11:18, 22. Srpanj 2018

kultura...

Kultura 4. srpnja 2018.

Objavljeno: 04.07.2018 u 05:51
Pregledano 62 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 4. srpnja 2018.

ZAGREB, 4. srpnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:
 

Dan Brown prošetao središtem Zagreba, susreo se s obožavateljima i poručio: Ovdje je divno!

ZAGREB - Američki pisac trilera Dan Brown, jedan od najpoznatijih svjetskih književnika, boravio je u srijedu u Zagrebu gdje se prošetao središtem grada te se u knjižari Znanje u Hotelu Dubrovnik susreo sa svojim hrvatskim obožavateljima i potpisivao primjerke svoje najnovije u nas prevedene knjige "Postanak".

Brown, kojemu je to prvi posjet Hrvatskoj, otkrio je kako su ga za dolazak u prvome redu zaintrigirali roditelji, koji su mu rekli kako je riječ o divnoj zemlji i ljudima.

"Dakle, to je prvi razlog. Puno sam putovao, a u Hrvatskoj nikada nisam bio i doista sam želio doći", kazao je pisac. No, otkrio je kako postoji i drugi razlog, a taj je njegova skladateljska strast: u Zagreb ga je, rekao je, dijelom dovela i suradnja sa Zagrebačkom filharmonijom na skladbi koju je sam skladao.

"Osim što sam pisac, također se bavim i skladanjem, tako da je drugi razlog što sam tu to što sam dobio priliku da moju glazbu snimi orkestar Zagrebačke filharmonije", pojasnio je pisac. Skladba o kojoj je riječ za sada je, kako je rekao, "u domeni privatnoga", a iskustvo s orkestrom Zagrebačke filharmonije opisao je kao predivno, napomenuvši kako se nada da će se suradnja ponoviti u budućnosti.

Na novinarsko pitanje je li možda došao i radi istraživanja za svoju sljedeću knjigu, Brown je odgovorio: "Uvijek istražujem. I sada istražujem, imam jako puno ideja, ali se još nisam odlučio ni za koju konkretno".

Dan Brown (1964.) američki je pisac trilera čiji su romani prevedeni na 56 jezika, te prodani u gotovo 200 milijuna primjeraka. Najpoznatiji je po serijalu o harvardskome simbologu Robertu Langdonu, koji uključuje knjige "Anđeli i demoni" (2000.), "Da vincijev kod" (2003.), "Izgubljeni simbol" (2009.), "Inferno" (2013.), te posljednju, "Postanak" (2017.), od kojih su čak tri adaptirane i za film.

Upravo je primjerke svojeg posljednjeg romana potpisivao u kratkom susretu s novinarima i obožavateljima u knjižari Znanje u Hotelu Dubrovnik, gdje je u pratnji direktora svojeg hrvatskog nakladnika VBZ-a Mladena Zatezala i urednika došetao od Dubravkina puta, kroz Tunel Grič, pa preko Radićeve ulice.

"Upravo sam prošao kroz tunel za koji nisam znao; doista zastrašujući tunel koji se Robertu Langdonu nikako ne bi svidio a kroz koji bi vjerojatno morao proći da dođe u Hrvatsku", našalio se pisac, koji je nadalje istaknuo kako ga je Hrvatska pozitivno iznenadila.

"Došao sam nemajući pojma što mogu očekivati a Zagreb se pokazao kao jedan moderan i napredan grad. Doista sam ugodno iznenađen, volio bih se ponovo vratiti kao običan turist. Ovdje je divno", rekao je pisac, napomenuvši kako mu je upravo u samom središtu grada poslužen "ručak svjetske klase" kakav bi mogli poslužiti bilo gdje u svijetu, u New Yorku ili Parizu.

Najavljen kao najiščekivanija knjiga godine, triler "Postanak" (2017.), na hrvatskom objavljen u prijevodu Petra Vujačića i izdanju VBZ-a, trenutno je najprodavanija knjiga u Europi i SAD-u.


Izložba Gordane Drinković "Staklo, moja druga koža" u Trstu

ZAGREB - Izložba umjetnice Gordane Drinković "Staklo, moja druga koža", rezultat višegodišnje suradnje zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt s Hrvatskom zajednicom u Trstu i tršćanskim kulturnim institucijama, otvara se u subotu, 7. srpnja, u galeriji Magazzino delle Idee u Trstu.

Kustosi izložbe su Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt i Raffaella Sgubin, direktorica Službe za muzeje i povijesne arhive ERPaC.Po riječima Miroslava Gašparovića, Gordana Drinković umjetnica je istančanog senzibiliteta i vrlo specifičnog izričaja unutar kojeg oblikuje svoje vizije u međuprostoru snova i praktične svakodnevice.

"Kada njezino nastojanje urodi plodom, kada predmeti njezine fascinacije nisu samo 'još neke čaše', nego radovi koji i oblikovno i idejno zadovoljavaju vrlo visoke kriterije, konzistentno iskazujući autoričinu zamisao, postaje jasno da je riječ o jednoj od onih osoba koje, unatoč svemu, uspijevaju svijet učiniti boljim i ljepšim mjestom", ustvrdio je u tekstu o izložbi.

Objasnio je kako na razinu poistovjećivanja Gordane Drinković sa staklom nedvosmisleno upućuje i naziv izložbe, koji odgovara i na pitanje zbog čega je umjetnica odabrala upravo staklo, tu "beskonačno krhku, a opet neuništivu materiju", kao glavno sredstvo svog umjetničkog izraza.

Gašparović smatra kako krhko, nježno i suptilno ženstvo utjelovljuje neuništivu prirodu materije u kojoj stvara. I iz krhotina stakla – života, prekaljeno u vatri, svaki put se ponovno vraća čišće, jače i ljepše. "Stoga moramo njezin cjelokupan rad shvatiti i doživjeti kao odu ženstvenosti samoj – tako krhkoj i tako neuništivoj", zaključio je.

Raffaella Sgubin pak smatra kako je 'druga koža' Gordane Drinković, materija kojom ona tako vješto vlada, znak onoga što ona osjeća kao svoju pravu prirodu, onoga što osjeća potrebu ne skrivati ni najintimnije osjećaje i čuvstva, prihvaćajući granicu vlastite krhkosti.

Gordana Drinković je tijekom više od 25 godina oblikovanja i rada u tvornicama stakla realizirala niz radova, od kojih je velik dio proizveden u obliku unikata ili ekskluzivnih serija i dijelovi su privatnih kolekcija u Hrvatskoj i svijetu.

Izlagala je i na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu, od Ljubljane do Pariza i New Yorka.

Za dio kolekcije OPA ART – Made in Croatia koja nastaje izvan tvornica, odnosno izvan strogih tehnoloških uvjeta proizvodnje stakla nagrađena je zlatnom plaketom na Međunarodnoj izložbi Erex 2011 u Zagrebu.

Živi i radi u Zagrebu, na Hvaru i u Sloveniji, a njezina izložba u Trstu ostaje otvorena do 9.rujna.

U organizaciju izložbe uključio se i Regionalni zavod za kulturnu baštinu Autonomne regije Furlanija i Julijska Krajina (ERPaC). Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb.


U NSK otvorena jednodnevna izložba Krležinih rukopisa

ZAGREB - Jednodnevna izložba "Krležini rukopisi", postavljena u sklopu 7. festivala Miroslav Krleža, otvorena je u srijedu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

O Krleži, njegovu radu i značenju govorila je teatrologinja Lada Čale Feldman i voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK Irena Galić Bešker.

Izloženu građa pratio je program Festivala, obuhvaćajući rukopise iz dramskoga ciklusa o Glembajevima, Krležine dnevničke zapise za 1918. godinu, predavanje "Kako stoje stvari", održano 17. prosinca 1952. u Zagrebu, prvo izdanje "Balada Petrice Kerempuha", plakate predstave "Leda" Borisa Dogana i Zlatka Kauzlarića Atača iz Grafičke zbirke NSK te pojedine zanimljivosti kao svjedočanstvo vremena.

Ravnateljica NSK Tatjana Petrić istaknula je kako je ove godine u izložbi rukopisa naglasak na Krležinim pjesničkim i dramskim djelima.

Po riječima teatrologinje Čale Feldman riječ je o žanrovski hibridnim Krležinim djelima koja u sebi nose unutrašnju antinomiju. Riječ je, naime, o djelima strukturiranim između lirike, drame i proze, istaknula je Čale Feldman.

Pohvalila je pretisak Krležine knjige "Hrvatska rapsodija", koja je objavljena uz 100. obljetnicu njezina prvog izdanja te dodala kako su tada prvi put objavljeni "Kraljevo" i "Cristoval Colon".

Ovo je četvrto izdanju Biblioteke Festivalski Krleža, u kojoj su do sada objavljena djela "Pan" (2017.) te "Pjesme I." i "Pjesme II." (2018.) u sunakladništvu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, nakladničke kuće Jesenski i Turk i Teatra poezije. Voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK Irena Galić Bešker podsjetila je kako su svi izloženi Krležini rukopisi pohranjeni u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, kamo su prispjeli 2001. godine po istjeku dvadesetogodišnjeg moratorija koji je zahtijevao sam autor.

Krležina rana izdanja, istaknula je, svjedočanstvo su suradnje s istaknutim hrvatskim slikarem Ljubom Babićem, koji ih je likovno opremio.

Ovogodišnji, 7. festival Miroslav Krleža otvoren je u nedjelju 1. srpnja na Krležinu Gvozdu premijerom predstave "Krležina igra detekcije" u režiji Marija Kovača. Program Festivala vezuje se uz 125. obljetnicu Krležina rođenja, a obuhvaća će scenske događaje koji spajaju fragmente Krležina opusa, projekcije filmova, predstavljanja izložbi, predavanja i pomno osmišljene susrete na tragu Krležina života i stvaralaštva.


Ruždjak Podolski: Kroz program 69. Igara ostvarena zacrtana misija

DUBROVNIK - Intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski istaknula je u srijedu u Dubrovniku na konferenciji za medije uoči 69. izdanja festivala, koji se održava od 10. srpnja do 25. kolovoza, kako je kroz ovogodišnji program ostvarena zacrtana misija, prije svega u ambijentalnosti festivala te mobilnosti i komunikativnosti ideja, kao i privlačenja novih publika, međunarodnog umrežavanja i promocije mladih umjetničkih naraštaja.

U 47 dana 69. izdanja festivala na dvadeset ambijentalnih lokacija preko dvije tisuće umjetnika iz cijelog svijeta izvest će oko 80 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa.

Ruždjak Podolski istaknula je kako je u izradu programa uloženo puno truda, mara i ljubavi. "Spremni smo za festival. Želimo ga što suvislije ponuditi publici. Nemamo se čega bojati. Želimo pokazati otvorenost i težnju sukreaciji s građanima. Računamo na Dubrovčane i svu ostalu dobrodošlu publiku", poručila je Ruždjak Podolski.

Pomoćnik intendantice za dramski program Saša Božić naglasio je kako dramski dio donosi najbolje dosege hrvatskog suvremenog kazališta, ali i uvide u nova događanja u europskom kazalištu i suvremenom plesu. "Nastavljamo profilirati Dubrovnik kao europski relevantnu destinaciju ambijentalnog kazališta", rekao je Božić, dodavši kako je u odnosu na 68. Igre povećan broj koprodukcija, produkcija i gostovanja.

Saša Božić režira i autor je scenarija ovogodišnje ceremonije svečanog otvaranja 10. srpnja. "Pokušat ćemo ujediniti grad i publiku te poručiti kako su grad i Igre ne samo umjetnici, već i njegovi građani", istaknuo je Božić.

Pomoćnica intendantice za inovativne kulturne prakse Karolina Rugle istaknula je kako se glazbeni dio programa oslanja na nizu suradnji dubrovačkih, hrvatskih i inozemnih umjetnika, ali i na ponajboljim istaknutim imenima glazbene scene.
"U Kneževom dvoru nastupit će mladi, ali vrhunski glazbenici koji su netom osvojili nagrade na eminentnim natjecanjima", rekla je Rugle te najavila i majstorske radionice u suradnji sa zakladom Caboga Stiftung.

Ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović naglasila je kako je u sedam mjeseci zajedničkog rada osmišljen dobar program s vizijom i konceptom.

"Ukupni proračun festivala ove godine iznosi 14 milijuna kuna, što je 1,5 milijuna kuna više nego lani, zahvaljujući suradnji sa zakladom Caboga Stiftung te Jadranskim luksuznim hotelima. U Dubrovniku je ovakav festival zahtjevno organizirati jer grad paralelno živi kulturu i turizam te se pokušava pronaći zajednički put do suradnje kojom su svi zadovoljni", istaknula je Medo Bogdanović.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je ovogodišnje izdanje uvertira obljetničkih 70. Igara, ali i ispit za novo umjetničko vodstvo festivala. "Program je obuhvatio sve što je Dubrovniku bitno, jer ima ponudu za mlađu i stariju publiku, a krasi ga i međunarodni karakter. Osnovna je nit otvorenost prema gradu i građanima, koji će prepoznati kvalitetu programa", rekao je Franković te naglasio kako se prvi put koriste sredstva iz fondova Europske unije. Zamjenica dubrovačko-neretvanskog župana Žaklina Marević istaknula je značaj festivala za grad, županiju i Hrvatsku.

Dubrovačke ljetne igre utemeljene su 1950. godine te su jedan od najprestižnijih ljetnih festivala te vrste u Hrvatskoj.


Histrionsko ljeto 8. lipnja otvara premijera "Gričke vještice"

ZAGREB - Premijernom izvedbom predstave "Grička vještica" Marije Jurić Zagorke, u režiji Dražena Ferenčine i adaptaciji Zlatka Viteza, Glumačka družina Histrion otvorit će u nedjelju, 8. srpnja, ovogodišnje zagrebačko histrionsko ljeto na Opatovini, gdje će se predstava izvoditi do 2. rujna svaki dan, osim ponedjeljkom.

Otvorenje 33. histrionskog ljeta prvo je bilo najavljeno za subotu, no zbog utakmice hrvatske reprezentacije s ruskom, premijera je odgođena na nedjelju. "Naša publika podjednako voli nogomet i kazalište, pa smo im tom odgodom izašli u susret", rekao je umjetnički ravnatelj Histriona Zlatko Vitez na konferenciji za novinare.

Veze Histriona i Zagorke su duge, ovo je njihova treća izvedba "Gričke vještice" - prva je bila 1987. godine, druga 1994., a tijekom godina redovito su i s uspjehom izvodili i njezina ostala djela - ukupno šest premijera i više stotina izvedbi u Zagrebu i Hrvatskoj.

Vitez kaže kako je Zagorka još za života bila potcjenjivana i šikanirana kao spisateljica i kao novinarka, a i djela su joj rijetko  bila postavljana na kazališnim pozornicama, što su Histrioni nastojali promijeniti.

Postavili su još i "Kći Lotrščaka" (1990.), "Viteza slavonske ravni" (1992.),  "Jalnuševčane" (1995.) i ponovno, prošle godine, iznimno dobro prihvaćenu "Kći Lotrščaka".

"Zagorka je simbol Zagreba, Hrvatske i Histriona. Mnogi ne znaju da smo Zagorki 1991. postavili spomenik u Tkalčićevoj ulici iako ga u posljednje vrijeme prisvajaju razne ženske udruge", napomenuo je Vitez.

Redatelj predstave Dražen Ferenčina kaže da nova verzija "Gričke vještice" donosi za svakog ponešto i vjeruje da histrionska publika zasigurno neće biti razočarana.

"Gledatelji mogu očekivati strastvenu ljubavnu priču, ali i puno dvorskih, političkih spletki vezanih uz nacionalnu problematiku, borbu za ravnopravnost spolova. To su zapravo teme koje su, bez obzira što Zagorka progovara o svom vremenu, aktualne i danas i njima se i danas poprilično bavimo", istaknuo je.

Ferenčina je podsjetio i kako je na pisanje tog povijesnog romana Zagorku potaknuo biskup i mecena Josip Juraj Strossmayer, a osim što je osobno financirao tiskanje dvaju njezinih romana bio je zaslužan što su je zaposlili kao novinarku u "Obzoru".

"Zagorka je u to vrijeme imala problema s cenzorima s obzirom da je bila žena ispred svog vremena i kritički progovarala o svojoj stvarnosti. Zato ju je Strossmayer nagovorio da piše teme vezane uz povijest i na taj način govori o onome što želi", rekao je redatelj.

Predstava donosi dvije priče, jedna je o Neri kao vještici, a druga je njena intimna istraga o nepotpisanim ljubavnim pismima koje dobiva.

Po riječima dramaturga Vladimira Stojsavljevića, te dvije istrage, nepravedno suđenje vješticama i potraga za autorom ljubavnih pisama poslužili su Zagorki kao osnova za najčitaniji roman svih vremena na hrvatskom jeziku, "Grička vještica", koji je oda ravnopravnosti muškaraca i žena, oda domoljublju i pravdi prije svega.

U poznatoj priči o mladoj i lijepoj pekarici, za kojom su ludovali mnogi muškarci, među kojima i uglednici s Griča i Kaptola, a koja zbog svoje ljepote, otvorenosti i neovisnosti biva optužena i uhićena kao vještica, glavne uloge tumače Mada Peršić i Janko Popović Volarić.

Peršić kaže kako je kontesa Nera uloga koju bi svatko u svojoj glumačkoj karijeri poželio, a poseban joj je izazov bio kroz nju se emocijom vratiti u svoje tinejdžerske godine kada je bila spremna 'ginuti' za ideale i ljubav.

Zahvalila je kolegama na lijepom iskustvu tijekom pripreme predstave, ali i slobodi koju su glumcima dali redatelj i dramaturg.

Janko Popović Volarić, u ulozi Siniše, također je zadovoljan suradnjom s kolegama, pa očekuje da će se atmosfera ostvarena tijekom proba osjetiti i u samim izvedbama pred publikom.

Prvi put s Histrionima surađuje Petra Težak u ulozi Terke, dok Sanja Marin tumači Zagorku i groficu Ratkay, uloge dviju žena za koje kažu da su podjednako borbene i odlučne.

Slavica Knežević glumi caricu Mariju Tereziju, Žarko Savić je gradski notar Sale, Ivan Grčić je Smole, Dinka Vuković glumi Jelicu, Ronald Žlabur Mikicu.

Tu su i Adnan Prohić, Tomislav Martić, Zlatko Ožbolt, Aleksandra Demše, Ivica Pucar, Martin Kuhar, Franjo Kuhar, Davor Svedružić, Jasna Palić Picukarić, Ivan Vukelić, Ivan Bošnjak, Justina Vojaković Fingler.

Kostimografiju potpisuje Marita Ćopo, scenografiju Miljenko Sekulić. Autor glazbe je Arsen Dedić, a stihova Drago Britvić.

Pretpremijere "Gričke vještice" održat će se  5. i 6. srpnja.


Proglašeni dobitnici Nagrade Vicko Andrić za 2017. godinu

ZAGREB - Nagrada Vicko Andrić Ministarstva kulture za 2017. za životno djelo pripala je konzervatorici Zoraidi Demori Staničić, godišnja nagrada dodijeljena je voditeljici Restauratorskog odjela Zadar pri Hrvatskom restauratorskom zavodu Jadranki Baković, dok je nagradu za doprinos lokalnoj zajednici dobila udruga 4 GRADA DRAGODID, priopćilo je Ministarstvo kulture.

Takvu je odluku na sjednici Odbora za dodjelu Nagrade Vicko Andrić održanoj 12. lipnja donio Odbor nagrade u sastavu Branka Šulc, Žarko Španiček, Tajana Pleše, Darko Komšo, Zoran Wiewegh, Tatjana Lolić, Radoslav Buzančić i Ranka Saračević Würth, kao članovi, te Davor Trupković kao predsjednik Odbora.

Nagrada Vicko Andrić dodjeljuje se za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj i to za postignuća u konzervatorsko-restauratorskim radovima na očuvanju kulturne baštine; istraživanju i dokumentiranju kulturnih dobara; razvoju konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske struke i unapređenju sustava zaštite kulturne baštine; te očuvanju i obogaćenju ukupnog fundusa kulturne baštine RH.

Nagrada se dodjeljuje kao godišnja, pojedincima za izvanredan doprinos u zaštiti kulturne baštine, te kao nagrada za životno djelo istaknutim pojedincima koji su svojim izvanrednim doprinosom i radom na zaštiti kulturne baštine obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji rad čini zaokruženu cjelinu, a njihova djela i ostvarenja ostaju trajno dobro RH.

Nagrada za prinos mjesnoj zajednici dodjeljuje se pojedincima ili udrugama civilnoga društva za prinos mjesnoj zajednici na očuvanju ili promidžbi kulturne baštine.

Nagrada Vicko Andrić za 2017. za životno djelo dodijeljena je konzervatorici dr. sc. Zoraidi Demori Staničić, danas umirovljenoj djelatnici Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Godišnja nagrada dodijeljena je Jadranki Baković, voditeljici Restauratorskog odjela Zadar pri Hrvatskom restauratorskom zavodu za konzervatorsko-restauratorske radove na zadarskom poliptihu Vittorea Carpaccia, dok je nagrada za doprinos lokalnoj zajednici dodijeljena udruzi 4 GRADA DRAGODID.

Svečana dodjela održat će se u rujnu, u sklopu obilježavanja manifestacije Dani europske baštine.


18. Svjetski kongres saksofonista dovodi u Zagreb 1500 sudionika

ZAGREB - Zagreb će od 10. do 14. srpnja biti domaćin velikog glazbenog događaja, 18. Svjetskog kongresa saksofonista koji će u glazbenim dvoranama, ali i na trgovima i ulicama, predstaviti 1500 sudionika u više od 400 nastupa solista, grupa, ansambala i orkestara, sa središnjim instrumentom saksofonom.

Svjetski kongres saksofonista, prvi puta održan u Chicagu 1969., održava se svake tri godine, a do sada su njegovi domaćini bili Francuska, Njemačka, Japan, Italija, Kanada i brojne druge zemlje diljem svijeta koje su zadovoljile uvjete i osvojile prestižnu titulu domaćina organizatora.

Ove godine domaćin je Hrvatska i grad Zagreb, organizator Muzička akademija, a sve se odvija pod vodstvom umjetničkog direktora Dragana Sremeca, prodekana Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Ideja je organizatora da se, osim u stručnim glazbenim krugovima, Kongres u što većoj mjeri odvija javno te da se za nastupe koriste brojni konvencionalni prostori i oni koji to nisu.

Stoga će se dio programa odvijati na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, Hrvatskom narodnom kazalištu, Muzeju za umjetnost i obrt, Teatru &TD i Francuskom paviljonu Studentskog centra u Zagrebu, ali i u Tunelu Grič, Glazbenom paviljonu na Zrinjevcu, te Jazz & Cabaret Clubu Kontesa.

U pet dana trajanja "festivala glazbe u kojem je nezaobilazna zvijezda saksofon" odvijat će se više od 400 različitih programa raznih glazbenih žanrova, na raznim prostorima, u kojima će sudjelovati preko 1300 muzičara, među kojima su i brojni domaći glazbenici.

Na velikom koncertu prigodom svečanog otvorenja Kongresa u Dvorani Vatroslav Lisinski nastupit će Simfonijski orkestar HRT po ravnanjem dirigenta Pierra Andréa Valadea, a sudjelovat će slavni saksofonisti Branford Marsalis, Arno Bornkamp, Claude Delangle, Timothy McAllister i Antonio Garcia Jorge. Koncert je ujedno dio repertoara 37. Večeri na Griču.

Kongres će zatvoriti veliki open air koncert na Bundeku uz nastup Zagrebačke filharmonije i pod vodstvom dirigenta Quentina Hindleya, a nastupit će brojni solisti iz cijelog svijeta, među kojima su Otis Murphy,  Paweł Gusnar, Nobuya Sugawa i Nikola Fabijanić. Koncert završava skupnim nastupom svih saksofonista, njih gotovo 400.

U programu također sudjeluju i Jazz orkestar HRT-a, Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske i Republike Slovenije, Zagrebački solisti te Ansambl za suvremenu glazbu Cantus.

Predviđen je i cijeli niz predavanja, radionica, izložbi, razmjena mišljenja i iskustava među kolegama, a posebno će se predstaviti i nova autorska djela skladana za saksofon.

Program se ostvaruje uz potporu zagrebačkog gradonačelnika, Grada Zagreba, Ministarstva kulture, Ministarstva obrane, Sveučilišta u Zagrebu i Turističke zajednice Grada Zagreba.


37. Večeri na Griču: glazba Nina Rote i spektakularni Sudar Percussion

ZAGREB - Glazbena manifestacija 37. Večeri na Griču nastavlja se u četvrtak 5. srpnja gostovanjem Ansambla Nino Rota iz Italije, koji će u atriju Klovićevih dvora na zagrebačkom Gornjem Gradu izvoditi niz najpoznatijih glazbenih tema iz slavnih filmova, a već nekoliko dana kasnije, u nedjelju 8. srpnja, publiku na Griču očekuje udaraljkaška eksplozija i vizualna atrakcija spektakularnog Sudar Percussiona.

Ansambl Nino Rota osnovan je 1995. godine u prigodi proslave stote obljetnice kinematografije, zbog čega u njegovu repertoaru prevladavaju djela najvećih talijanskih i svjetskih skladatelja filmske i scenske glazbe kao što su Nino Rota, Ennio Morricone, Stelvio Cipriani, Riziero Ortolani, Nicola Piovani, George Gershwin, Leonard Bernstein, Max Steiner i drugi, u originalnim obradama pijanistice, aranžerke i članice ansambla Deborah Vico.

Ansambl redovito nastupa na otvorenjima međunarodnih filmskih festivala, a njegove izvedbe svojom nazočnošću uveličali su i slavni redatelji i skladatelji, među kojima Stelvio Cipriani, Ennio Morricone, Ettore Scola, Francesco Rosi i Marco Bellocchio.

"Volite li film i čaroliju pokretnih slika, uz vrhunske umjetnice Nino Rota ansambla vaša će večer na Griču biti baš kao na filmu. 'Amarcord', 'Cabaret', 'Doručak kod Tiffanyja', 'Titanic' ... Zaklopite oči i slušajte najbolju filmsku glazbu", stoji u najavi organizatora, Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.

Nakon "čarolije filma", 8. srpnja Večeri na Griču donose glazbu velikog Jean-Michelea Jarrea u izvedbi Sudar Percussiona, "najotkačenije skupine glazbenika na ovim prostorima koja na specifičan način pristupa poznatim djelima klasične i popularne glazbe".

"Kombinacija inovativnosti i humora urodila je vrhunskim projektima ostvarenima u Hrvatskoj i inozemstvu. Nastupili su na brojnim domaćim i inozemnim festivalima te surađivali s najvećim imenima svjetske udaraljaške scene. Za prvi album 'Eat Suite', masteriran u legendarnom studiju Abbey Road u Londonu, dobili su dvije prestižne nagrade na Independent Music Awards u Sjedinjenim Američkim Državama", stoji u najavi.

Sudarova izvedba skladbe "Oxygene IV" dobila je izrazito pozitivne kritike ne samo od publike već i od samog Jean-Michela Jarrea i njegovog diskografa Francis Dreyfus Music, BMG France s kojima Sudarovci ostvaruju međunarodnu suradnju.

"Šest udaraljkaša i njihovih dvanaest ruku samo za vas hvata ritam svemira u sebi svojstvenom energičnom stilu", poručuju iz Lisinskog.


Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a o Dubrovniku, stećcima i Plitvičkim jezerima

ZAGREB - Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a na svojem je 42. zasjedanju usvojio odluke o Stanju konzervacije Starog Grada Dubrovnika i dobra Stećci-srednjovjekovni nadgrobni spomenici, te je prihvaćena odluka o stanju konzervacije i daljnjim smjernicama vezano uz zaštitu univerzalnih vrijednosti područja NP Plitvička jezera.

Zasjedanju Odbora, koje se održalo u Manami u Bahreinu od 24. lipnja do 4. srpnja, nazočili su i predstavnici hrvatskog ministarstva kulture, pomoćnik ministrice Davor Trupković i glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i voditeljica Službe za UNESCO Rut Carek, a najvažnije točke o kojima se raspravljalo odnosile su se na Dubrovnik, Stećke-srednjovjekovne nadgrobne spomenike i Nacionalni park Plitvička jezera.

Ministarstvo kulture je u proteklom razdoblju koordiniralo s Gradom Dubrovnikom i njegovim službama izradu cijelog niza stručnih podloga i dokumenata koji su sastavni dio cjelovitog Izvješća koje Ministarstvo kulture dostavilo radnim tijelima UNESCO-a uoči zasjedanja u Bahreinu.

Na zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu usvojena je 28. lipnja Odluka o Stanju konzervacije Starog Grada Dubrovnika u kojoj je navedeno da je Odbor zapazio pozitivne korake za popravak neprimjerenih intervencija na zidinama Staroga grada Dubrovnika tijekom 50-tih i 60-tih godina 20. stoljeća te primio informaciju o završetku pripremne faze izrade Plana upravljanja, stoji u priopćenju Ministarstva kulture.

Sukladno ICOMOS-ovim smjernicama Odbor je preporučio što hitniju izradu Plana upravljanja dobrom i kontaktnom zonom zajedno s izradom strategije turizma i upravljanja kruzerskim turizmom. Predmetna strategija turizma Grada Dubrovnika završena je i usvojena na Gradskom vijeću neposredno prije samog 42. zasjedanja Odbora, o čemu je Ministarstvo kulture izvijestilo  Centar za svjetsku baštinu. Odbor za svjetsku baštinu navodi da je sustav kanalizacije potrebno analizirati kroz projekt i eventualnu izradu Studije utjecaja na okoliš (HIA).

Nastavno na planove vezane uz izgradnju golf terena na Srđu, Odbor smatra da je projekt potrebno u cijelosti uskladiti s HIA-om te osigurati udaljenost golf terena najmanje 50 metara od ruba Srđa.

Odbor za svjetsku baštinu pozdravio je odluku o zaustavljanju projekta Komarda te odgodi gradnje projekta Bosanka 2, gdje će daljnja eventualna mogućnost gradnje biti preispitana kroz HIA-u.

Nakon posjeta Monitoring misije gradu Dubrovniku u studenom 2015. godine, a tijekom koje se raspravljalo o mogućem proširenju kontaktne zone, osnovana je Radna skupina koja je izradila prijedlog proširenja kontaktne zone kako bi se osigurala učinkovita zaštita i upravljanje kulturnim dobrom.  Ministarstvo kulture je sa svojim stručnim službama i cijelim timom stručnjaka zajedno s Gradom Dubrovnikom tijekom 2017. i 2018. radilo na izradi cjelovite dokumentacije buduće kontaktne zone koja je smanjena od prvotnog prijedloga reaktivne monitoring misije.

Temeljem izrađenih brojnih interdisciplinarnih podloga te analiza stanja utjecaja na baštinu, radna tijela UNESCO-a prihvatila su stručnu argumentaciju  i metodološki okvir koji je RH primijenila pri izradi sveobuhvatne tražene dokumentacije, te dala pozitivnu preporuku Odboru za svjetsku baštinu da prihvati predloženo proširenje kontaktne zone, što je Odbor i usvojio 2. srpnja.

Nadalje, na zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu usvojena je i odluka o predloženim koracima o stanju konzervacije dobra Stećci-srednjovjekovni nadgrobni spomenici, koji su uspješno upisani kao multinacionalna nominacija na UNESCO-ov Popis 2016. godine.

Nastavno na preporuke Monitoring misije koja je 2017. godine posjetila Plitvička jezera, na zasjedanju Odbora prihvaćena je i odluka o stanju konzervacije i daljnjim smjernicama koje Republika Hrvatska mora poduzeti za sustavnu zaštitu iznimnih univerzalnih vrijednosti područja NP Plitvička jezera, dodaje se u priopćenju.


Raspisan natječaj za književnu nagradu "Fra Lucijan Kordić"

ZAGREB - Društvo hrvatskih književnika (DHK) i ZIRAL – Zajednica izdanja "Ranjeni labud" iz Mostara raspisali su natječaj za dodjelu književne nagrade "Fra Lucijan Kordić", objavilo je Društvo hrvatskih književnika.

Za književnu nagradu "Fra Lucijan Kordić" prijavljuju se prva izdanja književnih djela objavljenih u razdoblju od 1. rujna 2014. do 1. rujna 2018. a dostavljaju se u tri primjerka do 20. rujna 2018. Prosudbenom povjerenstvu na adresu: Društvo hrvatskih književnika, Trg bana Josipa Jelačića 7/I, 10 000 Zagreb.

Književnim djelom koje se natječe za nagradu smatra se: zbirka pjesama, roman, zbirka pripovijedaka, zbirka novela i zbirka putopisa, a tematski na bilo koji način obrađuje život Hrvata izvan domovine.

Nagrada se sastoji od novčanog iznosa i povelje te će biti dodijeljena 10. listopada 2018.

Književna nagrada "Fra Lucijan Kordić" dodjeljuje se od 1993. godine za djelo koje tematski, na bilo koji način obrađuje život Hrvata izvan domovine. Nagradu svake četvrte godine dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika.

Dosadašnji dobitnici su: Julienne Bušić 1996. za roman "Ljubavnici i luđaci", 2000. godine Nikola Benčić za knjigu "Književnost gradišćanskih Hrvata od XVI. stoljeća do 1921." i "Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas", 2006. godine Drago Šaravanja za zbirku "Idemo kući", 2010. Tomislav Žigmanov za knjigu "Pred svitom – Saga o svitu koji nestaje" te 2014. godine Malkica Dugeč za zbirku pjesama "Žigice vjere".

Hrvatski pjesnik fra Lucijan Kordić (1914. – 1993.) u jesen je 1945. otišao u Rim studirati slavistiku, ali je studij prekinuo zbog bolesti. Godine 1951. pohađao je predavanja iz francuske književnosti u Fribourgu (Švicarska). U Švicarskoj je od 1954. pastoralni radnik - ravnatelj misije u Zurichu, pokretač kluba Kulturni susreti, a onda se devedesetih godina vratio u domovinu. Kordićev književni rad je duboko protkan doživljajem Križnoga puta iz kojega se bijegom spasio, bacivši se u hladnu Savu i preplivavši na drugu obalu.

Objavio je zbirke poezije: "Zemlja" (1951.)," Od zemlje do neba" (1953.), "Pod arkadama neba" (1955.), "Kroz plave zore" (1961.), "Grob u Katedrali" (1962.), "Exodus" (1964.), "Svibi i ribizi" (1968.), "Livade snova i vjetrova" (1970.), "Probuđene tipke" (1984.).

Zbirku lirskih eseja" Crvena dijagnoza" objavio je 1959., a crtice-dnevnik "Krateri i gejziri" 1978. Antologiju "Hrvatska iseljenička lirika" objavio je 1974. u kojoj nije obuhvaćeno samo pjesništvo iseljenika, nego zbirka sadrži i domovinsko pjesništvo o iseljeništvu.

U domovini mu je objavljena antologija "Čudo siromašnih koraka" (1991.) i "Izabrane pjesme" (2006.). Charles Zudenigo mu je preveo na engleski "Grob u Katedrali" pod naslovom "The Tomb in the Cathedral". Dvojezični izbor pjesama (hrvatski i njemački) izišao je pod naslovom "Fremde Blumen" (1987.).


Jadranki Gvozdanović povelja dopisne članice HAZU

 ZAGREB – Uglednoj hrvatskoj slavistici svjetskog glasa Jadranki Gvozdanović svečano je u utorak u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) dodijeljena povelja dopisne članice HAZU.

Povelju joj je uručio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, jer prof. Gvozdanović nije bila u mogućnosti 14. lipnja osobno nazočiti svečanosti proglašenja novih članova Hrvatske akademije.

U odluci o izboru za dopisnu članicu HAZU, Jadranka Gvozdanović svrstava se među vodeće hrvatske slaviste i lingviste koji djeluju u inozemstvu. Od 2003. redovita je profesorica na Odsjeku za slavistiku Sveučilišta u Heidelbergu, a bila je i profesorica na Sveučilištu u Mannheimu (1997.–2003.) i na Sveučilištu u Amsterdamu (1970.–1997.).

Bila je i dekanica Novofilološkog fakulteta Sveučilišta u Mannheimu (2000.–2003.), a u razdoblju 2008.–2011. prodekanica Fakulteta za suvremene jezike i književnosti Sveučilišta u Heidelbergu. Trenutno je članica Senata Sveučilišta u Heidelbergu i povjerenica za pitanja ravnopravnosti toga sveučilišta.  Godine 2017. dobila je od rektora Sveučilišta u Heidelbergu počasnu titulu Seniorprofessorin, a to je titula koja se dodjeljuje samo iznimnim profesorima. Time je postala prva nositeljica te titule na Fakultetu za suvremene jezike i književnosti Sveučilišta u Heidelbergu.

Prof. Gvozdanović urednica je serije Empirie und Theorie der Sprachwissenschaft kod uglednog izdavača Carla Wintera u Heidelbergu, članica je više međunarodnih slavističkih i lingvističkih udruženja te je od 2017. članica znanstvenoga odbora Međunarodne konferencije o povijesnoj lingvistici (International Conference on Historical Linguistics).

Za svoj je rad dobila važna priznanja, među kojima se ističe nagrada za najbolju knjigu u slavenskoj lingvistici Američkog društva predavača slavenskih i istočnoeuropskih jezika za knjigu Celtic and Slavic and the Great Migrations (2010.).

Kao znanstvenica ostvarila je značajne rezultate u cijelom nizu filoloških disciplina: slavistici, kroatistici, indoeuropeistici, dijakronijskoj lingvistici i jezičnoj tipologiji. Također je istaknuti stručnjak za hrvatsku i slavensku akcentologiju te proučavanje jezične tipologije. Bavi se i slavenskom aspektologijom te dodirima slavenskih jezika s drugim indoeuropskim jezicima.

Jadranka Gvozdanović svrstava se u naše najsvestranije lingviste. Objavila je do sada tri samostalne znanstvene monografije i šest knjiga kojima je bila urednica te 97 znanstvenih i stručnih članaka na hrvatskom, slovenskom, ruskom, njemačkom, nizozemskom i engleskom jeziku.

Uz akademika Kusića na svečanosti su bili i potpredsjednik Hrvatske akademije akademik Velimir Neidhardt, glavni tajnik HAZU akademik Pavao Rudan, tajnik Razreda za filologiju akademik August Kovačec i akademik Ranko Matasović.


Film "Islander": hrvatski otoci kao postapokaliptični svijet

ZAGREB - Na lokacijama nekoliko hrvatskih otoka i gradova, koji 'glume' postapokaliptični svijet, ovih se dana snimaju posljednji kadrovi akcijsko-fantastičnog filma "The Islander", holivudsko-hrvatske produkcije čija se premijera očekuje krajem godine.

"Već punih deset tjedana filmska ekipa na lokacijama diljem hrvatske obale u tajnosti priprema pravu filmsku poslasticu. Omiljene turističke destinacije, otoci Hvar, Pag i Brač, gradovi Split, Trogir i Vodice te jedna od najljepših uvala na Jadranu nedaleko naselja Jablanac, zadnjih su tjedana pretvorene u novi, post-apokaliptičan svijet prožet bljeskovima munja i osjećajem straha zbog neizvjesne budućnosti", najavljuju iz agencije Media Val.

"The Islander" (Otočanin) redateljsko-scenarističkog dvojca, Doma Mazurana i Zorana Lisinca govori o Nebu, kojega progoni vizija budućnosti koju je vidio kao dječak, uz uvođenje elemenata tradicije i načina života na hrvatskim otocima te izvorne prirode zbog kojih fantastični elementi izgledaju vrlo realistično.

"Priča je to o postapokaliptičnom svijetu okuženom olujnim horizontom, utrkama futurističkim gliserima, zakulisnim igrama vladajućih te ljubavi i prijateljstvu, koja će oduševiti sve ljubitelje akcijsko-fantastičnih filmova", ističe se u najavi.

Zvjezdani glumački postav predvode legendarni James Cosmo, najpoznatiji po ulogama u seriji "Igra prijestolja" i kultnom filmu "Hrabro srce", Caroline Goodall, zapamćena po ulozi Emily u "Schindlerovoj listi", Jim Sweeney, engleski glumac iz serije "Outlander", te mladi i perspektivni glumci poput Marca Ilsoa, danskog glumca iz serije "Vikinzi", danske glumice Sarah-Sofie Boussnina, srpske glumice Ivane Dudić, engleskog glumca Jamiea Wilsona, poznatog po ulogama u filmovima "Blade II" i "Hellboy".

Tu su i hrvatski glumci Slavko Sobin i Goran Bogdan, srpski glumac Sergej Trifunović te Billy Barratt i Danica Nedeljković, najmlađi članovi glumačke postave koji igraju glavne dječje uloge u filmu.  

Među članovima filmske ekipe, više od 200 filmskih djelatnika, statista i kreativaca, ističu se stručnjak za specijalne efekte David Sudd, koji je radio na filmovima "Star Trek: Beyond", "Hobbit", "X-men: Posljednja fronta", "Harry Potter i Plameni Pehar", "Crni labud", "Alisa u zemlji čudesa" te kostimograf i set dizajner Itamar Zechoval.

Na čelu produkcije su filmski producenti Neb Chupin, Matthew G. Zamias i Miroslav Mogorović.

"Snimanje dugometražnog filma uvijek je velik izazov jer pozitivno uzbuđenje i neizvjesnost traju od prve do posljednje klape. Trenutno snimamo film koji je žanrovski vrlo specifičan i jedinstven, posebno u okvirima hrvatskog filma", izjavio je Neb Chupin, koji stoji i iza brenda "Dida Boža".

Po njegovim riječima, film je kombinacija akcijskog i fantasy žanra, kojeg su dodatno "začinili“ na njima svojstven način.

"Film je produkcijski dosta zahtjevan jer se snima na više od deset lokacija u Hrvatskoj pri čemu dosta ovisimo o trenutnim vremenskim prilikama koje ponekad, posebno kada snimamo na otvorenom moru, predstavljaju velik izazov cijelom timu. Kako se bližimo kraju snimanja jako smo uzbuđeni i želimo vidjeti plodove višemjesečnog rada", ustvrdio je.


Otvorena izložba bugarskih knjiga i dokumenta "Knjige, smjerovi, publika"

ZAGREB -  Izložbu "Books, directions, audiences" (Knjige, smjerovi, publika) Nacionalne knjižnice Republike Bugarske "Sv. Ćiril i Metod", koja predstavlja vrijednu građu iz zbirki kao što su Rukopisi i stare tiskane knjige, Orijentalna zbirka te Bugarski povijesni arhivi, otvorila je u utorak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu bugarska veleposlanica u Hrvatskoj Tanja Dimitrova.

Veleposlanica Dimitrova podsjetila je kako je sudjelovala već na početku svoga diplomatskoga mandata u Hrvatskoj u organizaciji bugarske izložbe u NSK "Jezik sveti mojih djedova: hrvatsko-bugarske usporednice" te izrazila nadu da će se i nakon njezina odlaska iz Zagreba nastaviti međusobna hrvatsko-bugarska kulturna suradnja.

Izložbu je predstavila arhivistica u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne knjižnice Republike Bugarske "Sv. Ćiril i Metod" dr. Bojana Minčeva koja je istaknula kako njihova knjižna riznica pažljivo čuva i publici predstavlja ono što je "lutajući ljudski duh stvarao kroz stoljeća".

Podsjetila je kako odjel Rukopisi i stare tiskane knjige čuva najranije spomenike bugarske književnosti te dodala kako je među njima i Eninski apostol s kraja X. i početka XI. stoljeća te Dobrešovo četveroevanđelje s početka XIII. st. i palimpsest Dragotina apostola   i minej s kraja XII. st.

Naglasila je kako se u najranijim izdanjima slavenske tiskane knjige mogu pronaći i književni odsjeci kršćanstva i duhovnih sadržaja, koji su izraženi kroz grafičke sustave ćirilice i glagoljice.

"Spomenula bih Makarijevo Četveroevanđelje iz 1512. godine, Časoslovec Jakova Krajkova, Abagar episkopa Filipa Stanislavova iz 1615. te Tablu za dicu iz 1561. Primoža Trubara, prvi slavenski tiskani rječnik na govornom hrvatskom jeziku", rekla je Minčeva.

Istaknula je i kako odjel Bugarski povijesni arhiv sadrži djela prosvjetiteljskoga djelovanja po bugarskim zemljama za vrijeme bugarskoga nacionalnog preporoda.

Odjel Orijentalne zbirke izlaže prijepise djela ranih arapskih autora, umjetnički izrađene perzijske rukopise kao i rijetka starija tiskana izdanja na osmanskom turskom jeziku, rekla je dodavši kako taj odjel čuva po značenju treću na svijetu zbirku osmanskih dokumenata.

Ocijenila je kako je za bugarsku povijest iz te zbirke posebno važan berat sulatana Abdula Aziza koji govori o potvrdi odabranoga vidinskog mitropolita Antima I. za prvoga bugarskog egzarha te ferman o otvaranju prve bugarske tvornice Dobrija Željazkova u gradu Slivena.

Izložba se održava u okviru obilježavanja Europske godine kulturne baštine u suradnji s Veleposlanstvom Republike Bugarske u Hrvatskoj i Hrvatsko-bugarskim društvom te uz potporu hrvatskoga Ministarstva kulture i  Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica – CENL.  

Izložba je otvorena do 20. srpnja.


Bijenale industrijske umjetnosti "Na leđima palih divova" u istarskim gradovima

ZAGREB - Od sredine srpnja do kraja listopada u istarskim gradovima Labinu, Raši, Vodnjanu, Puli i Rijeci održat će se 2. Bijenale industrijske umjetnosti, pod nazivom Na leđima palih divova, koji je 2014. pokrenuo Labin Art Express XXI sa željom da revitalizira rudnike na području Labina i okolice koju obilježava višedesetljetno odumiranje industrije te rastuća ovisnost o turizmu.

Bijenale će se, u suorganizaciji Labin Art Expressa XXI s Muzejem moderne i suvremene umjetnosti Rijeka te Arheološkim muzejom Istre, a u sklopu projekta Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020., održati od 20. srpnja do 28. listopada.

Kuriraju ga članice kustoskog kolektiva "Što, kako i za koga/WHW" - Sabina Sabolović, Nataša Ilić, Ana Dević i Ivet Ćurin, koje svoj koncept temelje na pozadini smjena različitih epoha što su oblikovale društveni i kulturni pejzaž regije, od grčkog i rimskog carstva, venecijanske, austro-ugarske, francuske i talijanske vlasti, pa sve do povijesti socijalizma i recentne epohe dugog razdoblja tzv. tranzicije.

Trodnevno otvorenje počinje 19. srpnja u Vodnjanu, nastavlja se 20. srpnja u Puli, Raši i Labinu, a završava 21. srpnja u Rijeci.

Kako je najavljeno, ovogodišnje izdanje obilježit će otvorenja izložbi s velikim brojem radova nastalih posebno za bijenale, brojni performansi, projekcije i stručna vodstva.

Naziv "Na leđima palih divova" referira se i na danas žive istarske legende i folklorne predaje, poput simbola istarskog otpora Velog Jože. Također se evocira i istarski fantastični imaginarij u kojem je identifikacija Istre kao magične zemlje (Terra Magica) usmjerena propitivanju normalizacijskih učinaka i društvene uvjetovanosti koncepata magičnog, prirode i povijesti, te bavi i mistifikacijama Istre koje odražavaju rastuću turističku eksploataciju specifičnosti regije.

Na deset istarskih lokacija predstavit će se radovi 27 domaćih i stranih umjetnika i umjetničkih kolektiva, Oscar Murillo, Phil Collins, Nikolay Oleynikov, Laure Prouvost, Marko Tadić, Želimir Žilnik, Vlatka Horvat, Matija i Mauricio Ferlin, Božena Končić Badurina, kolektiv Škart, Fokus grupa i drugi.

Pripovijedanje, povijest, poezija, turizam, magično mišljenje, pobuna, kolonijalne implikacije industrijske proizvodnje, marginalizirani identiteti, etnička čišćenja, ekstraktivizam, podzemlje, šećer, fosilna goriva, gljive, ruine, ostaci, zbirke – neki su od ključnih pojmova koji proizlaze iz lokalnog konteksta, a u dosluhu s njima umjetnici izlažu svoje radove, od kojih su mnogi nove produkcije vezane za lokalni kontekst, najavljeno je.

S naglaskom na isprepletenost pitanja vezanih za oblikovanje suvremenosti kroz praksu umjetnosti s pričama koje se bore za identitetsku prednost u shvaćanju ‘regionalnih’ posebnosti, od rudarske prošlosti Labina, povijesti štrajkova i radničkih pobuna, napuštanja ekstraktivnih izvora energije i razvoja ekoloških projekata, preko antičkih i antifašističkih spomenika, fašističke arhitekture, posječenih hrastova, do razvoja turizma, egzodusa i deindustrijalizacije posljednjih desetljeća, tolerancije i kozmopolitizma, Bijenale osim umjetnika predstavlja i neke od lokalnih spomenika i druge tragove prošlih vremena.

Ideja je "polifonijom umjetničkih glasova" lokalni kontekst predstaviti kao veći i širi od sebe samog, nastojeći razotkriti 'ideološki' višak koji postoji u svakoj specifičnoj lokaciji i koji ga povezuje s drugim lokacijama i drugim borbama koje svuda po svijetu nastoje sačuvati mogućnost utopijskog promišljanja budućnosti.

Ishodična točka je rudarski lokalitet Labina, no Bijenale odlazi na razne lokalitete Istre i Primorja vezane za antičku, industrijsku i recentnu povijest regije - KUC Lamparnu u Labinu, napušteno kino u Raši, MMSU u Rijeci, Augustov hram, Galeriju Amfiteatar – Arena i SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu u Puli, Apoteku – prostor za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, Narodni muzej i Gradsku knjižnicu u Labinu.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Ove godine bez koncerta u povodu Nobelove nagrade za mir zbog novčanih teškoća

OSLO - Uobičajeni koncert u povodu godišnje dodjele Nobelove nagrade za mir 10. prosinca u Oslu ne će se održati ove godine zbog novčanih teškoća, rekli su organizatori u utorak.

"U 2018. ne će se održati koncert u povodu godišnje dodjele Nobelove nagrade za mir", objavili su Institut Nobel, Warner Bros Norveška i tvrtka Gyro Event.

"Odluka proizlazi iz želje da se ponovno razmisli o obliku i sadržaju koncerta, ali odražava i zahtjevnu financijsku situaciju oko koncerta proteklih godina", dodaje se.

Publika koncerta, koji financiraju isključivo privatni pokrovitelji, a prenosi ga televizija uživo, osipa se u doba smartphona pa organizatori kažu da će razmotriti nove mogućnosti.

List Dagbladet objavio je da je norveški div, supermarket Rema 1000, povukao svoje sponzorstvo pa organizatori nisu mogli nadoknaditi manjak novca.

Od 1994., kad je pokrenuta, priredba je privukla više od 100 zvijezda, u rasponu od Whitney Houston do Lady Gage.

 
Bolivija gradi muzej na dnu jezera Titicaca

LA PAZ - Bolivijska vlada sagradit će podvodni muzej na dnu jezera Titicaca u vrijednosti 10 milijuna dolara nakon otkrića tisuća arheoloških predmeta pronađenih u njegovim dubinama, objavilo je ministarstvo kulture.

"Bit će to turistički kompleks, a istodobno arheološki, geološki i biološki centar i prema tome jedinstven u svijetu", ustvrdila je ministrica kulture Wilma Alanoca u utorak.

Predstavila je projekt muzeja prema zamisli belgijske agencije Enabel, partnera u projektu.

Područje jezera Titicaca na 8562 četvornih kilometara između Bolivije i Peura bilo je kolijevka nekoliko civilizacija koje su cvale u predkolonijalno doba.

Prošlogodišnja otkrića omogućila su pronalazak gotovo 10.000 arheoloških predmeta, među kojima su artefakti izrađeni od kostiju, keramike ili metala, zatim ljudske i životinjske kosti, pribor za kuhanje iz drevnih kultura Predtiwanakota, Tiwanakota te Inka.

Muzej bi trebao stajati 10 milijuna dolara i u tijeku su pregovori da se zatvori financijska konstrukcija, rekla je Alanoca otkrivši da bi UNESCO (UN-ova zaklada za znanost, obrazovanje i kulturu) te Belgija mogli sudjelovati s dva milijuna dolara.

Muzej će biti sagrađen blizu grada San Pedro de Tiquina, nekih 100 kilometara od La Paza, administrativne prijestolnice Bolivije.

 
Potencijalna etiopska brana prijeti tisućama Kenijaca, tvrde ekolozi

NAIROBI - Oko 300 tisuća Kenijaca koji ovise o Turkani, najvećem svjetskom pustinjskom jezeru, moglo bi ostati bez pitke vode i ribe ako Etiopija odluči provesti svoj plan izgradnje još dvije brane na rijeci uzvodno, upozoravaju aktivisti.

UNESCO je prošlog tjedna kenijsko jezero Turkanu stavio na listu ugroženih mjesta svjetske baštine zbog poremećaja koje donosi postojeća etiopijska brana i navodnjavanje polja šećerne trske sjeverno od kenijske granice.

"Zabrinuti smo da će ovi projekti utjecati na lokalne zajednice koje ovise o jezeru zbog ribarstva i sredstava za život", istaknuo je Guy Debonnet, stručnjak za konzervaciju UNESCO-a.

"Etiopija planira još dvije brane na rijeci Omo koje će samo pogoršati situaciju", dodao je.

Addis Abeba odbacuje te optužbe i tvrdi da su njihova istraživanja pokazala da će brana regulirati tok rijeke i stabilizirati razine vode u toj regiji sklonoj poplavama.

Turkana, poznata i kao More Žada, dobiva 90 posto svoje vode iz etiopske rijeke Omo. Etiopija je jedna od najbrže rastućih afričkih ekonomija, a svoje tokove iskorištava za generiranje energije koju i izvozi.

Etiopska brana Gibe III dovršena je 2016., a navodnjavanje plantaža Kuraz već su smanjile količinu vode koju Turkana dobiva iz Oma, ističe Rudo Sanyanga, direktorica za Afriku u lobističkoj organizaciji International Rivers.

Jezero će se vjerojatno polako smanjivati, a time i mrijestilišta za ribe, te će postati preslano za ribe da prežive i da bude izvor pitke vode za ljude i životinje, što bi moglo potaknuti regionalne sukobe i prenapučenost, istaknula je u ponedjeljak.

"Etiopija treba otkazati svoje planove o izgradnji još dvije brane", poručila je Sanyanga zakladi Thomson Reuters.

"Ovi projekti će samo pojačati rizik od isušivanja jezera".

Etiopija je u sukobu i s Egiptom zbog izgradnje 4 milijarde dolara vrijedne brane na rijeci Nil za koju Kairo strahuje da će smanjiti količinu vode za navodnjavanje koja stiže iz etiopskih planinskih krajeva.

Etiopski premijer Abiy Ahmed i egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi susreli su se u lipnju i objavili da su postigli napredak u tom pitanju, prenosi Reuters.

 
Macron u Nigeriji posjetio klub Fele Kutija

LAGOS - Francuski predsjednik Emmanuel Macron proveo je utorak navečer u noćnom klubu u Lagosu posvećenom legendarnom afričkom glazbeniku Feli Kutiju.

Macron u srijedu završava posjet Nigeriji, najmnogoljudnijoj afričkoj državi i najvećoj ekonomiji na tom kontinentu. U utorak navečer uzeo je odmor od ozbiljnosti politike kako bi posjetio 'poročni' klub.

To je slijedilo nakon ozbiljne konferencije s nigerijskim predsjednikom Muhammaduom Buharijem na kojoj su se dvojica čelnika obvezala boriti protiv terorizma u zapadnoj Africi.

"Znam to mjesto i vežu me neka sjećanja", našalio se Macron kad ga je lokalni novinar upitao zašto ide u klub.

Četrdesetogodišnji francuski predsjednik je prije 17 godina proveo nekoliko mjeseci radeći u francuskom veleposlanstvu u Nigeriji.

"Nadam se da neću pokvariti tulum" sad kad se vraćam kao predsjednik, rekao je Macron.

U srijedu je na svom Twitter profilu objavio videosnimku sebe u klubu u kojem svira afrička glazba, a žene plešu u tradicionalnim afričkim nošnjama.

"To je afrička energija. Onu koju sam otkrio kad sam bio ovdje u Lagosu kao 23-godišnjak", stoji uz tu objavu.

"Ona za koju se nadam da će mnogi Europljani upoznati. Ona koja je daleko od predrasude o afričkoj bijedi".

Fotografije prikazuju predsjednika kako se okušava u tradicionalnom bubnjanju uz jednog od sinova Fele Kutija.

Mnogi Nigerijci iznenađeni su Macronovim posjetima jer je Kuti bio poznat kao ženskaroš, konzument marihuane i politički aktivist tijekom vojne diktature koji je sebe nazivao "crnim predsjednikom".

Studirao je glazbu u Londonu, a potom se vratio u Nigeriju gdje je kritizirao postojeći režim, zbog čega je bio proganjan i pritvaran. Među ostalima to je učinio i sam Buhari koji je početkom osamdesetih bio vojno lice, prenosi Reuters. Felu su u Lagosu posjećivali i mnogi svjetski glazbenici, među njima Paul McCartney, kao i legendarni bubnjar Creama Ginger Baker.

Upitan o ranijim posjetima kultnom klubu u Lagosu, Macron je odgovorio: "Ne mogu vam otkriti sve što se događalo dok sam dolazio u Hram, jer što se dogodi u Hramu tu i ostaje".


Slovenska općina Podčetrtek podiže promatračnicu s koje će se vidjeti "pola Hrvatske"

LJUBLJANA - Slovenska općina Podčetrtek, nedaleko od Hrvatske kod graničnog prijelaza Imeno/Miljana, mogla bi uskoro dobiti novu turističku znamenitost - željezni toranj s kojeg će pucati pogled na dolinu Sutle i "pola Hrvatske", kako je za medije izjavio načelnik te općine poznate po toplicama Terme Olimia.

Toranj-osmatračnica od željeznih panela, a koji općina priprema već desetak godina, postavit će se na brdu u okolici mjesta, na 600 metara nadmorske visine i visine četrdesetak metara. Za taj je projekt moguće financiranje iz europskih fondova i konačno, ta bi atrakcija obogatila turističku ponudu gradića uz Sutlu.

"Posjetitelji našeg grada moći će s njega vidjeti cijelu Sloveniju i pola Hrvatske", kazao je za portal Siol načelnik Peter Misija, a s vlasnikom parcele već se dogovaraju uvjeti otkupa.

S tornja će se, kako navode u općini otvarati krasan pogled i na dolinu Sutle, hrvatsko Zagorje te stare dvorce s obje strane granice, pa očekuju i mnogo stranih turista, za što s obzirom na termalne izvore, biciklističke staze i povoljan geostrateški položaj na križištu europskih putnih pravaca imaju velik potencijal.

Još veći turistički toranj za razgledavanje planirali su u općini Rogaška u istom dijelu Slovenije, ali su odustali nakon intervencije ekoloških udruga i mišljenja urbanista da se čak 106 metara visoka konstrukcija ne bi uklapala u lokalni krajobraz, piše portal Siol.net.

Iako neki smatraju da je obogaćivanje turističke ponude takvim sadržajima nepotreban kič i da se takvi planovi obično objavljuju pred lokalne izbore, a to je slučaj i s ovom izbornom godinom i izborima za općinska vijeća planirana za kasnu jesen, postoje čvrsti dokazi da se gradnja turističkih stupova za razgledavanje isplati, tvrde slovenski mediji.

Da nije riječ o lokalnom pomodarstvu i da takvi projekti imaju komercijalno opravdanje pokazuje i slučaj  općine Lendava, gdje je prije nekoliko godina podignut toranj nazvan Vinarium. Visok je 53,5 metra, a  tri godine od kako je postavljen na nj se popelo 240 tisuća posjetitelja.

U ravničarskom slovenskom Prekmurju Vinarium je prava turistička atrakcija, a tamošnji turistički djelatnici ističu da otvara pogled na 4 države: Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku i Austrij i ne samo da je obogatio turističku ponudu nego i promiče potrošnju domaćih vina, o čemu govori i njegov naziv.
 

Opasno je starog roditelja tjerati u dom

PHOENIX - Vremešna Amerikanka optužena je da je iz vatrenog oružja pucala u svojeg 72-godišnjeg sina zbog njegovih planova da je smjesti u dom za starije i nemoćne, što se njoj nikako nije svidjelo te je uhićena pod sumnjom za ubojstvo, rekla je policija.

Ana Mae Blessing (92), odvedena je u ponedjeljak iz svojeg doma u predgrađu Phoenixa koji je dijelila sa sinom, a određena joj je jamčevina od 500.000 dolara, rekle su sudske vlasti.

Nije uložila žalbu za vrijeme kratkog pojavljivanja pred sudom i nije jasno hoće li zadržati odvjetnika.

Blessing je istražiteljima nakon uhićenja rekla da je sakrila dva pištolja u džepovima haljine i da je u sina u njegovoj spavaćoj sobi ispalila više metaka, objavio je šerif okruga Maricopa u pisanu izvješću.

Osumnjičena je rekla istražiteljima da je pokušala naciljati i njegovu 57-godišnju djevojku , ali ona joj je uspjela oduzeti oružje, nastavlja šerif.

Blessing je sjedila u naslonjaču kad su došli policajci i odveli je u pritvor, nakon što je odbila napustiti kuću.

Starica je istražiteljima otkrila razloge nemilog događaja. Objasnila je da ju je sin planirao smjestiti u dom,  jer mu je bilo teško živjeti s njom.

Pištolji iz kojih je pucala nisu bili u upotrebi 50 godina.

 
Zabilježena rekordno niska temperatura: -100 stupnjeva Celzija

BERLIN - Istraživači su zabilježili najhladniju temperaturu na Zemljinoj površini koja je iznosila -98,6 stupnjeva Celzijusa na Antarktici.

Istraživačka skupina pod vodstvom znanstvenika Teda Scambosa sa sveučilišta Colorado iz grada Bouldera zabilježila je taj rekord analizirajući satelitska mjerenja na južnom kontinentu.

Sveukupno su otkrili 150 slučajeva kad je temperatura pala ispod -90 stupnjeva u polarnoj regiji između 2004. i 2016. godine.

Svoje pronalaske objavili su u znanstvenom radu u časopisu Advancing Earth and Space Sciences.

Do 25. lipnja, dana kad je objavljen taj rad, najniža temperatura bila je zabilježena u ruskom istraživačkom centru Vostok na istom kontinentu 23. srpnja 1983. kad je pala 89,2 stupnja ispod ništice.


Sredovječne švedske „volonterke“ optužene za seksualno iskorištavanje maloljetnih useljenika

STOCKHOLM - Sasvim uobičajeni skandal ponovno je prodrmao Švedsku. Ovaj put, svoj obol dao je ljevičarski političar, koji je otkrio kako skupina sredovječnih „volonterki“ nudi smještaj i hranu „maloljetnim“ nezakonitim useljenicima u zamjenu za – seks.

Stefan Lindquist iz grada Härnösand, obznanio je javnosti kako se Facebook skupina nazvana „Zaustavite protjerivanje u Afganistan!“ koristi za seksualnu iskorištavanje takozvanih „maloljetnika bez dokumenata“ i drugih useljenika iz Afganistana, piše Nyheter Idag.

Kako tvrdi Lindquist, većina žena nudi hranu i smještaj u zamjenu za seks, a navodno je u jednom od slučajeva neimenovani muškarac silovao mladog useljenika.

Lindquist navodi kako „beskrupulozne žene“ stupaju u kontakte s useljenicima, pozivaju ih svojim kućama te ih koriste u razne svrhe, od „robova za poslove“ do „seksualnih žrtava.“ Optužbe se temelje na samim svjedočanstvima useljenika.

Cijeli slučaj prijavljen je policiji, a sama događanja u skupini njenim administratorima. Međutim, administratori su Lindquistu zabranili pristup, a potom skupinu zatvorili za korisnike koji nisu njeni članovi.

Pored toga, sami administratori odbili su ova seksualna zlostavljanja prijaviti vlastima iz straha da bi „rasisti mogli iskoristiti ova saznanja.“

„Dječaci se ne usude prijaviti slučajeve policiji jer se u Švedskoj nalaze nezakonito. Stvarno je čudno da ove beskrupulozne starije žene zlostavljaju dečke. Zatvorite skupinu podrške ili preuzmite odgovornost za ono što se ovdje događa,“ tvrdi Lindquist.


Neshvatljivo: Ljetni led na Arktiku stvara probleme brodovima

ARKTIK - Iako je kalendarski ljeto već počelo, a era „globalnog zatopljenja“ traje već više godina, led na Arktiku stvara probleme brodovima. Riječ je o istom onom Arktiku s kojeg je led trebao već nestati 2013.

Portal Barents Observer navodi kako zima još nije napustila područje zaljeva Ob, na kojem se nalaze dva najveća ruska brodska terminala za naftu i plin.

Tvrtka Rosatomflot, koja upravlja ruskim nuklearnim ledolomcima, potvrdila je kako je neovisno upravljanje brodovima u tom području nemoguće te da su LNG tankeri zaglavili u ledu.

„Globalno zatopljenje, o kojem se toliko dugo već govori, izgleda da se malo povuklo te se vraćamo standardima 1980-ih i 1990-ih,“ navodi Andrey Smirnov, predstavnik tvrtke.

Podsjetimo, još 2007. američki „znanstvenici“ predvidjeli su kako će se arktički led otopiti do 2013.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus