20:17, 16. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 5. svibnja 2017.

Objavljeno: 04.05.2017 u 22:56
Pregledano 202 puta

Autor: Icom, Hina
  Kultura 5. svibnja 2017.

ZAGREB, 5. svibnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Predstava Mire Gavrana "Kako je tata osvojio mamu" praizvedena u Žar ptici

ZAGREB -
Zagrebačko kazalište Žar ptica proljetnu sezonu premijera zaokružilo je u petak praizvedbom predstave "Kako je tata osvojio mamu" po motivima istoimene knjige za mlade Mire Gavrana, koju je redateljica Slađana Kilibarda postavila kao dinamičnu, emotivno nabijenu kazališnu igru koja na duhovit i zabavan način ukazuje na svu ozbiljnost problematike koju rastava roditelja može predstavljati za dijete.

U središtu je priče sudbina desetogodišnjeg dječaka Antuna (Ugo Korani), čija majka Ana (Gorana Marin), najbolja studentica farmacije koja je završila kao prodavačica na kiosku, odlučuje ostaviti njegova oca, nedovoljno prodornog izumitelja Josipa (Berislav Tomičić), te se zajedno sa sinom iz malog podstanarskog stana u predgrađu vratiti majci i građanskom životu u centru grada.

Kada se život zakotura u neočekivanom i za Antuna posve pogrešnom smjeru, dječak odluči pokušati stvari vratiti na njihovo mjesto i pomoći ocu da ponovno osvoji majku.

No to je tek osnovna potka priče, koja je smještena u širi kontekst obiteljske povijesti, koja nije plošna, niti jednoznačna, kao što to nije ni sam život. A život čine sretni trenutci, baš kao i nesretni, u njemu postoji vrijeme ljubavi, kao i vrijeme udaljavanja i nerazumijevanja, što je sve prisutno u predstavi.

Gavranovu knjigu koja temi pristupa iz infantilne, dječje perspektive – roman je pisan u prvom, Antunovu licu – dramaturginja Ana Prolić pretočila je u dijaloški snažan kazališni kondenzat popularnog književnog predloška.

Kilibarda je radnju postavila na statičnoj sceni, u potpunosti se oslanjajući na glumačku suigru i dijaloge u prenošenju intenziteta emocija i poruka teksta, kojih nema malo – predstava jako dobro ocrtava kaleidoskopsku promjenu koja se događa u životu djeteta nasilno iščupanog iz domicilnog okruženja, koje se mora snalaziti u novom kontekstu u kojemu vrijede neka sasvim nova pravila odnosa i očekivanja.

Antunova je obitelj siromašna ali sretna – majčinoj odluci kumovali su egzistencijalni pritisci, osjećaj neshvaćenosti i nedostatka podrške, ali ona je dijelom i rezultat kontinuiranih pritisaka koje na nju sugestivnim izjavama neprekidno vrši njezina majka, Antunova baka (Nina Erak-Svrtan).

Kontrapunkt obitelji koja se raspada u takvim okolnostima daje obitelj više srednje klase majčine stare prijateljice Sanje (Ana Marija Vrdoljak), menadžerice u farmaceutskoj industriji, udane pa rastavljene od liječnika Slavka (Ante Krstulović).

Posebno su duhoviti prizori nedjeljnih ručkova kod kontrolom i malograđanskim uzusima opsjednute bake, a fabula obuhvaća i slučajan susret obitelji dviju starih prijateljica, te upoznavanje Antuna sa Sanjinom kćeri Bernardom (Dunja Fajdić), koja odigra odlučujuću ulogu kao Antunova suučesnica u komplotu koji će njegove roditelje ponovno spojiti i dovesti predstavu do sretnoga kraja.

Ozbiljnoj temi predstava pristupa s puno duha; dijalozi su životni i topli, puno se pažnje posvetilo scenskom pokretu – gegovima, mimici, kretnjama, a predstava je i vizualno topla i vesela, čemu pridonosi i tema iz popularne pjesme glazbene skupine Detour "Zaljubila sam se" autora Nenada Borgudana, koja od početka daje zaigrani ton zbivanjima, a s čijim stihovima u pjesmi i plesu sretno i završava.

No, ključna za predstavu ipak je odlična interpretacija glumaca, koji se svojim ulogama kreću prirodno, kao u drugoj koži, gradeći intenzivne interaktivne odnose koji su temelj čitavog komada, a Nina Erak-Svrtan u ulozi bake vjerojatno je najsimpatičniji nesimpatičan lik suvremenog domaćeg teatra za djecu.

O tome s čime se sve suočava dijete kada se nađe razapeto između dva doma, "u oba kao kod kuće i kao u gostima", nova predstava Žar ptice progovara iskreno i izravno, djeci istodobno razumljivo i blisko, kroz likove s kojima se lako možemo poistovjetiti, u priči koja poručuje da rješenja ima, kad su ljudi spremni saslušati jedni druge.



Pokraj palače HAZU-a otkriveno poprsje Nikole Šubića Zrinskog​​​​​​​


ZAGREB -
U atriju palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u petak je održana svečanost u povodu otkrivanja poprsja Nikole Šubića Zrinskog na njegovu trgu zapadno od te palače.

Time je, ističe HAZU, realizirana ideja o postavljanju spomenika Zrinskom u Zagrebu, pokrenuta još 1879., koja se nije mogla ostvariti zbog nepovoljnih političkih prilika. Mramorno poprsje otkrili su predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i autor poprsja akademski kipar Vladimir Herljević, a postavljeno je na inicijativu Povjerenstva za obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke kojem je na čelu bio akademik Kusić.

On je u svojem govoru podsjetio da su 2016. održani mnogi događaji posvećeni toj važnoj obljetnici hrvatske povijesti koja ima veliko simboličko značenje.

"Sigetska bitka značila je početak zaustavljanja osmanlijske najezde prema Europi i odredila povijest Europe za iduća stoljeća, a Nikola Šubić Zrinski postao je mobilizirajući nacionalni mit koji simbolizira borbu hrvatskog naroda za slobodu i državnost. Nije slučajno da se Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao jedna od temeljnih hrvatskih nacionalnih institucija čija uloga je čuvanje nacionalnog identiteta nalazi upravo na Trgu Nikole Šubića Zrinskog. Uz Bašćansku ploču u atriju palače HAZU, koja je krsni list hrvatskog naroda, to sada simbolizira i spomenik Zrinskog. To je jako važno, pogotovo u današnje doba kada se opet propitkuje hrvatsko domoljublje", rekao je akademik Kusić.

Podsjetio je na povijesnu važnost velikaškog roda Šubića Zrinskih koji su svojim posjedima objedinili gotovo sve hrvatske krajeve, od Bribira i Zrina do Čakovca, Ozlja, Čabra i Bakra, ostavivši iza sebe veliku baštinu u književnosti i graditeljstvu. Govoreći o vezama HAZU s obitelji Šubić Zrinski, spomenuo je da su 1919. upravo u palači HAZU bili izloženi posmrtni ostatci Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana nakon što su preneseni iz Bečkoga Novog Mjesta i prije nego što su pokopani u zagrebačkoj katedrali. Istaknuo je i važnost opere "Nikola Šubić Zrinjski" Ivana pl. Zajca, koja iz generacije u generaciju podsjeća na junaštvo Zrinskog i Sigetsku bitku.

Gradonačelnik Milan Bandić rekao je kako otkrivajući poprsje Nikole Šubića Zrinskog osjeća tremu, ponos i dostojanstvo, pri čemu je istaknuo važnost tog poprsja pokraj palače HAZU, u blizini spomenika Josipa Jurja Strossmayera i Bašćanske ploče.

"Mnogi u Hrvatskoj i danas bi se mogli ugledati na Zrinskog i njegove vitezove, koji su dali život za slobodu i u tom zajedništvu ostali su do samog kraja. Ovo je poruka hrvatskom čovjeku i građanima Hrvatske kako treba biti ponosan na svoje viteštvo, junaštvo i bitku za svoju domovinu i kako treba biti zajedno u dobru i zlu do kraja. To je Nikola Šubić Zrinski demonstrirao sa svojim vitezovima", istaknuo je Bandić.

Predložio je da se Nikoli Šubiću Zrinskom svake godine 7. rujna, na dan njegove pogibije, odaje počast polaganjem vijenaca ispod spomenika.

Autor poprsja Vladimir Herljević pojasnio je da je Zrinskog prikazao u njegovoj prepoznatljivoj odori, kao čvrstu i jaku osobu, borbenog i odlučnog izgleda, spremnog na samoprijegor i žrtvovanje samog sebe.

Prije otkrivanja poprsja na svečanosti u palači HAZU uz prigodne govore održan je i glazbeni program u kojem je zbor opere HNK u Zagrebu izveo dijelove iz opere Nikola Šubić Zrinjski, a u palači HAZU i pored spomenika Zrinskog postrojili su se pripadnici Zrinske garde Čakovec.



Otvorena izložba "Spomenik domovini" Nenada Fabijanića


ZAGREB -
U Muzeju za umjetnost i obrt u petak je otvorena izložba "Spomenik domovini" na kojoj se predstavlja projekt arhitekta Nenada Fabijanića, pobjednika natječaja za izradu spomenika na zelenoj plohi na Trgu Stjepana Radića, zapadno od KD Vatroslava Lisinskog, sjeverno od Ulice grada Vukovara i istočno od postojećeg parkirališta na Trgu Stjepana Radića.

Na izložbi su predstavljeni segmenti budućeg spomenika - Zid svjetlosti inspiriran najautentičnijim spomenikom žrtvama rata, Zidom boli rata, Oltara i Poltara.

Na tom će se frekventnom mjestu moći odati počast žrtvama Domovinskog rata, podsjetiti na prošlost, a to će biti i prostor koji će živjeti s građanima i posjetiteljima Zagreba.

"Arhitekt koji ignorira recepciju svog djela ili je blefer ili genije", rekao je Fabijanić na otvorenju izložbe, predstavivši nazočnima svoj projekt.

U složenu kompoziciju Velike osi memorijal unosi simboliku i umjetnost, asketskim oblikovanjem i pročišćenim vokabularom uspostavljajući dijalog s okolnom arhitekturom. Sastoji se od triju artefakata, koji se redaju od sjevera prema jugu.

Objasnio je kako je Zid svjetlosti, satkan od kristalnih prizmi i optočen vodenim površinama, nova interpretacija Zida boli koji je bio postavljen u Selskoj ulici kao prosvjedni čin, ispred sjedišta UNPROFOR-a, a koji je prikazao svu tragediju koja se događala.

Tordirani kameni masiv Oltara izvire iz zemlje i simbol je Energije, mjesto rituala i ceremonijala korištenja, dok se kroz Portal na južnom rubu ulazi u memorijalni centar.

"Sretan sam i zadovoljan zbog ovog projekta, to je sada na razini realizirajuće ideje, spomenika tradiciji, kulturi, postojanosti, identiteta, humanosti", napomenuo je.

Izložbu je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, podsjetivši da je jednoglasna odluka Ocjenjivačkog suda pružila mogućnost da sada javnost na izložbi stekne uvid u budući spomenik.

Ocijenio je to "sudbinskim trenutkom", ne samo zbog toga, rekao je, što će taj spomenik odrediti buduću vizuru Grada Zagreba, nego i zato što je samoga sebe uložio u taj projekt.

Izrazio je nadu da će za godinu dana posjetitelji moći razgledati "najljepši spomenik domovini, ne samo u Zagrebu, nego i u cijeloj Hrvatskoj."

Fabijanićev rad pobijedio je između 52 prijavljena rada, a jednoglasno ga je odabrao Ocjenjivački sud u kojemu su bili Vesna Kusin, Goran Rako, Marijan Hržić, Damir Mataušić, Helena Paver Njirić, Ivana Tutek.

Izložba u MUO bit će otvorena do 14. svibnja.



Labicheov "Talijanski slamnati šešir" u petak premijerno u Komediji

 
ZAGREB -
U zagrebačkom Gradskom kazalištu Komediji u petak 12. svibnja održat će se svečana premijera vodvilja istaknutog francuskog komediografa Eugènea Labichea "Talijanski slamnati šešir", najavljenog kao urnesbesna farsa s pjevanjem čiju najnoviju produkciju režira Georgij Paro.

 Kako se ističe u najavi, "Talijanski slamnati šešir" (Un chapeau de paille) komad je koji je "stvorio" Labichea, učinivši ga vodećim komediografom svoje generacije.

 Eugène Martin Labiche rođen je u Parizu 5. svibnja 1815. u imućnoj građanskoj obitelji. Otac mu je bio vlasnik šećerane u Rueil-Malmaisonu, zapadnom pariškom predgrađu.

 Nakon mature 1833. ne nastavlja studij. S jedne strane, majčina smrt, koja ga je snašla iste godine, osigurala mu je pristojno nasljedstvo i kuću u Parizu, a s druge strane, Labiche se želio posvetiti pisanju. Godinu dana kasnije otac mu daje dopuštenje da otputuje, pa će s prijateljima šest mjeseci putovati po Švicarskoj, Italiji i Siciliji.

 Jednim pariškim novinama s puta će slati maštovite crtice, koje će objaviti 1839. pod naslovom "La Clé des champs" (Skitnje). Tada će već pisati kazališne kritike u Revue du théâtre (Kazališna revija).

 Po povratku s putovanja studira pravo, a istovremeno za časopise piše priče. 1837., sa svojim vršnjacima Augustom Lefrancom (novinar i dramatičar) i Marc-Michelom (dramatičar) osniva kazališnu družinu s ciljem s ciljem pisanja i izvođenja dramskih komada.

 "Talijanski slamnati šešir" počinje u jutro Fadinarova vjenčanja; Fadinard mora u potragu za slamnatim šeširom kojega je njegov konj pojeo u šumi. Šešir je bio vlasništvo gospođe Anaïs Beauperthuis koja se tamo sastala sa svojim ljubavnikom.

 Za Fadinardom kreće punac skupa s cijelim svatovima. Kako bi izbjegao sumnje nasilnog i ljubomornog Anaïsinog supruga, Fadinard mora pronaći posve isti šešir.

 Potraga ga vodi do modistice - njegove bivše djevojke, potom do barunice Champigny koja upravo taj dan ima opernu soareju, pa do supruga nevjerne Anaïs. Niz nesporazuma završava pred Fadinardovom kućom, odakle ih naposljetku policija sve privodi u zatvor radi noćne galame i narušavanja reda i mira.

 Kratak je to sadržaj te "urnesbesne farse s pjevanjem", koju kritika posebno cijeni zbog "blistavog tehničkog majstorstva koje izaziva smijeh za smijehom u orkestraciji nevjerojatne brzine, uz jednako toliko dojmljive realistične elemente, koji najavljuju velike komedije karaktera i društvene komedije koje su uslijedile".

 U ulozi Fadinara alterniraju Jan Kerekeš i Filip Vidović, a u ostalim su ulogama Damir Lončar, Saša Buneta/Željko Duvnjak, Tomislav Martić, Davor Svedružić, Ronald Žlabur, Filip Juričić, Ivan Magud, Dražen Čuček, Dajana Čuljak, Jasna Palić Picukarić, Marija Borić, Nina Kaić Madić, Nera Stipičević, Goran Malus i Adnan Prohić.

 Scenograf je Aleksej Paro, kostime osmišljava Jadranka Tomić, koreografiju Milko Šparemblek, a autor glazbe je Veseljko Barešić, dok svjetlo oblikuje Miljenko Bengez.

 U predstavi sudjeluju Orkestar i Zbor Kazališta Komedije (Ivana Filić, Jadranka Gospodnetić, Kristina Habuš, Ana Hruškovec, Dario Došlić, Gordan Grnović, Božidar Peričić, Dario Štulić), a igra se u prijevodu Vjenceslava Kapurala i uz prilagodbu teksta i stihova Damira Lončara.



Bogat besplatni vikend program tehnološkog festivala Brave New World


ZAGREB -
U sklopu drugog festivala kreativnih tehnologija Brave New World ovog vikenda, 6. i 7. svibnja, u zagrebačkom prostoru HUB385 održat će se niz događanja za djecu, mlade i ljubitelje modernih tehnologija, uključujući edukativne radionice, izložbu električnih automobila i utrku dronova.

Drugi Brave New World festival kreativnih tehnologija održava se u HUB-u385 od početka ovog tjedna, uz predstavljanje brojnih startupova i njihovih iskustava o načinima rada i borbama za komercijalno tržišno djelovanje, poput Bellabeata, Includea, Mashpointa i drugih, a završit će s bogatim programom besplatnih događanja.

Cilj festivala je populariziranje 'maker' pokreta, kreativnih tehnologija i STEM obrazovanja kao temelja razvoja gospodarstva i konkurentnosti, poručuju povodom organizatori - HUB385 i Grad Zagreb.

Subotnji program otvorit će konferencija "Hack, Make & Play" s Michelom Magaš, dobitnicom nagrade EU za inovatoricu godine, te Garyjem Whitehillom, futuristom i međunarodni savjetnikom za tehnološki razvoj, a razmatranja o spajanju kreativnosti i tehnologije iznijet će i Ivan Mrvoš, Albert Gajšak, Vuk Ćosić i Deborah Hustić.

Subota poslijepodne i nedjeljno jutro rezervirani su za hobi radionice, gdje će zainteresirani moći čuti i naučiti o elektronici, 3D modeliranju i printanju, izradi tiskanih pločica, digitalnom vrtlarstvu, razvoju senzorskih alarma i drugom, a osmišljene su i posebne dječje radionice gdje će se kroz igru djeca upoznavati s robotikom, razvojem elektroničke značke ili vlastite rakete, ali i micro:bitom, programiranjem vlastitih igrica ili sastavljanjem vlastite igraće konzole.

 U sklopu Startup Showcasea predstaviti će se deset najzanimljivijih novih IoT i hardverskih startupova iz Hrvatske i šire regije, dok će utrka dronova Zagreb Open okupiti 20-ak najboljih pilota odnosno upravljača tih bespilotnih letjelica, većinom manjih dimenzija, ali jakih motora i nastalih u domaćoj produkciji.

Kvalifikacije za tu utrku kreću od subote ujutro, dok će finale biti u nedjelju popodne kada će se birati naj robot Hrvatske, u sklopu čega će se roboti iz kućne radinosti natjecati u dvije kategorije (djeca i hobisti).

Tijekom oba dana vikenda, posjetitelji će moći razgledati i sajam IoT (Internet of Things -Internet stvari) inovacija, te atraktivnu izložbu električnih automobila i hibrida.



Pet djela ušlo u završnicu natječaja za književnu nagradu "Anto Gardaš"

 
ZAGREB -
Prosudbeno povjerenstvo izdvojilo je pet književnih djela od 34 pristigle knjige na natječaj za 11. književnu nagradu "Anto Gardaš" za najbolji roman ili knjigu pripovjedaka za djecu i mladež objavljenu 2016. godine, priopćilo je u petak Društvo hrvatskih književnika (DHK).

Povjerenstvo je odlučilo da u uži izbor uđu Tihomir Horvat s djelom "Mali ratnik" (DHK, Zagreb), Nena Lončar s djelom "Usvojili smo baku i djeda" (Alfa, Zagreb), Melita Rundek s djelom "Hrvač" (Alfa, Zagreb), Đurđica Stuhlreiter s djelom "Gašpar i prijatelji" (Naklada Bošković, Split) i Tomislav Zagoda s djelom "Križni put Gustava S." (Znanje, Zagreb).

Dobitnik nagrade "Anto Gardaš", koju dodjeljuju DHK Zagreb i slavonsko-baranjski ogranak DHK-a iz Osijeka, čiji su pokrovitelji Ministarstvo kulture i Grad Osijek, bit će proglašen 23. svibnja u Osijeku, uz rođendan poznatoga književnika za djecu i mladež po čijem imenu je nagrada dobila ime.



Festivalom Readymade Ilica počinje petogodišnji projekt 'oživljavanja' zagrebačke Ilice


ZAGREB -
Petogodišnji kulturno-umjetnički Projekt Ilica, koji bi u konačnici trebao revitalizirati nekada najživopisniju zagrebačku ulicu i 'žilu kucavicu' Zagreba, Ilicu, a u kojoj je danas niz zatvorenih i devastiranih trgovina i obrta, počinje u petak otvaranjem Festivala Readymade Ilica, koji će do 12. svibnja pokazati sve kulturne i društvene potencijale skrivene u tim prostorima.

 "Kroz taj entuzijastičan projekt pronaći ćemo načine kako napraviti nešto pozitivno za grad i urediti propadajuću gradsku jezgru", rekla je Ivana Nikolić Popović, jedna od autorica koncepta projekta, predsjednica udruge Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI). 

 Festival će ponuditi niz kulturnih i kreativnih sadržaja koji će pokazati kako bi život u Ilici u budućnosti mogao izgledati,  a s tim ciljem organizirane su izložbe, edukativne radionice, tribine, predavanja, šetnje.

 "Želimo racionalnu i konstruktivnu upotrebu urbanih prostora gdje će se grad promatrati i analizirati kao medij kulture i umjetnosti te kroz ljude koji u njemu žive, a ne samo kao urbanistički plan ili zgrade", istaknula je. 

 Projekt bi svojim akcijama i intervencijama trebao ukazati na važnost participativnog i kolaborativnog rada, umjetničkih i drugih oblika, te ekonomiju razmjene, solidarnosti i inkluzije. 

Umjesto kataloga festival prati magazin "Readymade" koji će se objavljivati i nakon njegova završetka ne bi li se i dalje promatrati različite umjetničke prakse i urbana promišljanja. 

 Njegov upravo objavljeni prvi broj, koji će se predstaviti na festivalu, donosi niz intervjua sa stručnjacima, ali i stanovnicima Ilice, te prevedenih članaka o inozemnim iskustvima na temu urbanističkih promjena. 

 Projekt otvara izložba "Nastalo u Ilici" dizajnerskog kolektiva OAZA, u prostoru nekadašnje trgovine u Ilici 124.

 Nakon toga u vrtu skulptura Akademije likovnih umjetnosti (ALU), u Ilici na broju 85,  prikazat će se dokumentarni film "Ilica" Aleksandra Battiste Ilića, dekana Akademije, koji prikazuje "kontraste organskog rasta Ilice i brutalne zapuštenosti koja je permanentna". 

 Po njegovim riječima, ključna misija je pokrenuti da inače zatvoreni kultura i visoko obrazovanje puno više sudjeluju u životu zajednice, te da svojim znanjima i vještinama komuniciraju prema javnosti.

 "Ilica je doživljavala mnoge promjene kroz povijest, no shopping centri odvukli su iz nje njezin obrtničko-trgovinski karakter, pa zato danas imamo šezdeset praznih prostora od Trga bana Jelačića do Trga Franje Tuđmana, dok su u dvorištima devastirane nekada uspješne tvornice koje izgledaju kao slamovi", rekao je Battista Ilić.

 Ocijenio je kako je Ilica veliki, ali potpuno neosviješteni kulturni, gospodarski i turistički potencijal u samom središtu grada Zagreba.

  "Život Ilice i užeg dijela grada završava na Frankopanskoj, što je samo jedan četvorni kilometar, a mi ćemo to nastojati promijeniti", naglasio  je.

 Program festivala odvijat će se uzduž Ilice u raznim prostorima, od galerija do kafića, uz one koji se sada privremeno otvaraju u novom obliku.

 Detaljni program festivala po danima i brojnim lokacijama nalazi se na internet stranici http://projektilica.com/, a za interakciju s građanima otvorena je prigodna Facebook stranica.

 Kako bi se za projekt dobilo i mišljenje onih koji ne koriste internet, što je očekivano s obzirom na stariju populaciju građana koji žive u tom dijelu grada, njima će se dostaviti razglednice s pitanjem o tome kakvu Ilicu žele u budućnosti.

 Uz Akademiju likovnih umjetnosti i HKKKKI u projektu sudjeluju Grad Zagreb, Hrvatska obrtnička komora, OAZA, Studij dizajna, MUZE, Sedmi kontinent, Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca, Odraz, Lucija Mandekić & Marko Mišković, Secret Zagreb, Krešimir Galović, Alica Pancer, 24 sata.

 Prvi podatak o imenu zagrebačke 'žile kucavice' Ilice nalazi se u dokumentu koji datira iz davne 1431. godine.

 

Wovenhand dolazi u Zagreb i Rijeku

 
ZAGREB -
Američki alt-country bend Wovenhand, projekt karizmatičnog Davida Eugena Edwardsa, dolazi u Zagreb u srijedu, 10. svibnja, u klub Močvara, te u Rijeku gdje će se publici predstaviti u petak, 19. svibnja, u Pogonu kulture, najavili su organizatori oba koncerta Žedno uho i Distune promotion.

U sklopu svoje europske turneje Wovenhand promovira novi, osmi po redu, album "Star Treatmant", koji je izdan 2016. godine za nezavisni label Sargent House. "Star Treatment" je snimljen u legendarnom studiju Stevea Albinija – Electrical Audio u Chicagu, pod inženjerskom palicom Sanforda Parkera, koji je također radio na Wovenhandovom prethodnom albumu iz 2014. "Refractory Obdurate".

Wovenhandovu trenutnu postavu uz lidera Davida Eugena Edwardsa čine guitarist Chuck French, basist Neil Keener, bubnjar Ordy Garrison i nedavno prudruženi pijanist Matthew Smith.

Tijekom zadnja dva desetljeća Wovenhand i njegov prethodnik, 16 Horsepower, inspirira i utječe na generacije glazbenika širom spektra alternativne glazbe. Wovenhand se ne može opisati tradicionalnim terminima jer njegov zvuk organski je patchwork folka, post-punka, gothic rocka, countrya i americane, spojen u mašinu Edwardsove ekspresivne izvedbe i konstantnog spiritualnog istraživanja. Na trenutke žalostan i melankoličan, a na druge transcendentalan i moćan, Wovenhand je uvijek duhom i zvukom nezaboravan, navode organizatori.

"Nevidljivi" po tekstu Tene Štivičić premijerno u četvrtak u Gavelli

ZAGREB - Zagrebačko Gradsko dramsko kazalište Gavella sezonu nastavlja u četvrtak 11. svibnja, hrvatskom praizvedbom predstave "Nevidljivi" koju po tekstu Tene Štivičić režira Matjaž Pograjc.

 Kako se ističe u najavi, u drami, izvorno napisanoj 2011. na engleskom jeziku, Štivičić "zadivljuje scenskom maštom, briljirajući oštroumnošću seciranja imigrantskoga problema, na način malo kada viđen u modernoj dramaturgiji".

 Tekst je dosad neizvođen u hrvatskom kazalištu, a razlog tome možda treba potražiti u činjenici da je riječ o drami koja se, tada kada je nastala, svojom tematikom i poljem interesa izravno obraćala ponajprije britanskoj kazališnoj publici, stoji u najavi.

 "Stvari su se u međuvremenu promijenile, a ono o čemu govore 'Nevidljivi' postalo je sveeuropskom temom", dodaje se.

 "Nevidljivi" su "izgnani, odbjegli, odbačeni ljudi s Istoka, koji u Velikoj Britaniji vide obećanu zemlju", a koji u Štivičićkinu tekstu "postaju tek zbunjeni epizodisti globalnih političko-ekonomskih zbivanja, ali i vlastitih života".

 "Već popis likova jasno naznačuje kako stoje stvari: postoji 'Tvrđava Europa', kamo pripadaju dobrostojeće, situirane osobe iz više građanske klase zemalja Zapada, te postoje 'Drugi', što na isti taj Zapad stižu iz svojih domovina izmučenih ratom i besperspektivnošću", ističe se nadalje u najavi.

 Predstavu režira slovenski redatelj Matjaž Pograjc, trajno vezan uz Slovensko mladinsko gledališče, koji je postavio i "Fragile!" Tene Štivičić, "oblikujući ju kao naslov jakog redateljskog koncepta, gdje je udio filmskog značajan dio predstave zavodljive likovnosti i inventivnih scenskih rješenja".

 Glume Ozren Grabarić, Nataša Janjić, Sven Medvešek, Bojana Gregorić Vejzović, Enes Vejzović, Ana Kvrgić, Živko Anočić, Martina Čvek, Franjo Dijak, Anja Đurinović, Ivana Bolanča, Nikola Baće, Dijana Vidušin, Darko Milas i Filip Križan.

 Dramaturgiju potpisuje Dubravko Mihanović, scenograf je Tomaž Štrucl, kostimografkinja Marita Ćopo, a autor glazbe Marko Brdnik. Koreografiju oblikuje Branko Potočan, video Luka Dekleva, a svjetlo Zdravko Stolnik.



IZ SVIJETA - MOZAIK


Preminuo poznati hrvatski književnik iz Vojvodine Vojislav Sekelj

    
SUBOTICA - U rodnoj Subotici, nakon kratke i teške bolesti, u četvrtak je u 72. godini preminuo poznati hrvatski književnik i novinar iz Vojvodine Vojislav Sekelj, dobitnik odličja Reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za očuvanje kulture hrvatskoga naroda u Srbiji, priopćio je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Sekelj je rođen i školovao se u Subotici, gdje je radio kao profesor i ravnatelj Tehničke škole.

Zbog velike angažiranosti u hrvatskoj zajednici od početaka demokratizacije srbijanskog društva koncem 80-ih godina 20. stoljeća te napisa koje je objavljivao u tiskovinama, u kojima je branio prava hrvatske zajednice na dostojanstven život i pozitivno priznanje, ostao je bez posla, navodi se u njegovu životopisu.

Od 2002. bio je član uredništva časopisa Matice hrvatske iz Subotice „Klasje naših ravni“, a od 2008. urednik glasila Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini „Glasa ravnice“. Bio je član Društva hrvatskih književnika i Društva književnika Vojvodine.

Jedan je od najčitanijih pisaca u Vojvodini na hrvatskom jeziku na kojem piše od početka. Pisao je pjesme, romane, eseje, poetske drame, književnu kritiku i publicistička djela.

Krešimir Nemec ga je uvrstio u antologiju hrvatskog romana 1945.-2000.

Bio je prvi dopisnik Hine i Hrvatskog radija iz Subotice od 1990. do 1992.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić 7. listopada 2009. dodijelio mu je odličje Reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za očuvanje kulture hrvatskoga naroda u Srbiji.

Knjiga polemičkih i publicističkih spisa „Kako se branilo dostojanstvo“ dobila je nagradu „Emerik Pavić“ za najbolju knjigu na hrvatskom u Srbiji u 2011. godini koju dodjeljuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Preminuo je u 72. godini. Poslije komemoracije u Hrvatskom nacionalnom vijeću u petak, bit će pokopan u subotičkom katoličkom groblju.



Fanovi Ratova zvijezda obilježili 40. rođendan filma


TAIPEI - Brojni fanovi obučeni kao Jedi vitezovi, vojnici stormtruperi Galaktičkog Carstva i protagonist Luke Skywalker proslavili su u četvrtak u središtu Taipeija Dan Ratova zvijezda, 40. rođendan te popularne filmske sage, koji je obilježen i u drugim gradovima širom svijeta.

Kostimirane zabave, filmski maratoni i utrke neki su od događaja kojima je u New Yorku i drugim gradovima širom svijeta proslavljen rođendan slavnog filma.

Fanovi su tweetali "Neka 4. bude s tobom" aludirajući na poznatu uzrečicu iz filma "Neka Sila bude s tobom."

U Taipeiju, mnogi ljudi su uzeli slobodan dan kako bi se u kostimima fotografirali kod gradskih znamenitosti kao što su toranj Taipei 101 i Memorijalni centar Sun Yat-Sen.

"Volim Ratove zvijezda od malih nogu", rekla je Annie Tseng, 40-godišnja stručnjakinja za komunikacije odjevena kao zlikovac Darth Vader.

"Danas ovamo nije došao nitko od mojih prijatelja, ali sam ovdje stekla nove. Izabrala sam Dartha Vadera jer mislim da je jako zgodan."

Ove godine organiziran je dvoboj svjetlosnim mačevima kod shopping centra Living Mall koji nalikuje Zvijezdi smrti.

"Tajvanci vole filmove a posebno SF filmove i vrlo rano su postali fanovi Ratova zvijezda", rekao je Makoto Tsai (32), filmski redatelj i suorganizator događaja.

Prvi film Ratovi zvijezda, koji je napisao i režirao George Lucas i u kojem su glumili Harrison Ford, Mark Hamill i Carrie Fisher, pojavio se u kinima 1977. Od tada je snimljeno 11 filmova koji su stekli milijune fanova širom svijeta i zaradili milijarde dolara.

U SAD-u, proslavi se pridružila i Savezna uprava za avijaciju (FAA). Agencija je na Twitteru objavila fotografiju golemog svemirskog broda Star Destroyer srušenog na površini imaginarnog planeta Jakkua pored kojeg stoji njihov istražitelj. "To je bio jako dug dan za jedinog istražitelja nesreća FAA-e na Jakkuu", pisalo je u tweetu.

Rođendan Ratova zvijezda proslavljen je, naravno, i u Disneylandu. Disney je vlasnik franšize.

Srednjoškolac u Ashwaubenonu u Wisconsinu došao je pak u školu obučen kao stormtruper zbog čega je prestrašen prolaznik pozvao policiju.

U povodu 40. rođendana popularne sage, peruanske vlasti objavile su u četvrtak da 1459 ljudi u zemlji nosi imena likova iz Ratova zvijezda, prenosi France Presse.

Najpopularnije ime je Leia, po princezi koju je glumila pokojna Carrie Fischer. Tako se zove 533 Peruanki.

Jako popularno je i ime Han (Solo), kojeg je glumio Harrison Ford. Tako se zove 365 Peruanaca, dok ih se 198 zove Luke po Jedi vitezu Lukeu Skywalkeru.

Nisu zaboravili ni robota R2-D2 čije ime nosi 20 djece.

Zlikovci iz Ratova zvijezda nisu toliko popularni među Peruancima.


Tadžikistan otpustio debele policajce

MOSKVA - Desetak policajaca u Tadžikistanu opušteno je jer nisu izgubili dovoljno kila u posebnom fitness i kulturnom programu za snage sigurnosti, objavila je u četvrtak ruska agencija Interfax.

Ostali kolege uspjeli su smršaviti 20 i više kilograma u programu koji je pokrenut ove godine i od policajaca zahtijeva da trče pet kilometara tri puta tjedno. Policajci također moraju ići u kazalište najmanje jednom u mjesec dana, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova.


Urednica Voguea dobila počasnu titulu od engleske kraljice

LONDON - Anni Wintour, urednici američkog Voguea podrijetlom iz Velike Britanije, britanska kraljica Elizabeta II. u petak je dodijelila počasnu titulu dame za zasluge u modi i novinarstvu.

Wintour (67) je bila na čelu časopisa gotovo 30 godina, a za to je vrijeme postala jedan od najutjecajnijih glasova u visokoj modi.

Slavna urednica rekla je novinarima da se kraljica namučila dok joj je uspjela pričvrstiti odličje na odjeću.

Poznata po svojem hladnokrvnom držanju u prvim redovima na modnim revijama, Wintour se široko smiješila nakon svečanosti u Buckinghamskoj palači kojoj je prisustvovala u društvu svoje kćeri Bee Schaffer.  

 

Njemački, meksički i američki glazbenici sviraju protiv Trumpovog zida

 
BERLIN - Dresdenska simfonija želi u blizini granice između Meksika i SAD-a održati koncert s domaćim glazbenicima koji bi bio uperen protiv gradnje graničnog zida kojeg je najavio američki predsjednik Donald Trump, priopćila je Dresdenska simfonija u četvrtak.

"Mi želimo odaslati jasan signal u korist slobode i protiv zidova u glavama", rekao je direktor dresdenskog simfonijskog orkestra Markus Rindt.

Suvremeni njemački kompozitor Wieland Reissmann je autor "glazbenog dijaloga" koji bi 3. lipnja trebao, zajedno s orkestrima iz SAD-a i Meksika, biti izveden u blizini tzv. Prijateljskog parka između gradova Tijuane i San Diega na jugu Kalifornije u blizini granice između SAD-a i Meksika.

Zamišljeno je da se pri izvedbi "Glazbenog dijaloga" njemački i meksički glazbenici sviraju s meksičke strane granice dok bi američki glazbenici "odgovarali" s druge strane.

Kako je nadalje priopćeno na konferenciji za tisak u Meksiku, dresdenski glazbeni projekt "Tear down this Wall" ("Srušite ovaj zid"), koji se oslanja na glasovitu rečenicu američkog predsjednika Ronalda Reagana izgovorenu 3. lipnja 1987. u blizini Berlinskog zida i upućenu tadašnjem sovjetskom predsjedniku Mihailu Gorbačovu, u potpunosti se financira od donacija.

Kako je naglasio Rindt, koncert na godišnjicu Reaganove poruke, trebao bi biti inicijalni koncert za seriju manifestacija uzduž meksičko-američke granice u kojoj bi trebali sudjelovati lokalni orkestri i zborovi.


Austrijske policajce uvrijedio TV krimić

BEČ - Austrijska policija javno je izrazila nezadovoljstvo zbog jedne epizode najpopularnije krimi-serije s njemačkog govornog područja "Tatort" ("Mjesto zločina") u kojoj su bečki policajci prikazani kao nasilni i korupciji skloni državni službenici, javljaju mediji.

"Ovdje je austrijska policija prikazana na način koji nema veze sa stvarnošću", stoji u pismu direktoru austrijskog javnog servisa ÖRF Alexanderu Wrabetzu koje je potpisao predsjednik Sindikata austrijske policije (FCG) Reinhard Zimmerman.
 
U epizodi serije Tatort pod nazivom "Bespomoćni", koja je prikazana još krajem ožujka i čija radnja se odvija u Beču, zaplet se vrti oko policajaca koji su upleteni u slučajeve ubojstva, ucjena i seksualnog nasilja.
 
Wrabetz, čiji je ÖRF odgovoran za spornu epizodu Tatorta, objasnio je kako se ne radi o kritici rada austrijske policije nego o "čistoj fikciji".
 
"Nikad u niti jednoj epizodi 'Tatorta' koju je producirao ÖRF nije paušalno kritizirana niti jedna oblast društva", obranio se Wrabetz koji je napomenuo kako austrijska policija "izvrsno obavlja svoj posao".
 
Zimmermann je u svom pismu prenio kritiku i ogorčenje svojih kolega napomenuvši da se u epizodama "Tatorta" koji su producirani u Njemačkoj "policija nikada ne prikazuje na ovakav difamirajući način".
 
"Tatort" zajednički produciraju regionalni studiji njemačkog glavnog javnog servisa ARD te austrijski i švicarski javni servisi ÖRF i SFR. Serija se prikazuje od 1970. a u prosjeku je svake nedjelje u udarnom terminu u 20 sati gleda oko 10 milijuna gledatelja.
 








← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus