06:54, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 6. lipnja 2017.

Objavljeno: 06.06.2017 u 01:10
Pregledano 166 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 6. lipnja 2017.

Zagreb, 6. lipnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Lovšin: Rock'n'roll je naša religija


ZAGREB -
Uoči koncerta Pankrta, kojim se 10. lipnja otvara program Ljeto u MSU, začetnik tog slovenskog punk benda Peter Lovšin kaže kako oni i nakon četrdeset godina žive rock'n'roll koji je, ističe, njihova religija.

"Danas, kada se sve više vraća religiji, smatram da je rock'n'roll jedina potrebna religija jer jedina slavi život, dok sve druge slave smrt", rekao je Lovšin u utorak na konferenciji za novinare u Muzeju suvremene umjetnosti.

Po njegovim riječima, pjesme koje su davno pisali i dalje su aktualne, iako se mnogo toga promijenilo. "Stvari su se promijenile, a zapravo ostale iste, sustavi i odnosi u društvu su isti", istaknuo je.

Kaže da je provokacija sastavni dio njihovog stvaranja. "Nama je suočavanje sa stvarnošću provokacija, a provokacija u rocku je dio zabave. Nama je život rad za zabavu", dodao je.

Nastupom na krovu MSU-a Pankrti će u originalnom postavu proslaviti 40. obljetnicu postojanja, ponovno u spoju suvremene umjetnosti i glazbe kako je bilo i na koncertu u Studentskom centru 1977. na otvorenju izložbe dizajnera Mirka Ilića.

"Taj je koncert označio prekretnicu, a zagrebački glazbenici počeli su pjevati da briju bradu i brkove da sliče na Pankrte", rekao je urednik programa Ljeto u MSU Branko Kostelnik. "U fantastičnoj su formi i pokazat će zašto ih se može nazvati balkanskim Rolling Stonesima", dodao je.

Koncertu Pankrta u MSU prethodit će performans Brace Dimitrijevića, jednog od pionira konceptualne umjetnosti u svijetu, koji će za tu prigodu izvesti rad "Kratka povijest umjetnosti u 1200 sekundi", putem kojega će, na inicijativu zagrebačke publike, prepričavati i otkriti do sada nepoznate anegdote iz vlastitog života  vezane uz neke od najrelevantnijih predstavnika svjetske suvremene umjetnosti i pop kulture.

Pankrtima je posvećena i izložba fotografija "N'č se ne premakne" slovenske galerije Photon, niza slovenskih fotografa. Riječ je rijetkim fotografijama tog vremena s obzirom da tada afirmirani fotografi  nisu bili zainteresirani za progresivnu rock scenu, a duh vremena i punk scenu u nastanku snimili su uglavnom amaterski fotografi.

U prijevodu "Kopilad", Pankrti su već prvim koncertom u ljubljanskoj gimnaziji, kada su većinom svirali obrade Sex Pistolsa, Clasha, Dead Boysa i New York Dollsa, dobili epitet 'skandalozni' koji ih je pratio tijekom karijere. Prvi album "Dolgcajt" objavljuju 1980. godine koji uskoro postaje album godine, a nakon pet albuma i deset godina djelovanja, imaju posljednji koncert u Hali Tivoli.

Osim koncerta, performansa i izložbe, posjetitelji će, prije samog koncerta u dvorani Gorgona MSU-a moći pogledati esejistički dokumentarac "Rock My Religion" Dana Grahama (kojemu do 27. kolovoza u MSU traje izložba) te poslušati predavanje Tomislava Brleka "Rock’n’roll = religija / umjetnost".

Film američkog konceptualnog umjetnika Dana Grahama, koji je u svoju umjetničku praksu uključio i glazbu, nastao je osamdesetih "kao osebujni asamblaž glazbe, teksta i filma" o vezi rock i punk glazbe s religijom, odnosno utjecaju religijskih zajednica prvih doseljenika na Novi kontinent na nastanak rock and rolla.

Nakon projekcije teoretičar filma Tomislav Brlek, će održati predavanje o fenomenu rock’n’rolla, s fokusom na Grahamov film.

Iz ciklusa Best of Metropolis u subotu će se prikazati i film "Povratak kući" Mike Kaurismakija, u kojem glavni likovi napuštaju užurban život u gradu Helsinkiju i vraćaju se u malo mjesto svog djetinjstva.



Bend iznenađenja Ljeta u MSU - Vatra

Na konferenciji je objavljeno i tko će 15. srpnja zatvoriti Ljeto u MSU - to je grupa Vatra, čiji je nastup najavio frontmen Ivan Dečak, pozvavši uz nekoliko pjesama sve da dođu na koncert i nakon toga s njima odu na more, gdje će nastupati tijekom ljeta.

Kratki akustični nastup imao je i Detour, koji kažu da im je velika čast što su pozvani na krov MSU-a, gdje će svirati 8. srpnja.

Tjedan dana nakon Pankrta nastupit će riječki "Jonathan" koji će u cijelosti promovirati svoj album "To Love", dok je posljednja subota u lipnju, rezervirana za osječkog repera Kandžiju koji dolazi u pratnji "Golih žena".

Srpanjski dio programa otvara koncert crnogorskog glazbenika Ramba Amadeusa.



Novitet Ljeta u MSU - performansi

Uz koncerte ulaznica za Ljeto u MSU vrijedi za aktualne izložbe u Muzeju i filmove, a od ove godine u program su uključeni i performansi hrvatskih umjetnika, koji će se izvoditi svake večeri prije samog koncerta, na nekoliko lokacija unutar Muzeja.

Kostelnik je rekao kako je program Ljeto u MSU pokrenut kako bi se muzej otvorio prema mladima. "Jako nam je stalo pokazati bliskost suvremene umjetnosti i pop kulture, ono što rade glazbenici koje predstavljamo često je na granici performansa", istaknuo je.

Braco Dimitrijević, čija se retrospektiva upravo održava u MSU, održat će prvi performans, a idućih tjedana će uslijediti mlađa generacija performera, dizajnerice Dora Đurkesac i Karla Paliska prikazat će svoj interaktivni projekt, akciju pod nazivom "In Situ – Invert", u kojoj će pozvati stanovnike novozagrebačkih kvartova da se uključe u proces kolaborativnog stvaranja izložbe. 

Nikolina Komljenović izvest će performans brisanja objekata u prostoru, tematizirajući neposrednost doživljaja i komunikacije bez uplitanja prepoznatljivih komunikacijskih kodova naučenih kroz obrazovni sustav.

U srpanjskom nastavku Antonio Grgić, koji se kratko predstavio performansom na konferenciji za novinare, će čitati poglavlje "Fetiški karakter robe i njegova tajna" iz "Kapitala" Karla Marxa, preispitujući umjetničku, ekonomsku i društvenu vrijednost predmeta iz muzejskih zbirki.

Bojan Koštić će izvesti performans nadahnut starom mezopotamijskom obrednom praksom pročišćavanja prolaskom kroz krug od brašna kroz koji moraju proći svi koji uđu u MSU,  posljednji najavljeni performans u ovogodišnjem programu je "Bičevanje riječima" Nike Rukavine koji upozorava na nereagiranje okoline u slučajevima verbalnog i fizičkog zlostavljanja žena.



Dio programa i filmske projekcije u Metropolisu

Uz Kaurismakijev "Povratak kući"; program "Best of Metropolis" donosi još jednu skandinavsku humornu dramu, švedski film "Raj na zemlji" Kaya Pollaka.

Na programu je i britanska humorna ljubavna drama "Ljubav i prijateljstvo" Whita Stillmana, hrvatski ljubavni omnibus "Zbog tebe" Anđela Jurkasa, francuska drama "Sve što dolazi" Mie Hansen-Love te, na kraju programa, francuski film "Elle" Paula Verhoevena.

Ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić rekla je kako je Ljeto u MSU jedan od najljepših događaja u muzeju. "Ljetna sezona sa sobom nosi jako puno pozitivnih emocija i dok je muzej ljeti bio samo za turiste, sada privlači građane Zagreba, a dolaze nam i iz susjednih zemalja", napomenula je.

Zbog sigurnosnih razloga na krovu, broj ulaznica je ograničen, a u slučaju kiše koncerti će se održati na platou MSU-a, kod tobogana.

 

Ministarstvo kulture osiguralo dva milijuna kuna za programe poduzetništva u nakladništvu i knjižarstvu


ZAGREB -
Ministarstvo kulture uputilo je javni poziv za predlaganje pograma poduzetništva u kulturi za područje nakladništva i knjižarstva u 2017. za koje je u proračunu to ministarstvo osiguralo dva milijuna kuna, bit će otvoren 20 dana, a pravo prijave imaju sve fizičke i pravne osobe registrirane za obavljanje književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti

Predmet javnoga poziva dodjela je bespovratnih sredstava Ministarstva kulture za programe poduzetništva u kulturi za područje nakladništva i knjižarstva u 2017., a bespovratna sredstva odobravaju se kao potpore male vrijednosti, objavilo je u utorak Ministarstvo kulture na svojim mrežnim stranicama.

Navodi se da će se, na području književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti, među ostalim, podupirati otvaranje i opremanje knjižara (dio troškova kupovine ili najma prostora, dio režijskih troškova najviše do 12 mjeseci, uređenje prostora, nabavljanje polica i drugog namještaja, nabavljanje informatičke opreme, unaprjeđenje knjižarske djelatnosti (redizajn postojećih prostora i modela poslovanja uključujući promidžbu, dovođenje novih kupaca i sl.)

Ministarstvo kulture podupirat će i zapošljavanje te samozapošljavanje u okviru knjižarske djelatnosti (sufinanciranje 50 posto troškova bruto plaće novozaposlene osobe, ne više od 5000 kuna mjesečno po osobi, najviše do 12 mjeseci (broj zaposlenih prema izvješću mora biti veći od prijavljenoga stanja na JOPPD obrascu).

Javni poziv upućen je i za zapošljavanje novih suradnika u književno-nakladničkoj djelatnosti po istim kriterijima navedenim i za zapošljavanje te samozapošljavanje. Ministarstvo će poduprijeti i promidžbene akcije - sajamska i festivalska događanja kojima se potiče prodaja i razmjena knjiga te čitanje, kao i programe kojima se povećava prisutnost knjige u medijima,s naglaskom na novim medijima te niz drugih aktivnosti, među kojima i razvoj novih kanala distribucije i prodaje knjiga.



Osigurano dva milijuna kuna, najniža potpora 50.000, a najviša 250.000 kuna

Za provedbu spomenutih aktivnosti u proračunu Ministarstva kulture osigurano je dva milijuna kuna, potpore se odobravaju u visini do 85 posto prihvatljivih troškova predloženoga projekta, najniža pojedinačna potpora iznosit će 50 tisuća kuna, a najviša 250 tisuća.

Navodi se da prijava na javni poziv treba sadržavati prijavnicu i sljedeću dokumentaciju: preslik obavijesti o razvrstavanju po granama djelatnosti Državnog zavoda za statistiku (prema NKD-u 2007.), popunjenu, potpisanu i ovjerenu izjavu o korištenim potporama male vrijednosti koju su obvezni potpisati i ovjeriti i podnositelji koji dosad nisu koristili potpore male vrijednosti.

Također, prijava treba sadržavati i preslik rješenja o upisu u sudski registar ili izvadak iz sudskog registra, odnosno ako ima više osnivača, društveni ugovor iz kojega je vidljiva struktura vlasništva, preslik kompletnoga Godišnjeg financijskog izvješća (GFI) za poslovnu godinu 2016. koje je potvrdila FINA, potvrdu Porezne uprave o nepostojanju duga prema državi (ne stariju od 30 dana od dana objave javnog poziva), a ako je odobrena obročna otplata duga rješenjem Porezne uprave o obročnoj otplati, potrebno je dostaviti i preslik rješenja.

U prijavi treba biti i izjava o nepostojanju duga prema zaposlenicima, preslik Obrasca JOPPD (strana A i B) i potvrda o zaprimanju za svibanj ove godine, preslik obrtnice (ako je zajednički obrt, treba dostaviti i preslik ugovora o ortaštvu iz kojeg je vidljiva struktura vlasništva) i neslužbeni izvod iz Obrtnog registra (samo ako je prijavitelj obrt), preslik cjelovite prijave poreza na dohodak za prošlu godinu, predugovore ili odluku za namjenu zapošljavanja, ponude/predračuni i razrađeni troškovnici za mjere za koje se traže sredstva potpore najranije od 1. lipnja 2017.

Prijava treba sadržavati i detaljan opis programa za koji se sredstva traže - područje, tema, struktura, terminski plan realizacije i financiranja, suradnici s osnovnim referencijama i sl., kao i razlog i obrazloženje traženja bespovratne potpore s opisom dosadašnje djelatnosti (obavezno na mrežnim stranicama prijavitelja objaviti programski i strateški plan rada i razvoja za sljedeće tri godine).

Ispisane prijavnice sa svom traženom dokumentacijom, uz naznaku "Poduzetništvo u kulturi za područje nakladništva i knjižarstva - prijava“, mogu se poslati poštom ili osobno predati u uredovno vrijeme u pisarnici Ministarstva kulture, Zagreb, Runjaninova 2.

Ističe se kako se neće razmatrati zahtjevi koji nisu dostavljeni na ispunjenim prijavnicama, s traženom dokumentacijom i u navedenome roku, kao i oni koji ne udovoljavaju formalnim uvjetima javnog poziva. Sve potpune i u roku zaprimljene zahtjeve razmatrat će posebno Povjerenstvo, a odluku o odabiru i dodjeli sredstava donosi ministrica kulture na temelju prijedloga Povjerenstva.

Informacije o zaprimljenim zahtjevima (popis korisnika s iznosom i namjenom dodijeljenih sredstava te pregled odbijenih zahtjeva) objavit će se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture www.min-kulture.hr.

Korisnici su dužni dodijeljena bespovratna sredstva utrošiti prema ugovorenim namjenama te u ugovorom utvrđenome roku dostaviti Ministarstvu kulture izvješće o korištenju sredstava s pripadajućom dokumentacijom, a Ministarstvo kulture zadržava pravo praćenja realizacije i kontrole namjenskoga korištenja dodijeljenih sredstava, stoji zaključno u obavijesti o javnom pozivu.



Na 57. međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku više od 140 programa


ZAGREB -
Ovogodišnji 57. međunarodni dječji festival, na kojem nastupaju sa 140 programa izvođači iz Hrvatske i svijeta održava se u Šibeniku od 17. lipnja do 1. srpnja, najavila je u utorak na konferenciji za novinare u Zagrebu ravnateljica Festivala Maja  Trlaja.

 Trlaja je podsjetila kako će na festivalu uz hrvatske izvođače nastupiti izvođači iz Singapura, Rusije, Litve, Italije i Španjolske te ostalih tridesetak zemalja.
 
Po riječima redateljice Nine Kleflin njezinu predstavu "Buratino" izvest će HNK Šibenik na svečanom otvaranju festivala. U predstavi je riječ o hrabrom dječaku koji posjeduje ključ grada, rekla je dodavši kako držanjem ključa zapravo držimo sami sreću u svojim rukama.

Suradnica za literarni program festivala Maja Zrnčić najavila je održavanje šest literarnih radionica, posvećene su između ostaloga i internetu i novinarstvu te odnosu priča i boja.

Po riječima suradnice za likovni program Ive Koerbler, priređen je i cijeli niz likovnih događaja, a plakat ovogodišnjega festivala izradio je slikar Munir Vejzović.
 
Voditelj filmskoga programa Željko Šturlić najavio je održavanje filmskih projekcija na Gorici te istaknuo kako će uz hrvatske dječje filmove Anku i Uzbunu na zelen vrhu biti prikazan i cijeli niz suvremenih svjetskih fimova s naglaskom na američku kinematografiju.

Na konferenciji je istaknuto kako je 57. put Šibenik postaje središte jednog paralelnog svemira i svemira u kojem su mrlje od sladoleda dobrodošle, u kojem se može hodati četveronoške, u kojem se može i puzati po trgovima, u kojem se može dovikivati glumcima, penjati na pozornicu, okrenuti joj leđa, spavati, plakati, smijati se na tribinama, sve shvaćati ili ništa ne razumjeti…

Može vam tamo, kako je rečeno, biti dosadno i ludo zabavno, kako god tih dana odlučite, a da vam pritom nitko ne može reći da niste u pravu. Morate naime biti dijete i tada ste kralj u dvotjednom dječjem svemiru u Šibeniku, svemiru kroz koji su u zadnjih pola stoljeća prolazili svi mali šibenski kraljevi.

Šibenskim će se ulicama sudarati glumci, redatelji, ulični zabavljači, scenografi, novinari, kostimografi, scenski radnici, glazbenici i publika. Grad postaje pozornica, ulicama teče kreativnost, a trgovi su točke susreta.
 
Priča kreće s Ljetne pozornice, između Katedrale i Vijećnice.

Festival se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović.



DHF: festival odaje počast Jagodi Kaloper


ZAGREB -
Dani hrvatskog filma u svom će ovogodišnjem izdanju, koje se održava od 16. do 20. lipnja, odati počast hrvatskoj glumici i umjetnici Jagodi Kaloper - u kinu Tuškanac postavit će se izložba fotografija i prikazivati filmova koji će podsjetiti na njezin glumački opus.

Na dan njezina rođenja, 19. lipnja, u predvorju kina izložit će se fotografski portreti te "dive i ikone jugoslavenskog modernističkog filma", dok će se u velikoj dvorani prikazati dva filma – prvi u kojem je nastupila (epizoda iz omnibusa "Ključ") te prvi i posljednji koji je režirala ("Iza ogledala").

Jagoda Kaloper (Zagreb, 1947.- Beč, 2016.) prvu je filmsku ulogu ostvarila u prvoj epizodi omnibusa "Ključ"  iz 1965. godine, urbanoj priči Vanče Kljakovića o stidljivoj noćnoj avanturi dvoje mladih.

"Nova filmska pojava urbana izgleda i francuskoga šarma, uz jednako mladog Božidara Bobana, jednostavno je dominirala slikom. Naturščica s diplomom akademske slikarice replike je izgovarala prirodno, s urbanom diskrecijom i melodijom, onako kako je to činila i u svakodnevnom životu", ističe se u najavi Dana hrvatskog filma.

Potom je glumila u filmu Vatroslav Mimica, "Ponedjeljak ili utorak" (1966.),te suradnje s Brankom Ivandom ("Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata", 1968.), Rajkom Grlićem ("Kud puklo da puklo", 1974., "Samo jednom se ljubi", 1981.), Miroslavom Mikuljanom, Karoljem Vičekom, Borom Draškovićem te kasnije s Goranom Rušinovićem, Tomislavom Radićem, Silvijem Petranovićem, Željkom Senečićem.

Osim u filmu "Kuća" Bogdana Žižića iz 1975., koja joj je donijela Zlatnu arenu, proslavila se filmom "Lisice" (1969.) Krste Papića, u ulozi seoske mladenke, te malo kasnije  "WR: misterije organizma" (1971.) Dušana Makavejeva, gdje se pojavila u sasvim drugačijoj ulozi, emancipirane pobornice seksualne revolucije.

"Odigravši te dvije radikalno različite uloge, Jagoda Kaloper pokazala je da na filmu može utjelovljavati žene različita habitusa", stoji u najavi.

Intenzivno razdoblje svoje filmske karijere završava već početkom osamdesetih, a filmu se sporadično počela vraćati u epizodnim ili cameo-rolama tek kasnih devedesetih kada ju angažira Rušinović u svom prvijencu "Mondo Bobo" (1997).

Kaloper je paralelno njegovala svoj likovni dar, promišljajući s vremenske distance o svojoj prerano ugašenoj glumačkoj karijeri i tipovima žena koje je odigrala.
S vremenom je počela režirati - pet godina prije smrti napravila je film "Iza ogledala", autoportretni kolaž i svojevrsni filmski testament.

Natjecateljski program 26. izdanja Dana hrvatskog filma donosi 68 u kategorijama animiranog, igranog, dokumentarnog, eksperimentalnog i namjenskog filma.

Uz glavni natjecateljski program, održat će se niz popratnih programa, retrospektive filmova iz hrvatske baštine i susjednih zemalja, predavanje, tribine, izložbe, radionice.

Festival će se održati na Ljetnoj pozornici Tuškanac, u Centru za kulturu Trešnjevka, Parku Stara Trešnjevka i na Akademiji dramske umjetnosti u Frankopanskoj ulici.

 

Animafest: Otvorena izložba interaktivnih stripova u Galeriji ULUPUH


ZAGREB -
"Stripovi u pokretu - počeci", prva izložba posvećena u cijelosti interaktivnim stripovima, otvorena je u utorak u okviru Animafesta sa šest odabranih radova koji se čitaju na tabletima, dok je u odvojenom prostoru te zagrebačke galerije predstavljen filmski set za "Ježevu kuću" Eve Cvijanović.

Izložba se nadovezuje na tematski program ovogodišnjeg Animafesta posvećen vezama i razlikama stripa i animacije. Predstavljeni su radovi s putujuće izložbe "Motion Comics - The Beginnings"  koja promiče protagoniste već velike tzv. motion comic scene, digitalne umjetničke forme koja povezuje strip, ilustraciju, animaciju, zvuk, interakciju i video-igre.

"Danas se u svijetu stripa događa puno zanimljivih stvari, uz pomoć nove tehnologije istražuje se jezik stripa i promišlja kako će dalje izgledati njihov razvoj", rekao je Remco Vlaanderen, koji je uz Janu Jakoubek kustos izložbe.

Objasnio je kako je projekt krenuo na Fumettu, međunarodnom festivalu stripa u Luzernu u Švicarskoj, koji je protekle dvije godine posvećen stvaralaštvu tog novog kreativnog područja. Nakon tog festivala predstavljen je i u Amsterdamu.

Zagrebačka izložba donosi šest najinovativnijih interaktivnih, animiranih stripova koji pomiču granice medija, a s obzirom na sveprisutnost pametnih telefona i tableta putem kojih sve više ljudi čita stripove.

Stripovi se na izložbi gledaju i čitaju na Samsungovim tabletima - posjetitelji mogu kliknuti, tipkati, slušati i prelijetati kroz radnju i crteže po želji, a uz njih su izloženi radni materijali, ispisane strip table.

Švicarski Transmii Studio izlaže "Memory Catcher", strip za koji se koristi aplikacija koja koordinira pustolovinu, britanski autori Jim Bryson i Adam Jeffcoat predstavljaju strip za mlađe "Niko and the Sword of Light", nastalom prema tradicionalnom zapletu o naizgled bespomoćnom pojedincu koji spašava cvijet, a skupina autora Filmtanka iz Njemačke "Netwars - The Butterfly Attack " interaktivni grafički roman o modernom ratovanju.

Američko-indijska serija stripova "Priya's Shakti", čiji su autori Ram Devineni, Dan Goldman i Paromita Vohra nastala je kako bi mlade poučila o rodnom seksualnom nasilju i rodnoj ravnopravnosti. Projekt je doživio veliki uspjeh, s više od 500 reportaža diljem svijeta i skoro 500 tisuća digitalnih preuzimanja.

Iz Francuske dolazi "Phallaina" (Small Bang, Mariette Ren), priča o djevojčici koja pati od halucinacija koja se razvija potezom prsta po ekranu tableta ili pametnog telefona, dok  australski "Modern Polaxis" umjetnika Sutu govori o paranoičnom putniku kroz virjeme koji vjeruje da je naša stvarnost petodimenzionalna holografska projekcija.

Dok u te stripove posjetitelji ulaze zahvaljujući digitalnoj tehnologiji na dijelu izložbe nazvanom "Kako se gradila Ježeva kuća" moći će 'uroniti' u šumski svijet poznate priče o Ježurki Ježiću. Uz filmski set sa životinjama iz priče prikazuje se video o procesu rada, kreiranja, gradnje, oblikovanja i animiranja likova, scenografije i pozadine.

"Ta je knjiga toliko posebna meni, a i mnogim drugima, pa će biti zanimljivo proviriti kroz drveće i vidjeti mjesta i likove iz omiljene priče, a ako se posjetiteljima svidi mogu na festivalu pogledati i film", reklal je autorica "Ježeve kuće" Eva Cvijanović.

Riječ je o njezinom trećem animiranom filmu, nastalom prema proslavljenoj poemi Branka Ćopića, koja se smatra vrhuncem dječje književnosti i književne alegorije.
Ćopićevo djelo je adaptirano u stop animaciju filcanih lutaka u suradnji Bonobostudija i jedne od najcjenjenijih svjetskih animacijskih institucija National Film Board of Canada.

Zvjezdani tim koji je radio Ježurku Ježića za nove generacije uključuje i ponajbolje hrvatske stop animatore Thomasa Johnsona, Ivanu Bošnjak i Dinu Karadžić te Darka Rundeka, Kennetha Welsha (Twin Peaks, Aviator), Radu Šerbedžiju i Tima Allena (Kralj lavova, Ljepotica i zvijer, Aladin).

Film se na Animafestu prikazuje ovjenčan s nagradom Berlinalea, a nakon Animafesta nastavlja festivalski put u Annecyju.

Izložba se može razgledati do subote, 10. lipnja, a ulaz je slobodan.

 

Vlada RH i Splitsko-makarska nadbiskupija potpisale ugovor o palači Skočibušić Lukaris


SPLIT -
Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić i ministar državne imovine Goran Marić potpisali su u utorak u Splitu ugovor kojim Vlada Splitsko-makarskoj nadbiskupiji ustupa 23,6 milijuna kuna vrijedan prostor Palače Skočibušić Lukaris na Peristilu u koju bi se do sljedećeg obilježavanja sv. Duje, 7. svibnja trebala smjestiti Riznica splitske katedrale.

Nadbiskup Marin Barišić istaknuo je kako je riječ o "doista povijesnom trenutku za Split" jer će, kako je rekao, "povijest i kultura, blago i umjetnost koji se čuvaju u Riznici splitske katedrale i po raznim podrumima i trezorima biti dostojanstveno, lijepo, moderno i prikladno obrađeni i prezentirani i to najprije našim sugrađanima, a zatim i svim našim gostima kako bi se još bolje upoznali s našom bogatom poviješću i umjetničkim dostignućima".

Kazavši kako ne želi ulaziti u "cijelo desetljeće obećavanja i neispunjavanja obećanja", nadbiskup Barišić zahvalio je premijeru Andreju Plenkoviću, ministru državne imovine Goranu Mariću i ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek koji su uvidjeli "nacionalni značaj stavljanja u funkciju ove zgrade i Riznice koja u nju treba preseliti iz dosadašnjih neprimjerenih prostora".

Ministar Marić izjavio prigodom potpisivanja ugovora kako današnji čin ne smatra samo tehničkim događajem jer je prostor Palače puno više od toga. "Ovaj prostor je slojevitoga sadržaja, on je vrijednosna točka i neka tako ostane i dalje. A ovaj potpis ugovora neka bude dar Splitu i svima nama na čuvanje svijesti i istine o sebi", poručio je Marić.

"Split je sam po sebi kulturološka i identitetska riznica, a ovaj prostor će služiti da se u njemu čuvaju sakralni artefakti i da bude Riznica sakralne umjetnosti. Zato je to povijesni dan ne samo za budućnost Splita nego i njene umjetnosti", rekao je ministar.



Animafest: otvoren četvrti simpozij o suvremenoj animaciji


ZAGREB -
U okviru Animafesta u utorak je otvoreno četvrto izdanje simpozija o suvremenoj animaciji "Animafest Scanner", koji se ove godine bavi promjenjivom ulogom festivala animacije te odnosima između animacije i stripa, psihologije i novih medija.

Simpozij je otvorila ovogodišnja dobitnica Animafestove Nagrade za izniman doprinos proučavanju animacije  Maureen Furniss, s izlaganjem o najvažnijim svjetskim festivalima koje, iako su međusobno različiti,  povezuje jedinstvo cijele zajednice.

"Festivali su puno više od godišnjih događanja, oni su  živuća kultura sama  za sebe, obično počinju kao manja okupljanja, a potom postanu mjesta koja imaju veliki utjecaj za nove autore i buduće organizatore koji će stvarati nove festivale na globalnoj razini", rekla je ta američka autorica, povjesničarka i teoretičarka animiranog filma.

Furniss ističe kako uloga festivala nije samo prepoznati nove vrijednosti nego i potaknuti imaginaciju, ojačati komunikaciju među sudionicima animacijske scene, ali i s lokalnom publikom.

"Neki festivali traju deseteljećima i osnova su za cijelu zajednicu animatora, dok se drugi otvaraju diljem svijeta i pokazuju nove pristupe animaciji", napomenula je.

Za Animafest, kao drugi natjecateljski festival na svijetu, nakon Annecyja, kaže da ima opuštenu atmosferu u kojoj se posebna pozornost daje autorima.

"Animafest se fokusira na autore, a svaki gost se osjeća kao najvažniji umjetnik na svijetu", istaknula je Furniss.

"Festival je uspio zadržati intimnu atmosferu i fokus na nacionalnu produkciju, iako je odavno narastao na globalnu razinu, a zanimljivo je kako je vrlo otvoren, pa mladi autori mogu bez problema upoznati već afirmirane", dodala je.

Furniss je programska direktorica za eksperimentalnu animaciju pri California Institute of Arts, urednica časopisa Animation Journal i autorica knjiga Art in Motion: Animation Aesthetics, The Animation Bible i A New History of Animation.

Sudionici simpozija će u utorak razgovarati o promjeni uloge filmskih festivala te o relaciji između stripa i animiranih filmova, dok će u srijedu tema panela biti animacija u kontekstu psihologije, te  novih medija, virtualne stvarnosti i weba.

Među ostalim, predavači će govoriti o pojavi alternativnih festivala animacije kao alata za društvene promjene, poput kosovskog  Anibara, koji je počeo kao projekt u garaži nekoliko tinejdžera, a danas je događaj od važnosti za zajednicu i grad.

Bit će riječi o različitim pripovjednim i stilskim pristupima u stvaranju stripa i crtića, o porijeklu i evoluciji vulgarnosti yonkoma manga, o adaptaciji Schulzovog stripa "Snoopy" u animirani serijal.

Program festivala od danas u svim kinima

Nakon sinoćnjeg otvorenja program je u utorak počeo u svim kinima, počevši od Studentskog natjecanja u Kinu Europa, među kojima su i radovi, na Animafestu nagrađene praške FAMU - "Sretni kraj" Jana Saske i "Što više znam" Mareka Naprsteka.

Uz Svjetsku panoramu održat će se i retrospektiva dobitnika Nagrade za životno djelo Animafesta Borivoja Dovnikovića – Borde te uz razgovor s tim istaknutim animatorom, ilustratorom, strip crtačem.

Još jedan dobitnik ovogodišnjeg Animafesta, Jean-François Laguionie (ASIFA nagrada) predstavit će svoj novi dugometražni film "Louise na obali" o starici u napuštenom primorskom gradiću.

Veliko natjecanje kratkometražnog filma nastavlja se s filmovima "Manivald# Chintis Lundgren, "Amalimbo" Juana Pabla Libossarta, "Rugoba" Nikite Diakura, " Usred ljeta" Josselina Facona i drugima.

Program u Europi završit će projekcijom kontroverznog kineskog dugometražnog filma "Ugodan dan!" koji je zbog političkih pritisaka uklonjen iz programa Annecyja, tako da je Animafest nakon Berlinalea, prvi A festival na kojem se taj crnohumorni gangsterski neo-noir može vidjeti.

U Kinu Tuškanac održava se Veliko natjecanje kratkometražnog filma te program videospotova "Kino za uši" i Studentskog natjecanja, kao i  projekcija "Mačka Fritza", kultnog filma "samo za odrasle" Ralpha Bakshija prema stripovima velikana američke nezavisne scene Roberta Crumba.

U Kinoteci se nakon dva bloka Natjecanja filmova za djecu prikazuje "Moj život kao tikvica" ostvaren upečatljivom stop animacijom, a slijede Obiteljski program i program Velikog natjecanja dugometražnog filma.

Predstavljanjem američkog nezavisnog kolektiva Late Night Work Club (LNWC), čiji se autori natječu i u Velikom natjecanju kratkometražnog filma, otvara se program u Art Parku, dok će u klubu Vinyl umjetnički ravnatelj Animafesta Daniel Šuljić puštati ploče na 45 okretaja, u povodu isto toliko godina Animafesta.


Tehnički muzej Nikola Tesla organizira radionicu gradnje suhozida


ZAGREB - Tehnički muzej Nikola Tesla održat će radionicu za djecu na kojoj će se sudionici moći upoznati s tradicionalnom vještinom gradnje suhozida, jedinstvene vještine kojom su se težaci služili pri gradnji i tradicionalne tehnike gradnje lomljenim kamenom bez upotrebe vezivnog materijala, priopćio je u utorak organizator.

Gradnja se održava u suradnji s udrugom Dragodid 10. i 11. lipnja u dvorištu Muzeja, od 10 do 13 sati, a sudjelovati mogu djeca od sedam godina.

Umijeće gradnje suhozida široko je rasprostranjeno, a sadrži mnogo dodirnih točaka, kao i bezbroj lokalnih razlika. No, zajedničko je da su oni koji baštine to umijeće slaganjem kamena na kamen oblikovali zajednice i svoje krajolike prilagođavajući ih potrebama obitavanja te uzgoju biljaka i životinja.

"Suhozidom se čovjek kroz povijest borio i još se uvijek bori protiv erozije, poplava, lavina, isušivanja, a usput su u suhozidu i oko njega svoj dom našle brojne sitne biljke i životinje povećavajući bioraznolikost i kompleksnost okoliša", rečeno je.

Tom tradicionalnom tehnikom gradnje lomljenim kamenom bez upotrebe vezivnog materijala težaci su se služili pri gradnji manjih poljskih skloništa kao što su bunja, kažun ili poljarica, ali su i ograđivali obradiva zemljišta.

Istom tehnikom građene su i klačine, vapnenice, japjenice ili japnenice, čiji su zidovi i unutrašnjost morali biti posebno čvrsti kako se ne bi raspali tijekom učestalog paljenja. Stoga su klačinari svrstavani u najbolje majstore suhozida, a vještinu su usvajali odmalena, gradeći jednostavne zidove poput dvostrukog međašnog suhozida, pojašnjava se.

Upravo s tehnikom gradnje dvostrukog međašnog suhozida moći će se upoznati sudionici radionice, a u usvajanju tehnike i izgradnji suhozida pomoći će članovi udruge Dragodid.



Gosti iz Petrograda ponovo oduševili publiku HNK-a Zagreb


ZAGREB - Međunarodno nagrađivani i svjetski proslavljeni baletni i operni umjetnici najvećih petrogradskih kazališnih kuća gostovali su u ponedjeljak u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu, oduševivši zagrebačku publiku nizom odabranih baletnih i glazbenih minijatura iz teatarskih repertoara ruske kulturne prijestolnice.

Gala koncert najavljen kao događaj sezone središnjeg hrvatskog nacionalnog teatra doveo je u Zagreb neke od vodećih ruskih i europskih baletnih i opernih solista, perjanice velikih petrogradskih kazališta, Marijinskog teatra, Akademskog kazališta opere i baleta Mihajlovskij, te Akademskog kazališta opere i baleta Leonid Jakobson.

Program nastao u suradnji zagrebačkoga HNK-a i triju teatara iz grada koji je proglašen najboljim svjetskim kulturnim odredištem u 2016. dio je programa međuinstitucionalne kulturne razmjene, nakon gostovanja u HNK-u Zagreb ruskih baletnih prvaka u listopadu prošle godine, te uzvratnog iznimno uspješnog gostovanja HNK-ove baletne produkcije "Ana Karenjina" u Petrogradu početkom svibnja ove godine.

Reviju zvijezda petrogradskog baleta, opere i mjuzikla otvorili su Ekaterina Osmolkina i Aleksandar Sergejev iz Marijinskog kazališta, koje slovi za jedno od vodećih glazbenih kazališta u Rusiji i svijetu.

Osmolkina i Sergejev, koje je zagrebačka publika imala prilike upoznati na prošlogodišnjem Gala koncertu, zablistali su u minuciozno iskoreografiranoj baletnoj minijaturi iz baleta "Leptir" Jacquesa Offenbacha u koreografiji Marie Taglioni. No, najbolji plesači Marijinskog teatra istinski su publiku HNK-a oduševili na početku drugoga dijela, s adagiom iz baleta "Pepeljuga" Sergeja Prokofjeva u koreografiji Alekseja Ratmanskog.

Solisti petrogradskog državnog Akademskog baletnog kazališta Leonid Jakobson Jelena Černova i Stepan Demin izveli su "Bečki valcer" na glazbu Johanna Straussa u koreografiji osnivača kazališta Leonida Jakobsona.

U dijelu gala koncerta posvećenog mjuziklu nastupili su vodeći solisti ruskog mjuzikla, kazališni i filmski glumci Manana Gogitidze i Ivan Ožogin, dok su opernu umjetnost predstavili solisti Marijinskog teatra Irina Matajeva i Aleksandar Trofimov, s izvedbama arije Carmen iz opere "Carmen" Georgesa Bizeta, te romance Borisa Fomina "Dugim putem". U duetu su izveli djelo Francesca Sartorija i Lucia Quarantotta "Time to Say Goodbye".

Prvi dio koncerta zatvorili su uz ovacije publike solisti Baletnog kazališta Leonida Jakobsona Alla Bočarova i Andrej Sorokin, također od ranije poznati hrvatskoj publici, s Pas de deuxom iz baleta "Don Quijote" na glazbu Ludwiga Minkusa i u koreografiji Mariusa Petipae.

Vjerojatno najveći vrhunci gostovanja bili su isječak iz suvremene predstave "Rastanak" ruskoga koreografa Jurija Smekalova na glazbu Johna Powella u izvedbi solista Marijinskoga teatra Jelene Jevsejeve i Aleksandra Sergejeva, te točka "Without words" Mihajlovskog kazališta opere i baleta. Na glazbu Franza Schuberta u koreografiji Nacha Duata i izvedbi još jednih "starih zagrebačkih znanaca", Anželine Voroncove i Ivana Zajceva, HNK-ova je publika dobila prekrasan showcase vrhunske baletne umjetnosti.

Voroncova i Zajcev ujedno su i zaključili Gala koncert, izvedbom Pas de deuxa iz baleta "Plamen Parisa" na glazbu Borisa Asafjeva u koreografiji Vasilija Vajnonena, što je publika također ispratila ovacijama.

Ruski su gosti ponovno u Zagrebu naišli na topao doček, gdje ih je publika ispratila s pljeskom i ovacijama, a osobno im je na pozornici HNK-a Zagreb čestitao i ruski veleposlanik u RH Anvar Azimov.

Gostovanje kojim zagrebački nacionalni teatar svojoj publici nudi posebno kulturno iskustvo nastavlja se i u utorak 6. lipnja, s još jednim gala koncertom, iako s ponešto izmijenjenim programom – baletnim će se solistima, naime, pridružiti prvak baleta Marijinskoga kazališta i jedna od najvećih gostujućih zvijezda, Vladimir Škljarov sa suprugom, baletnom solisticom Marijom Širinkinom.



Na vRisku predstavljena zbirka malteške autorice C. Azzopardi "Iza svake je ostalo ime"


RIJEKA – Ugledna i nagrađivana malteška spisateljica Clare Azzopardi (1977.) u ponedjeljak je gostovala na 10. riječkom Festivalu autora i sajmu knjiga vRIsak, na kojemu je predstavila svoju knjugu priča o osam žena "Iza svake je ostalo ime", prvo malteško djelo u cijelosti prevedeno na hrvatski jezik.

Azzopardi predaje književnost na Sveučilištu na Malti, a piše i za djecu i odrasle. Za prvu zbirku kratkih priča "Zelena linija" (2006.) dobila je maltešku nacionalnu književnu nagradu, kao i za zbirku osam kratkih priča "Iza svake je ostalo ime" (2014.). Dobitnica je i malteške književne nagrade za dječju književnost.

U svojim djelima eksperimentira s jezikom i stilom, otvara razne društvene teme. Istaknula se radom na projektima malteške nevladine organizacije Inizjamed, koja promiče književnost, organizira književne festivale i radionice. Djela su joj prevedena na više stranih jezika, a objavljivana su i u mnogim svjetskim književnim časopisima i zbornicima. Lani je na londonskom sajmu knjiga proglašena jednim od deset Novih glasova Europe u sklopu projekta Literary Europe Live koji je pokrenula međunarodna platforma za poticanje književne razmjene Literature Across Frontiers.

S autoricom je, u okviru programa Europom u 30 knjiga, u kojem će VBZ u tri godine objaviti 30 naslova nastalih na 30 europskih jezika, razgovarala izvršna urednica u VBZ-u Sandra Ukalović. Ukalović je uvodno kazala da je riječ o prvoj knjizi malteške književnosti objavljenoj na hrvatskom jeziku. Knjiga nije prevedena s malteškog, nego s engleskog jezika na hrvatski, a prevela ju je Marina Horkić.

"Iza svake je ostalo ime" je knjiga osam priča o osam žena. Azzopardi je u njima željela dati glas različitim ženama, pa knjiga prati radnice, prodavačice, pjesnikinje, prosjakinje..., odnosno obične  žene jake osobnosti, a sve priče povezuje posljednja priča. U pričama ima  stilskih i jezičnih pomaka od uobičajenoga, crnog humora, kritike društva, konzervatizma, utjecaja crkve, života u malim sredinama, ispraznosti političkih govora i obećanja, a krajolik koji Azzopardi opisuje je malteški i mediteranski.

Autorica je ispričala da je odrasla u patrijarhalnom društvu, čitala knjige muškaraca o muškarcima i pomislila da treba pisati i o ženama i za žene.  Žene su u malteškoj književnosti najčešće prikazivane stereotipno, ili kao majke ili kao prostitutke, kazala je, navodeći da su u njenim pričama žene zarobljene u malom prostoru, neke čekaju muškarca, neke smrt, neke bolji život ili spasitelja.

Prva priča u zbirci „Iza svake je ostalo ime“ je priča o časnoj sestri te o poniženjima kojima se u katoličkim školama bile izložene djevojčice, navela je Ukalović. Azzopardi je kazala da se glavna junakinja odrekla ženstvenosti i identiteta te da novu moć pronalazi u maltretiranju mladih djevojaka. Autorica je zbog te priče primila puno pisama,  u kojima su neki navodili da se ništa takvoga nije događalo, a drugi da jest. Kazala je da osobno nema takvo iskustvo budući je pohađala državnu školu, ali da je o takvim događanjima čula puno svjedočanstava.  Dodala je da je situacija u tom školama sada drugačija.

Clare Azzopardi kazala je da je prvu knjigu, zbirku poezije objavila s još tri autora, da je to bilo pozitivno iskustvo, ali da nakon toga više nije objavljivala poeziju. Na pitanje o autocenzuri, odgovorila je da je  bilo slučajeva u kojima se govorilo o navodnoj blasfemiji ili svetogrđu, da se mnogo toga ipak promijenilo i da sloboda izražavanja sada veća. Trudim se ne cenzuriarti samu sebe, kazala je.



Animafest: Festival otvoren dodjelom nagrada za zasluge u animaciji


ZAGREB - Projekcijom filmova u kratkometražnoj konkurenciji u ponedjeljak je u zagrebačkom kinu Europa počeo Svjetski festival animiranog filma - Animafest, a na svečanom otvorenju dodijeljeno je i nekoliko nagrada za zasluge u animaciji, među kojima i ona za životno djelo istaknutom hrvatskom animatoru Borivoju Dovnikoviću - Bordi.
 
"Pored svih mojih svjetskih nagrada, sada primam onu koja je možda i najvažnija, jer je to međunarodna nagrada festivala kojemu sam i sam bio osnivač", rekao je Bordo primajući nagradu.

Zahvalivši Vijeću festivala što je nakon Dušana Vukotića, odlučilo njemu kao drugom hrvatskom autoru dodijeliti tu nagradu, podsjetio je da je prije točno 66 godina u kinu Europa održana premijera "Velikog mitinga", prvog domaćeg autorskog dugometražnog filma, na kojemu je on radio kao "klinac".

Uručivši nagradu tom filmskom redatelju, animatoru, karikaturistu, ilustratoru i grafičkom dizajneru s karijerom dugom sedamdesetak godina, predsjednica Vijeća Margit Antauer je ustvrdila kako je on i dalje "pun kreativnosti, žara i ljubavi".

"Do dana današnjeg pokazuješ vjeru da crtići mogu dovesti do zvijezda, a kada jednom dođemo do zvijezda tamo ćemo te naći, jer si ti naš superstar", poručila mu je.

Jednom od začetnika Profesora Baltazara, kao i najistaknutijih predstavnika Zagrebačke škole crtanog filma na festivalu će se  prikazati retrospektiva filmova i organizirati razgovor s publikom.

Nagrada za izniman doprinos proučavanju animiranog filma dodijeljena je Maureen Furniss, koja je, obrazložio je član Vijeća festivala Nikica Gilić, jedna od najvećih stručnjaka proučavanja animacije uopće i vrhunska povjesničarka umjetnosti.

Podsjetio je na njezinu važnu ulogu na području publikacija posvećenih animaciji, od doktorata o paralelama apstraktne animacije s duhovnošću i glazbom te o stvaralaštvu Chucka Jonesa do prošlogodišnje "Nove povijesti animacije, kojom je otvorila novo poglavlje u proučavanju animiranog filma.

Furniss, osnivačica utjecajnog časopisa "Animation Journal", rekla je kako je osobito sretna što joj je nagradu dodijelio festival kojega iznimno cijeni i koji joj je prije dvadeset godina, kada je prvi put bila ovdje, otvorio nove vidike.

"Ovo je vrhunac moje karijere i prekrasno je kada netko prepozna rad povjesničara animacije koji, kao i animatori, najčešće rade u samoći svog doma", istaknula je.

Nagrada ASIFA-e za izniman doprinos umjetnosti animacije uručena je doajenu francuske animacije, Jean-Francoisu Laguionieu, "autoru koji je mnogo godina stvarao u prvim redovima i poticao mlađe generacije, dajući im nadu za budućnost" te stvarao radove "prepune ljubavi za čovječanstvo, poeziju i filozofiju".

Laguionie, koji na Animafestu sudjeluje sa svojim novim filmom "Louise na obali" je rekao kako nije ni slutio da će biti nagrađen tako velikom nagradom, a drago mu je što je dobio priznanje za sve što je napravio zahvaljujući svom velikom trudu i upornosti.

Nagrada za najbolju školu animacije dodijeljena je slavnoj praškoj Akademiji za film i izvedbene umjetnosti FAMU, petoj najstarijoj filmskoj školi u svijetu, osnovanoj 1946. godine, kojoj se na festivalu priređuje i posebna retrospektiva u programu Škole animacije.



Otvorenje u prepunom kinu Europa


Svečano otvorenje održalo se u prepunom kinu Europa, a među uzvanicima su bili i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek te izaslanica hrvatske predsjednice Renata Margaretić Urlić.

Otvarajući festival zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević zahvalila je "mnogobrojnoj ekipi koja marljivo priprema festival i čini Grad Zagreb posebnom kulturnom destinacijom svih sladokusaca koji vole, cijene i bave se animiranim filmom".

Napomenuvši kako u porastu broja posjetitelja Zagrebu svakako ulogu imaju i kulturne manifestacije, ustvrdila je kako se Grad Zagreb obvezuje da će i dalje "financijski i na sve druge načine podupirati Animafest".

Ravnatelj HAVC-a Daniel Rafaelić je rekao kako je Animafest najprepoznatljivi hrvatski festival na međunarodnoj sceni. "Kada gledate arhivu Animafesta to je zaista 'who is who' animiranog svijeta. To je festival koji ima prošlost, ali ima i budućnost", istaknuo je.

Ovogodišnje izdanje Animafesta održat će se do 10. lipnja u kinima Europa i Tuškanac, te na još petnaestak lokacija u Zagrebu. Konkurencija i popratni filmski programi donose više od 300 filmova, uz koje su priređene izložbe, predavanja, prezentacije škola, predstavljanja knjiga, projekcije na otvorenom.

U Veliko natjecanje kratkometražnog filma uvršteni su i hrvatski filmovi i koprodukcije, "Ježeva kuća" Eve Cvijanović, "Aerodrom" švicarsko-hrvatske animatorice Michaele Müller, "Noćna ptica" Špele Čadež, "Crvenkapica Redux" Danijela Žeželja, "Manivald" estonsko-hrvatske autorice Chintis Lundgren, "Posljednji izazov" Božidara Trkulje.

Dugometražna produkcija obuhvaća devet raskošnih produkcija, među ostalim film "Crvena kornjača" Michaëla Dudoka de Wita, "Moj život kao tikvica"  "Louise na obali" Jean-Françoisa Laguioniea, "Moji psi JinJin & Akida", novi film Billa Plymptona i Jima Lujana "Osveta".

Središnja tema festivala je odnos stripa i animiranog filma, s obzirom na njihove neraskidive veze i da su se brojni autori okušali u oba medija - po predlošku grafičkih romana napravljeni su globalno uspješni animirani filmovi, a brojni su strip-serijali nastali nakon filmskih uspješnica.

Stoga će se prikazati neki od ponajboljih primjera tog odnosa, među kojima se ističu dugometražni filmovi "Mačak Fritz" i "Divlje religije  i izložba motion comicsa u galeriji ULUPUH.

Odnosom stripa i animacije bavi se i znanstveni skup Animafest Scanner, kao i retrospektivni program "Majstori animacije", u kojem se prikazuju opusi nizozemskog redatelja, glazbenika i vizualnog umjetnika Rosta te Borivoja Dovnikovića – Borde.

Festival ove godine donosi i niz projekcija na otvorenom, u ponedjeljak se na pozornici Ljetnog kina Gradec prikazuje "Corto Maltese u Sibiru", adaptacija albuma o najpoznatijem stripovskom moreplovcu, u povodu pedesete obljetnice prvog izdanja.



Animafest: Otvorena izložba radova studenata ALU


ZAGREB -  Kao uvod u Animafest, u ponedjeljak je u Galeriji Šira otvorena retrospektivna izložba radova studenata Odsjeka za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti (ALU) nastalih u proteklih pet godina, dok je Tunel Grič postao mjesto gdje će posjetitelji moći 'uroniti' u svijet proširene animacije.

Predstavljeni radovi nastali su u različitim tehnikama, od klasične i lutka animacije, preko 2D i 3D kompjutorske animacije do slikanja na staklu ili papiru, a pokazuju širok raspon različitih svjetonazora današnjih studenata.

"Izložba ne donosi izbor najboljeg iz posljednjih osamnaest godina, koliko postoji Odsjek za animirani film i nove medije, nego nastoji pokazati što se događa u sadašnjem trenutku, u jednom studentskom ciklusu", rekao je Milan Trenc, predstojnik Katedre za animirani film i nove medije ALU.

Po njegovim riječima, u osnovi tog odsjeka utkana je tradicija Zagrebačke škole crtanog filma, pa studenti od početka savladavaju pravila klasične animacije, s papirom i olovkom u ruci, no isto tako uče kako za film nije važno samo da dobro izgleda, već i ono o čemu govori.

Dekan ALU Aleksandar Battista Ilić rekao je da studenti Akademije nastavljaju dobar posao duge i nadaleko poznate zagrebačke tradicije na području animiranog filma.
Izložba će biti otvorena do 10. lipnja.


Proširena animacija u tunelu ispod Gornjeg grada
 
U Tunelu Grič, u blizini Art parka, tijekom festivala moći će se razgledati izložbe i instalacije proširene animacije.

Slikar i redatelj Marko Tadić na izložbi "Side View" predstavlja instalacije, kombinaciju kolaža, crteža i nađenim materijala, kojima "stvara nove prostore lutanja unutar kratkih filmskih narativa".

"Koristeći se tehnikom stop frame animacije, Tadić vrlo nježnim pomakom balansira na granici između različitih medija", ističe se u najavi.

Tadić instalacije izrađuje  kao kutije te ih postavlja u prostoru poput maketa, filmovi su smješteni u drvene instalacije i stvaraju svojevrsnu novu zvučnu instalaciju, kada se zvukovi svih pet filmova spoje u jedan, zajednički soundtrack.

Na istom mjestu izložene su i instalacije proširene animacije "Bioscope" Maartena Isaäka De Heera koji je tijekom godine dana,  nacrtao, obojio i animirao sve dijelove svoje velike slike, u stilu Pietera Bruegela i Hieronymusa Boscha.

Njegov rad prikazuje gomilu gnomova koji teroriziraju razna mala, bezopasna stvorenja, na pokretnoj slici koja oživi kada uz nju netko prođe.Ta se tehnika zove lentikularni tisak, a primjenjuje se u 3D-razglednicama i jednostavnim okretnim slikama.

Za Tunel Grič je priređen i program "Animacija i VR", izbor filmova u okruženju virtualne stvarnosti u produkciji Google Spotlight Story.

Prikazat će se "Pearl" oskarovca Patricka Osborna, "Saturnz Barz" benda Gorillaz, i "Minotaur" Munroa Fergusona.

Ovogodišnji, 27. Svjetski festival animiranog filma održat će se do 10. lipnja na skoro dvadeset lokacija u Zagrebu.

U natjecateljskim, tematskim i retrospektivnim programima bit će prikazano više od 300 filmova, uz bogati popratni program, izložbe, radionice, predavanja, znanstveni simpozij, prezentacije škola, predstavljanja knjiga, projekcija na otvorenom.

 

Predsjednik Vlade primio redatelja filma "General" Antuna Vrdoljaka i glumca Gorana Višnjića


ZAGREB - Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u ponedjeljak redatelja filma "General" Antuna Vrdoljaka, glavnog glumca u filmu Gorana Višnjića, koji će utjeloviti lik generala Ante Gotovine, te Andriju Vrdoljaka, zaduženog za produkciju, priopćeno je iz Vlade.

Antun Vrdoljak i Goran Višnjić upoznali su predsjednika Vlade s napretkom u snimanju filma koji obrađuje teme iz Domovinskoga rata, neke od ključnih vojno-redarstvenih operacija, ratni i životni put generala Ante Gotovine i hrvatskih dragovoljaca.

Predsjednik Vlade Plenković izrazio je zadovoljstvo što se filmom želi objektivno i istinito prikazati činjenice i povijesne okolnosti iz tog razdoblja pobjedničke Hrvatske vojske, kao i uvjerenje da će film i serijal zasigurno doprinijeti popularizaciji Hrvatske vojske i vojnog poziva.

Logističku potporu i pomoć pri snimanju filma "General", sukladno Odluci Vlade iz ožujka ove godine, pruža Ministarstvo obrane.

Uz predsjednika Vlade stoga su bili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Mirko Šundov, navodi se u priopćenju.



Zbornik radova u povodu 70. rođendana akademika Pavla Pavličića


ZAGREB - Raznovrsni tekstovi posvećeni znanstvenom, stručnom i književnom radu akademika Pavla Pavličića okupljeni su u zborniku radova "Kuća od knjiga", priređenom u povodu njegova 70. rođendana, i predstavljenom u ponedjeljak u slavljenikovoj nazočnosti u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).  

Zbornik je uredila profesorica na Katedri za komparativnu povijest hrvatske književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Cvijeta Pavlović, a zajednički su ju ove godine objavili taj odsjek, Hrvatska sveučilišna naklada i HAZU.

Dio priloga posvećen je biografskim i memoarskim zapisima o Pavličićevu životu i radu, a sadrži i priloge o Pavličićevu književnom opusu i znanstvenom djelu. Kako je istaknula urednica Pavlović, više se je autora i znanstvenika "primilo pera" da napišu književne tekstove - prigodnice s posvetom Pavličiću kao jednoj od središnjih osoba hrvatskoga kulturnog života našega doba. Tako o Pavličiću pišu njegovi kolege akademici Nenad Cambi, Dunja Fališevac, Goran Tribuson, Dubravka Oraić Tolić, Boris Senker, Krešimir Nemec, Tonko Maroević  Milivoj Solar, Darko Gašparović i Zvonimir Mrkonjić, te kolege iz akademske zajednice i književnici - Vinko Brešić, Andrea Zlatar Violić, Miro Gavran, Tomislav Brlek, Nikica Gilić, Luka Bekavac, Kristina Grgić, Slaven Jurić, Stipe Botica, Lovro Škopljanac i Cvijeta Pavlović.


Automehaničari s Cvjetnog trga i Balada o Srijedi

Recenzent povjesničar hrvatske književnosti i književni kritičar Ivica Matičević osvrnuo se, među ostalim, i na tekst u zborniku akademika Gorana Tribusona pod naslovom "Epistolarna vježba ili automehaničari s Cvjetnog trga" iz kojega se, istaknuo  je "vidi kolika je bila posvećenost književnosti u "ona olovna vremena', koliko su oni (Tribuson i Pavličić) svakodnevno 'ginuli za književnost" i o njoj raspravljali žestoko ili manje žestoko". Matičević je ustvrdio kako su oni "imali svoje mjesto, dok ga moja generacija nema, oni su bili automehaničari, a mi nismo ni šegrti". Jer, dodao je, "u općoj jurnjavi, marginalizaciji, 'naštimavanju' kojekakvih iznosa pri kojekakvim vijećima i povjerenstvima za knjigu, sve je počelo ići u krivom smjeru"-

Matičević je uvjeren kao ovaj zbornik, a na temelju Tribusonova teksta, ipak vraća vjeru da je moguće ponoviti negdašnja bolja vremena.

Recenzent je zamolio akademkinju Dubravku Oraić Tolić da pročita svoju "Baladu o Srijedi" koja je napisala za zbornik s posvetom "Pavlu Pavličiću u znak sjećanja na Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osamdesetih godina 20. stoljeća", što je ona i učinila, a brojni okupljeni i nagradili pljeskom.       


Jedina važna odluka u životu - studij komparativne književnosti

Uz zahvalu svima koju su mu priredili ovakvu svečanost, akademik Pavličić rekao je da u njegovim godinama čovjek ima potrebu osvrnuti se na svoj život i sagledati koje je i kakve važne odluke donio. Uvjeren je kako je on osobno donio samo jednu važnu odluku i to još u tinejdžersko doba -  da studira komparativnu književnost, i to bez obzira što je očev prijatelj, koji je bio liječnik upozoravao da je "takva budućnost nesigurna i da uvijek moraš biti 'na liniji' i interpretirati književnost kako država hoće". Ali, posvjedočio je da je svoju odluku doživio kao izazov, odnosno da se pokuša se baviti književnošću, a ne nužno biti 'na liniji', te da je spomenuti izbor odlučio i o svemu ostalome.

Tako je, istaknuo je Pavličić, tijekom studija i kasnije susreo mnogo zanimljivih ljudi koji su ga poticali i inspirirali i iz njega "izvlačili ono najbolje čega je eventualno bilo". U tom smislu, dodao je, "moj odsjek je na neki način odgovoran i za ono što sam pisao u beletristici, ali naravno nije odgovoran za ono što u toj beletristici ne valja".

Osvrnuo se i na jednu, kako je rekao, "pošalicu koja je bila tijekom njegovih četiri desetljeća rada i života na Odsjeku za komparativnu književnost stalno u optjecaju - ako ljudski vijek traje u prosjeku 70 godina, onda je do desete godine života ponedjeljak, do dvadesete utorak i tako dalje... i kada dođe nedjelja navečer onda se cijela 'stvar' polako završava".

"Meni međutim danas teče ponedjeljak drugoga tjedna i nekako živim taj svoj drugi ponedjeljak i nadam se da ću izdržati barem do vikenda", zaključio je Pavličić, a okupljeni su pozdravili dugim pljeskom.   

 

"Dum spiro spero" nagrađen na Filmskom festivalu u Krakovu


ZAGREB - Redatelj Pero Kvesić osvojio je nagradu 'Zlatni rog' za redatelja najboljeg filma "Dum spiro spero" na 57. izdanju Filmskog festivala u Krakovu, koji se održao od 28. svibnja do 4. lipnja, izvijestio je u ponedjeljak Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).

Kvesićev debitantski uradak prikazan je u međunarodnom natjecateljskom programu dokumentarnih filmova.

"Autora nagrađujemo jer nam je pokazao ljepotu života i ljubavi i kako pronaći snagu da se s vlasititom smrtnošću nosi na šaljiv i dostojanstven način", ističe žiri u obrazloženju nagrade. U žiriji su bili redatelj i producent Paweł Lozinski, producentica, filmska selektorica i filozofkinja Cintia Gil, redatelj i producent Miroslav Janek, producent Marek Rozenbaum i filmska kritičarka Julia Teihmann.

Redatelju je pripala i novčana nagrada u protuvrijednosti od oko 50.000 kuna (7000 eura), a ovo je još jedna u nizu nagrada filmu, koji je je prošle godine proglašen najboljim na Liburnia film festivalu i talijanskom Festival dei Popoli, dok je na Danima hrvatskog filma osvojio Grand prix. Na Pulskom filmskom festivalu dobio je Nagradu Vedran Šamanović.

Također, u natjecateljskom programu kratkometražnog filma prikazana je i "Putujuća zemlja" Vessele Dantcheve i Ivana Bogdanova, animirani film kojeg je koproducirao hrvatski Bonobostudio. Nagradu 'Zlatni zmaj' za najbolji film u toj kategoriji dobio je redatelj Matteo Gariglio za švicarsko-argentinski film "En La Boca".

Filmski festival u Krakovu je jedna od najstarijih europskih priredbi posvećenih dokumentarnom, animiranom i kratkometražnom filmu. Srž događanja su četiri jednakopravna natjecateljska programa - dokumentarni, kratkometražni, nacionalni poljski program i natjecanje dokumentarnih filmova o glazbi DocFilmMusic.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Kolekcija Heidi Klum ove godine u trgovinama Lidla u Europi i SAD-u

WASHINGTON - Kolekcija modela Heidi Klum ove će se godine prodavati u trgovinama Lidla u Europi i Sjedinjenim Državama, objavio je taj njemački diskontni lanac.

Ekskluzivna kolekcija "vrhunske je kvalitete, a cijenama ipak dostupna... pa će si je svatko moći priuštiti", objavila je tvrtka.

Fotomodel Heidi Klum (44), također je i američka televizijska zvijezda kao članica žirija u showu "America's Got Talent" i izvršna producentica modnog natjecanja "Project Runway".

Lidl ovaj mjesec otvara svoje prvu trgovinu u SAD-u, a u godini dana planira otvoriti 100 trgovina na Istočnoj obali.

 
Počelo suđenje glumcu Billu Cosbyju

 
NORRISTOWN - Suđenje američkom glumcu Billu Cosbyju zbog seksualnog napada počelo je u ponedjeljak u Norristownu, na istoku SAD-a, sa svjedočenjem prve navodne žrtve.

Sa 79 godina, tvorac i glumac u seriji "Cosby show" koji je zahvaljujući njoj postao svjetska zvijezda osamdesetih godina, mora odgovarati na optužbe za seksualne napade na Andreu Constand pred porotom iz Pittsburgha.

Približno 60 žena prozvalo je zadnjih godina Williama Henryja Cosbyja Jr. za seksualne nasrtaje, zauvijek ocrnivši veliku karijeru dužu od 50 godina.

Constand tvrdi da ju je seksualno napastovao Bill Cosby početkom 2004. kad ga je posjetila u glumčevu domu, u predgrađu Philadelphije nakon što ju je drogirao.

Po njemu, radilo se o dobrovoljnom odnosu jer glumac naglašava da mlada žena ni u jednom trenutku nije iskazala neodobravanje.

U odsutnosti svjedoka i materijalnih dokaza, sve se svodi na svjedočenje te 44-godišnje Kanađanke.

No, u ponedjeljak je porota čula svjedočenje druge žrtve no njezine optužbe nisu predmet krivičnog gonjenja.

Kelly Johnson ispričala je kako je 1996. glumac tražio da popije tabletu i vino te da se maze u bungalovu kalifornijskog hotela.

Glavni odvjetnik Billy Cosbyja Brian McMonagle nastojao je obezvrijediti prvo svjedočenje optužujući Kelly Johnson da je pretjerala u svojoj inačici događaja.

Svjedočenje Andree Constand očekuje se sljedećih dana.

U jedinom interviewu koji je dao nakon što je okrivljen, Cosby je rekao da ne će svjedočiti.

Predviđeno je da će suđenje trajati dva tjedna. Ako porota glumca proglasi krivim po jednoj ili više od ukupno tri točaka optužnice, Cosby bi mogao biti osuđen na minimalno deset godina iza rešetaka.

To bi za 79-godišnjaka vjerojatno značilo da bi život okončao u zatvoru.

 

U Pradu izložen dosad nepoznat Velazquezov portret


MADRID - Muzej Prado u Madridu izložio je u ponedjeljak dosad nepoznat portret kralja Filipa III. koji se pripisuje španjolskom slikaru Diegu Velazquezu, a otkrio ga je jedan američki kolekcionar i poklonio muzeju.

"Jako sam zadovoljan i ponosan što je 'moja mala slika' našla svoje mjesto u Madridu", rekao je kolekcionar Willaim B. Jordan, stručnjak za španjolsko slikarstvo tijekom predstavljanja platna u Madridu.

Djelo predstavlja španjolskog kralja Filipa III. koji je vladao od 1598. do 1621.

Na izložbi su također izložene slike povezane s portretom i one koje su mogle nadahnuti velikog španjolskog majstora za izradu portreta.

U prosincu 2016. William B. Jordan poklonio je "Portret Filipa III." američkim prijateljima muzeja Prado, a ta ustanova  ga je zatim prebacila u Prado da bude izložen u stalnom postavu muzeja. Amerikanac je sliku otkrio 1988. pod nazivom "Portret muškarca" tijekom aukcijske prodaje u Londonu, kada su ju pripisivali drugom slikaru.

Nakon restauracije William B. Jordan je naslutio da se radi o Velazquezu, a Prado je potvrdio njegovu pretpostavku nakon istraživanja i uspoređivanja s drugim platnima. Postoji samo oko 120 slika Diega Velazqueza ( 1599.-1660.), a većina se čuva u Pradu, među kojima i slavne "Male dvorske dame".



Dylan predao govor za Nobela te će primiti novčanu nagradu


STOCKHOLM - Bob Dylan, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2016., predao je u zadnji čas Švedskoj akademiji tradicionalni govor nužan da bi se dobila novčana nagrada viša od 800.000 eura, objavili su u ponedjeljak organizatori ugledne nagrade.

"Govor je izvanredan i, kao što se moglo očekivati, elokventan. S obzirom da je govor predan, Dylanova pustolovina bliži se kraju", prokomentirala je tajnica Švedske akademija Sara Danius u svojem blogu.

Dylan, alias Robert Allen Zimmerman (75), imao je na raspolaganju šest mjeseci počevši od svečane dodjele Nobelove nagrade koja se svake godine održava 10. prosinca u Stockholmu u počast Alfredu Nobelu.

"Kad sam primio Nobelovu nagradu upitao sam se koja je točno veza između mojih pjesama i književnosti. Želio sam razmisliti i otkriti vezu. Pokušat ću ovdje izložiti te misli", piše u govoru kantautor koji navodi kao svoje nadahnuće Cervantesa, Hermana Melvillea i Shakespearea.

Dylan nije nazočio svečanosti u prosincu u gradskoj vijećnici Stockholma te je tek u travnju, prigodom koncerta u glavnom gradu Švedske, dobio medalju i diplomu. Otad se čekao njegov govor do krajnjeg datuma 10. lipnja.

Bob Dylan poslao je audio-snimku na kojoj sam čita svoj govor a Akademija ga je objavila na svojoj stranici.

Poput dobitnika nagrade za medicinu, fiziku, kemiju, ekonomiju i mir, Dylan će dobiti ček od osam milijuna kruna (819.000 eura).



Šef UN-apoziva na spas oceana i izbjegavanje svjetske katastrofe


NEW YORK - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres u ponedjeljak je na otvorenju prve svjetske konferencije o oceanima zahtijevao od svih država da zanemare pojedinačne interese, spase oceane i izbjegnu svjetsku propast.

Taj petodnevni sastanak prvi je te vrste u UN-u o problemima oceana, od izbjeljivanja koralja, zagađenosti plastikom, pretjeranog izlova ribe do porasta razine voda, koje su izazvale klimatske promjene.

"Moramo u drugi plan staviti kratkočne dobitke kako bi spriječili dugoročnu svjetsku propast", poručio je Guterres Općoj skupštini UN-a.

Svrha konferencije je određivanje strategije kako bi se zaustavilo uništenje oceana, a skup ugrožava odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da se Sjedinjene Države povuku iz Pariškog sporazuma o klimi.

Države članice UN-a rade na akcijskom planu koji se odnosi na zaštitu najmanje deset posto obalnih i morskih ekosustava do 2020, smanjenje zagađenosti oceana i jačanje borbe protiv ilegalnog ribolova.

Gutteres je stanje oceana ocijenio uzbunjujućim i pozvao se na nedavno istraživanje koje navodi da bi, ako se ništa ne poduzme, do 2050. u oceanima moglo biti više plastičnih ostataka nego riba.

Porast razine oceana prijeti brojnim zemljama, ribolovna industrija u nekim područjima propada, a obalne ekosustave teško pogađaju ribolov, rudarstvo, pomorski promet i turizam.

Guterres je pozvao na poduzimanje konkretnih mjera, poput proširenja zaštićenih morskih zona, boljeg ribolova, smanjenja zagađenja i čišćenja plastičnih ostataka.



Višekratna kapsula Dragon prvi put pristala na ISS


WASHINGTON - Višekratka komercijalna svemirska kapsula u ponedjeljak je prvi put pristala na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), objavila je NASA.

Američki astronauti Peggy Whitson i Jack Fischer robotiziranom rukom uhvatili su kapsulu Dragon američke tehnološke tvrtke Space X, prvo svemirsko vozilo koje će doći i otići s ISS-a otkako je 2011. ukinut program shuttlea.

Kapsula Dragon nosi 2.7 tona potrepština i istraživačke opreme.

Radi se o jedanaestoj misiji SpaceX-a za NASA-u, priopćila je američka svemirska agencija i prvoj u kojoj je SpaceX lansirao već korištenu kapsulu.

Višekratke svemirske kapsule smatraju se ključnim korakom za pojeftinjenje svemirskih letova, u vrijeme kada se NASA okreće privatnim kompanijama za operacije opskrbe.

Očekuje se da će komercijalne tvrtke u budućnosti do ISS-a prevoziti i astronaute, a SpaceX je već najavio planove za prvi višekratni svemirski brod.



Indija lansirala svoju dosad najsnažniju svemirsku raketu


NEW DELHI - Indija je u ponedjeljak uspješno lansirala svoju novu raketu proizvedenu vlastitom tehnologijom, dosad najsnažniju, kojom želi povećati kapacitet svojeg ambicioznog svemirskog programa.

Raketa GSLV-MKIII, visoka 43 metra, lansirana je u 17.28 sati po lokalnom vremenu iz Sriharikote, na jugoistoku zemlje, jedne od dviju svemirskih baza za lansiranje satelita indijske svemirske agencije. Raketa je u orbitu postavila telekomunikacijski satelit mase veće od tri tone.

Južnoazijska zemlja sada je u stanju poslati u svemir satelite mase do četiri tone. Indija je dosad ovisila o stranim raketama za svoje satelite mase veće od 2,5 tona.

"Misija GSLV - MKIII D1/GSAT-19 približava Indiju budućoj generaciji raketa i satelitskog kapaciteta. Nacija je ponosna!", napisao je u tvitu premijer Narendra Modi.

Modijeva vlada promiče domaći svemirski program nadajući se da će nižim troškovima preuzeti što veći udio u lansiranju satelita drugih zemalja. Indijska svemirska agencija također razmatra slanje svemirske letjelice s ljudskom posadom u nisku orbitu oko Zemlje, no vlada još nije odobrila taj program.





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus