20:01, 16. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 5. kolovoza 2017.

Objavljeno: 05.08.2017 u 02:58
Pregledano 101 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 5. kolovoza 2017.

ZAGREB, 5. kolovoza 2017. (icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:



Na Foto danima mladih u Karlovcu i nagrađivani film "Raspjevana ulica"

 
KARLOVAC - Sedmo izdanje Foto dana mladih, međunarodni festival fotografije, održat će se u Karlovcu od 10. do 15. kolovoza, a organizatori pozivaju sve zainteresirane na izložbe fotografija u karlovačke galerije, ali i na šetnice, kao i na popratni program i projekciju filmova na velikom platnu na otvorenom, u sklopu "Filmskog Attachmenta".

Projekcije će biti ispred bivšeg kina Edison i bit će besplatne.

U nedjelju, 13. kolovoza, bit će prikazan film "Raspjevana ulica" irskog redatelja Johna Carneya. Film je višestruko nagrađivan, a ističe se nagrada San Diego Critics Society Award za najbolje korištenje glazbe u filmu, nagrada Atlanta Film Critics Society Award i Nashville Film Festival Award za najbolju pjesmu "Drive Like You Stole It", a Irish Film and Television Awards film su okrunile nagradama za najbolji film, najboljeg redatelja i najbolju sporednu mušku ulogu.

Radnja filma govori o obitelji iz srednje klase koja postane prisiljena na skromniji život uslijed recesije u 80-im godinama prošlog stoljeća.

Foto dani mladih u šest su se proteklih godina profilirali kao manifestacija koja na jedinstven način kroz umjetnost fotografije promovira turističke potencijale i ljepote Hrvatske te mlade fotografe educira o raznim vrstama umjetnosti i upoznaje s hrvatskom prirodnom i kulturnom baštinom.

Na FDM-u je 40 fotografa starih od 16 do 21 godine iz Hrvatske, Crne Gore, Nizozemske, Srbije, SAD-a, Španjolske i Italije koji će se natjecati u tri kategorije: turističkoj, umjetničkoj i reklamnoj fotografiji, ali će zajedno s općom publikom moći sudjelovati u raznim popratnim programima, filmskim i glazbenim.



U nedjelju se održava 302. Sinjska alka


ZAGREB - Nakon natjecanja u Bari u petak i Čoji u subotu, u nedjelju 6. kolovoza održat će se ovogodišnja 302. Sinjska alka - hrvatska viteška igra kojom se slavi pobjeda nad osmanskim osvajačima 14. kolovoza 1715.

Alka je pojedinačno viteško nadmetanje u kojem može sudjelovati najmanje 11 i najviše 17 alkara, a slavodobitnik je onaj koji u tri utrke gađanjem u alku prikupi najviše punata, odnosno bodova. Alkar, jahač na konju, u punom trku mora proći trkalištem dužine 160 m (tolerira se vrijeme do 12 sekundi) te pokušava kopljem pogoditi središte malog željeznog kruga koji se zove alka. Visina alke je 3,32 m, mjerena od njezinog središta do zemlje. O postavljanju i točnoj visini brinu "namještač alke" i njegov pomoćnik; namještač alke štapom dužine 3,22 m umiruje alku i istovremeno kontolira njezinu visinu, dok pomoćnik zateže uže o koje je alka obješena.



Cilj igre skupiti što više bodova u tri pokušaja


Alkarski je kolut, to jest alka, od kovanog željeza, sastavljen od dva obruča sa zajedničkim središtem. Mjereći njihovu unutrašnju stranu, veći obruč ima promjer od 13,1 cm, a manji 3,51 cm. Obruči su međusobno povezani trima kracima koji idu od jednog prema drugom obruču i dijele prostor između njih na tri jednaka dijela. Obruči i krakovi debeli su 6,6 mm i imaju oštar rub s one strane s koje se kopljem gađa u alku.

Petlja za vješanje alke je na polovici jednog od tri jednaka luka većeg kruga alke. Cilj igre je skupiti što više bodova u tri pokušaja. Za vrijeme trka alkara na konju do alke, na konju i alkaru se nalazi sva oprema i niti jedan komad opreme ne smije otpasti. Ako se to ipak dogodi, a sam alkar to ne primijeti, uz dozvolu alkarskog vojvode može (a i ne mora) dobiti ponovno pravo trkati trku. Ako alkar primijeti da mu je otpao dio opreme dužan je protrkati trkalištem bez gađanja alke, to jest sa "spuštenim kopljem".

Pogodak u mali srednji kolut - "u sridu" donosi tri punta, u gornji pregradak dva punta, a pogodak u jedan od dvaju donjih pregradaka po jedan punat. Ako dva ili više alkara nakon treće utrke imaju isti broj punata, izvodi se pripetavanje, to jest doigravanje. Svaki pogodak "u sridu" uz samog alkara koji je pogodio slavi i cjelokupno gledateljstvo, jer smisao samog nadmetanja nije samo pobijediti ostale takmace, već zbog same težine zadatka, pogoditi što veći broj "srida" uopće, što iziskuje veliku vještinu i umijeće alkara u rukovanju kopljem, upravljanju konjem i oštrom oku.

Svaki pogodak "u sridu" slavi se oglašavanjem limene glazbe, te pucnjima iz "mačkula" - starinskog topa. Trče se tri trke i bodovi se zbrajaju. Alkar s najviše osvojenih bodova postaje slavodobitnik. Slavodobitnik Alke je bogato nagrađen, a Sinjani i narod Cetinske krajine, do Alke iduće godine, slave ga kao svojeg najboljeg junaka i viteza.

Na ovogodišnjim alkarskim pripremama sudjelovali su: Josip Benja, Kristijan Bikić, Stipe Bogdan, Josip Čačija, Jure Domazet Lošo, Alen Filipović Grčić, Hrvoje Filipović Grčić, alajčauš Ivica Filipović Grčić, Denis Gugić, Andrija Hrgović, Dušan Ivandić, Frano Ivković, Josip Jadrijević, Stipe Jukić, Bože Mandac, Nenad Marić, Joško Masnić, Alen Poljak, Tino Radanović, Ante Runje, Marko Šuća, zamjenik alajčauša Mario Šušnjara, Martin Šušnjara, Frano Talaja, Petar Tomašević, Marko Vrca, Branimir Vučković, Ante Zorica, Ivo Zorica i Mihovil Župa.

Alku je do sada najviše puta dobio Nikola Cerinić (slavodobitnik dvanaest puta), slijede ga Nikola Jelinčić (slavodobitnik osam puta), te Jozo Boko, Janko Kelava, Anđelko Vučković i Ognjen Preost, koji su po pet puta bili slavodobitnici Sinjske alke.



Alkom se obilježava pobjeda nad osmanskim osvajačima


Pobjednik prošlogodišnje 301. alke bio je Tino Radanović iz Sinja. Slavodobitnikom ga je proglasio alkarski vojvoda Ante Vučić i na koplje mu privezao plamenac hrvatske trobojnice, znamenje pobjede, koje je slavodobitnik pronio ulicama Sinja. Pokroviteljica Sinjske alke predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović slavodobitniku je darovala sablju i zlatni prsten s hrvatskim grbom. Viteško alkarsko društvo slavodobitnika nagrađuje zlatnom plaketom i s 40.000 kuna.

Sinjskom alkom se obilježava pobjeda nad osmanskim osvajačima 14. kolovoza 1715. kod Sinja. Na taj dan 700 hrvatskih branitelja iz Sinja odbilo je navalu turskoga zapovjednika Mehmed-paše Čelića čija je vojska brojala 60.000 vojnika.

U Cetinskoj krajini još živi predaja kako je Čudotvorna Gospa Sinjska otjerala Osmanlije, a Sinjani su kao vječni zavjet odanosti i poštovanja utemeljili vitešku igru Alku, oživljavajući tako svake godine prve nedjelje u kolovozu svoju slavnu pobjedu. Dva dana prije Alke održava se generalna proba (tzv. Bara), a uoči samog natjecanja druga generalna proba (tzv. Čoja).

U znak priznanja za poticanje domoljublja i očuvanje povijesnih, kulturnih, etnografskih i drugih vrijednosti, Sinjska alka je po međunarodnim mjerilima proglašena pokretnim spomenikom kulture najviše kategorije 1979., a 15. studenog 2010. upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.

Naziv Alka potječe iz turskoperzijskog jezičnog sloja, a znači prsten, obruč.

Sinjska alka danas je jedinstveno viteško natjecanje u Europi. Nastala je početkom XVIII. stoljeća. Inače je nastavak mnogobrojnih viteških nadmetanja što su se održavala u nekim većim mjestima mletačke Dalmacije, a najpoznatija su ona u Zadru (do 1820.), Imotskom (do oko 1840.) i Makarskoj (do 1832.).



Najstariji pisani spomen iz 1784.


Najstariji pisani spomen o Sinjskoj alci potječe iz 1784., a riječ je o sonetu i odi koje je na talijanskom jeziku ispjevao splitski liječnik i glazbenik Julije Bajamonti.

Najstariji pak službeni spis jest pismo što ga je 10. veljače 1798. grof Rajmund Thurn, prvi austrijski povjerenik za novozaposjednute krajeve, poslao iz Zadra tadašnjem zapovjedniku Sinja, Jakovu Grabovcu.

Thurn pismom obavješćuje da je Dvorsko povjerenstvo potpuno odobrilo da se u Sinjskoj krajini i dalje održava Alka, na posljednji dan karnevala, kako je do tada bilo uobičajeno. Iz iste godine potječe i dokument o Alki što je, u čast baruna Corneo-Steffanea, drugoga opunomoćenog austrijskog povjerenika za Istru, Dalmaciju i Albaniju, održana 14. svibnja, kojom ju je prilikom, u svečanome govoru, nazvao "brillante spettacolo" (blistavi prizor).

Povjesničari su utvrdili kako povijest Alke pokazuje da se ona u starini trčala u različito vrijeme, a katkad i dva puta na godinu.

Alka se tek od 1849. redovito trčala 18. kolovoza, na rođendan cara Franje Josipa, što je čak utvrđeno i Statutom iz 1902. Od tada se stalno trči u kolovozu (i po novim pravilima), u prvoj trećini toga mjeseca, tako da se i Bara i Čoja i Alka održe u istom mjesecu.

Na putu po Dalmaciji, Sinj je 1818. posjetio car i kralj Franjo I. te su mu mještani priredili svečanu Alku. Slavodobitnika je vladar nagradio briljantnim prstenom vrijednim 800 forinta, a Društvo carskom zastavom. Od tada se svake godine slavodobitniku iz Beča dostavljalo 100 forinta nagrade.

Godine 1838. Alki je nazočio saksonski kralj Friedrich August II., a 28. ožujka 1842. održana je Alka u čast dolaska u Sinj austrijskog nadvojvode Albrechta. Iste godine, 22. listopada, održana je Alka u čast dolaska nadvojvode austrijskog Franje Karla. Godine 1875., 18. svibnja, održana je izvanredna svečana Alka u prigodi boravka cara i kralja Franje Josipa I. u Sinju. Car je tada darovao slavodobitniku Mati Boniću zlatni prsten.

Povijest svjedoči i kako se Alka trčala četiri puta izvan Sinja i to 1832. u Splitu, 1922. u Beogradu i 1946. u Zagrebu. Ove godine (2017.) u Vukovaru je održana svečana Alka, na kojoj je pobijedio alkar Ante Zorica.



Izložba belgijske umjetnice Ane Marie Maes u Korčuli


ZAGREB - Izložbom belgijske umjetnice Ane Marie Maes "Senzorna koža/ Gerilska košnica", koja će tijekom kolovoza biti postavljena u Korčuli, udruga Siva zona nastavlja ovogodišnju ljetnu sezonu u novom galerijskom prostoru.

 Riječ je o projektu koji balansira između umjetnosti i znanosti, a bavi se temom održivosti, preciznije preživljavanjem pčela te novim materijalima i tehnologijama proizvodnje održive bio-plastike.

 "The Guerilla Beehive" je nova vrsta košnice koja može biti smještena u bilo kakvo okruženje, uključujući i ona urbana. Takav pčelinjak nema svrhu komercijalne eksploatacije u svrhu proizvodnje pčela, već za monitoriranje pčelinje kolonije i podršku oprašivanju.

 "Projekt evocira aktualnost teme raširenog kolapsa pčelinjih kolonija te ne koristi klasične znanstvene metode, već hibrid znanstvenih i umjetničkih metoda kako bi podigla razinu svijesti te pokrenula istraživanje drastično novih materijala i promatračkih metoda", ističe se u najavi izložbe.

 AnneMarie Maes je umjetnica i istraživačica međunarodne reputacije koja radi na području skulpture, fotografije, videa, instalacija i participativnosti.

 Maes stvara projekte koji stimuliraju razvoj održivijeg svijeta, a u Laboratoriju za formu i materiju kombinira organičke komponente, biljnu tvar i propolis sa živućim sistemima, gljivama i bakterijama, a kako bi kreirala buduće artefakte.

 Za seriju radova predstavljenih na izložbi autorica je dobila počasno priznanje u kategoriji Hybrid Art na prestižnom Ars Electronica iz Linza, gdje će ih naknadno i izložiti.

 Izložba u Korčuli bit će otvorena do 30. kolovoza.



Objavljen dvobroj časopisa "Most/the Bridge" 1-2/2017


ZAGREB - Dvobroj časopisa "Most/the Bridge" 1-2/2017. koji hrvatsku književnost predstavlja europskoj i svjetskoj kulturnoj sceni objavilo je Društvo hrvatskih književnika (DHK).

U novom dvobroju objavljen je izbor iz hrvatske suvremene proze i esejistike. U njem su tekstovi Božidara Petrača, Ante Stamaća, Ivice Matičevića, Borisa Domagoja Biletića, Željke Lovrenčić, Davora Šalata, Borisa Perića, Borivoja Radakovića, Dubravka Jelačića Bužimskoga i Branke Primorac.

Časopis donosi i prijevode suvremene hrvatske književnosti u svijetu Gojka Borića te cjelovita izlaganja s 37. Zagrebačkih književnih razgovora na temu: "Jezik, književnost i nacionalni identitet".

"Most/The Bridge" pokrenut u Zagrebu 1966. u nakladi Društva hrvatskih književnika. Cilj mu je bio predstaviti svijetu hrvatsku književnost. Utemeljitelj i prvi glavni urednik časopisa bio je Slavko Mihalić, a nakon njega uređivali su ga Ante Stamać (1972.–74.), Branimir Bošnjak (1975.–80.), Zvane Črnja (1981.–85.), Ivan Pandžić (1985.), Milovoj Solar (1986.–88.), Slobodan Prosperov Novak (1989.–93.), Dražen Katunarić (1994.–2002.), Srećko Lipovčan (2003.–08.) i od 2008. Davor Šalat.

Od 2003. godine časopis izlazi kao tromjesečnik, a sastoji se od rubrika informativnoga značaja, prijevoda hrvatskih književnih djela na strane jezike te bibliografija. Izlazi i pod francuskim nazivom "Le Pont", njemačkim "Die Brücke".

 Most je jedina hrvatska publikacija koja o hrvatskoj književnosti i njezinim međunarodnim vezama sustavno izvješćuje na stranim jezicima. Do 1986. prilozi su se donosili na više od dvadeset jezika, a potom su pojedini brojevi tiskani na jednome od europskih jezika.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


«Despacito» najgledaniji na YouTubeu

 
LOS ANGELES - Ljetni hit «Despacito» postao je ikad najgledaniji video na YouTubeu.

Pjesma portorikanskih glazbenika Luisa Fonsija i Daddyija Yankeeija ima više od  2,999 milijarda pregleda a objavljena je u siječnju.

Video je prestigao ranijeg rekrodera "See you again" Whiza Khalifa i Charlieja Putha koji je imao 2,994 milijarde pregleda, izvijestio je Billboard u petak.

U srpnju  "See you again" potisnuo je s prvog mjesta dugogodišnjeg rekordera "Gangnam Style" korejskog repera Psyija.

"Gangnam Style" u prosincu 2012. postao je prvi video na YouTubeu kojeg je pogledalo više od milijardu ljudi.



Vraćaju se Will i Grace


LOS ANGELES - Serija "Will i Grace", televizijska komedija zaslužna za uvođenje homoseksualaca u 'mainstream' pop kulturu mnogo prije nego što su istostopolni brakovi postali legalni, vraća se ove jeseni na male ekrane, objavio je u četvrtak NBC.

Dogovoreno je snimanje dviju novih sezona serije, u kojima će sve zvijezde izvornika - Eric McCormack, Debra Messing, Sean Hayes i Megan Mullally reprizirati svoje uloge.

Serija se prikazivala osam sezona, počevši od 1998., a u nastavku će se potpuno ignorirati veliki finale iz 2006.

Homoseksualni odvjetnik Will (McCormack) i njegova heteroseksualna prijateljica Grace (Messing), koji su se bili razdvojili, u nastavku opet žive zajedno u njujorškom stanu jer su ih spojile novonastale okolnosti.

Njima prekoputa i dalje su 'gay' prijatelj Jack (Heyes) i narcisoidna Karen (Mullaley).

"Najvažnije i prije svega, želimo biti zabavni, a naravno da ćemo uključiti i aktualna politička i kulturna zbivanja", kazao je McCormack. Tako će se, primjerice, Karen u seriji hvaliti svojim prijateljstvom s Donaldom i Melanijom Trump.

"Na prvom čitanju scenarija umirali smo od smijeha", rekla je Debra Messing. "Bilo je to kao povratak kući".

Serija "Will i Grace" tijekom osam sezona prikazivanja zaslužila je 16 Emmyja, uključujući i glumačke nagrade za svih četvero glavnih aktera.



Kako snimiti fotografije s odmora koje neće biti dosadne?  

 
ZAGREB - Snimanje odličnih fotografija s ljetovanja nije jednostavno. Mnogi fotoamateri će imati velike probleme da svojim kreativnim nastojanjima zadive prijatelje, posebno ako se nađu u popularnim turističkim mjestima ili ispred slavnih znamenitosti koje su fotografirane nebrojeno puta.  

Fotografi amateri unaprijed trebaju odustati od natjecanja s profesionalcima i njihovim nagrađenim fotografijama znamenitosti i umjesto toga se usmjeriti da snime nešto drukčije, savjetuje njemačka udruga fotografa Photo-Industrieverband.

Udruga savjetuje da se mjesta koja ćete posjetiti istraže unaprijed i prije odlaska na 'godišnji' osmisle stvaralačke zamisli.

To se može učiniti pretražujući internet, ali plodnonosnije je to učiniti gledajući turističke vodiče i otisnute fotomonografije. S tim u rukama, manja je vjerojatnost da ćete prebrzo preskakati s fotografije na fotografiju, kažu stručnjaci.

Kada vam sine zamisao, zapišite je, dodaju. Zajedno s bilo kojim drugim zamislima o kutu snimanja, svjetlu, kontrastu, dobu dana i slično.

Sve će vam to dobro doći u času snimanja i olakšati stvaranje dojmljive fotografije.



Masna hrana povezana s rizikom razvoja raka pluća

 
ZAGREB - Ljudi koji jedu mnogo zasićenih masti, tzv. loših masti kojih ima primjerice u maslacu ili govedini, imaju veće izglede razviti rak pluća u odnosu na osobe koje su na nemasnoj prehrani, pokazuje novo istraživanje.

U usporedbi s odraslima koji nisu unosili mnogo masti, ljudi koji su jeli najmasniju hranu imali su 14 posto veće izglede za rak pluća, utvrdilo je istraživanje. Za sadašnje i bivše pušače dodatni rizik za rak pluća, kao rezultat masne prehrane, je 15 posto.

Dok je najbolji način smanjivanja rizika raka pluća nepušenje “zdrava prehrana može također pomoći smanjivanju rizika pojave raka pluća”, kazala je koautorica studije Danxia Yu s Vanderbilt University Medical Center u Nashvilleu, Tennessee.

“Naše otkriće pokazuje da povećanje unosa nezasićenih masti uz istodobno smanjivanje unosa zasićenih masti, posebno među pušačima i onima koji su nedavno prestali pušiti može pomoći u prevenciji ne samo kardiovaskularnih bolesti nego i raka pluća”, kazala je.

Američko udruženje za zdravlje srca preporučuje mediteransku prehranu kako bi se prevenirale kardiovaskularne bolesti. Naglasak  je na pripremi hrane s biljnim uljima koja sadrže nezasićene masti te konzumiranje orašastih plodova, voća, povrća, mliječnih proizvoda s niskim udjelom masnoća, grahorica i peradi te ograničavanje unosa crvenog mesa, šećera i soli.

“Ti naputci isti su za prevenciju srčanih bolesti, moždanog udara i šećerne bolesti i rekao bih da su isti u prevenciji karcinoma općenito i raka pluća posebno”, kazao je dr. Nathan Berger, istraživač s Case Western Reserve University i University Hospitals Cleveland Medical Center koji nije bio uključen u istraživanje.

“To ne znači da trebati baciti u smeće sav maslac i steakove, no ograničiti ih na jednom tjedno bilo bi za vas dobro”, kazao je Berger u telefonskom intervjuu.

U okviru istraživanja proučeni su podaci prethodnih 10 istraživanja provedenih na području SAD-a, Europe i Azije s ukupno više od 1,4 milijuna ispitanika među kojima i 18.822 oboljela od raka pluća.

Ljudi koji su jeli najviše nezasićenih masnoća imali su 8 posto manje izglede  za rak pluća od onih koji su unosili najmanje nezasićenih masnoća, prema istraživanju objavljenom u Journal of Clinical Oncology.

Zamjena samo pet posto kalorija unesenih zasićenim masnoćama s nezasićenim masnoćama bila je povezana s 16 do 17 posto manjim rizikom za pojavu raznih vrsta karcinoma pluća.

Istraživanje nije uzelo u obzir utjecaj šećera i tzv. transmasti koje također mogu utjecati na pojavu raka, napominju stručnjaci.



Ekstremne vrućine mogle bi u Europi ubiti više od 150.000 ljudi godišnje do 2100.


LONDON - Broj mrtvih u Europi uslijed vremenskih nepogoda mogao bi pedesetostruko porasti do kraja ovog stoljeća, a samo od krajnje vrućine moglo bi umrijeti više od 150.000 ljudi godišnje do 2100. ako se ništa ne učini kako bi se suzbili učinci klimatskih promjena, objavili su znanstvenici u petak.

U studiji objavljenoj u stručnom časopisu The Lancet Planetary Health znanstvenici ukazuju na to da klimatske promjene postaju sve veće opterećenje za društvo i da bi svaki drugi Europljanin mogao osjetiti posljedice ako ne bude kontrole emisije plinova s učinkom staklenika i ekstremnih vremenskih prilika.

Prema predviđanjima temeljenima na pretpostavci da neće doći do smanjenja emisija štetnih plinova niti poboljšanja politike za smanjenje utjecaja ekstremnih klimatskih uvjeta, broj smrtnih slučajeva povezanih s klimom u Europi porast će s 3000 godišnje, koliko je zabilježeno između 1981. i 2010. godine, na 152.000 godišnje između 2071. godine i 2100. godine.

"Klimatske promjene su jedna od najvećih globalnih prijetnji ljudskome zdravlju u 21. stoljeću i njihov štetni utjecaj na društvo bit će sve više povezan s katastrofama izazvanim ekstremnim vremenskim prilikama", rekao je jedan od autora studije Giovanni Forzieri iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u Italiji.

Po njegovim riječima, "ako se globalno zatopljenje hitno ne suzbije", oko 350 milijuna Europljana godišnje moglo bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima do kraja ovog stoljeća.

U studiji su analizirani učinci sedam najštetnijih vrsta katastrofa povezanih s vremenskim prilikama - toplinskog i hladnog vala, šumskih požara, suše, riječnih i priobalnih poplava te olujnog nevremena u članicama EU-a plus u Švicarskoj, Norveškoj i Islandu.

Tim je proučavao podatke o nepogodama od 1981. do 2010. kako bi procijenio izloženost stanovništva a potom ih je kombinirao s klimatskim predviđanjima te mogućim demografskim kretanjima.

Njihovo otkriće pokazuje da bi toplinski valovi mogli biti najsmrtonosniji i da bi mogli biti odgovorni za 99 posto svih smrti povezanih s klimatskim promjenama rastući s 2700 godišnje koliko je zabilježeno od 1981. do 2010. na 151.500 u razdoblju od 2071. do 2100.

Istraživanje previđa i značajni rast smrtnosti zbog priobalnih poplava sa šest smrti godišnje na početku stoljeća na 233 do kraja stoljeća.  



Švedska: Medvjed ubio čuvara u životinjskom parku

 
STOCKHOLM - Mladi čuvar u životinjskom parku u Švedskoj umro je od ozljeda nakon što ga je napao smeđi medvjed, priopćila je policija u petak.

Napad se dogodio kada je čuvar čistio medvjeđu nastambu u parku Orsa Rovdjurspark, oko 330 kilometara sjeverozapadno od Stockholma.

Životinja je za vrijeme čišćenja nastambe trebala biti izvan nastambe i nije jasno kako je u nju ponovo ušla. Prvi rezultati istrage sugeriraju da je medvjed možda prokopao put ispod ograde.

Hitne službe brzo su stigle na mjesto događaja, ali 19-godišnjem čuvaru nisu uspjele spasiti život.

Medvjed je ustrijeljen.

Direktor parka Sven Brunberg obećao je svaku pomoć policiji u istrazi kako bi se "otkrilo što je pošlo po zlu".

Orsa Rovdjurspark dom je predatorima koji obitavaju na sjevernoj polutci, uključujući medvjede, tigrove, risove i vukove.

Park je otvoren 1986. i prostire se na 325.000 četvornih metara. Posjetiteljima se reklamira kao najveći takve vrste u Europi.








← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus