06:58, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 5. lipnja 2017.

Objavljeno: 05.06.2017 u 05:40
Pregledano 127 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 5. lipnja 2017.

ZAGREB, 5. lipnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:



vRIsak – U Rijeci gostovao Claudio Magris

 
RIJEKA - Ugledni talijanski intelektualac Claudio Magris, nagrađivani tršćanski pisac i stručnjak za srednjoeuropsku povijest i kulturu, boravio je u nedjelju u Rijeci, gdje je kao gost 10. riječkog festivala autora i sajma knjiga vRIsak s nekoliko istaknutih pisaca i prevoditelja razgovarao o svojem književnom stvaralaštvu i vezama s hrvatskim kulturnim prostorom.

Autor više od trideset knjiga, od kojih su mnoge prevedene i na hrvatski, Magris je u trajnom dijalogu s hrvatskom književnošću i kulturom: knjigama, velikim intervjuima, sudjelovanjem na književnim manifestacijama, tekstovima koje piše o našim piscima u Italiji, te kao dramatičar.

vRIsak ga je ugostio u antikvarijatu Ex libris kao jednog od niza istaknutih europskih pisaca koji sudjeluju u jubilarnom programu 10. festivalskog izdanja.

Uvodno je o uvaženom gostu govorio akademik, pjesnik i prevoditelj Tonko Maroević. Istaknuo je kako je riječ o čovjeku velike erudicije, iznimne kulture i kritičke svijesti koja stvari sagledava originalno, sa svježinom, otvara nove poglede, dira rane, "naprosto svjestan da su to stvari koje je povijest učinila, povijest koja je bila naporna, teška i dramatična".

"Iz knjige u knjigu, Magris je od erudita i intelektualca postao sve više rapsod ove epohe i ovih prostora; na neki način postao je umjetnik u mnogo određenijem smislu riječi, čiji su siže reinterpretacije zbilje u kojima se možemo prepoznati. Djelo Claudija Magrisa nam je velika lekcija humanizma, razumijevanja prema drugome", poručio je.

Magris je zahvalio organizatorima i Rijeci što su ga ugostili, svim svojim hrvatskim čitateljima na toplom prijemu njegovih djela i Maroeviću na komentaru.

"Govoreći o toj progresiji u mojim djelima, potrebi za narativnijim odnosno romanesknijim oblicima, za integracijom s maštom, želio bih upozoriti na odnos između povijesti i romana, jer povijesni roman ne može biti linearan, on mora slijediti nit života, sve činjenice na koje naiđe", rekao je.

"Istim jezikom kojim se u 19. stoljeću moglo pisati romane, moglo se obraćati i javnosti. Nasuprot tome, velika djela 20. stoljeća zapravo su nesavršena, ne podrazumijevaju mogućnost dohvaćanja svega onoga definiranog po nekoj estetici zaokruženim djelom", istaknuo je.

Zato je on krenuo drugim putem i osim vlastitog govora i glasa morao je u pisanju uzeti različite registre, pa je krenuo čak i prema groteski, dodao je pisac. U svojim se djelima bavi paradoksom, "pitanjem kako se iz zla može roditi nešto dobro", jer "važna je sposobnost da vidimo sebe kao druge i to je odnos koji vrijedi u današnjem svijetu", dodao je.

Claudio Magris (1939.), prozaist, kritičar, polihistor i istraživač mikrosvjetova Srednje Europe jedan je od vodećih talijanskih pisaca čija su djela prevedena na više od dvadeset jezika. Predavao je njemački jezik i književnost na Sveučilištu u Torinu i Trstu te na različitim sveučilištima izvan Italije. Od 1994. do 1996. bio je zastupnik u talijanskom parlamentu. Dugogodišnji je kolumnist dnevnika Corriere della Serra.

Autor je više od trideset knjiga, među kojima se ističu "Habsburški mit u modernoj austrijskoj književnosti" (1963.), "Itaka i dalje" (1982.), "Trst: identitet granice" (u suradnji s A. Arom, 1987.). Njegov je magnum opus "Dunav" (1986.), kojim prelazi granicu između eseja i fikcije. Kulturalno putovanje u prostoru i vremenu nastavlja i u djelima "Ono drugo more" (1991.) I "Mikrokozmi" (1998.). Piše i kazališna djela te radiodrame.

Magrisove knjige "Dunav", "Al' povijesti nije kraj" (2006.), "I tajno i javno" (2015.) i "Obustaviti postupak" (2015.) na hrvatskome je objavio nakladnik Fraktura.

Književnik i novinar Milan Rakovac istaknuo je kako je Magris jedan pisac širokog tematskog zamaha, "noir 'Triestin', i to 30 godina prije pojave noirea kao podžanra", koji piše "blistavu, kompaktnu, tvrdu, jezgrovitu prozu koja čovjeka ostavlja bez daha".

"Svečanost je kad ljudi poput njega dolaze ovdje, ostavljaju knjige koje su možda više pouka, učiteljsko djelo za čovjeka koji želi pisati", dodao je Rakovac, napomenuvši kako možemo biti jako ponosni da je ono što je stiglo u naše krajeve nakon "Dunava", uvijek stiglo s Ljiljanom Avirović u glavnoj prevoditeljskoj ulozi.

Avirović je, uz novinara, pisca i prevoditelja Nikolu Petkovića, također sudjelovala u razgovoru s istaknutim gostom.



Najbolji filmovi Festivala katoličkog filma Trsat "Zašto su došli vlakom" i "Gospa od utočišta"


RIJEKA - Grand-Prix 8. Festivala katoličkog filma Trsat održanog u Rijeci osvojili su ove godine ravnopravno dva filma, animirani film o abortusu „Zašto su došli vlakom“ Joška Marušića i dokumentarni film o aljmaškom svetištu „Gospa od utočišta“ Srđana Segarića.

Žiri, kojeg su činili filmski redatelj, scenarist i fotograf Petar Trinajstić, filmski redatelj i montažer Igor Modrić i filmski snimatelj Robert Kalčić, ocijenio je da se za Marušićev film opravdano piše i govori kako je vrhunsko djelo kojim je hrvatska umjetnost pristupila kritici „civilizacije smrti“ koja već desetljećima dominira medijskim, političkim i kulturnim sferama.

„Upotrebom 3D animacije i korištenjem autorovih prepoznatljivih vrlina rasnog animatora, karikaturista, društvenog komentatora i estetičara ovaj film izrasta u vrhunsko ostvarenje koje snažno udara i provocira zagovornike drugačijih stavova“, istaknuo je žiri.

Film „Gospa od utočišta“ je dokumentarac u kome žiri prepoznaje rad istinskog vjernika i teološkog znalca koji svakim kadrom ove velike priče to jasno i pokazuje, stoji u obrazloženju žirija.

„Segarićev film oličenje je onoga klasičnog vjerskog, hodočasničkog filma iz koga pršti zanos, nada, ljubav i vjera. Istovremeno je pričom o stradanju Gospe Aljmaške i njenih vjernika Slavonaca u Domovinskom ratu film dobio neke metaforičke značajeve dostojne evanđeoskih zapisa“, navedeno je.

Joško Marušić je proglašen najboljim redateljem festivala. Najbolji skladatelj je Pere Ištvančić za film „Gospa od utočišta“, za najbolju montažu žiri je  jednoglasno proglasio rad časne sestre Ružice Dodig za videospot „Hvala redovnika“. Najbolji snimatelj festivala je Tomislav Trumbetaš za film „U žežin sv. Ivana“, koji oslikava običaje kojima Šolatani štuju svoga svetca, a najbolji scenarist je Srđan Šarenac za film „Dvije škole“, priču o jednoj zgradi s dvije škole i dvije vjerom i nacijom podijeljene mladosti.

8. Festival Trsat održao se od 1. do 3. lipnja u svetištu Gospe Trsatske na Trsatu u Rijeci. Organizator je Istra film iz Rijeke uz pomoć Turističke zajednice Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Hrvatskog audivizualnog centra i Franjevačkog samostana Trsat.

Ovaj specijalizirani filmski festival na jednom mjestu okuplja i natjecateljskom vrednovanju izlaže godišnju produkciju katoličkih filmova snimljenih u Hrvatskoj i njenoj dijaspori širom svijeta. Na festivalu sudjeluju filmovi svih žanrova u kojima se iskazuju evangelizacijske i društvene vrijednosti hrvatske Katoličke crkve.
 


U Gorjanima proljetni ophod ljelja koje je zaštitio i UNESCO


ĐAKOVO - Na svetkovinu Duhova u Gorajnima pokraj Đakova održan je tradicionalni proljetni ophod ljelja. Taj je stari običaj iz tog općinskog središta 2007. godine UNESCO uvrstio na listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Običaj ljelja KUD Gorjanac iz Gorjana obnovio je 2002. godine i od tada svake godine prikazuju taj običaj, obilaze selo i ulaze u unaprijed dogovorne kuće čiji im vlasnici širom otvaraju vrata od jutra i časte 'ićem i pićem', a ljelje uzvraćaju pjesmom i plesom.

I ove godine ljelje su proljetni ophod započele na svetoj misi koju je u župnoj crkvi sv. Antuna Pustinjaka koju je služio upravitelj gorjanske župe vlč. Šimo Domazet. Po završetku mise ljelje su, prema običaju, u pratnji tamburaša zaplesale kolo ispred crkve te krenule u ophod selom.

Legenda kaže da ovaj običaj potječe još iz vremena turske opsade sela, kada su Turci odveli i zatvorili sve seoske muškarce, a žene ih oslobodile, odjevene u mušku odjeću i naoružane vilama, motikama i dr. Prema legendi, Turci su se uplašili, misleći da tu to duhovi te su oslobodili seoske muškarce. Stoga ljelje i danas u rukama imaju sablje, a na glavi visoke, bogato kićene muške kape. Krasi ih i bogata narodna nošnja.

Ove godine ljelje je u svoj dom primilo osam gorjanskih obitelji. Misa u župnoj crkvi prva je nakon tri godine u tom objektu jer on prolazi detaljnu restauraciju, a po prvi puta nakon 20 godina zasvirale su i crkvene orgulje.



Dodjelom nagrada u sekciji Junior završio 8. VAFI


ZAGREB - Dodjelom nagrada i projekcijom nagrađenih filmova u sekciji Junior, u nedjelju je u Varaždinu završio 8. VAFI – Internacionalni festival animiranog filma djece i mladih.

U sekciji Junior, koja obuhvaća filmove koje su stvarala djeca i mladi, od 206 prijavljenih filmova iz 37 zemalja u službenoj su konkurenciji prikazana 122 filma.

U kategoriji Mini, autora djece do 10 godina, najboljim je proglašen slovenski "Crtanje sa svjetlom". Četiri ravnopravne druge nagrade dobili su njemački "Putevi za bijeg" i "Neugasiva žeđ", slovenski "Gumb za posebna postignuća" i kineski "Mačka i miš", a posebno priznanje animirani film "POVO" japanskih i tajlandskih autora.

U kategoriji Midi, od 11 do 14 godina, najbolji je slovenski animirani film "U gradu", a priznanja za drugo mjesto dobili su ruski "Ljudi su otoci", belgijski "Arakabus" i "Dragi tata" te "Mađioničar" autora iz Foto kino video kluba Zaprešić. Posebno je spomenut talijanski "Chemion Versus Osteosarcom".

U kategoriji Maxi, autori stariji od 15 godina, prvu je nagradu dobio ruski animirani film "Tko je glavni i odgovorni ovdje?", a drugu su podijelili belgijski "Baffa Spioventi", poljski "Infokind", britanski "Pljus!" i srpski "Vincent van Gogh".

Na VAFI-ju se dodjeljuje i nagrada Ureda UNICEF-a Hrvatske i Ureda pravobraniteljice za djecu, Plavi VAFI, za film koji najviše promiče dječja prava. Ove je godine to talijanski film "Chemion Versus Osteosarcom" koji djecu upoznaje s njihovim pravom na zdravlje. Druge nagrade idu u Austriju za "Nepoznatu sudbinu", u Italiju za "Neke su stvari strašne", u Belgiju za "Arakabus" i u Ukrajinu za "Ti ćeš moći". Posebno je priznanje dobio belgijski animirani film "Osjećam se…".

Zajedno s filmovima u sekciji Senior, odraslih autora filmova za djecu i mlade, na 8. VAFI organizatoru Filmsko-kreativnom studiju Vanima prijavljena su 693 filma iz rekordnih 69 zemalja. Zemlja partner bila je Kina.

"Jako smo zadovoljni ovogodišnjim izdanjem festivala, a partneri iz Kine pripremili su nam odličan program i došlo ih je puno u Varaždin. Ukupno su prijavljeni filmovi bili odlični, žiri je bio oduševljen. Selekcijska komisija imala je problema izdvojiti filmove za službenu konkurenciju. Govorimo o filmovima koje su radila djeca i mladi pa je teško izdvajati, ali upravo zbog toga VAFI dodjeljuje četiri ravnopravne druge nagrade i prvu nagradu", rekao je direktor Hrvoje Selec po završetku Internacionalnog festivala animiranog filma djece i mladih te najavio da će iduće godine zemlja partner biti Italija.

Ove je godine VAFI prvi put održan pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.



U Petrovcima se održava 44. Petrovačko zvono


PETROVCI - Središnja manifestacija kulturnog stvaralaštva Rusina u Hrvatskoj 44. Petrovačko zvono, u sklopu koje se proslavlja i 90. obljetnica rođenja Vire Hudak, 240. obljetnica osnivanja Križevačke eparhije te 40. godišnjica smrti dr. Fedora Laboša, održava se u nedjelju u Petrovcima nedaleko Vukovara.

Na smotri glazbenog i folklornog dječjeg stvaralaštva Petrovački zvončić, posvećnoj najmlađim pripadnicma te nacionalne manjine, pjesmom i plesom tijekom dopodnevna predstavili su se dječji ansabli Rusina iz Vukovara, Petrovaca i Mikluševaca.

U poslijepodnevenim satima održat će se središnja priredba manifestacije, Smotra glazbenog i folklornog stvaralaštva Rusina Republike Hrvatske na kojoj će nastupiti članovi folkornih ansambala Rusina iz Vukovara, Vinkovaca, Rijeke, Osijeka, Zagreba, Mikluševaca, Rajevog Sela i Petrovaca te gostujuća folklorna društva iz Cerne i Komletinaca.

Po riječima Dubravke Rašljanin, predsjednice Saveza Rusina Republike Hrvatske koji je uz KUD "Joakim Hardi" iz Petrovaca organizator 44. "Petrovačkog zvona", u Hrvatskoj danas živi nešto više od 1900 Rusina od kojih oko 1400 na području Vukovarsko-srijemske županije.

"Radimo koliko možemo na očuvanju naše kulture i tradicije. Danas živimo u drugim vremenima i pokušavamo mlade naučiti kao se čuva vlastita kultura. Svake godine naš savez organizira Ljetnu školu u Orahovici, a koju će ove godine pohađati oko 140 djece. Naši najmlađi školuju se inače po C programu u školama u Vukovaru, Petrovcima i Starim Jankovcima i tu je sveukupno oko 70 djece, a nastojat ćemo nastavu na rusinkom jeziku organizirati i u Piškorevcima nedaleko Đakova jer i tamo postoji dosta zanteresiranih", kazala je Dubravka Rašljanin.



IZ SVIJETA



Desetci tisuća protiv terorizma na koncertu Ariane Grande u Manchesteru


MANCHESTER - Američka pjevačica Ariana Grande nastupila je u nedjelju navečer na dobrotvornom koncertu "Volimo Manchester" na kojem je oko 50.000 ljudi reklo "ne" terorizmu nakon krvavih terorističkih napada u Manchesteru i Londonu.

Koncert je održan u spomen na 22 žrtve terorističkog napada u svibnju, uključujući djecu i tinejdžere, neposredno nakon koncerta Ariane Grande u tom gradu na sjeveru Engleske.

Otvorio ga je pjesnik Tony Walsh, koji je napad u Manchesteru povezao sa subotnjim u Londonu u kojem je ubijeno sedam i ranjeni deseci osoba.

"Mržnja nikada neće pobijediti, strah nas nikad neće podijeliti, jer danas smo ujedinjeni za Manchester", rekao je menadžer američke pjevačice Scooter Braun, prije nego što je Grande došla na pozornicu.

Njoj će se kasnije priključiti Katy Perry, Justine Bieber, Miley Cyrus i Coldplay.

Koncert se uživo prenosi na televiziji i internetu, a osiguravaju ga jake policijske snage.

Britanske vlasti izvijestile su u nedjelju ujutro da će se koncert u Manchesteru održati unatoč napadu u subotu navečer u Londonu.

Deseci tisuća okupljenih odaju počast ne samo žrtvama napada 22. svibnja u Manchesteru na izlasku s koncerta američke pjevačice, nego i sedmoro poginulih i pedesetak ozlijeđenih u napadu na London Bridgeu u subotu navečer i u četvrti Borough Market.

Sav prihod od koncerta koji se održava na gradskom stadionu za kriket namijenjen je žrtvama napada bombaša samoubojice u Manchesteru i njihovim obiteljima.



Eiffelov toranj u nedjelju navečer u mraku u spomen na žrtve londonskog napada


PARIS - Eiffelov toranj ne će u nedjelju navečer biti osvijetljen čime će se odati počast žrtvama atentata u Londonu, sedam smrtno stradalih i pedesetak ranjenih, objavila je na Twitteru tvrtka koja upravlja tom pariškom znamenitošću.

U ponoć i 45 minuta svjetla tornja bit će ugašena u počast žrtvama atentata u Londonu, piše na Twitteru.

Simbol grada svjetlosti redovito izražava solidarnost Parižana sa žrtvama atentata.

Svjetla spomenika su već bila ugašena u utorak i srijedu navečer u počast žrtvama atentata u Bagdadu i Kabulu..



Berlin odao počast žrtvama londonskog napada


BERLIN - Berlin je u nedjelju navečer odao počast žrtvama londonskog terorističkog napada osvijetlivši Brandenburška vrata bojama britanske zastave.

U terorističkom napadu u subotu navečer u Londonu u kojemu su se napadači zaletjeli velikom brzinom kombijem u pješake na London Bridgeu i nakon toga noževima napadali prolaznike na ulicama i posjetitelje obližnjih barova u Borough Marketu ubijeno je sedam osoba i ranjeno najmanje 48.



U svijetu se pije sve manje piva


ZAGREB - Ljudi piju sve manje alkoholnih pića, pokazuje najnovije izvješće industrije pića o globalnoj konzumaciji.

Prodaja piva nastavila je padati prošle godine, dok se trend pijenja soka od jabukovače zaustavio, piše u nedjelju BBC.

Svjetsko tržište alkoholnih pića palo je 2016. za 1.3 posto, najviše zahvaljujući padu prodaje piva za 1.8 posto, pokazuje Izvješće o prodaji vina i alkohola (IWRS).

Uzlazni trend prodaje soka od jabukovače promijenio se i nakon nekoliko godina rasta pao je za 1.5 posto.

Ukupni pad prodaje alkohola u svijetu daleko je veći od prosječnog pada od 0.3 posto u posljednjih pet godina.

IWSR-ovo izvješće za 2016. pokazuje da je prodaja vina ostala manje više ista, uz neznatan pad od 0.1 posto, dok je prodaja težih alkoholnih pića porasla za 0.3 posto.

Britanski proizvođači džina mogu biti zadovoljni jer se nastavlja trend oživljavanja tog pića s rastom od 3.7 posto u cijelom svijetu.

Iako je globalni GDP u 2016. rastao za 3.5 posto, a gospodarski rast obično prati povećana konzumacija alkohola, nekoliko velikih gospodarstava Kina, Rusija i Brazil suočeno je s usporavanjem rasta ili recesijom.

Prodaja piva u Kini pala je za 4.2 posto, u Brazilu za 5.3 posto, a u Rusiji za 7.8 posto, pokazalo je izvješće.

 


 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus