15:18, 17. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 5. srpnja 2017.

Objavljeno: 04.07.2017 u 20:20
Pregledano 113 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 5. srpnja 2017.

ZAGREB, 5. srpnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Otvoreni Karlovački likovni susreti 2017.


KARLOVAC -
Karlovački likovni susreti, koji se održavaju svake druge godine, otvoreni su u srijedu u Galeriji "Vjekoslav Karas" u Karlovcu u povodu Dana grada, a na izložbi tradicionalno ravnopravno izlažu radove akademski umjetnici i amateri.

 Izložba predstavlja presjek likovnog stvaralaštva u Karlovcu u protekle dvije godine. Na javni poziv karlovačkoga Gradskog muzeja ove se godine prijavilo 45 autora sa 68 radova, a za izlaganje su izabrana 63 rada.

 Otvarajući izložbu, gradonačelnik Damir Mandić rekao je da u gradu čiji je slogan 'Grad susreta' najveću vrijednost tog koncepta izložbe ima "ravnopravni susret profesionalizma i amaterizma".

 Autorica izložbe i voditeljica Galerije Aleksandra Goreta rekla je da u skladu s konceptom manifestacije Karlovačke likovne susrete 2017. čine radovi različitih motiva, kvalitete i likovnih medija, skulptura, slika, grafika, primijenjene keramike i umjetničke fotografije.

 Radovi karlovačkih akademskih umjetnika Danijel Butala, Vladimir Bašić Šoto, Lidija Maček Stanić, Milutin Knežević, Ivana Maradin i Aleksandra Goreta neupitne su kvalitete, piše u predgovoru kataloga. Uz njih su navedeni neki mladi akademski slikari i grafičari te najbrojnija grupa autora – članovi udruge ULAK-a.

 

Karlovac - Međunarodni festival folklora među svjetski relevantima, s dva certifikata

   
KARLOVAC –
Predstavnike 20. međunarodnog festivala folklora primio je u srijedu gradonačelnik Karlovca Damir Mandić, koji je domaćemu Folklornom ansamblu "Matija Gubec" čestitao na kvalitetnoj organizaciji i visokim kriterijima pri odabiru ansambala, zbog čega je taj festival dobio dva na svjetskoj razini vrijedna certifikata - 2013. godine CIOFF, a ove godine FIDAF, što ga svrstava u svjetski relevantne folklorne festivale.

 Kako je najavio gradonačelnik Mandić, "Matija Gubec" će zbog toga na svečanoj sjednici 13. srpnja u povodu Dana grada dobiti plaketu za doprinos na području njegovanja tradicijske kulture.

 Direktor festivala Željko Štajcer istaknuo je da se i iz odabira ovogodišnjeg programa vidi kako se organizatori trude uvijek dovesti različite narode, pokazati svima njihovu tradiciju i potaknuti ljubav domaće publike prema svojoj tradiciji.

 "Ove godine različitost programa nije samo u različitosti podneblja, Europe, Afrike i Azije, već i u pristupu prema njegovanju vlastite folklorne baštine. Tajvan, primjerice, na tradicionalnu i autentičnu glazbu naslanja suvremeni plesni, štoviše baletni izričaj, naspram europskom pristupu Rumunjske i Bugarske koji njeguje autentičnost, a koreografsku stilizaciju svode na najmanju moguću mjeru, te takav folklor zovemo reproduktivnim. Cipar je pak na granici izvornog, odnosno reproduktivnog i stiliziranog", rekao je Štajcer.

 Sve su grupe na otvorenju festivala u nedjelju osjetile odobravanje karlovačke publike i oduševljenje onime što su prikazale, dodao je Štajcer te istaknuo grupe iz Tajvana i Španjolske, za koje je, kako je rekao, siguran da je publika osjetila bit njihova identiteta.

 Gradonačelnik Damir Mandić istaknuo je da Karlovac nedvojbeno ima bogatu povijest i kulturnu baštinu, što voli pokazati svijetu i upijati bogatstva drugih, a da je tako, sudionici su mogli  sami osjetiti od publike na svečanom otvorenju i na drugim programima te kroz šetnju gradom.

 U Karlovac 20 godina dolaze grupe iz svakog kutka svijeta, što je susret najrazličitijih kultura, rekao je Mandić i dodao da će Grad Karlovac i dalje pomagati Međunarodnome festivalu folklora, a nastojat će pridonijeti da se podigne i u turističkom smislu. Njega se najviše dojmila afrička grupa iz Burundija zbog bubnjeva i zbog različitosti jer, kako je rekao, "snažnije od svih ostalih ukazuje koliko je Međunarodni festival folklora mjesto koje nas uči otvorenosti, međusobnom uvažavanju i bogatstvu kroz suživot svih nas s našim različitostima, pri čemu uvažavanje drugačijeg nimalo ne umanjuje nečiji identitet".

 Predstavnici grupa Great Rivers Art Group s Tajvana, Gocmenkoy - Taskinkoy s Cipra, ansambl "Busuiocul" iz Rumunjske, "Pirinche" iz Bugarske, ansambl "Ara de Madrid" iz Španjolske te "Royal Burundi Drums" iz Burundija pohvalili su domaćine - Folklorni ansambl "Matija Gubec" te ocijenili da je festival u Karlovcu po kvaliteti jedan od najboljih na kojima su bili, a obišli su mnoge zemlje i bili na mnogim festivalima.

 Na festivalu koji traje do nedjelje  nastupa sedam folklornih grupa sa 180 sudionika.

 Na dosadašnjih 19 festivala sudjelovala su 103 ansambla iz 50 zemalja s više od 3200 članova. Osim u Karlovcu, nastupali su u 15 gradova i mjesta u Hrvatskoj.

 

U NSK jednodnevna izložba "Aretej ili povijest kao baba vračara - vječno vraćanje istog"


ZAGREB -
Jednodnevna izložba "Aretej ili povijest kao baba vračara - vječno vraćanje istog" priređena je u srijedu u atriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u sklopu 6. Festivala Miroslav Krleža, a među ostalim predstavlja odabrane Krležine rukopise, pisma i dokumente iz fundusa NSK.

 Tako se na izložbi mogu vidjeti Krležini rukopisi i djela na kojima se temelji ovogodišnji program Festivala Miroslava Krleže, posvećena putovanju kroz vrijeme i prostor iscrtan Aretejem i drugim Krležinim likovima, pod tematskim kompleksom "Vječni apatridi - ljubav i politika".

 Izložena su Krležina djela Aretej, Pan, Balade Petrice Kerempuha, Povratak Filipa Latinovicza, U agoniji, Zastave, Razgovori s Krležom autora Predraga Matvejevića i druga djela. Iz fundusa NSK za ovu je izložbu izdvojeno i devet crteža Miroslava Krleže koje autorski potpisuje Vanja Radauš, te odabrani primjeri glazbenih djela u kojima je Krleža autor riječi.   

 Okupljene poklonike djela jednoga od najvećih hrvatskih književnika pozdravila je glavna ravnateljica NSK Tatijana Petrić, a izložbu su približili vrsni poznavatelji Krležina djela Lada Čale Feldman, Tomislav Brlek i Ivan Kosić, voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, a na predstavljanju je sudjelovao i Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža.

Zabranjeni članak "Narod koji gladuje" iz 1917.

 
Mogu se vidjeti i odabrani Krležini eseji i novinski tekstovi, među kojima je, rekao je Ivan Kosić, i Krležin zabranjeni članak "Narod koji gladuje" iz 1917. koji je trebao biti objavljen u listu "Hrvatska njiva", ali ga je zabranila cenzura kada je taj list u tiskari već bio složen i prelomljen, pa je na mjestu članka ostala bjelina, a u godišnjem sadržaju "Hrvatske njive" naznaka "Miroslav Krleža: Zaplijenjeno".

 Izložen je i Krležin članak "Kako stanuje sirotinja u Zagrebu, objavljen u listu "Narodna zaštita" 8. studenoga 1917. u kojemu opisuje život zagrebačke sirotinje - tisuća ljudi koji su živjeli zbijeni u malim kuhinjskim prostorima zagrebačkih daščara na periferiji grada - Radničkom dolu, Potoku, Kanalu, Trnju i Srebrnjaku.

 Tu je i tekst "Slikar Ljubo Babić" objavljen 6. studenoga 1960. u "Vjesniku", u povodu Babićeve retrospektivne izložbe i pedesete godišnjice umjetničkog rada, a pretiskan u "Esejima III" u Zagrebu 1963.    

Krležina pozicija dijalektička, izlaz u trećoj opciji

 Govoreći o Krležinim stajalištima vezanim za hrvatsku povijesti koja je, bio je uvjeren Krleža, "sanjiva i vječno je vraćanje istoga", Brlek je istaknuo kako bismo trebali čitati Krležine tekstova takva sadržaja kako bismo bolje razumjeli vlastitu povijest.  

 Jer, objasnio je Brlek, u ponavljajućoj hrvatskoj povijesti u kojoj se oni koji su imali kritički odmak prema društvu i nisu pripadali ni jednoj struji, i emigrirali iz Hrvatske i napustili ju ili su se slomili, Krleža je pronašao izlaz u nadilaženju svoje dijalektičke pozicije - u trećoj opciji, odnosno nije ni emigiraro, niti se slomio, već je ostao u Hrvatskoj.  

 Festival Miroslav Krleža održava se u Memorijalnome prostoru Miroslava i Bele Krleže na zagrebačkome Gvozdu i na drugim mjestima u Zagrebu od 1. do 7. srpnja ove godine.



Izložba austrijskog arhitekta Wolfganga Tschapellera u Orisu


ZAGREB -
Oris Kuća arhitekture od četvrtka, 6. srpnja, ugostit će izložbu "Oziris – Svijet 1" austrijskog arhitekta Wolfganga Tschapellera, na kojoj će se predstaviti niz modela recentnih projekata njegova ureda.

Izložbu prati publikacija s Tschapellerovim tekstovima kao bazom njegove eksperimentalne prakse, a u jednom od njih objašnjava pojam svog 'bestjelesnog grada'.

"Ne postoje zgrade u Bestjelesnom gradu. Bestjelesni grad je nakupina i koncentracija simpatija. Bestjelesni grad reagira na posjetitelje. Formiran je u skladu s atmosferama, moždanim valovima i potrebama. Bestjelesni grad je vizualizacija potreba: privremeno sklonište, horizontalnost, opuštanje, glad, ozljede, analiza posjetiteljevih slabih točaka, plutanje, liječenje, komplet za pružanje prve pomoći, sjećanja", zapisao je.

Tschapeller je studirao arhitekturu u Beču, gdje danas živi i radi, te na Sveučilištu Cornell u Ithaci, u državi New York. Kao gostujući profesor predavao je na Sveučilištu Cornell u Ithaci, na Sveučilištu umjetnosti i dizajna u Linzu te Državnom sveučilištu New Yorka u Buffalu.

Proteklih desetak godina je profesor arhitekture na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču, a od 2012. voditelj Instituta za umjetnost i arhitekturu.

Među njegovim međunarodnim projektima koji su u tijeku su Centar za razvoj nauke u Beogradu i projekt izgradnje hotela u vrtu Palače Schwarzenberg u Beču.

Iz njegova se dugogodišnjeg rada kao značajniji ističu projekti Sveučilišta primijenjenih umjetnosti u Beču, seriju BVA 1, 2 i 3 za sjedište austrijskog Fonda za osiguranje javnih službenika u Beču i Europski kulturni centar između Palatinske kapele i gradske vijećnice u Aachenu, a radio je i na projektima za operu u Linzu.

Projekti su mu predstavljeni 2012. godine u austrijskom paviljonu na Bijenalu arhitekture u Veneciji s instalacijom "Ruke nemaju suze da teku", a izlagao je i u Tokiju, Istanbulu, Kini, Sao Paulu.

Njegov ured Wolfgang Tschapeller ZT GmbH osnovan je 2007., a pet godina kasnije otvorena je i podružnica u Beogradu.

Izložba u Oris Kući arhitekture bit će otvorena do 31. kolovoza.



Najavljen popratni program Pulskoga filmskog festivala


PULA -
Popratni program i sadržaj ovogodišnjega Pulskoga filmskog festivala predstavljeni su na konferenciji za novinare u srijedu u Puli, a ravnateljica tog festivala Gordana Restović tom je prigodom istaknula kako je programska ponuda organizacijski velik izazov jer je riječ o manifestaciji na otvorenome koja želi ponuditi umjetnost i tradiciju.

Po njezinim riječima, i ove godine Pula PROfessional predstavlja program ispunjen predavanjima, panel-diskusijama, predstavljanjima knjiga i druženjima profesionalaca iz audiovizualne industrije. Osim toga, dodala je Restović, iznimno je važan program mladih filmofila koji okuplja devet filmskih entuzijasta koji prate festivalske programe, pišu filmske kritike pod mentorstvom uvaženog kritičara Tomislava Kurelca i dodjeljuju nagradu mladih filmofila.

 "Tema Pula PROfessional programa jest promidžba i distribucija hrvatskoga i europskog filma", istaknula ja, dodajući kako je Mario Gigović izbornik programa Pula PROfessionala koji se održava od 17. do 20. srpnja u županijskoj gospodarskoj komori u Puli.

 Festival će ove godine obuhvatiti pet tematskih izložaba na različitim mjestima.

U Srpskome kulturnom centru 13. srpnja bit će otvorena izložba beogradskog akademskog slikara Predraga Peđe Miloševića "Purpur i tirkiz" , u Galeriji "Makina" dan poslije izložba fotografija Jelene Vukotić "Ghosts of New York", a 16. srpnja Multimedijalni centar ugošćuje program Cinemaniac: Video Televizija Anticipacija, Nove kolekcije, Desktop Cinema.

 U kinu Valli 18. srpnja moći će se pogledati "Filmski plakati srednje škole Primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula", a u Muzeju suvremene umjetnosti bit će otvorena izložba Zlatka Kopljara "Prazno/Empty". Glazbeni program sadržava 16 nastupa.

 "Pulski filmski festival poseban je događaj i tradicionalno svake godine pretvara grad u centar filmske umjetnosti i zabave, a od velike je kulturne i društvene važnosti za grad. Njegova popularnost s jedinstvenom pozornicom kao što je pulska Arena ima jak utjecaj na stvaranje slike poželjnog odredišta koji u Pulu privlači velik broj posjetitelja svih naraštaja i dodatno obogaćuje turističku ponudu grada, postaje njegov zaštitni znak", istaknula je upraviteljica pulske Turističke zajednice Sanja Cinkopan Korotaj.

 

MSU: izložbe Ivane Franke, Tommija Grönlunda i Petterija Nisunena, Ante Kajinića

 
ZAGREB -
Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti u četvrtak otvara tri izložbe - "Strujanje percepcije (svemiri misli)" Ivane Franke i "Siva zona" Tommija Grönlunda i Petterija Nisunena uProstoru za povremene izložbe te "Putovanje kroz bjeline" Ante Kajinića u MSU galeriji.

Ivanu Franke i finski umjetnički duo Tommi Grönlund i Petteri Nisunen veže dugogodišnje prijateljstvo i nekoliko zajedničkih izložbi, a u MSU se predstavljaju samostalnim izložbama.

"U svom umjetničkom radu Ivana Franke, Tommi Grönlund i Petteri Nisunen dijele istraživački pristup koji objedinjuje suvremenu umjetnost, prirodne znanosti i arhitekturu", ističe se u najavi MSU-a.

"Prožimanje grafike, skulpture, arhitekture, pokreta i zvuka s matematikom, optikom, fizikom i neuroznanošću u njihovim interaktivnim instalacijama stvara doživljaje koji se čine izvan dosega naših osjetila, dok umjetničkim djelima pristupaju kao mehanizmima koji istodobno proizvode i razotkrivaju granice percepcije", dodaje se.

Izložba "Strujanje percepcije (svemiri misli)" istražuje granice prostornih i vizualnih doživljaja, polazeći od potpunog vizualnog izmještanja posjetitelja kroz niz zamračenih instalacija i oslanjajući se na tjelesno iskustvo u namjerno nestabilnim opažajnim uvjetima.

Hrvatska umjetnica s berlinskom adresom Ivana Franke zapažena je po radu u kojemu istražuje suodnos ljudske percepcije, spoznaje i okoline, s fokusom na granice vizualne i prostorne percepcije. Nastupila je na nizu uglednih bijenala, a upravo je u tijeku u Berlinu njezina samostalna izložba "Retreat into Darkness. Towards a Phenomenology of the Unknown".

Sinestetičke instalacije Tommija Grönlunda i Petterija Nisunena bave se ljudskom oku nevidljivim silama što tvore svijet oko nas, i opredmećuju ga kroz materijalizaciju izdvojenih prirodnih fenomena te se njima služe kao scenarijem za gradnju impresivnih zvučnih, kinetičkih i optičkih struktura, koje preuzimaju obilježja izlagačkih prostora, ostavljajući mogućnost beskonačnih site-specific prilagodbi.

"Kao i s izložbenim prostorom, njihovi radovi ulaze i u živi dijalog s posjetiteljima izložbe – na razini pogleda, sluha, dodira i pokreta. Svaka je senzacija dostupna na razini osobnog opažaja, refleksije i ponekad sasvim osobnog eksperimenta koji izlazi van granica uobičajenog promatranja", ističe se u najavi izložbe.

Tommi Grönlund i Petteri Nisunen se poznaju još od studija arhitekture potkraj osamdesetih, a zajedno rade od početka devedesetih. Njihova je suradnja rezultirala nedavnom retrospektivom u Helsinkiju na kojoj su predstavili gotovo tri desetljeća dugog zajedničkog rada tijekom kojega su izlagali na brojnim međunarodnim izložbama.

U tjednu otvorenja njihove izložbe održat će se radionica sa studentima Sveučilišta Alvar Aalto iz Helsinkija te studentima Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu pod mentorstvom Petterija Nisunena i Petra Miškovića. Završni dio radionice bit će predstavljen u Zbirci Richter u subotu, 8. srpnja.

Obje izložbe bit će otvorene do 20. kolovoza.



Ante Kajinić se u MSU predstavlja novim ciklusom slika


Izložba slikara Ante Kajinića "Putovanje kroz bjeline" donosi 37 radova iz njegova novog opusa, a izložba je prema zamisli zamisli autora, postavljena tako da prati ritam organizacije motiva na slici.

"Grupirajući slike uz rubove zida, naglašavajući središnji prostor odsutnošću sadržaja, izložbeni prostor MSU galerije postao je živa slika koja posjetitelje vodi na putovanje kroz bjeline", najavljeno je iz MSU-a.

Kako se dodaje, Kajinićevo slikarstvo vraćanje je na jednostavne oblike izražavanja, ponajprije bliske dječjem rukopisu, lišene pretjerane deskripcije, kojim ukazuje na nemoć umjetnika da promjeni i popravi svijet koji ga okružuje, onim što najbolje zna – umjetnošću.

"Svojim slikarstvom, samozatajno, Kajinić želi dati impresiju vremena u kojem živi, duboko promišljajući svijet oko sebe i u sebi. U suodnosu sa slikom, kao svojim najintimnijim zapisom, umjetnik se u kontemplativnom okruženju vlastitoga radnog prostora kroz čin slikanja dovodi do odsutnosti želje, otvarajući prostor čistoj misli neopterećenoj zahtjevima i ograničenjima", napominje se.

Kajinićeva izložba bit će otvorena do 31. kolovoza.



Na Dubrovačkim ljetnim igrama bit će izvedeno oko 80 programa

 
DUBROVNIK -
Osamdesetak dramskih, glazbenih, opernih, baletnih, folklornih i drugih programa bit će izvedeno na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama koje se i ove godine održavaju od 10. srpnja do 25. kolovoza, a u tih 47 dana pred 60 tisuća posjetitelja predstavit će se oko dvije tisuće umjetnika, rečeno je u srijedu u Dubrovniku na konferenciji za novinare najpoznatijeg hrvatskog kulturnog festivala.
 
Ove, 68. Dubrovačke ljetne igre otvorit će se 10. srpnja podizanjem zastave Libertas i stihovima Himne slobodi, a kako je danas istaknuo intendant Igara Mladen Tarbuk, programom se nije odustalo od onoga što je najavljeno tijekom Feste svetog Vlaha.

"Dubrovnik je fundamentalno grad kulture, pa onda svega ostalog, naravno i ostale stvari moraju živjeti, no kultura je ključna. Programom nisam konceptualno odustao od onoga što sam najavljivao za vrijeme Feste, ona sloboda koja je zapisana u riječima Gundulića, ona koja se 'ne prodaje za zlato', ona se i ove godine tematizira na Igrama. Dakako, nisam ništa novo izmislio, no čini mi se kako su vrijeme i svijet u kojem živimo zreli da si postavimo što nam uopće znači sloboda, jesmo li slobodni i ima li smisla, vrijedi li se prodati", rekao je Tarbuk.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković čestitao je staroj/novoj ravnateljici Ivani Medo Bogdanović na novom mandatu, a istaknuo je kako je pred gradom nova sezona glazbe, plesa i i pisane riječi u izvedbi hrvatskih i svjetskih umjetnika.

Zamjenica župana Dubrovačko-neretvanskog Žaklina Marević rekla je kako će Županija i dalje dalje sudjelovati i podupirati Igre, "manifestacije koja promiče Dubrovnik u kulturno hrvatsko, europsko i svjetsko tržište".

Ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović rekla je kako je financijska konstrukcija Festivala zatvorena, te kako je ukupni budžet 12,2 milijuna kuna. "Financijskim planom predviđen je ukupni budžet od 12,2 milijuna kuna od čega su javna sredstva oko 8,5 milijuna, a vlastiti prihod i prihod od ulaznica iznosi dva milijuna kuna dok su nas sponzori i donatori poduprli s 1,6 milijuna kuna. Istaknut ću i iznos od dodatnih 200 tisuća kuna za investicije koje nam je osigurao Grad Dubrovnik što je poticaj da u naredne četiri godine mog mandata ojačamo taj segment poslovanja ustanove, što je neophodno ako želimo biti jaki partner Gradu", rekla je ona.

Svečanost otvorenja, prema scenariju Mladena Tarbuka i Ivane Lovrić Jović, režiraju Ivan Miladinov i Igor Barberić. Pod ravnanjem Tarbuka glazbu izvode Dubrovački simfonijski orkestar, Zagrebačka filharmonija, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Dubrovački komorni zbor te Mješoviti zbor Libertas. Uz članove Festivalskog dramskog ansambla, nastupit će i Folklorni ansambl Linđo, Kazališna družina Kolarin, Plesni studio Lazareti, KUD Stjepan Radić te Udruga Žonglerata.



Dvije premijere


Premijerni dramski program 68. festivalske sezone čine dva naslova izrasla iz razmatranja o slobodi djelovanja pojedinca u krutim okvirima zadane društvene zbilje. "Gospoda Glembajevi" premijerno će biti izvedeni, prvi put na Igrama, početkom kolovoza u režiji Zlatka Svibena u Umjetničkoj galeriji sa sjajnim glumačkim ansamblom koji predvode Predrag Ejdus u ulozi Ignjata Glembaja, Anja Šovagović Despot kao barunica Castelli te Mijo Jurišić u ulozi Leonea.

Druga dramska premijera "Marin Držić – Viktorija od neprijatelja" bit će izvedena 20. kolovoza u parku Umjetničke škole u povodu 450. obljetnice smrti tog komediografa. Prema konceptu i dramaturškom oblikovanju teksta Hrvoja Ivankovića predstava je sastavljena pretežno od fragmenata Držićevih djela, a slijedi Držićevu životnu priču te problemski sagleda njegov odnos s Gradom i društvom u kojem je živio. Redateljica Ivica Boban dolazi s glumačkom družinom mladih izvođača kojima su na čelu mnogo iskusniji glumci i to vodeći suvremeni držićevski interpreti Doris Šarić Kukuljica i Maro Martinović, dok će se u ulozi samog Marina Držića te niza njegovih amblemskih likova od Pometa i Negromanta do Stanca i Skupa naći jedan od najuglednijih hrvatskih glumaca mlađeg naraštaja Ozren Grabarić.

Dramske uspješnice "Kafetarija" i "Othello", ovo su ljeto ponovno na repertoaru, a festivalska publika imat će priliku vidjeti i neke od najuspješnijih predstava novije hrvatske kazališne sezone. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu svoju će dramsku uspješnicu "Tri zime" Tene Štivičić u režiji Ivice Buljana izvesti u parku Gradac, a iz produkcije Zagrebačkog kazališta mladih dolazi višestruko, diljem regije, nagrađivani "Hinkemann" u režiji Igora Vuka Torbice.



Na programu i premijera Händelova "Orlanda" te najpopularniji bijeli balet


Glazbeno-scenski program donosi premijeru Händelove opere "Orlando" u režiji Jánosa Szikore, pod umjetničkim vodstvom Davida Batesa i u izvedbi Hrvatskog baroknog ansambla. Igre ove godine donose i najpopularniji bijeli balet svih vremena "Labuđe jezero" Petra I. Čajkovskoga u koreografiji proslavljenog Vladimira Malakhova, a u produkciji Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu koji se time na Igre vraća nakon deset godina pauze. S plesnom izvedbom ovoga ljeta na Igrama gostuje Bitef teatar i njihova plesna skupina koji će izvesti "Ptice inspirirane Aristofanom", a u koreografiji miljenika festivalske publike Edwarda Cluga.

Bogat glazbeni program otvorit će ispred crkve sv. Vlaha već gotovo rasprodana Orffova "Carmina Burana" u izvedbi Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Zagrebačke filharmonije, Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić, uz ugledne soliste Nicolu Proksch, Owena Willetsa te Nikolu Mijailovića, a pod dirigentskom palicom Ivana Josipa Skendera.

Dubrovački simfonijski orkestar u kolovozu će imati dva koncerta u atriju Kneževa dvora s gostima dirigentima i solistima, a izvedbom "Zaboravljenih muzika" obilježit će se 80. godišnjica rođenja velikog hrvatskog suvremenog skladatelja, danas Dubrovčanina, Dubravka Detonija, a praizveden će biti "Bird Concerto" dubrovačkog skladatelja Petra Obradovića. Pijanist Goran Filipec osmislio je večer posvećenu Franzu Lisztu pažljivo birajući skladbe iz njegovog kasnog opusa u kojima Liszt traži granice slobode same glazbe, navješćujući nova vremena.

Program naslovljen "U susret budućnosti" u kojem se festivalskoj publici predstavljaju mladi virtuozi, laureati prestižnih međunarodnih natjecanja, nastavlja se i ove godine, a otvorit će ga finalist natjecanja Queen Elisabeth Dmitri Šiškin. S češkim repertoarom nastupit će Lukáš Vondráček, lanjski pobjednik natjecanja Queen Elisabeth. Hrvatsku će u tom programu predstaviti naš najugledniji gitarist mlade generacije Srđan Bulat. Okupljeni kao 4 gitare publiku očekuju i gitaristi Zoran Dukić, Petrit Çeku, Tvrtko Sarić i Maroje Brčić.

Dramuturški precizno osmišljeni, zanimljivi su i programi talijanskog ansambla Umberto Giordano koji izvodi program posvećen Ludwigu van Beethovenu te recital inspiriran srednjim vijekom u pariškim salonima s početka 20. stoljeća u izvedbi Ansambla Dialogos koji čine Katarina Livljanić i Danijel Detoni.

Planirani su i brojni drugi recitali u Kneževu dvoru: zajednički nastup violončelistice Monike Leskovar i gitarista Petrita Çekua te violista Aleksandra Miloševa i pijanista Lovra Pogorelića, dok će violinski recital prirediti Stefan Milenković uz pijanista Rohana de Silvu. U Dvoru će nastupiti i komorni sastav Synergia 6, kojeg je član svjetski proslavljeni violinist Nemanja Radulović. U Dvoru će festivalska publika moći čuti i jednog od najzanimljivijih interpreta sevdaha današnjice Božu Vreću.

Mladi i višestruko nagrađivani glazbenici Filip Merčep i Nicolas Sinković izvest će u ljevaonici pod Minčetom autorski projekt naziva "Dijalog", na udaraljkama uz elektroniku i to interaktivno s publikom istražujući, kako sam naslov sugerira, dijalog suvremene umjetnosti i scenskih prostora grada, a pred sam kraj festivala, Igre donose još jednu glazbenu poslasticu – koncert na Revelinu jedne od najistaknutijih britanskih ženskih jazz vokalistica Zare McFarlane.

Igre će 25. kolovoza ispred crkve sv. Vlaha zatvoriti Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije kojim će dirigirati Alberto Veronesi. Na koncertu će nastupiti i lanjski dobitnik nagrade Orlando, ukrajinski violinist Aleksej Semenenko.



Folklor i "oriđinali"


Sastavni dio programa 68. Igara su i tradicionalni nastupi Folklornog ansambla Linđo na taraci Revelina koji je za ovo ljeto pripremio nekoliko premijernih izvedbi, a festivalska publika imat će priliku pogledati i posljednji premijerni naslov Studentskog teatra Lero, predstavu "Grad sjena" u režiji Davora Mojaša nagrađenu na 57. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera nagradom za najbolju predstavu kao i "Skupa" u režiji Ivice Kunčevića i produckciji Kazališta Marina Držića.

Popratni program festivalskoj publici donosi selekciju najboljih filmova s Pulskog filmskog festivala.

Iznimno bogat izložbeni program donosi veliku izložbu Antuna Masle povodom pedesete obljetnice njegove smrti, na kojoj će javnosti biti predstavljena i neka njegova nikad ranije izlagana djela. Sponza će također ugostiti izložbu Nikoline Šimunović "Jedno ljeto u Gradu" te izložbu fotografija Aljoše Rebolja "Isklesano vrijeme" posvećenu kazališnom opusu Tomaža Pandura, dok će u Svetom Stjepanu u Pustijerni biti otvorena izložba skulptura Jagode Buić naziva "Scherzo s otpada".

Program Pisaca i pjesnika na Igrama prema konceptu Mani Gotovac otvara Tereza Kesovija interpretirajući hrvatske pjesnike uz pratnju klavira, gitare i violine. U sklopu ovog programa priprema se i scensko uprizorenje "Everesta" Drage Glamuzine te "Genijalna prijateljica" Elene Ferrante.

Igre donose i premijernu projekciju dokumentarne serije HTV-a "Storije o neponovljivima" - o dubrovačkim oriđinalima, boemima, osobenjacima i drugim vlastitim unikatima scenarista i urednika Vedrana Benića koja s prikazivanjem na televiziji kreće tek najesen.

U suradnji s Art radionicom Lazareti bit će predstavljen zadnji naslov dr. sc. Darka Lukića "Uvod u primijenjeno kazalište (Čije je kazalište?)" te knjiga Ivice Kunčevića "Redateljske bilješke", koju je nedavno objavio Hrvatski ITI centra. Povodom pedeset godina svećeništva koje obilježava katedralni župnik don Stanko Lasić bit će predstavljena njegova knjiga "Župnikovi zapisi i sjećanja", a očekuje nas i predstavljanje monografije "Nagrada Orlando – 40 godina" u izdanju Hrvatske radiotelevizije.



TFF: svjetski kratkometražni filmovi u srednjovjekovnom dvorcu


ZAGREB -
Ovogodišnje jubilarno 15. izdanje Tabor Film Festivala počinje u četvrtak, 6. srpnja u srednjovjekovnom dvorcu Veliki Tabor kod Desinića, gdje će do 9. srpnja prikazivati recentna svjetska kratkometražna ostvarenja, među kojima i nekoliko pobjednika međunarodnih festivala.

Festival ove godine donosi više od 200 kratkometražnih filmova, više od 30 glazbenih izvođača na pet pozornica, niz predavanja i radionica, promocije knjiga, izložbe.

Za međunarodnu konkurenciju selektirano je tridesetak filmova, među ostalima, tu je pobjednik Berlinala, "Gradić!" Dioga Coste Amarantea, portugalskog redatelja koji će gostovati na festivalu i predstaviti svoj "inovativni žanrovski hibrid igranog, dokumentarnog i eksperimentalnog filma".

Višestruko nagrađivan, nominiran na festivalu BAFTA, jedan od ponajboljih britanskih redatelja Chris Sheperd na Taboru će se predstaviti filmom o nevinom osuđeniku "Johnno je mrtav", nagrađenom na londonskom LIAF-u. 

Prikazat će se i igrani film "I tako smo pustile zlatne ribice u bazen" japanskog redatelja Makota Nagahise, koji je pobijedio na slavnom Sundance festivalu, te "San lučkog radnika" njujorškog majstora uporabe arhivskog materijala Billa Morrisona, uz glazbenu podlogu američkog benda Lambchop.  

O dobitnicima Veronikine lubanje, odnosno nagrada za najbolji animirani, eksperimentalni, igrani i dokumentarni film te Grand Prixa festivala, odlučit će međunarodni žiri. 

U žiriju su ove godine poljska animatorica i prošlogodišnja pobjednica Renata Gąsiorowska, britanski filmski kritičar i pisac Michael Pattison te Maja Krajnc iz Slovenije, glavna urednica časopisa KINO! i predsjednica Udruženja za razvoj filmske kulture Kino!. 

Domaća konkurencija uz probrane recentne naslove donosi i dvije svjetske festivalske premijere - dokumentarac o slovenskim lovačkim običajima i ritualima "Lovačka sreća" Maje Alibegović, te eksperimentalni film "Tutasputa" u kojem se redateljica Ane Paške poigrava sa žanrom westerna.

O najboljem među domaćim filmovima odlučivat će prošlogodišnji pobjednik u domaćoj konkurenciji Andrija Mardešić, redateljica Hana Jušić i njemački filmolog Olaf Möller, a svoj glas za najbolji film festivala i ove će godine imati priliku dati i taborska publika.



Bogati popratni program filmova, predavanja, koncerata


Bogati popratni filmski program donosi retrospektivu slovenske redateljice Špele Čadež, najbolje filmove poljske animacije, filmove Marijana Lončara u programu "Zagorski specijal", izbor filmova Michaela Pattisona, program Europske filmske akademije "Kratko je bitno!", filmove festivala filmova za djecu KIKI. 

Bit će tu i poseban program filmova na temu izbjeglištva "Granice prihvaćanja", nastao u suradnji s inicijativom Dobri domaćini, dok će poseban doživljaj gledanja filmova, najavljuju organizatori, kao i zadnjih godina, donijeti programi "Sound&Vision", s glazbom izvođenom uživo, te "Noć žive publike".

Festival organizira i brojna predavanja, promocije knjiga, radionice, izložbe, jutarnju tjelovježbu,  dječji vrtić s brojnim aktivnostima te za subotu, 8. srpnja, najavljuje povorku dvadesetak 'oldtimera' u suradnji s Hrvatskim oldtimer savezom na ruti Terme Tuhelj – Veliki Tabor- Terme Olimia. 

O budućnosti obrazovanja kroz film i glazbu govorit će Boris Jokić, jedan od najvažnijih aktera kurikularne reforme, a predstavit će se i knjige "Vjera u dijalog" Zorana Grozdanova i Nebojše Zelića te "Horizonti ateizma: prepiska o vjeri, znanosti i smislu života" Pavela Gregorića i Željka Porobije. 

Radionicu snimanja i fotografiranja dronom vodit će Ivan Vidaković iz HexaWorxa dok će za dvodnevnu radionicu o osnovama dj-inga zadužen biti višestruko nagrađivani DJ Venom. 

Senegalski glazbenici Commi Balde i Abi Seydi vodit će glazbenu i plesnu radionicu "Afro Djembe Dance", a umjetnica Vanda Kreutz predstavit će se svojom instalacijom "Nevidljivo" u kojoj istražuje fenomen digitalnog svjetla koje ljudskom oku postaje vidljivo tek putem digitalne kamere. 

Multimedijalni umjetnici Vladimir Frelih i Dragan Matić će izvesti "Sifoniju" u kojoj performativnim videima duhovito naglašavaju apsurdnost ljudskih aktivnosti, posebno na prostoru zapadnog Balkana. 

Ove se godine očekuje i bogati glazbeni program - na pet pozornica nastupit će Urban & 4, Let 3, Matija svira Arsena, My Baby, Jimmy Stanić & Sexy Boys, Kries, M.O.R.T., Antenat, Stems, Stray Dogg, Foltin, Žen, Oridano Gypsy Jazz Band i mnogi drugi.

S festivala najavljuju i poseban doček zalaska sunca uz pogled na zagorske brege na Sunset stageu, ples do zore na Goulash Disko stageu i gastro ponudu, kutak za liječenje mamurluka uz mliječne proizvode, a kao novitet koncerte u Sobi za mučenje i Dvorskoj kapelici.

   

ZFF: filmovi s festivala na Ljetnoj pozornici Tuškanac

 
ZAGREB -
Francusko-islandskom komedijom "Projekt: Zajedno", koja prati ljubavne nezgode sramežljivog Samira" Zagreb Film Festival u ponedjeljak, 17. srpnja počinje svoje gostovanje na Ljetnoj pozornici Tuškanac, gdje će do 23. srpnja prikazati nekoliko filmova iz svoje distribucije.

Program gostujućih ZFF-ovih filmova u tuškanačkoj šumi donosi i švicarsko-francuski animirani hit "Moj život kao Tikvica" koji je bio nominiran za Oscara te gorko-slatku češku humornu dramu "Kućna njega".

Prikazat će se i obiteljski film "Novi klinac" koji pruža svjež i šarmantan pogled na noćnu moru svih tinejdžera - kako biti novi u razredu, te "Najsretniji dan u životu Ollija Mäkija", istinita priča o finskom boksaču koji se zbog ljubavi odrekao slave, stoji u najavi ZFF-a. 

Tu su i belgijska drama "Nakon ljubavi" redatelja Joachima Lafossea, ocijenjena kao "neumoljiva i inteligentna studija narušenog ljudskog odnosa, ispričana s puno empatije i humora", te nekonvencionalni portret slavnoga čileanskog pjesnika i nobelovca, film "Neruda" cijenjenog latinoameričkog redatelja Pabla Larraina.

Naslovnu ulogu u toj filmskoj priči o strastvenom ljevičaru koji, zbog sukoba s dominantnom politikom, postaje progonjen u vlastitoj domovini, tumači poznati čileanski glumac Luis Gnecco, a inspektora koji opsesivno traga za Nerudom Gael Garcia Bernal.

Ovogodišnje, petnaesto izdanje Zagreb Film Festivala, održat će s recentnim filmovima svjetske i domaće filmske scene od 11. do 19. studenog u kinima Europa i Tuškanac, te Muzeju suvremene umjetnosti i F22 - Novoj akademijinoj sceni.

Natječaj za međunarodnu konkurenciju festivala otvoren je do 21. kolovoza te do 25. rujna za filmove koji se prijavljuju u program Kockice.

Natjecateljski program uključuje debitantske (prve i druge) dugometražne i kratkometražne igrane filmove, dok hrvatski autori i autorice svoje filmove u trajanju do 30 minuta mogu prijaviti u natjecateljski program Kockice.

Uz glavni natjecateljski program i ove godine održat će se popratni programi (Velikih 5, Ponovno s nama, Moj prvi film), dok će program Industrija, posvećen edukativnim i praktičnim sadržajima, predstavit će niz radionica, predavanja, panela i drugih sadržaja namijenjenih filmskim profesionalcima, mladim filmašima i svima zainteresiranima za različite aspekte filmske proizvodnje.

U sklopu Industrije održat će se i 6. izdanje radionice Moj prvi scenarij, namijenjene filmašima koji pripremaju scenarij za svoj prvi dugometražni film za koji je upravo produžen natječaj do 12. srpnja.

Proteklih petnaestak godina ZFF je ugostio prve i druge filmove danas afirmiranih svjetskih filmaša koji su se natjecali u glavnom festivalskom programu, od Antona Corbijna, Stevea McQueena, Radua Judea i Xaviera Dolana, Andreja Zvjaginceva, Uberta Pasolinija do Alexandrosa Avranasa i Georgea Clooneyja.

Festival sustavno promiče i hrvatski kratkometražni film - natjecateljski program Kockica širu je publiku upoznao s brojnim novim imenima na domaćoj filmskoj sceni koja su kasnije prepoznata i na međunarodnoj festivalskoj sceni (Matija Kluković, Juraj Lerotić, Hana Jušić, Ivan Sikavica, Sonja Tarokić, Tin Žanić).



MFF: od velikih festivalskih uspješnica do niskobudžetnih filmova


ZAGREB -
S izborom filmova od velikih festivalskih uspješnica do onih rađenih s niskim budžetima pokušavamo pokazati ljudima koliko je širok svijet filma i što on sve može biti, rekao je u utorak direktor Motovun Film Festivala Igor Mirković, najavivši njegovo jubilarno, 20. izdanje, koje će se u tom istarskom gradiću održati od 25. do 29. srpnja.

U Glavnom programu za nagrade će se natjecati 18 filmova. "Trudimo se u tom programu uvijek biti razbarušeni, a ne specijalizirani, tako da imamo velikih uspješnih filmova kao što je ovogodišnji dobitnik Zlatne palme ("Trg" Rubena Ostlunda), ali i neke koji dolaze iz vrlo malih kinematografija i rađeni su s malim budžetom", napomenuo je Mirković na konferenciji za novinare.

"Imamo pet dana prepunih svega i svačega, zapravo je riječ o oko sto naslova koji će se tijekom pet dana prikazivati na projekcijama od 10 sati ujutro do sljedećeg dana. Bit će tu i puno muzike, a nadam se i dobrog vremena, jer će onda doći i dovoljno ljudi", dodao je. 



Više od polovice filmova u Glavnom programu režirale žene


Milena Zajović, koja je s Juricom Pavičićem selektorica Glavnog programa, kaže da se i ove godine pokušao napraviti "zdravi balans" između najvećih filmova koji su obilježili godinu i dobili nagrade na festivalima poput Berlina i Cannesa, a koje hrvatska publika čeka vidjeti, te malih još neotkrivenih filmova za koje se nadaju da će probuditi nešto u gledateljima.

Po njezinim riječima, ove su godine skoro pola filmova u Glavnom programu režirale žene, što je slučajnost i nisu ih odabrali radi političke korektnosti i kvote koju treba ispuniti. "Lijepo je vidjeti da se u profesiji koja je desetljećima bila dominantno muška i u kojoj ni u Hollywoodu, niti malim kinematografijama ne postoji barem iluzija rodnog balansa, dogodila godina u kojoj su žene napravile vrhunska ostvarenja koja možemo pokazati", istaknula je.

Kao neka od ovogodišnjih festivalskih malih otkrića Zajović je izdvojila "ljutu žensku komediju", film "Pravi momak za Mary" Darrena Thorntona te "Rastroj" Kasie Adamik, gošće Motovuna, utemeljen na istinitoj priči o ambicioznom romanopiscu koji postaje glavni osumnjičeni u neriješenu slučaju ubojstva.

Redateljica tog filma Kasia Adamik gošća je festivala, kao i njezina majka Agnieszka Holland, ovogodišnja dobitnice festivalske nagrade Maverick koja se dodjeljuje autorima koji individualnošću, slobodnim duhom i inovativnošću šire granice filmskoga izričaja.

Među filmovima iz Glavnog programa ističe se dobitnik Zlatne palme "The Sqaure" Rubena Ostlunda, miljenika motovunske publike, priča iz umjetničkog svijeta i visokog društva koja progovara o odgovornosti medija i bavi se rastućim trendom individualnosti u odnosu na zajedništvo.

Glavni program donosi i uratke redateljskih zvijezda, "Umjereno oblačno sa sunčanim razdobljima" Claire Denis u kojemu Juliette Binoche glumi parišku slikaricu u potrazi za ljubavlju, te "Bar" Alexa de la Iglesia, najavljenog kao "bizarni prikaz društva paranoje i straha od terorizma u kojem živimo".

Prikazat će se i epski western "Brimstone" Martina Koolhovena, u kojem glume Dakota Fanning, Kit Harington i Guy Pearce te "Mizandristice" Brucea LaBrucea, "kultnog underground queer provokatora" koji je gost festivala.

Dio filmova bili su hitovi u svojim zemljama, poput španjolskog krimića "Gnjev mirnog čovjeka" Raula Arevala i "Heartstone" islandskog redatelja Guðmundura A. Guðmundssona, koji se smatra jednim od najboljih debija islandskog filma.

Tu su i dva filma povezana s Istrom - prije dvije godine u Motovunu je sniman "Kratki izlet" Igora Bezinovića koji je premijeru imao u Rotterdamu, dok je dokumentarac "Najvažniji dečko na svijetu" Tee Lukač sniman na nekoliko istarskih lokacija, a prikazuje fenomen Belibera, obožavatelja Justina Biebera koji pokazuje što uspjeh znači mladima 21. stoljeća i kako shvaćaju poruke megapopularne zvijezde.



Istrand - Istra i Island spojeni mitovima i legendama


Ovogodišnja zemlja partner je Island - u popratnom programu nazvanom "Istrand" prikazat će se desetak filmova te male kinematografije koja se posljednjih godina nametnula i u svjetskim okvirima.

"Island je trenutno najmanji europski filmski div jer stvarno ima velike i zapažene uspjehe. Ta zemlja s 320 tisuća stanovnika proizvela je zadnjih godina vrlo važne filmove, a mi smo ponosni što nam u Motovun stiže šest gostiju koji su perjanice tamošnje filmske industrije, najpoznatiji glumci, najjači režiseri, skladatelji producenti", najavio je Mirković.

Istrand spaja dva čudesna kutka planeta, krajnji sjever i najjužniji jug, u jednom nemali broj ljudi ozbiljno vjeruje u vile i vilenjake, a drugi je pun mitova i legendi o dobrim divovima od kojih su neki živjeli upravo u motovunskoj šumi, kaže Mirković.

Za taj su program odabrani islandski klasici, starija eksperimentalna djela, kratki filmovi, dokumentarci, a Motovun će posjetiti, među ostalima, 'otac islandskog filma' Fridrik Thor Fridriksson i redatelj Runar Runarsson te najpoznatiji islandski glumac Ingvar Eggert Sigurðsson.

Popratni program je i "Izopačena umjetnost 2.0" , koji ukazuje na razorne posljedice sve snažnijeg utjecaja radikalne desnice u područje kulture, znanosti i javnog informiranja, a na nizu diskusija, projekcija i akcija ugostit će dvadesetak umjetnika, aktivista i novinara iz 12 zemalja, od Turske, preko regije do Rusije i Ukrajine. Naziv programa poigrava se terminom kojim je Hitlerov režim označio umjetnost koja se nije uklapala u njegovu viziju Europe 20. stoljeća.

"Pokušavamo biti bezbrižan festival koji u sebi uvijek ima aktivističku notu i brine za stanje svijeta, a taj program postavlja pitanje je li jedan temelj koji smatrali neupitnim - sloboda umjetničkog izražavanja sada biva narušen pokušajima raznih populističkih pokreta ili autoritarnih vlada koje pokušavaju propitati koja je umjetnost prikladna, a koja ne bi trebala postojati", rekao je Mirković.

"Zato smo pozvali umjetnike i aktiviste koji će na okruglom stolu pokušati objasniti kako je moguće da nakon što smo cijelo jedno stoljeće živjeli u uvjerenju da je sloboda umjetničkog stvaranja neupitna, danas postoje snage koje bi htjele dijeliti umjetnost na onu koja treba i koje ne treba", dodao je. 

Festival ne će završiti u Motovunu, već će se dio programa prikazati u desetak istarskih gradova te u Laubi, od 24. kolovoza do 3. rujna.

Zagrijavanje za ovogodišnji festival u Zagrebu već traje - na skrivenim projekcijama u okviru kojih će se još prikazati "Noć na zemlji" Jima Jarmuscha i "Let iznad kukavičjeg gnijezda" Miloša Formana, dok će se u suradnji s Fantastic film festivalom na Medvedgradu prikazati film "Bar".

U ime Hrvatskog Telekoma, generalnog sponzora festivala, Sanja Milinovć je rekla kako publiku ove godine ponovno očekuje odličan filmski i popratni program, kojemu će ta tvrtka doprinijeti s nekoliko događanja i prikazivanjem odabranih filmova u MAXtv videoteci.

Program ovogodišnjeg Motovuna dostupan je od danas na festivalskoj web-stranici, no uz sedamnaest objavljenih naslova, jedno mjesto ostavljeno je za svjetsku premijeru filma koji će biti najavljen sljedećeg tjedna.



Zagorkina "Kći Lotrščaka" u subotu otvara 32. zagrebačko histrionsko ljeto


ZAGREB -
Predstava "Kći Lotrščaka" u režiji Zlatka Viteza otvorit će u subotu 8. srpnja na Ljetnoj pozornici Opatovina 32. zagrebačko histrionsko ljeto, čime će Glumačka družina Histrion, kako je rečeno u srijedu u Zagrebu, ponovno nakon 27 godina oživjeti romantičnu priču Marije Jurić Zagorke o vjernosti, dobroti i ljubavi.

Perjanicu ovogodišnjeg ljetnog programa otvorene scene teatra iz Ilice najavio je na konferenciji za novinare u Histrionskom domu ravnatelj te družine i redatelj predstave Zlatko Vitez.

Istaknuo je kako su upravo Histrioni prvi počeli kazališno oživljavati Zagorkina djela, a ove godine družina je u povodu obilježavanja 60. obljetnice smrti te "vrlo popularne zagrebačke književnice i novinarke koja je jako voljela svoj Zagreb", odlučila svoj ljetni program ponovno posvetiti predstavi posljednji puta postavljenoj prije punih 27 godina, 1990.

"Poznato je da je 90-ih godina Zagorka činila veći dio repertoara zagrebačkog histrionskog ljeta, gdje su, među ostalima, postavljena i njena djela 'Grička vještica', 'Vitez slavonske ravni', 'Tajna krvavog mosta i druga", rekao je Vitez.

Svoje poštovanje prema toj velikoj Zagrepčanki Histrioni su iskazali i tako što su s vlastitim prihodima Zagorki postavili 1991. spomenik u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici, rad akademskog kipara Stjepana Gračana, napomenuo je.

"Drago mi je da nam se Zagorka vraća i ove godine, jer mislim da je došlo vrijeme za to, budući da se u međuvremenu rodila cijela jedna mlada generacija, i vrijeme je da upozna Zagorku", rekao je Vitez, koji potpisuje i adaptaciju teksta.

"Kći Lotrščaka" postavio je 1990. upravo Vitez, a odluku da se ove godine postavi baš taj komad, kako je pojasnio, donio je zato što mu je to najdraže od svih Zagorkinih prikazanja koje su Histrioni imali na Opatovini, ali i zato što mu se čini da se ta priča jako dobro uklapa u današnje vrijeme.

"U toj se Zagorkinoj priči jako dobro vide problemi današnjice, jer to je priča o silnoj mržnji i neprijateljstvu prema nečemu što je dobro. Činilo mi se da Zagrebu nedostaje upravo jedna takva predstava", kazao je.

To je također roman o vjernosti, dobroti i ljubavi ali i na određeni način i 'hommage' našem dragom Zagrebu, jer "kao što Dubrovnik ima svojeg Gundulića, Split svojeg Marulića, Zagreb ima Zagorku", poručio je Vitez, te najavio glumačku postavu sastavljenu od mladih i starih glumaca, među kojima su i Žarko Potočnjak, Zlatko Ožbolt i Franjo Kuhar, koji su igrali u originalnoj postavi prije 27 godina.

Kuhar, koji je jedini zadržao istu ulogu - Iglice, prisjetio se velike popularnosti te predstave 1990., kada je gledalište bilo toliko prepuno da su ljudi morali stajati i sjediti na pozornici, a "bilo je i momenata kada se publika toliko smijala da bismo se i mi glumci počeli smijati".

Uz njih, legendu o postanku Zagreba kroz priču o ljubavi Manduše i Divljana izvodit će na Opatovini i Vini Jurčić (Manduša), Ivan Čuić (Divljan), Zlatko Vitez (Sudac Benčić), Pero Juričić (Mekina), Davor Svedružić (Barilec), Ivica Pucar (Kosacki), Žarko Savić (Čupina), Ivan Magud (Žugec), Martin Kuhar (Mirko), Mirela Brekalo-Popović (Žofa) i Ivan Jončić/Zijad Gračić (Boltek).

Vitez je istaknuo da se u jezičnom smislu predstava više-manje oslanja na Zagorkin izvornik, koji je mješavina štokavštine i zagrebačke kajkavštine, malo prilagođene vremenu.

Kostime osmišljava Elvira Ulip, scenograf je Miljenko Sekulić, a sve će se odvijati uz glazbenu podlogu originalne glazbe Arsena Dedića za koju je Drago Britvić napisao tekstove koji su korespondirali s onim vremenom.

32. Zagrebačko histrionsko ljeto počet će već u četvrtak, 6. srpnja, kada će "Kći Lotrščaka" biti prikazana pretpremijerno, kao i u petak, 7. srpnja, a ovogodišnja će ljetna priredba potrajati do 2. rujna, do kada će se ljubitelji kazališta moći svaki dan, osim nedjeljom i ponedjeljkom, u večernjim satima družiti s glumcima Histriona na zagrebačkoj Opatovini.



Rade Šerbedžija pozvan u članstvo Američke akademije filmskih umjetnosti i znanosti


ZAGREB -
Filmski i kazališni glumac, redatelj i glazbenik te osnivač Kazališta Ulysses Rade Šerbedžija primio je poziv za članstvo u Američkoj akademiji filmskih umjetnosti i znanosti, koja okuplja filmske profesionalce iz cijeloga svijeta, priopćeno je u srijedu iz Kazališta Ulysses.

Članovi Akademije, uz ostalo, sudjeluju u selekciji filmova i odlučivanju o dobitnicima prestižne nagradne Oscar, a dolaze iz 57 zemalja, među kojima je i Hrvatska.

Šerbedžija je u proteklih pola stoljeća filmske karijere ostvario više od 150 uloga u domaćim i stranim filmovima, među kojima su i mnogi poznati hollywoodski hitovi poput  "Oči širom zatvorene" Stanleya Kubricka , "Nemoguća misija 2" Johna Wooa, "Zdrpi i briši" Guya Ritchieja, "Svemirski kauboji" Clinta Eastwooda, ističu iz Ulyssesa.

Njegov redateljski filmski prvijenac "Oslobođenje Skoplja" (2016.), u kojemu glumi i glavnu ulogu, prikazan je na više od deset prestižnih festivala Europe i SAD-a, a prošle je godine izabran kao makedonski kandidat za 89. nagradu Oscar u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku, dodaje se u priopćenju.

Šerbedžija se nedavno vratio iz Amerike, gdje je u ožujku i travnju snimao film "Proud Mary", u kojemu mu je partner bio Danny Glover, a čija se premijera očekuje sljedeće godine, gostovao je u popularnoj seriji "Crna lista" te imao premijeru filma "The Promise" redatelja Terryja Georgea, u kojemu igra uz Christiana Balea i Oscara Isaaca.

Svakoga ljeta boravi na Brijunima gdje djeluje u Kazalištu Ulysses, a ovogodišnju, 17. sezonu otvorit će koncertom s dvojicom gitarističkih virtuoza - Vlatkom Stefanovskim i Miroslavom Tadićem, uz goste Damira Urbana i violinisticu Yvette Corneliu, napominju iz UIyssesa. U srpnju i kolovozu Šerbedžija će nastupiti u ulozi Kreonta u predstavi "Antigona - 2000 godina kasnije" te u naslovnoj ulozi najdugovječnije Ulyssesove predstave "Kralj Lear", u Tvrđavi Minor na Malom Brijunu.



ZKM zaključio uspješnu sezonu, za jesen najavljuje pregršt iznenađenja


 
ZAGREB - Zagrebačko kazalište mladih (ZKM) u sezoni koja je na izmaku ostvarilo je odlične rezultate s produciranih pet novih naslova, čak 14 osvojenih nagrada i zabilježenih 37 tisuća gledatelja u matičnom kazalištu, a u sezoni koja počinje u rujnu teatar u Teslinoj 7 najavljuje pregršt iznenađenja koja će potvrditi ZKM kao predvodnika suvremenih kazališnih trendova i kultno mjesto gradskog života.

Tijekom kazališne sezone 2016/17. ZKM je producirao pet novih naslova, predstave "Sherlock Holmes" redatelja Krešimira Dolenčića, "Noćni život" Paola Magellija, "Ponoć" u režiji Ivana Planinića (koprodukcija s ADU-om Zagreb), "Črna mati zemla" Dore Ruždjak Podolski te "Radnice u gladovanju" Olje Lozica.

Na scenama Istra i Polanec izvedeno je ukupno 218 izvedaba koje je pogledalo 37 tisuća gledatelja, a realizirana su u zemlji i inozemstvu i 23 gostovanja ZKM-ovih uspješnica poput "Hinkemanna", "Velike bilježnice", "Noćnog života", "Pada" i drugih, koje je pogledalo ukupno 6,5 tisuća gledatelja, priopćio je ZKM.

"Četrnaest nagrada, od čega 12 'Hinkemannu' u kategorijama za najbolje ostvarenje u cijelosti, režiju i glavnu mušku ulogu te dvije predstavi 'Folk Acts' za glumačke izvedbe još su jedna potvrda izuzetne sezone. Uz navedeno treba istaknuti da je i u protekloj godini ZKM bio mjesto okupljanja europskih umjetnika čije su predstave i izvedbe domaću publiku nerijetko dizale na noge", dodaje se u priopćenju.

Tijekom ljeta ZKM-u slijedi nekoliko važnih gostovanja, pa će tako s predstavom "Priroda i društvo" Nore Krstulović gostovati na Kotorskom festivalu pozorišta za djecu, na Dubrovačkim ljetnim igrama nastupit će s "Hinkemannom", a na Međunarodnom Shakespeareovu festivalu u Gdanjsku s "Hamletom" u režiji Olivera Frljića.

"Nova kazališna sezona s početkom u rujnu donijet će pregršt iznenađenja te neosporno potvrditi ZKM kao predvodnika suvremenih kazališnih trendova i i kultno mjesto gradskog života u kojem se uvijek može pogledati dobra predstava", poručili su iz ZKM-a.


Scena Amadeo atraktivnim programom slavi 18. rođendan


ZAGREB - Nastup istaknutog pijanista Aljoše Jurinića otvorit će u subotu 8. srpnja u atriju Hrvatskog prirodoslovnog muzeja (HPM) glazbeni program jubilarne 18. sezone zagrebačke gornjogradske klupske kulturne Scene Amadeo, koji ove godine do 31. kolovoza donosi nastupe nekih od najistaknutijih domaćih i svjetskih glazbenih imena u rasponu od klasične i etno glazbe do jazza.

Kako se ističe u najavi, "glazbeni junak našeg doba" Jurinić obilježit će stupanje u punoljetnost kulturnog ljetnog festivala zagrebačkoga Gornjeg Grada s programom Frederica Chopina i Gabriela Faurea, na koncertu na kojemu će kao gosti nastupiti Marin Maras (violina), Hiwote Tadesse (viola) i Alja Mandič (violončelo).

Slijedi, u ponedjeljak 10. srpnja, nastup Ansambla Lado, čijih će se 37 vrhunskih plesača koji su istodobno i izvanredni pjevači za tu priliku transformirati iz plesnog ansambla u reprezentativan folklorni zbor te zajedno s 14 Ladovih glazbenika izvesti najljepše glazbene primjere iz hrvatske glazbene baštine.

Scena Amadeo ove će godine na adresi Demetrova 1 ugostiti i popularnog bosanskohercegovačkog izvođača sevdalinki Božu Vreću, koji će u utorak 11. srpnja uz jednu od ponajboljih svjetskih harmonikašica Merimu Ključo pružiti gornjogradskoj publici glazbeni doživljaj sastavljen od bezvremenskih sevdaha.

Ljeto na Amadeu obilježit će i nastup nagrađivane zagrebačke kantautorice Sare Renar, te još jednog "majstora gitare", nagrađivanog splitskog gitarista međunarodne reputacije Srđana Bulata, a na programu su i koncerti Gipsy Banda Juerga, popularnog sastava Mariachi Los Caballeros, te svjetski poznatog gitarista Petrita Ҫekua, koji će nastupiti u gitarističkom kvartetu kojeg još čine Zoran Dukić, Maroje Brčić i Tvrtko Sarić.

Ҫeku će nastupiti i sa sastavom Tri svijeta Band, zajedno s multiinstrumentalistom Dinkom Stipaničevim, a publici je obećana atmosfera komorne glazbe, između bossa nove i sambe, uz pratnju virtuoznih i očaravajućih solo dionica.

Tamara Obrovac i gitaristički virtuoz Miroslav Tadić povest će publiku Amadea na glazbeno putovanje preko granica Makedonije, Istre, Andaluzije, Brazila i Argentine, a world music jazz sastav More Love Ensemble izvest će koncertni komad "More Love to Tchaikovsky", najavljen kao šareni svijet crossover, jazz, klasične i world music glazbe.

U okviru izložbenog programa, u četvrtak 20. srpnja otvara se izložba radova akademske slikarice Dominique Jurić "Solilokvijum", deveta u nizu izložbi posvećenih akademskoj slikarici i grafičarki Izabeli Šimunović (1970. - 2010.), kojima Scena Amadeo i HPM predstavljaju likovne umjetnike čija su djela inspirirana prirodoslovnom tematikom.

Program 18. ljeta Scene Amadeo zatvaraju dva nastupa "zasigurno vodećeg hrvatskog pijanista i jazz glazbenika" Matije Dedića, koji će 30. i 31. kolovoza na koncertima "Matija i prijatelji" ugostiti svoje prijatelje glazbenike s kojima surađuje dug niz godina . Na prvom koncertu njegove će gošće biti Lidija Bajuk, Sara Renar i Merima Ključo, a na drugome će ugostiti Mateja Meštrovića, Tedija Spalata i Kristijana Beluhana.

U slučaju kiše programi se odvijaju u Muzeju Mimari i Hrvatskom glazbenom zavodu, a kompletan program dostupan je na web stranicama Scene Amadeo, www.scenaamadeo.hr.


800 izvedbi u 17 godina

Kao svojevrsna najava glazbenog programa Scene Amadeo, od 23. lipnja do 5. srpnja u HPM-u se odvijaju "Mali noćni razgovori" s Milanom Vuković Runjić, a gosti drugog ciklusa susreta s istaknutim sugovornicima iz svijeta umjetnosti i politike ove su godine "šest veličanstvenih žena  i jedan iznimni muškarac": Željka Čorak, Mani Gotovac, Anja Šovagović Despot, Marija Sekelez, Seadeta Midžić, Gabi Novak i Igor Zidić.

U povodu 80. godišnjice rođenja hrvatskog filmskog i likovnog umjetnika Tomislava Gotovca, Scena Amadeo priredila je koncem lipnja reviju njegovih kultnih filmova, a o opusu velikog umjetnika govorili su filmolozi, filmski teoretičari, povjesničari umjetnosti, filmski kritičari i fotografi Nikica Gilić, Hrvoje Turković, Zvonko Maković, Mio Vesović i Ivan Posavec.

Klupska kazališno-glazbena Scena Amadeo započela je s radom u ljeto 2000. u prostoru atrija HPM-a na zagrebačkom Gornjem Gradu. U proteklih sedamnaest sezona na pozornici Scene Amadeo izvedeno je 11 kazališnih premijera i 12 praizvedbi djela hrvatskih skladatelja naručenih posebno za Amadeo, te je održano gotovo 800 kazališnih predstava, koncerata klasične i jazz glazbe i filmskih projekcija, kojom su se prilikom publici predstavila neka od najuglednijih imena hrvatskog kazališnog, glazbenog i filmskog života, uz birane inozemne izvođače.

Potporu programu Scene Amadeo daju Ministarstvo kulture RH, zagrebački Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Turistička zajednica Grada Zagreba i HPM.


¸"Neželjena baština" najbolji dokumentarni film festivala u Italiji


ZAGREB -
Dugometražni dokumentarni film ''Neželjena baština'' redateljice i scenaristice Irene Škorić dobio je nagradu za najbolji dokumentarni film na 15. Ischia film festivalu u Italiji, priopćeno je u srijedu iz Artizana filma.

Stominutni film  „Neželjena baština“ govori o sudbini iznimno vrijednih spomenika koji govore o vremenu antifašističke borbe u Drugome svjetskom ratu. Film je do sada osvojio 1. nagradu za najbolji dokumentarni film na 6. Balkan New Film Festivalu BaNeFF u Stockholmu i Zlatnu nagradu za najbolji film u kategoriji povijesne i arheološke tematike na WorldFestu u Houstonu, a svoju svjetsku premijeru imao je na međunarodnom Sarajevo film festivalu prošle godine. Hrvatsku premijeru doživio je ove godine na ZagrebDoxu.

Stručnim žirijem festivala, koji se održao od  4. lipnja do 1. srpnja na talijanskom otoku Ischia, predsjedao je  istaknuti poljski redatelj Krzysztof Zanussi. Cilj tog filmskog festivala je da kroz filmove promovira kulturni identitet zemlje i posebnosti lokacija  korištenih u filmskoj naraciji, a održava se pod visokim pokroviteljstvom Europskog parlamenta.

Žiri je, priopćila je Artizana, istaknuo motivaciju za nagradu:  "Detaljan posao rekonstrukcije odnosa s neugodnim umjetničko-spomeničkim nasljeđem, koji redateljica Irena Škorić, zbog biografskih razloga nekompromitirana tim razdobljem, započinje igrom: popunjavanjem albuma sa sličicama spomenika bivše Titove Jugoslavije. Ti spomenici – nijemi svjedoci prošlosti koja je bila svakodnevnica mnogih generacija – danas su zaboravljeni i napušteni. Redateljica nam pripovijeda o odnosu koji su ljudi i hrvatski teritorij očuvali s tom poviješću. Pripovijeda nam i zašto je važno sačuvati obilježja, pogotovo ona umjetničke vrijednosti, koja su sposobna pričati o nekom razdoblju...kako ne bismo postali kao oni, koji u naletu ikonoklastičkog bijesa uništavaju remek-djela čovječanstva kao što su ona u Palmiri."

Snimanje cijelog filma, koji je nastao u produkciji Artizana filma, potrajalo je čak nekoliko godina, a za kamerom su se izmjenjivali Branko Cahun, Darko Krakar i Robert Krivec. Montažer je Silvije Magdić a skladatelj Ivo Josipović, navodi se, među ostalim, u priopćenju.

 
Predstavljen novi roman Ivice Prtenjače


ZAGREB - Književnik i novinar Ivica Prtenjača predstavio je u utorak u Zagrebu svoj novi roman "Tiho rušenje", najavljen kao tematski i motivski nastavak njegova prethodnog nagrađivanog romana "Brdo", s time da ovaj puta pisac daje optimističniji ton preslagivanju života kojim se u njemu bavi.

Knjiga je objavljena u izdanju nakladnika VBZ, a uvodno je o njoj u klubu Botaničar govorio glavni urednik Drago Glamuzina. Istaknuo je kako je riječ o knjizi koja se može čitati kao svojevrstan nastavak "Brda", ali je ona od Prtenjačina nagrađivanog prethodnika strukturno i kompozicijski kompleksnija.


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Peru: znanstvenici rekonstruirali lice drevne vladarice iz kulture Moche


LIMA - Znanstvenici u Peruu rekonstruirali su lice drevne vladarice, pripadnice civilizacije Moche iz 5. stoljeća, priopćilo je peruansko ministarstvo kulture u utorak.

Njezine crte lice znanstvenici su rekonstruirali pomoću 3D printera, izjavio je u Limi ministar kulture Salvador del Solar.

Vjeruje se da je ona bila prva žena koja je vladala u toj zemlji. Ona je pripadnica civilizacije Moche i umrla je u dobi između 20 i 25 godina.

"Dama iz Caoa", kako je nazvana mumija žene, datira iz vremena oko 450. godine, a pronađena je na sjeverozapadu zemlje u svibnju 2005.

Prije tog otkrića pretpostavljalo se da su samo muškarci mogli vladati u drevnom Peruu.



Lunarni roboti 'treniraju' na Etni

 
RIM - Robotsko vozilo kreće se po stjenovitom, vjetrovitom i pustom krajoliku koji izgleda kao površina nekog udaljenog planeta iz filmova znanstvene fantastike. Ali robot se ne nalazi negdje u vanjskom svemiru, nego na obroncima najaktivnijeg europskog vulkana.

Etna je 'pokusni poligon' za otprilike metar visoki robotski stroj na četiri kotača, budućeg putnika na Mjesec. Ispitivanje provodi njemačka svemirska agencija.

U programu sudjeluju stručnjaci iz Njemačke, Britanije, Italije i SAD-a i ispituju kako unaprijediti robotsku opremu koja će se koristiti u svemiru.

Prva testiranja provode se u području Piano del Lago, pustom dijelu Etne poznatom po snažnim vjetrovima.

"Simuliramo buduću, hipotetsku misiju na Mjesec i Mars i upotrebu robota za prijevoz i instalaciju raznih instrumenata", rekao je znanstvenik Boruis Behncke.

Znanstvenici se nadaju da će robotima moći istražiti i dubine Etne i dobiti korisne tehničke podatke o seizmičkim kretanjima.



Kad živa raste, tlak pada

 
BERLIN - Ljudi koji se koriste određenim lijekovima za visoki tlak trebali bi razmotriti smanjenje doze tijekom vrućina, kažu stručnjaci.

Pacijenti koji uzimaju ACE inhibitore, dijuretike, blokatore angiotenzinskih receptora i antagoniste kalcijskih kanala trebali bi tijekom ljetnih mjeseci navratiti do svojih liječnika kako bi provjerili doziranje tih lijekova.

Visoke temperature, naime, mogu uzrokovati pad krvnog tlaka, navode iz Njemačke zaklade za srce, pa one u kombinaciji s lijekovima za hipertenziju mogu biti opasne za već oslabljeno srce.

U pravilu bi srčani bolesnici trebali biti oprezni kada izlaze na vrućinu. Možda bi to bilo najbolje općenito izbjegavati. A ako je to ipak nužno, treba se odjenuti lagano i prozračno.

Za vrijeme vrućina srce mora jače pumpati kako bi distribuiralo krv tijelom i reguliralo tjelesnu temperaturu. Slabo ili bolesno srce pritom brzo može postati preopterećeno.



Amerikanac i deseti put pobijedio u proždiranju hot-dogova

   
NEW YORK - Na američki praznik, Dan nezavisnosti, 4. srpnja, Joey Chestnut uspio je deseti put pobijediti na natjecanju hot-dogova na Coney Islandu, sa 72 hot-doga progutana u deset minuta.

Kalifornijac od 33 godine, veliki momak od 104 kilograma zvan "Čeljust", potukao je vlastiti rekord iz 2016. (70 hot-dogova), ušavši u legendu natjecanja koje se organizira svake godine od 1916. u Brooklynu, u podnožju slavnog zabavnog luna parka.

Njegov osobni rekord, a i svjetski, još je viši: progutao je 73,5 hot-dogova u deset minuta u kvalifikacijskom natjecanju.

Dok je organizator natjecanja George Shea hvalio njegovu pobjedu opisujući ga kao "američkog heroja, utjelovljenje slobode i američkog ideala", Chestnut je samo skromno prokomentirao: "Ja sam samo smiješan momak koji voli jesti, ali imam sreće, putujem po čitavom svijetu i jedem te nasmijavam ljude", kazao je on novinarima.



Nijemac planira preplivati 600 kilometara niz Labu

 
BERLIN - Opremljen samo plivaćim kostimom, kapom i naočalama, tridesetogodišnji Joseph Hess planira preplivati 600 kilometara niz Labu, od njemačko-češke granice do Hamburga.

Taj inženjer iz Saske misli da će mu za taj pothvat biti dovoljno 10 dana. Kaže kako mu je najveći problem bio ishoditi sve potrebne dozvole, njih čak 15.

Planira krenuti 4. kolovoza iz grada Bad Schandaua, nedaleko od granice s Češkom.

Do tada namjerava trenirati u Bodenskom jezeru, najvećem u Njemačkoj.

Laba je jedna od najvećih rijeka srednje Europe. Izvire u planinama na sjeveroistoku Češke i ulijeva se u Sjeverno more nedaleko od Hamburga. Duga je nešto manje od 1100 kilometara.



Hanoj će zabraniti motocikle u gradu


HANOJ - Gradski oci Hanoja gotovo su se jednoglasno izjasnili za potpunu zabranu vožnje motocikala gradom do 2030., nadajući se da će na taj način postići bolju prohodnost gradskih prometnica i smanjiti razinu onečišćenja zraka, javio je BBC.

Gradska uprava obećala je stanovnicima pojačanje linija gradskog prijevoza kako bi gradska prometala do 2030. koristila polovina stanovnika Hanoja umjesto sadašnjih samo 12 posto.

Gradske vlasti odlučile su se na ovakav potez nakon što su iz izvješća doznali da je broj motocikala u gradu dosegnuo "alarmantnu brojku". Neka istraživanja pokazuju da ih je u gradu po kilometru već gotovo 2500, što znači da ih je ukupno oko pet milijuna.

No brojni građani smatraju kako je malo vjerojatno da će motocikli zauvijek nestati iz grada. Jedan od njih, Ngo Ngoc Trai za BBC je kazao kako sumnja da će plan gradskih vlasti profunkcionirati.

"Ovaj je grad prenapučen, a javni prijevoz jedva i da postoji. Primjerice u Vijetnamu ne postoji sustav podzemne željeznice. Tek u lipnju ove godine u Hanoju se pojavio prvi autobus na kat kao gradsko prometalo. S obzirom na iskustvo iz ranijih godina, ne vjerujem nikakvim dugoročnim planovima. Vlada nam je obećavala da će Vijetnam do 2020. postati industrijalizirana zemlja. Dakle, svima nam je jasno da je taj plan u potpunosti propao. Mislim da će slično biti s odlukom o motociklima", rekao je Ngo.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus