20:42, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 5. listopada 2017.

Objavljeno: 05.10.2017 u 01:29
Pregledano 87 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 5. listopada 2017.

ZAGREB, 5. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Zagreb dobiva kuću stripa

ZAGREB - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u četvrtak je prihvatio inicijativu za otvaranjem Kuće stripa u Zagrebu, projekt koji je potaknuo tajnik Stripforuma, udruge prijatelja stripa, Mladen Novaković.   

Novaković je ideju o Kući stripa prezentirao gradonačelniku Milanu Bandiću koji je odmah oformio tim koji će raditi na ostvarivanju tog značajnoga projekta hrvatske kulture. Inicijativu za ostvarivanje projekta Kuće stripa potaknuo je Mladen Novaković, a Bandić tu je ideju oduševljeno prihvatio, priopćio je Ured gradonačelnika.

Kako Stripforum posjeduje veliki fundus strip baštine Hrvatske, koja je cijenjena i u međunarodnim krugovima te posuđivana za značajne izložbe stripa diljem Europe, to se već davno ukazivala potreba za osnivanjem "doma“ za taj dio hrvatske kulturne i umjetničke baštine kojoj je  muzejska vrata prva otvorila Galerija Klovićevi dvori izložbama Milana Trenca (2005. godine) i Andrije Maurovića (2007. godine). Ideju o mogućoj Kući stripa s Novakovićem počeo je razvijati Darko Glavan, koji je poginuo 2009. godine.

Deset godina nakon Maurovićeve izložbe u Klovićevim dvorima tu je ideju Novaković danas  prezentirao gradonačelniku Bandiću koji je odmah oformio tim koji će raditi na ostvarivanju tog značajnoga projekta hrvatske kulture.

Kuća stripa funkcionirat će kao i Kuća arhitekture, stvaranje koje je inicirao i realizirao uz pomoć Grada Zagreba arhitekta Andrija Rusan te u okviru  koje se svake godine održavaju i Dani Orisa, međunarodna konferencija arhitekata i dizajnera, što ove godine počinje 14. listopada u KD "Vatroslava Lisinskog".



U Zagrebu i još 17 gradova počinje 9. Festival prava djece

 
ZAGREB -
Nizozemska tinejdžerska drama "Nasilnik" i panel rasprava za srednjoškolce sa stručnjacima koji rade s djecom i mladima u sukobu sa zakonom otvaraju u četvrtak u zagrebačkom Kinu Tuškanac 9. Festival prava djece, koji se ove godine održava do 25. listopada u 18 gradova s fokusom na pravo djece i mladih na izražavanje mišljenja oko tema koji se tiču njih samih.

Ove godine moto je festivala "Kreativno, dostupno, zabavno", a njegova je misija, kako je uoči službenog otvorenja rekla umjetnička direktorica Tatjana Aćimović, omogućiti dostupnost kulturnih sadržaja svoj djeci bez izuzetka, te ukazati na važnost inkluzije.

Festival promiče zajedništvo i jednakost: svi su sadržaji besplatni i dostupni svima s obzirom da su prilagođeni djeci s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom, slijepim i slabovidnim te gluhim i nagluhim osobama, pojasnila je Aćimović na konferenciji za novinare u maloj dvorani kina Tuškanac.

Napomenula je kako se festival odvija devetu godinu za redom, a još uvijek je to jedino u potpunosti inkluzivno događanje za djecu i mlade u Hrvatskoj.

"Iznimno nam je važno da su svi kulturni sadržaji dostupni svoj djeci. Mi želimo biti primjer te inkluzivnosti ali i skrenuti pozornost svim nositeljima kulturnih događanja u Hrvatskoj da je i dalje nažalost veliki broj kulturnih sadržaja nedostupan svima", poručila je.

Glavna tema ove je godine pravo djece na izražavanje mišljenja i sudjelovanje u odlukama koje ih se tiču. Program se odvija u osamnaest gradova, s time da se najveći broj aktivnosti održava u Zagrebu u kinu Cinestar Avenue Mall, kinu Tuškanac i Muzeju suvremene umjetnosti, a Aćimović je istaknula kako će se nastojati sljedećih godina u što većoj mjeri proširiti i na druge gradove.


Djeca su zainteresirana, ali nedovoljno obaviještena

Festival prava djece slavi stvaralaštvo djece i mladih, filmsku umjetnost te jednaka prava i šanse za svu djecu. Prošle je godine imao skoro deset tisuća posjetitelja, a organizatori ističu kako je on prilika da se djeca upoznaju s nepreglednim mogućnostima umjetničkog izričaja i susretnu s umjetnošću.

Ove godine za to će imati priliku na projekcijama deset filmova iz stvaralaštva djece hrvatskih osnovnih škola te 17 filmova mladih srednjoškolske dobi iz cijeloga svijeta.

Na važnost poticanja djece na participaciju podsjetila je Kana Halić Kordić iz Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu.

Kazala je kako su djeca itekako zainteresirana za svoja prava, ali nisu o njima informirana, a festival tu ima važnu ulogu jer im omogućuje upoznavanje s tim pravima, kako bi ih mogli i zaštititi.

Također im širi horizonte, pa tako oni s festivalskih sadržaja izlaze s novom sviješću o vlastitim problemima i tome kako ih riješiti. Ujedno je on prilika da se i šira javnost upozna s problematikom koja muči djecu, istaknula je Halić Kordić.

Ovogodišnja je ambasadorica festivala glumica Ana Begić Tahiri, koja je zahvalila organizatorima na pozivu te istaknula kako "kultura mora biti dječje pravo – ono ne smije biti privilegija".


Rekordna zainteresiranost

Festivalski su selektori filmski kritičar Boško Picula i savjetnica pravobraniteljice za djecu Maja Flego, a program je najavila njegova koordinatorica Katarina Ivče Farnell. Napomenula je kako je ove godine zabilježena rekordna zainteresiranost za festivalske programe.

"Za sudjelovanje se prijavilo više od 130 škola koje će dovesti gotovo 10 tisuća svojih učenika. Oni će tako dobiti priliku na velikom platnu vidjeti stvaralaštvo svojih vršnjaka i upoznati se s temama koje muče ili raduju djecu i mlade", rekla je Ivče Farnell.

Festival se održava na dvije velike platforme - jedna su projekcije za škole u 18 gradova, na kojima je od 2009. sudjelovalo više od 40 tisuća djece, a druga razne aktivnosti otvorene za sve, radionice, rasprave uz projekciju filma i obiteljske matineje, dodala je.

Posebno je izdvojila programsku cjelinu "Rame uz rame", u sklopu koje su organizirane radionice za djecu i projekcije filmova s panel raspravom, a koja "nudi platformu mladima da postavljaju pitanja, traže odgovore i međusobno komuniciraju".

Tu su i obiteljske matineje pod nazivom "Dobre vibracije", koje od 6. do 8. listopada u kina Cinestar Novi Zagreb i Tuškanac donose izbor zabavnih, ali i poučnih obiteljskih filmova, "malo drugačijih od standardne ponude na kino repertoaru, a koji su osvojili brojne nagrade i imaju jako dobre kritike".

U programu su norveško-švedski "Nevolje s Oskarom" o dječaku koji želi jahati prerijom sa svojom majkom, nizozemsko-belgijski "Moj učitelj je žabac!" o neobičnom razredu gospodina Fransa i australski "Crveni pas: Početak" o posebnom prijateljstvu dječaka i psa.

Festival organizira udruga Alternator, u partnerstvu s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku, Uredom pravobraniteljice za djecu, Hrvatskim filmskim savezom i Kinima CineStar, a odvija se uz podršku Hrvatskog audiovizualnog centra, Agencije za elektroničke medije i Grada Zagreba.

Detaljan festivalski program dostupan je na poveznici http://www.festivalpravadjece.com/.



Intime - tema 23. Sajma knjige u Istri


PULA -
Ovogodišnji, 23. Sa(n)jam knjige u Istri koji će se od 1. do 10. prosinca održati u pulskom Domu hrvatskih branitelja bit će posvećen temi Intime, doznaje se iz Organizacijskog odbora sajma.

Tijekom deset sajamskih dana o temi će se raspravljati s umjetničkog i znanstvenog aspekta, putem sajamskih programa, promocija knjiga i autora, okruglih stolova, panel diskusija, stručnih skupova, izložbi, filmova i koncerata te će se obrađivati s različitih gledišta sva kompleksnost ove središnje teme. U programima sajma i ove godine sudjelovat će hrvatski i inozemni autori, među kojima i brojni umjetnici, suvremeni književnici, intelektualci, povjesničari, antropolozi i sociolozi.

Po riječima direktorice sajma Magdalene Vodopija, u središtu zanimanja regionalnog programa bit će Hercegovina i to uz program "Hercegovina čita" i to s fokusom usmjerenim na hercegovačke pisce. S njima će biti i istaknuti umjetnik, akademski slikar i grafičar Safet Zec koji u svojim radovima oslikava pejzaže Počitelja i Hercegovine. Osim toga "Hercegovina čita" bavit će se suvremenom hercegovačkom kulturno-književnom scenom, a inicijativa i ideja je stvorena u suradnji s kulturnom manifestacijom West Herzegowina Fest iz Širokog Brijega.

U posebnom programu sajma pod nazivom "À propos", Sajam će se baviti francuskom i frankofonom književnošću, kulturološki, s naglaskom na temu "Francuska viđena očima Afrike" i autore koji dolaze s tog područja.

"I ove godine veliku pozornost posvetit ćemo učenicima, uz programe 'Pop lektira' za srednjoškolce, koji će doživjeti treće izdanje, i novi program 'Hop lektira' namijenjen sedmim i osmim razredima osnovne škole, prilagođen mladima koji odrastaju u vremenu kojim dominiraju vizualna kultura i interaktivni sadržaji", istaknula je direktorica Vodopija dodavši kako će poseban žanrovski fokus biti usmjeren devetoj umjetnosti - stripu kao uspješnom spoju literarne i vizualne umjetnosti.

Uz tradicionalne programe koji pulski festival knjiga i autora čine jedinstvenim i prepoznatljivim, kako je navela, mnogo prostora dat će se i ovogodišnjem novitetu s obzirom da će tema od posebnog interesa biti stručna i znanstvena knjiga.

"Sa(n)jam će u suradnji s Grupacijom nakladnika stručne i znanstvene literature postati knjižara s najvećim i najznačajnijim pregledom znanstvenog nakladništva u Hrvatskoj, što smatramo osobito važnim u kontekstu dugotrajne krize izdavaštva i marginaliziranja znanja", poručila je Magdalena Vodopija dodavši kako će u salonima Doma hrvatskih branitelja više od 15 tisuća naslova izložiti oko 250 hrvatskih i stranih nakladnika. Inače, pulski Sajam svake godine posjeti više od 60 tisuća posjetitelja.


Više od 600 pjevača na susretu hrvatskih zborova u Rovinju


 
ZAGREB - Više od 600 pjevača okupljenih u petnaest zborova proslavit će 50. izdanje Susreta hrvatskih pjevačkih zborova, koji će se održati 7. i 8. listopada u Rovinju.

Jubilarni 50. susret hrvatskih pjevačkih zborova bit će održan uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture RH.  

Susret hrvatskih pjevačkih zborova organizira Hrvatski sabor kulture kontinuirano jednom godišnje od 1968. s ciljem predstavljanja dostignuća i najvrjednijih ostvarenja amaterskog zborskog pjevanja u Hrvatskoj. 

Na jubilarnom Susretu nastupit će 14 najboljih hrvatskih pjevačkih zborova, koji su svoj nastup morali izboriti na županijskim natjecanjima te goste iz Rovinja, Zbor KUD-a "Marco Garbin" Zajednice Talijana "Pino Budicin".

Prvi dan rovinjskoj publici zborovi će se predstaviti u natjecateljskom dijelu u koncertnoj dvorani Adris, a drugi dan je rezerviran za revijalni program, kada će zborovi prvi put pjesmom okupirati ulice grada domaćina u programu "Zborovi pjevaju Rovinju – ad libitum". 

Zborovi će gradu domaćinu zahvaliti u nedjelju pojedinačnim nastupima, a potom i zajedničkim nastupom svih 600 pjevača na rovinjskom glavnom trgu i na drugim atraktivnim lokacijama.

Zborska revija nastavit će se u bivšoj tvornici duhana Rovinj, a kulminacija programa je dodjela nagrada Hrvatskog sabora kulture i Hrvatskog društva skladatelja.

Među zborovima sudionicima obljetničkog Susreta su Hrvatsko pjevačko društvo "Slavulj" iz Petrinje, Mješoviti pjevački zbor KUD-a "Ban Josip Jelačić" iz Zaprešića, Hrvatsko pjevačko društvo "Kalnik" iz Križevaca, Pjevački zbor "Josip Vrhovski" iz Nedelišća, Hrvatsko pjevačko društvo "Rodoljub" iz Virovitice, Kulturno umjetničko društvo "Graničar" iz Garešnice, Djevojački zbor Pjevačkog zbora mladih "Josip Kaplan" iz Rijeke, Kulturno umjetničko društvo "Rudolf Rajter" iz Ivanca, KUD "Naša Lipa" iz Tuhelja, Djevojački zbor PHPD-a "Zora" iz Karlovca, Pjevački zbor Pravnog fakulteta u Zagrebu "Capella Juris", Pjevački zbor "Josip Štolcer Slavenski" iz Čakovca, Hrvatsko pjevačko društvo "Lipa" iz Osijeka, Akademski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu "Concordia discors" iz Zagreba. 

Ulaz na sva događanja je besplatan.

 

Zagrebački međunarodni festival komorne glazbe u Preporodnoj palači


ZAGREB - Zagrebački međunarodni festival komorne glazbe ZAGREB KOM održat će se u svom dvanaestom izdanju od 13. do 21. listopada u Preporodnoj palači Narodnog doma HAZU na zagrebačkom Gornjem gradu.

Podijeljen u šest tematski oblikovanih koncerata u prvom vikendu ZAGREB KOM festival donosi romantičke bisere i slavenske zvuke, slijedi mini-ciklus Brahmsovih gudačkih kvinteta i seksteta, a program završnog vikenda je plesom inspirirana klasična glazba te Bečka klasika u novome ruhu, najavila je umjetnička organizacija ZAGREB COM.

Kako dodaju, u Preporodnoj dvorani će se okupiti vrhunski solisti koji će svirati u jedinstvenim komornim sastavima koje drugdje nije moguće čuti. 

Među njima su, napominju, miljenici zagrebačke publike, domaćica Festivala, umjetnička ravnateljica i violinistica Susanna Yoko Henkel, violinisti Guy Braunstein, Boris Brovtsyn i Monika Urbonaite, violončelisti Monika Leskovar, Isang Enders i Torleif Thedéen, gitarist Petrit Çeku, flautistica Gili Schwarzman, pijanisti Ian Fountain i Laume Skride te violisti  Andra Darziņa, Lise Berthaud, Hartmut Rohde i Marko Genero.



Predstavljen novi broj glasila Hrvatsko-češkog društva "Susreti"


ZAGREB - Hrvatsko-češko društvo izdalo je novi broj svog glasila "Susreti" koji je javnosti predstavljen u srijedu u Češkom narodnom domu u Zagrebu.

Riječ je o 35. broju glasila, odnosno sedmom od ponovnog pokretanja ove edicije 2011., nakon stanke od 12 godina.

Na rekordne 104 stranice u boji "Susreti" donose najvažnije vijesti iz Češke i s područja hrvatsko-čeških odnosa, izvještaje o aktivnostima Hrvatsko-češkog društva i proslavi njegove 25. godišnjice djelovanja, o životu češke manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Češkoj, kao i tekstove o vezama koje su s Česima imali hrvatski velikani Faust Vrančić, August Šenoa, Marija Ružička Strozzi i blaženi Alojzije Stepinac.

Po prvi put u Hrvatskoj u Susretima je opširno prikazan život "češkog Stepinca", kardinala Josefa Berana, a prikaz biografskog leksikona hrvatskih Čeha, autora Josipa i Alena Matušeka, donosi najsveobuhvatniji popis značajnih hrvatskih osoba češkog roda ili porijekla. Tu su i tekstovi o 800 godina sela Čehi kraj Zagreba, o doprinosu Čeha razvoju hrvatske poljoprivrede, Sokola i turizma, reportaža o najpoznatijoj praškoj pivnici U Fleků, kao i tekst o etimologiji poznatih čeških prezimena.

Intervjue za "Susrete" dali su prevoditeljica Dagmar Ruljančić, ovogodišnja dobitnica Nagrade "Marija i Stjepan Radić" te prvi predsjednik Hrvatsko-češkog društva Zlatko Stahuljak. Susreti donose i opširan životopis nedavno preminulog najvećeg češkog kroatista Dušana Karpatskog te istaknutog člana Hrvatsko-češkog društva Dubravka Dosegovića.

"Susreti" su objavljeni uz financijsku pomoć Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Urednik Marijan Lipovac, ujedno i predsjednik Hrvatsko-češkog društva, istaknuo je kako časopis izlazi u godini u kojoj udruga, kao i samo glasilo, slavi svoju 25. godišnjicu. Podsjetio je i na nedavni angažman Hrvatsko-češkog društva u prilog opstanka Masarykove ulice u Zagrebu nasuprot najavama o njenom mogućem preimenovanju.

Lipovac je ustvrdio da hrvatsko-češki odnosi nikad dosad nisu bili toliko intenzivni na svim razinama kao u posljednjih nekoliko godina otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, a uz unapređenje političke i kulturne suradnje istaknuo je porast broja čeških investicija u Hrvatskoj. "Usred tog uzlaznog trenda hrvatsko-čeških odnosa pojavila se vijest o mogućem preimenovanju Masarykove ulice. Do preimenovanja srećom neće doći, ali samo otvaranje ove teme ne može se smatrati prijateljskim činom prema Češkoj. Uz sve nesuglasice koje imamo sa susjedima zar bismo se trebamo svađati i s Česima? Neka ´veliki Hrvati´ razmisle o tome“, kazao je Lipovac.

Novinar i bohemist Željko Valentić kazao je kako se radi o jednom od najboljih hrvatskih časopisa, a osvrnuo se i na pitanje Masarykove ulice kazavši da je njen opstanak neupitan te da bi u Zagrebu umjesto nepotrebnih rasprava o Masarykovoj ulici trebalo naći mjesta za ulice nazvane po Václavu Havelu i Dušanu Karpatskom.

Zamjenik češkog veleposlanika Miroslav Kolatek poručio je kako bi časopis trebalo približiti i češkoj javnosti zbog relevantnosti njegovih članaka. Vezano uz slučaj Masarykove ulice, kazao je da se radi o unutarhrvatskom pitanju i podsjetio na izjavu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji je javno usprotivio preimenovanju ulice prvog čehoslovačkog predsjednika u središtu Zagreba.

Saborski zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine Vladimir Bilek pohvalio je rad Hrvatsko-češkog društva, istaknuvši da je svojim radom jasno dalo do znanja da je udruga koja promovira hrvatsko-češke odnose kroz povijest, ali ih planira i gradi i u budućnosti. Zahvalio je Hrvatsko-češkom društvu i njegovom predsjedniku Marijanu Lipovcu na reakciji povodom otvaranja pitanja Masarykove ulice u Zagrebu, kazavši da su te reakcije bile odmjerene i potkrijepljene činjenicama o Masaryku i o simboličkom značenju njegove ulice za hrvatsko-češke odnose.

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Kazuo Ishiguro dobitnik Nobelove nagrade za književnost


STOCKHOM - Dobitnik Nobelove nagrade za književnost za 2016. godinu je britanski književnik Kazuo Ishiguro, objavio je u četvrtak Nobelov odbor za dodjelu nagrada.

Ishiguro je nagradu zaslužio, kako se navodi u obrazloženju, zahvaljujući svojim romanima "velike emocionalne snage u kojima je otkrio ponor ispod našega varljivoga osjećaja povezanosti sa svijetom".

Nobelovu nagradu za književnost dodjeljuje Švedska akademija, a dobitniku pripadaju novčana nagrada, diploma i medalja. Medalju koju dobiva dobitnik nagrade za književnost dizajnirao je švedski kipar Erik Lindberg, a predstavlja mladića koji sjedi pod stablom lovora te sluša i zapisuje pjesmu Muze.

Na medalji su ugravirane riječi iz Vergilijeve Eneide: Inventas vitam juvat excoluisse per artes (odnosno, "oni koji su svojim znanjem učinili život na zemlji boljim").

Od 1901. do danas Nobelovu nagradu za književnost dobilo 14 žena

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se od 1901., a prvi dobitnik bio je francuski pjesnik i filozof Sully Prudhomme.

Dobitnici su autori različitog jezičnog i kulturnog podrijetla, bez obzira na to je li riječ o već proslavljenom ili o nepoznatom književniku.

Najviše dobitnika nagrade, 28, pisalo je na engleskom jeziku, a slijede francuski, njemački i španjolski. Trojica nobelovaca pisala su na dva jezika - Rabindranath Tagore pisao je na bengalskom i engleskom, Samuel Becket na francuskom i engleskom, a Joseph Brodsky poeziju je pisao na ruskome, a prozu na engleskom jeziku.

Nagrada za književnost nije dodijeljena 1914., 1918., 1935., 1940., 1941., 1942. i 1943. godine. Naime, u statutu Nobelove zaklade, među ostalim, stoji: "Pokaže li se da nijedno djelo koje se razmatra za nagradu ne odgovara zadanim kriterijima, novac od nagrade prenosi se u sljedeću godinu. Ne bude li ni tada nagrada dodijeljena, iznos se prebacuje u fond Zaklade". Tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata nisu dodijeljene sve Nobelove nagrade.

Za razliku od ostalih kategorija, nagrada za književnost dvjema osobama dodijeljena je samo četiri puta: 1904. Fredericu Mistralu i Joseu Echegarayu, 1917. Karlu Gjellerupu i Henriku Pontoppidanu, 1966. Shmuelu Agnonu i Nelly Sachs te 1974. Eyvindu Johnsonu i Harryju Martinsonu.

Među dosadašnjih 113 dobitnika, bilo je 14 žena, a prosječna dob laureata u godini kada im je nagrada dodijeljena je 65 godina.

Prosječna dob laureata je 65 godina, a najmlađi dobitnik do danas je Rudyard Kipling, najpoznatiji po "Knjizi o džungli", koji je Nobelovu nagradu dobio 1907. u dobi od 42 godine. Stotinu godina poslije njega, 2007., nagradu je dobila 88-godišnja Doris Lessing, do danas najstarija dobitnica Nagrade.

Prva žena kojoj je dodijeljena Nobelova nagrada bila je Šveđanka Selma Lagerloef. Nagradu je primila 1909., a pet godina poslije izabrana je u Švedsku akademiju koja dodjeljuje Nobelovu nagradu za književnost.

Ta nagrada nikome nije dodijeljena dva puta, a do danas su je odbile dvije osobe: Boris Pasternak, dobitnik 1958., isprva je nagradu prihvatio, ali su ga poslije sovjetske vlasti prisilile da je odbije te 1964. Jean Paul Sartre, koji je odbijao sva službena priznanja.

Zadnjih deset dobitnika nagrade za književnost su Bob Dylan, Svetlana Alexievich, Patrick Modiano, Alice Munro, Mo Yan, Tomas Transtroemer, Mario Vargas Llosa, Herta Mueller, Jean-Marie Gustave Le Clezio i Doris Lessing.



Lang Lang u Carnegie Hallu svirao tuđom rukom


NEW YORK - U njujorškom Carnegie Hallu pijanist svjetskoga glasa Lang Lang održao je neuobičajenu produkciju u sklopu koje je zbog upale živca lijeve ruke klavirske dionice Gershwinove "Rapsodije u plavom" bio prisiljen izvesti uz pomoć tuđe desne ruke, pišu američki mediji.

Kako ne bi propustio ovogodišnje otvorenje sezone u prestižnome Carnegie Hallu, Lang (35) je za nastup doslovno morao "posuditi" ruku svojeg četrnaestog štićenika i glazbene nade, Maxima Landoa koji je, sjedeći pokraj njega, odsvirao dionicu desne ruke.

Lando, talentirani mladi američki pijanist koji se glazbeno obrazuje uz pomoć Langove stipendije, pridružio se slavnome pijanistu i još jednom velikom glazbeniku 76-godišnjem Chicku Corei, koji je svirao na drugome glasoviru.  

Uz pratnju Filadelfijske filharmonije kojom je ravnao francusko-kanadski dirigent Yannick Nezet-Seguin, trojac je peteroručno izveo Gershwinovo glazbeno remek djelo.

Lang je u intervjuu za New York Times uz smijeh kazao da je djela za glasovir na nastupima dosad izvodio jednom rukom, s dvjema rukama, s jednim suizvođačem četveroručno, s dvoje suizvođača i šesteroručno, no "nikada dosad peteroručno".



Steven Tyler ušutkao nagađanja o srčanom udaru


LOS ANGELES - Frontman grupe Aerosmith Steven Tyler ušutkao je nagađanja po kojima je nedavno imao srčani ili moždani napad, no nije pojasnio koji je zdravstveni razlog bio uzrok prekida ostatka turneje po Južnoj Americi.

Rock-grupa je u rujnu otkazala posljednja četiri koncerta u Brazilu, Čileu, Argentini i Meksiku zbog Tylerovih "neočekivanih zdravstvenih problema".

"Dajem vam ocjenu odličan za kreativna nagađanja, ali nisam imao ni srčani napad ni moždani udar", napisao je Tyler na službenoj internetskoj stranici grupe.

Dodao je da mu je jako žao što band mora prekinuti turneju, pojasnivši da "mu može pomoći samo njegov liječnik u Sjedinjenim Državama".

Svojim je fanovima još prošli tjedan poručio da ne brinu jer njegove tegobe nisu po život opasne, no da se mora odmoriti i posjetiti liječnika kako bi se oporavio i dalje nastupao.

Tyler ima podeblji zdravstveni karton u kojemu je evidentirano mnoštvo zdravstvenih problema, od zloupotrebe droge i ovisnosti o lijekovima na recept, preko slomljenog ramena, nekoliko operacija noge i operacije glasnica do hepatitisa C.



Loša prehrana uzrok svake pete smrti u svijetu 2016.


LONDON - Loša prehrana bila je presudna za svaku petu smrt u svijetu prošle godine, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u britanskome časopisu The Lancet.

Glavne čimbenike rizika predstavlja nedovoljno konzumiranje proizvoda od cjelovitih žitarica, orašida i voća ili unos prevelike količine soli u organizam, zbog čega pojedinci postaju pretili, imaju visok krvni tlak ili visoku razinu kolesterola u krvi.

Pretilost je velik problem u brojnim zemljama svijeta, kaže Christopher Murray s Instituta za mjerne podatke o zdravlju sa Sveučilišta Washington u Seattleu.

Slično je i s mentalnim zdravljem, odnosno bolestima, poput depresije i ovisnosti. Po rezultatima studije u 2016. je evidentirano 1,1 milijarde takvih slučajeva.

Tri četvrtine svih smrti evidentiranih prošle godine posljedica su nezaraznih bolesti, a srčana oboljenja i dijabetes tipa 2 u porastu su u brojnim zemljama svijeta.

Komplikacije što ih je uzrokovao dijabetes tijekom 2016. su odnijele 1,43 milijuna ljudi, što je povećanje za 31,1 posto u odnosu na 2006.

Loša prehrana i izostanak tjelovježbe pridonose razvoju dijabetesa tipa 2, a od bolesti nastalih kao posljedice pušenja prošle je godine umrlo 7,1 milijuna stanovnika.

Zdravstveni djelatnici ukazuju i na neke pozitivne trendove, a to je značajan uspjeh u borbi protiv nekih zaraznih bolesti, osobito AIDS-a i malarije.

Suprotno tomu, broj smrtnih slučajeva od posljedica zaraze denge groznicom u posljednjih je 10 godina porastao za 82 posto, a ta tropska i suptropska bolest tijekom 2016. odnijela je oko 37,800 ljudskih života.

Po podacima u čijem je prikupljanju sudjelovalo 2500 stručnjaka iz više od 130 zemalja u sklopu istraživanja pod nazivom "Global Burden of Disease Injuries and Risk Factors 2016", prošle je godine u svijetu rođeno 128,8 milijuna novorođenčadi, a u istom je razdoblju umrlo 54,7 milijuna ljudi.



Mačke svaki dan ubiju milijun australskih autohtonih ptica

 
SYDNEY - Više od milijun australskih ptica svaki dan završi kao plijen mačaka diljem zemlje, izjavili su znanstvenici.

Divlje mačke i mačke koje su kućni ljubimci ubiju 61 milijun ptica u Australiji svake godine, pokazuje izvješće australskih stručnjaka za zaštitu okoliša objavljeno u časopisu Biological Conversation.

Više od 99 posto su autohtone ptice.

"Svi znaju da mačke ubijaju ptice, ali ova studija pokazuje da su na nacionalnoj razini ti razmjeri zapanjujući i vjerojatno će dovesti do smanjenja broja mnogih vrsta", rekao je voditelj istraživanja John Woinarski, profesor sa Sveučilišta Charles Darwin.

Divlje mačke puno više jedu ptice od drugih grabežljivaca, navodi se u izvješću.

Te se procjene temelje na analizama rezultata gotovo 200 odvojenih studija diljem zemlje.

Australska vlada proglasila je divlje mačke štetočinama i planira ubiti do 2 milijuna tih mačaka do 2020. jer prijete opstanku više od sto vrsta u zemlji. One su već dovele do istrebljenja 20 vrsta australskih sisavaca od europske kolonizacije prije gotovo 250 godina.

Znanstvenici su upozorili da će još autohtonih vrsta biti istrebljeno ako se ne poduzme drastična akcija.



Broj medvjeda u Sloveniji u stalnom porastu

 
LJUBLJANA - U Sloveniji živi skoro 600 smeđih medvjeda, a njihov se broj u zadnjih desetak godina povećao za trećinu, pokazala je studija provedena u sklopu projekta Life Dinalp Bear, prenose slovenski mediji.

Istraživanje koje djelomice financira EU, a provode je slovenski stručnjaci iz Biotehničkog fakulteta u Ljubljani i lovačke udruge, do tih se podataka došlo metodom  molekularne genetike. Naime, utvrđeni su DNK tragovi medvjeda na uzorcima njihove sline, dlaka i izmeta, što omogućuje da se rast i pokreti te populacije prate "kroz prostor i vrijeme".

Metoda je u slovenskim šumama bila prvi put primijenjena 2007. godine, kad su DNK tragači otkrili 560 medvjeda, a njihov broj od tada stalno raste, kao što se i njihov  habitat širi prema sjeveru i zapadu.

"S koliko smo medvjeda u stanju živjeti zajedno, to još moramo odlučiti na razini cijelog društva. Možemo izlovom smanjiti broj medvjeda, ali je moguće i povećati  društvenu toleranciju prema toj zaštićenoj vrsti", kazao je za Slovensku televiziju biolog  Tomaž Skrbinšek.

Očekuje se da će do kraja godine biti poznati i rezultati rasprostranjenosti medvjeda prema pojedinim slovenskim regijama.

U okviru projekta Life Dinalp Bear istražuje se i hrvatska populacija smeđeg medvjeda koje od slovenskih kolega dijelom razdvaja žičana prepreka za ilegalne migrante koja je postavljenana duž četvrtine granice, a presijeca i jedinstveni medvjeđi habitat.



Seksualni život Nijemaca: Trećina ih vara partnera


BERLIN - Tri četvrtine Nijemaca zadovoljno je svojim spolnim životom, a istodobno je trećina ispitanih priznala da je jednom u životu prevarila partnera, rezultati su istraživanja instituta YouGov o seksualnom životu Nijemaca objavljenog u četvrtak.

Po istom istraživanju četrdeset posto ih prizna partneru prijevaru, a isto toliko muškaraca smatra da ljudi nisu stvoreni za monogamne veze.

Više od 70 posto ispitanika odgovorilo je da je njihov aktualni partner ljubav njihova života.

YouGov je saznao da prosječni spolni akt u Nijemaca traje 15 minuta, tri četvrtine ih je odgovorilo da su zadovoljni svojim seksualnim životom, a trećina ih je priznala da je jednom u životu prevarila partnera.

I dok se muškarci na prijevaru odlučuju zbog novih iskustava ili premalo seksa u stalnoj vezi, žene traže potvrdu da ih i drugi muškarci smatraju privlačnima.

Četvrtina ispitanih žena smatra da prijevara počinje poljupcem, a isto smatra 17 posto muškaraca.

I odnos prema pornografiji se razlikuje ovisno o spolu. Dok preko polovice ispitanih muškaraca bar jednom tjedno konzumira pornografiju, istome pribjegava svega sedam posto žena.

Ispitani su Nijemci su u prosjeku imali seksualni odnos s petero partnera.



Twitterska diplomacija: Trump najpraćeniji svjetski lider na Twitteru


NEW YORK - Američki predsjednik Donald Trump postao je najpraćeniji svjetski čelnik na Twitteru, nadmašivši čak i papu Franju po broju sljedbenika na popularnoj društvenoj mreži, izvijestila je njujorška tvrtka za odnose s javnošću i komunikacije Burson-Marsteller.

S oko 40 milijuna sljedbenika, Trump je proteklog vikenda izbio na vrh popisa od oko 890 naloga svjetskih čelnika, među kojima su brojni šefovi država i vlada, a vrhovni poglavar Katoličke crkve na svim jezicima ima neznatno manji broj sljedbenika, stoji u priopćenju tvrtke koja se bavi analizom "tvitplomacije" - korištenja društvenih mreža u javnoj diplomaciji.

Voditelj digitalne službe u podružnici Burson-Mastellera, Matthias Lufkens, osnivač mrežne stranice "Tweetplomacy" tvrdi da su mnogi pratitelji takozvani "botovi" ili da je riječ o "uspavanim" nalozima.

Usto, na popisu koju ovoj internetskoj stranici prati nema bivšega američkog predsjednika Baracka Obame koji ima više od 95 milijuna sljedbenika.

Trump često objavljuje tweetove o vladinoj politici ili iznosi sporna stajališta upravo putem Twittera.

Lufkens kaže da Trumpovi tweetovi potiču mnoge interakcije te da se njemu jako sviđa što ima toliko sljedbenika na ovoj društvenoj mreži.
















← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus