničnih likovnih i vizualnih disciplina.

Uz glavnu tematsku izložbu u Muzeju Mimara održavaju se dva prateća događanja - izložba projekata i ideja za revitalizaciju kompleksa dvorca Jakovlje te "ZS laboratorij" s djelima koja kontekstualiziraju primjenjivost primijenjenih umjetnosti, a u okviru kojega će se održati modna događanja, performansi, predavanja.

Ivana Bakal, ravnateljica Salona rekla je na otvorenju kako se na natječaj prijavilo se 111 autora i autorskih grupa s dvjestotinjak radova, a sedmeročlani žiri je odabrao 70 autora i autorskih grupa s 96 ostvarenja različitih likovnih disciplina, medija i poetskih izričaja.

Najavila je da će se, osim u "Mimari", Salon održavati u Muzeju za umjetnost i obrt, Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna, Dvorani Akademije dramskih umjetnosti u Frankopanskoj ulici, Galeriji ULUPUH te javnim prostorima - ispred Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, na Cvjetnome trgu i kod dvorca Jakovlje.

Salon, koji se odavno afirmirao kao važna nacionalna izložba suvremenog stvaralaštva na području vizualnih umjetnosti, dizajna i arhitekture, ove će godine pokušati odgovoriti na pitanje snižava li primjenjivost umjetničku komponentu primijenjene umjetnosti.

"Unatoč tome što je 20. stoljeće poništilo podjelu na visoku i nisku umjetnost i što znamo povijest Bauhausa, i dalje postoje vrijednosne podjele",ustvrdio je Nikola Albaneže, kustos i autor koncepta koji je osmislio središnju temu izložbe.

"Rad na ovoj izložbi mi je pokazao da su te granice dobrodošle kao poticaj umjetnicima da ih prelaze, no u žiriju smo se složili da je kvaliteta najvažniji vrijednosni kriterij za odabir radova", dodao je.

Ravnateljica Muzeja Mimara Lada Ratković-Bukovčan napomenula je kako izloženi radovi, objedinjeni središnjom temom, vode posjetitelje rukavcima svakodnevlja i svjedoče o dosezima suvremene vizualne umjetnosti.

"Salon uvijek iznova daje jasan podsjetnik na množinu mogućnosti, motiviranost umjetnika i poticajnost okružja", rekla je.

Salon, kojeg organizira Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH), zatvara se 28. listopada dodjelom nagrada najboljim radovima, promocijom kataloga i nastupom mezzospopranistice Dubravke Šeparović Mušović.



Izložba umjetničkih djela Vjenceslava Richtera od utorka u MSU-u


ZAGREB - Retrospektivna izložba umjetničkih djela Vjenceslava Richtera "Buntovnik s vizijom" otvara se u utorak, 10. listopada u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu, najavila je u četvrtak na konferenciji za novinare ravnateljica tog muzeja Snježana Pintarić.

Richter je jedna od ključnih osoba hrvatske umjetničke scene druge polovice 20. stoljeća. Njegovo arhitektonsko i umjetničko stvaralaštvo zauzima i važno mjesto u europskoj povijesti umjetnosti, ocijenila je Pintarić, dodajući kako je Richter bio jedan od osnivača grupe EXAT 51 te aktivan sudionik međunarodnog pokreta Novih tendencija.

 On je, istaknula je, autor mnogih arhitektonskih projekata javne i stambene namjene i idejnih rješenja u području urbanizma te autor teorijskih tekstova o sinteznim pristupima u arhitekturi, urbanizmu i likovnosti.

 Kustosica izložbe Vesna Meštrić napomenula je kako su polazna točka izložbe sinteza i sintezni pristup, koji su utkani u svaki segment Richterova stvaralaštva i teorijskog promišljanja te eksperimentalno-istraživačkog djelovanja.
 
 Najavila je kako će na izložbi biti istaknuti ključni projekti nastali u drugoj polovici 20. stoljeća kao što su: jugoslavenski paviljoni u Bruxellesu, Torinu i Milanu, projekti muzejskih zgrada kao što je Muzej za prostorne eksponate, Muzej evolucije u Krapini, Muzej revolucije u Beogradu i Arheološki muzeju u Aleppu.
 Richter je, podsjetila je, autor projekata Vile Zagorje i tvornice Saponije u Osijeku, a jedno od ključnih ostvarenja sredinom šezdesetih, ocijenila je Meštrić, bio je vizionarski arhitektonsko-urbanistički projekt Sinturbanizam u kojem je ostvaren dijalog arhitekture i likovnosti.

Po riječima kustosice izložbe, čvrsta povezanost arhitekture i likovnosti bit će prikazana kroz cikluse radova sistemske skulpture, slikarstva i grafike u kojima je Richter istraživao mogućnosti sinteze, eksperimentirajući u različitim umjetničkim medijima i daljnji razvoj te ideje u ciklusima spontanoga, semi-spontanoga, slobodnoga i gravitacijskog crteža te grafika.
 
 Istaknula je kako će izdvojeni segment izložbe biti posvećen njegovoj ulozi u području primijenjenih umjetnosti, dizajna i kazališne scenografije kroz pregled najvažnijih ostvarenja.

Povjesničar umjetnosti Zvonko Maković podsjetio je kako je Richter bio jedan od autora Manifesta grupe EXAT 51, veliki kritičar i istraživač, uvijek aktivan sudionik u kulturnome i znanstvenom životu, čija su istraživanja bila usmjerena prema stvaranju humanijega svijeta.

Ocijenio je kako je Richter bio čvrsto uklopljen u politički i društveni sustav. "Vrlo često govori o samoupravljanju, socijalističkom sustavu", rekao je, dodajući kako se umjetnički izražavao kroz sustav koji je stvarao.  Smatra kako ga je krasila "duboka vjera u vlastito djelo i političke teze koje je zastupao".
 
Po Makovićevim riječima, Richter je "važan korektiv u sadašnjemu bezličnom sustavu u kojemu živimo".
 
Autorica jednog od tekstova u katalogu Karin Šerman istaknula je kako izložba pruža integralni i inkluzivni pogled u količinu Richterova holističkoga stvaranja.
 
Ocijenila je kako je apstrakcija središnja tema njegova umjetničkoga stvaralaštva.

Na izložbi će biti prikazano više od 200 radova, maketa i nacrta najvažnijih arhitektonskih projekata, skulptura, crteža, grafika i slika koji su posuđeni iz dvadesetak institucija, muzeja, arhiva i privatnih kolekcija.

Izložba se održava u godini u kojoj se obilježava 100. godišnjica rođenja Vjenceslava Richtera pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.

Za posjetitelje bit će otvorena do 10. prosinca.

 

Otvorena izložba crteža Huga Conrada von Hötzendorfa


ZAGREB - Izložba Crteži Huga Conrada von Hötzendorfa iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) otvorena je u četvrtak u Grafičkoj zbirci NSK u Zagrebu.

Autorica izložbe Vesna Vlašić Jurić ocijenila je kako je pojavom Huga Conrada von Hötzendorfa na osječkoj kulturnoj i umjetničkoj pozornici tridesetih godina 19. stoljeća likovno stvaralaštvo uzdignuto na višu i kvalitetniju razinu.

Istaknula je kako je o rođenju, djetinjstvu i mladenačkoj dobi Huga Conrada von Hötzendorfa malo je poznatih i pouzdanih podataka. "Dvoji se čak i o godini te mjestu njegova rođenja", rekla je dodavši kako može utvrditi da je prva podučavanja o crtanju stekao od svojega oca.

Naglasila je kako mu se život i rad mogu djelomično pratiti preko sačuvanih radova. "Najraniji sačuvani crteži, koji svjedoče o njegovim interesima i likovnome senzibilitetu s putovanja Srijemom", napomenula je podsjetivši kako su nastali u razdoblju od 1828. do 1829. godine.

Istaknula je kako njegov crtački senzibilitet privlače motivi iz mjesta i okolice kojima putuje te dodala kako te to vidljivo i na izloženim crtežima iz fonda Grafičke zbirke NSK.

Vođenje Gradske crtačke škole u Osijeku, napomenula je, preuzima u siječnju 1841. i tu dužnost obnaša tijekom svojega života. Uz to je 1867. godine otvorio je privatnu crtačku školu, rekla je i ustvrdila kako je Hugo Conrad von Hötzendorf bio vrstan pedagog i istaknuti slikar. To je, smatra autorica izložbe, pridonijelo visokoj stručnoj razini škole kojom su prošli mnogi učenici, među kojima su bili i Adolf Waldinger i Iso Kršnjavi.

Napomenula je i kako Grafička zbirka NSK u svojem fondu posjeduje 22 crteža olovkom i deset akvarela, od kojih su 21 crtež i akvareli kupljeni 1920. od Ise Kršnjavoga, što su prvi radovi upisani u dnevnik Zbirke.

Crtež "Hrastova šuma" kupljen je naknadno, napomenula je podsjetivši kako od deset akvarela, šest prikazuje motive krajolika, a ostali figuralne motive.

Naglasila je kako su crteži iz fonda Zbirke nastali u razdoblju nakon povratka sa školovanja u Beču te bi po motivima, smatra, mogli biti razvrstani u dvije skupine.

U prvoj su skupini crteži manjih i većih oblika, na kojima se nalazi više manjih skica ljudi, konja te drveća, rekla je Vlašić Jurić dodavši kako je posebno zanimanje usmjereno je na prikazivanje anatomije tijela konja.

Po riječima Vlašić Jurić drugu skupinu čine crteži s motivima krajolika. "To su crteži slavonskih predjela, ali i oni koji prikazuju i neke druge dijelove Hrvatske, Slovenije i Austrije kojima je Hötzendorf putovao", napomenula je dodavši kako se odlike i kvalitete Hötzendorfova stila očituju i u ovoj seriji crteža.

Uz pomalo mirno, ali sjetno ozračje, napomenula je, Hötzendorf vodi livadama okruženima planinama i brdima na padinama na kojima se nalaze ostatci starih utvrda i gradina.  "Ona nas vodi starim slavonskim šumama, uz stare drvene kolibe naslonjene na oronula stabla ili pokraj drvenih ograda koje dijele pašnjake te pokazuje izvor neke veće rijeke ili cestu koja se probija dalekim predjelima", istaknula je Vlašić Jurić.

Izložba se u čitaonici Grafičke zbirke NSK može pogledati do 20. listopada.


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLIVOSTI)

Bon Jovi, Radiohead, Depeche Mode nominirani za kuću slavnih Rock & Roll


LOS ANGELES - Američki bend Bon Jovi te britanski Radiohead i Depeche Mode na popisu su 19 izvođača nominiranih za ulazak u  Kuću slavnih Rock and Roll za 2018. godinu.

Među nominiranima su Kate Bush, Dire Straits, Eurythmics, LL Cool J, Moody Blues te džez pjevačica Nina Simone koja je umrla 2003. godine.

Fanovi mogu glasati za svoje favorite na mrežnoj stranici RockHall.com. Pet izvođača s popisa koje odabere publika ulaze u takozvanu kategoriju "fans' ballot", a onda se kombinira s izborom glasačkog vijeća u kojemu je više od 900 izvođača, povjesničara glazbe i predstavnika glazbene industrije.

Konačan popis bit će objavljen u prosincu, a  svečani prijem u klub održat će se 14. travnja u Clevelandu u Ohiju gdje se nalazi Rock and Roll Hall of Fame.

Izvođači koji su ostvarili velik utjecaj na razvoj i očuvanje rock and rolla stječu pravo biti izabrani u taj ugledan klub 25 godina nakon objave prve snimke.

U travnju 2016., u kuću slavnih Rock and Roll ušli su folk pjevačica Joan Baez,  skupina grunge rocka Pearl Jam, zatim ELO, Yes, Journey i pokojni reper Tupac Shakur.



I umjereno uživanje alkohola moglo bi povećati rizik raka


LONDON - Čak i malena čaša vina na dan može povećati rizik raka usne šupljine i grla, jednjaka i dojke u žena, upozorava odbor britanske vlade oslanjajući se na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije te istraživanja, piše britanski list Guardian.

U članku što ga je prošli tjedan objavio Drug and Alcohol Review autori navode da proizvođači alkohola istraživanjima koja sami financiraju nastoje poručiti da je jedino konzumiranje alkohola u velikim količinama odgovorno za oboljenje od nekog oblika raka.

Međutim, opasnost da se oboli od nekog oblika karcinoma povezana je čak i s malenim količinama alkohola, navodi se u članku koji sugerira da bi preporučen broj od 14 jedinica pića na tjedan mogao biti previsok.

Čak i manje od 1,5 jedinica pića na dan, a to znači malena čaša vina, može povećati opasnost od razvoja raka usne šupljine, grla, jednjaka i raka u žena, ocjenjuje odbor britanske vlade.

Dobro su poznati učinci uživanja velikih količina alkohola na jetru i gušteraču, ali su manje proučeni učinci na rak dojke i debelog crijeva.

Više od 100 epidemioloških studija pokazalo je povezanost između raka dojke i alkohola, a opasnost se povećava i s manje od jedne čaše vina na dan.

Znanstvenici s Harvarda nisu utvrdili da blago uživanje alkohola znatnije utječe na razvoj raka u muškaraca (osim ako oni ne puše), ali jesu za rak dojke u žena.

Edward L. Giovannucci, profesor nutricionizma i epidemiologije na Školi za javno zdravlje na Harvardu, vodeći autor izvješća, ocjenjuje da je opasnost od razvoja raka skromna.

Poznati su i neki pozitivni učinci povremenog uživanja alkohola, što otežava utvrđivanje stvarne opasnosti po zdravlje. Tako jedno piće na dan smanjuje opasnost od dijabetesa u žena, kaže Giovannucci.

"Prema tome bi ukupan učinak po zdravlje žena mogao biti pozitivan", ocjenjuje on.

"Kad je riječ o raku debelog crijeva, rizik za muškarce i žene nizak je sve dok ne piju više od dva pića na dan", dodaje.

Znanstvenici kažu da valja uzeti u obzir i genske razlike u metaboliziranju alkohola jer one mogu povećati rizik od raka.

Etanol u alkoholnim pićima razlaže se u acetaldehid, koji je otrovan za stanice i oštećuje DNA i proteine. Neki ljudi imaju genske varijacije koje se manje uspješno rješavaju acetladehida i zato bi u njih rizik od raka jednjaka mogao biti veći.

Giovannucci zaključuje da on ne bi preporučio pijenje alkohola za poboljšanje zdravlja.

"Ali ako pijete čašu ili dvije na dan u sklopu vaše zdrave prehrane, a usto ne pušite, vjerujem da je opasnost od raka malena",

"Osobama koje su u obitelji imale slučajeve raka dojke i debelog crijeva, preporučio bih da ne piju uopće ili da ne piju više od jedne čaše na dan".



Razgovor sa samim sobom zdrav je i koristan, kažu stručnjaci


ZAGREB - Ako volite razgovarati sami sa sobom, ne morate se bojati da ste skrenuli, kažu stručnjaci na portalu Psychology Today i preporučuju takvu tehniku za bolje snalaženje u brojnim situacijama.

Zamislite se da izrađujete policu za knjige, predlaćžu psiholozi te savjetuju "U tome će vam pomoći razgovor sa samim sobom prije svakog pojedinačnog koraka" koji poduzmete.

Razgovor pomaže umu da zanemari distrakcije koje mu odvlače pozornost i da se usredotoči na zadaću koju trenutačno obavlja.

Obraćanje samome sebi pomaže i pri učenju.

Umjesto da samo čita informacije iz knjige ili bilježnice, osoba koja pokušava nešto naučiti bolje će učiniti ako na glas pokušava informacije rezimirati.

Ljudi koji se koriste takvom tehnikom bolje pamte informaciju od onih koji to ne čine, kažu stručnjaci.  



Egzorcistica utržila 3,5 milijuna dolara, ali je zaboravila platiti porez


BOSTON - Samoproglašena psihijatrica zaradila je 3,5 milijuna dolara oslobađajući svoju klijenticu demona koji su je opsjedali, no vrag joj je došapnuo da pokuša izbjeći plaćanje poreza, pa je završila na sudu i proglašena krivom.

Sally Ann Johnson (41) sedam godina liječila je neimenovanu stanovnicu otoka Martha's Vineyard, ljetovališta za bogate i slavne kojoj je bilo više od 70 godina kada je upoznala svoju duhovnu iscjeliteljicu.

Johnson vodi vlastitu psihijatrijsku praksu Psychic Match Inc and Flatiron Psychic, iako nije nikada završila srednju školu što je nije priječilo da sebe prozove  "duhovnom savjetnicom".

Saveznom sudu u Bostonu priznala je da nema diplomu i da je pokušala zaobići platiti porez na zaradu ostvarenu u 'psihijatrijskoj praksi' kao i na darove u novcu koje je primala.

“Iskreno rečeno nisam postupila kako treba", priznala je Johnson, kojoj prijeti do tri godine zatvora.

U više navrata živjela je kod svoje klijentice u Martha’s Vineyardu kako bi je liječila, a da bi umaknula poreznim vlastima služila se drugim imenima. Svoju pacijenticu, čijom se kreditnom karticom također služila, upućivala je da novčane doznake uplaćuje na tri različita bankovna računa.



Japanka umrla nakon 150 uboda divovskih stršljenova


TOKYO –  Osamdesetsedmogodišnja Japanka u invalidskim kolicima umrla je nakon 150 uboda divovskih stršljenova, objavile su lokalne vlasti u petak.

Roj stršljenova spriječio je njegovateljicu da pomogne napadnutoj ženi, a spasiti je nije mogla ni ekipa hitne pomoći jer sa sobom nije imala zaštitnu opremu.

O nesreća koja se zbila 11. rujna lokalne vlasti u gradu Ozu na otoku Shikoku izvijestile su u petak.

Žena je bila prevezena u bolnicu u roku od 50 minuta nakon najezde stršljenova, a idući dan proglašena je mrtvom.

Oko 20 osoba svake godine umire u Japanu zbog napada divovskih stršljenova, objavila je japanska mreža NHK.


Clinton, Obama, Bush otac i sin na koncertu za žrtve uragana


WASHINGTON - Petorica bivših predsjednika Sjedinjenih Država pridružit će se krajem listopada glazbenicima na dobrotvornom koncertu u Teksasu za žrtve uragana koji su zadnjih tjedana pogodili Sjedinjene Države.

Jimmy Carter, George H.W. Bush, Bill Clinton, George W. Bush i Barack Obama okupit će se 21. listopada u Reed Areni između Houstona i Austina u Teksasu.

Među izvođačima su Gatlin Brother, Lyle Lovett, Sam Moore i Yolanda Adams.

U priopćenju kojom najavljuje sudjelovanje na dobrotvornom koncertu George W. Bush zahvalio je svim izvođačima "što su ponudili svoje vrijeme i talent kako bi pomogli u obnovi Teksasa, Floride i Kariba" pohraranih uraganima.

Sav prihod koncerta uplatit će se u fond koji su prošli mjesec otvorila trojica demokratskih i dvojica republikanskih predsjednika, a zajedno su u Bijeloj kući proveli 32 godine.



Sekvenciranje genoma neandertalke iz Vindije nije pokazalo tragove incesta


MIAMI - Cjelovita genetska analiza skeleta neandertalke  pronađene na nalazištu Vindija kod Varaždina ne pokazuje tragove incesta u njezinih predaka, za razliku od druge neandertalke koja potječe iz Altaja u Sibiru, objavili su znanstvenici.

Riječ je o drugom cjelovitom mapiranju genoma na skeletu nekog neandertalca, a rezultati su objavljeni u četvrtak.  

Uzorak su bili ostaci žene koja je živjela prije 52.000 godina na području današnje Hrvatske. Rezultati njihova istraživanja, objavljeni u časopisu Science, omogućuju bolje poznavanje naših predaka.

Znanstvenici su tako otkrili da je 16 genskih varijanta s neandertalaca preneseno na modernog čovjeka.

Sekvenciranje je također potvrdilo da su neandertalci živjeli u malenim izoliranim zajednicama i da su se miješali s originalnim pripadnicima Homo Sapiensa koji su se selili iz Afrike prema sjeveru.

Jedini genom velike kvalitete koji je do sada bio  proučen je genom neandertalke koja je živjela prije 122.000 godina u planinama  Altaja u Sibiru. Njezini su geni pokazali da su joj roditelji iz iste obitelji. Možda su bili polubrat i polusestra, a  možda nećak ili nećakinja, smatraju znanstvenici.

Neandertalci iz Altaja živjeli su u malenim skupinama, u užoj obitelji i njihovi su roditelji bili članovi iste porodice. Mnogi su vjerovali da je to bila redovita praksa u neandertalaca", kaže  Marcia de Ponce de Léon, profesorica na odsjeku antroplogije Sveučilišta u Zuerichu.

"Međutim, ova studija pokazuje da je neandertalac iz Vindije (nalazište kod Varaždina gdje su pronađeni ostaci žene koja je predmet novog mapiranja) živio u daleko otvorenijim skupinama, vjerojatno nalik onima u kakvima su živjeli moderni lovci sakupljači", rekla je profesorica zadovoljna "novim kapitalnim otkrićima".

Neandertalci su izumrli prije otprilike 35.000 godina. Njihov nestanak i dalje je zagonetka, a dosad se vjerovalo da su živjeli u relativno malenim skupinama, od nekih 3000 ljudi.

Dugo se vremena smatralo da su neandertalci bili špiljski ljudi nerazvijena duhovnog života, no danas se zna da su imali svoje kultove, izrađivali ukrasni nakit, skrbili se za starije članove zajednice i da su poznavali primitivne lijekove.  

Voditeljica studije Kay Pruefer istaknula je, osim toga, da je iznenađena time što se čini da su dva primjerka neandertalki tijesno povezana unatoč geografskoj i vremenskoj udaljenosti.

"To pokazuje da je populacija neandertalaca bila malena", zaključila je.



Smanjite simptome osteoartritisa koljena šetnjom i nordijskim hodanjem


BERLIN - Osteoartritis koljena jedna je od najčešćih mišićno-skeletnih tegoba i uglavnom pogađa starije stanovništvo, no to ne znači da oboljeli treba prestati s laganom fizičkom aktivnošću, odnosno kretanjem, podsjećaju njemački specijalisti ortopedi.

Upozoravaju da premalo kretanja kod osoba koje se bore s ovom bolešću može smanjiti proizvodnju fluida oko zglobova, pogoršavajući stanje.

Karakteristični simptomi osteoartritisa su bol, oticanje i smanjena pokretljivost koljena.

Od presudne je važnosti za pozitivan tijek bolesti aktivan život i ni u kojem se slučaju ne predati sjedilačkom načinu život.

Osobe koje boluju od artritisa koljena znaju popustiti pod pritiskom ove bolesti i izbjegavaju stvari koje su nekada radili s lakoćom, pa tako više ne idu u šetnje, ne bave se sportom, a svoje kretanje žele vezati za dom.

Što je pacijent aktivniji bolje će se osjećati i brže hodati, a čak je i malo povećanje aktivnosti povezano s boljim hodanjem.

Unatoč boli i krutosti zglobova to bi trebalo motivirati osobe da se pokrenu, smatraju stručnjaci iz Njemačke udruge ortopeda i ortopedskih kirurga (DGOOC).

Idealno bi, po njihovoj procjeni bilo najmanje dvaput tjedno vježbati između 30 i 40 minuta.

Najbolji oblik vježbe je lagana tjelesna aktivnost tijekom koje se zglobovi pomiču ravnomjerno. Kao primjer navode nordijsko hodanje, vožnju bicikla, akvaerobik ili nordijsko skijanje.

Ne treba zaboraviti ni da je umjerena tjelesna aktivnost dobra za svladavanje umora i depresije.

Sportske aktivnosti koje podrazumijevaju nagle pokrete ili promjenu smjera kretanja treba izbjegavati, preporučuju stručnjaci iz DGOOC-a.










← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus