03:01, 19. Studeni 2018

kultura...

Kultura, 4. siječnja 2017.

Objavljeno: 04.01.2018 u 21:56
Pregledano 221 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura, 4. siječnja 2017.

ZAGREB, 4 siječnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Umro skladatelj i violist Miroslav Miletić

 
ZAGREB - Profesor Miroslav Miletić, istaknuti hrvatski skladatelj, violist, violinist, pedagog i voditelj komornih ansambala preminuo je 3. siječnja u Zagrebu u 93. godini života, priopćeno je u četvrtak iz Hrvatskog društva skladatelja.

S velikim iskustvom prakse komornog i orkestralnog glazbenika, Miletić je stvorio jedan od najvećih skladateljskih opusa u hrvatskoj glazbi. Neopterećen akademizmom i trendovima, skladao je lako i brzo, okušavši se u brojnim glazbenim vrstama. Posebno velik i značajan je njegov opus komorne glazbe, odlično prihvaćen od izvođača i publike što je doprinijelo činjenici da je Miletić već desetljećima među najizvođenijim hrvatskim skladateljima ozbiljne glazbe, ističe HDS i napominje da je bio najstariji aktivni redovni član Društva.

Miletić, rođen u  Sisku 1925. godine, studij violine završio je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (S. Šulek, I. Pinkava), a kompoziciju je učio privatno u Zagrebu, Pragu i Hilversumu. Čitav svoj radni vijek aktivan je kao instrumentalist na violi. Uz veliko orkestralno iskustvo posebno je cijenjen bio kao komorni glazbenik. Od 1946. djeluje kao solo violist Simfonijskog orkestra RT Zagreb i Zagrebačke filharmonije. 1959. godine osnovao je Kvartet „Pro Arte“ s kojim je odsvirao velik broj turneja, njegujući osobito glazbu 20. stoljeća i glazbu hrvatskih autora. Od 1959. do umirovljenja 1982. profesor je viole na Glazbenoj školi „Pavao Markovac“ u Zagrebu, odgojivši mnogo generacija hrvatskih violista.

Bio je dobitnik brojnih nagrada i priznanja: Nagrada fondacije „Gaudeamus“ (1959.); Zlatni lav u Veneciji za filmsku glazbu (1960.); Dvije zlatne medalje u Vercelliju (1966.); Dvije nagrade JRT; Zlatno sunce grada Dubrovnika (1999.); Vjesnikova nagrada „Josip Štolcer Slavenski“ (2002.); Nagrada grada Siska za životno djelo i značajan doprinos ugledu grada Siska (2007.); Diskografska nagrada „Porin“ za životno djelo (2009.). U čast svog sugrađanina u Sisku su 2000. utemeljeni „Dani glazbe Miroslava Miletića“ kao godišnja manifestacija.



U riječkom Art-kinu 2017. rekordnih 43.727 gledatelja


RIJEKA - U riječkom Art-kinu posjetitelji su 2017. mogli pratiti više od 1200 filmskih i sličnih programa, a odziv publike bio je rekordan s obzirom na to da je bilo 43.727 gledatelja, izvijestilo je to kino.

 Od 8. siječnja Art-kino ponovno počinje redovito raditi projekcijom kriminalističke drame "Iz ništavila", koja je njemački kandidat za nagradu Oscar.

  Slijedi izbor iz filmskog programa Goethe Instituta s pet filmova od 9. do 14. siječnja. Ciklus otvara krimić "Who Am I - Nijedan sustav nije siguran“ o skupini hakera koji žele ostaviti trag u društvu, slijedi drama "Četiri kralja“ o mladim ljudima koji Božić provode na psihijatrijskom odjelu te priča o kosovskom emigrantu u Njemačkoj i njegovu odnosu sa sinom kojeg je ostavio - "Otac".  

 "Veliko finale" prati biciklistički pothvat čovjeka koji zna da su mu dani odbrojeni, a biografski film "Država protiv Fritza Bauera" prikazuje snagu čovjeka bez kojega nacistički zločinci nikad ne bi bili kažnjeni za svoja djela, priopćilo je Art-kino.

 U tom će se kinu 16. siječnja prikazati film Wernera Herzoga iz 1979. godine "Woyzeck", a pratit će premijeru istoimene drame u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci 12. siječnja. Nakon filmske projekcije održat će se tribina s temom "Woyzeck u kazalištu i na filmu", na kojoj gostuju glavni glumci predstave Hana Selimović i Dean Krivačić, redateljica Anica Tomić te filmski kritičari Dejan Durić i Saša Stanić.

 U povodu 100. godišnjice rođenja velikog redatelja Ingmara Bergmana Art-kino pridružuje se 2018. obilježavanju "Bergmanove godine" tijekom koje će se jedanput na mjesec prikazivati po jedan njegov film. Program "Filmski prizori iz života Ingmara Bergmana" počinje 24. siječnja romantičnom komedijom "Osmijesi ljetne noći".

U Mini Art-kino vraćaju se "Kino učionice", a 30. siječnja tu će se održati okrugli stol "Marginalne".
 


HDKDM objavio poziv za prijavu tekstova i dodjelu nagrade "Tena i Tenica"


ZAGREB - Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade (HDKDM) i  Lutkarsko proljeće u Vukovarsko-srijemskoj županiji objavili su javni poziv za prijavu tekstova i dodjelu Nagrade "Tena i Tenica".

Cilj natječaja je poticanje domaćeg dramskog stvaralaštva za djecu i dječjeg dramskog  stvaralaštva, a tekstovi na natječaj se primaju do 1. veljače.

Na poziv za nagradu "Tena" mogu se prijaviti autori s novim dramskim tekstom pisanim za lutkarsko kazalište i kazalište za djecu.

Na poziv za nagradu "Tenica" mogu se prijaviti osnovnoškolci s tekstom pisanim za lutkarsko kazalište i kazalište za djecu.

Tekstovi  moraju biti pisani na hrvatskom jeziku i ne smiju biti izvedeni ili objavljeni  do ožujka 2018. godine kada će se održati  23. Lutkarsko proljeće (19. – 24. ožujka 2018.)

Dodjela nagrada će se održati 21. ožujka u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima.

Tekstovi se šalju pod šifrom, a autor može prijaviti jedan tekst. Na adresu Kazališna druzina "Asser Savus", Kralja Tvrtka Kotromanića 14, 32100 Vinkovci, treba dostaviti pet primjeraka teksta te u posebnoj omotnici (zatvorenoj), na kojoj je ispisana šifra, podatke o autoru (puno ime, adresa, broj telefona) s naznakom za Nagradu Tena i Tenica.

Tekstove će ocjenjivati i o nagradama odlučivati stručno povjerenstvo u sastavu: Snježana Babić Višnjić, Silvija Šesto, Julijana Adamović, Nenad Pavlović i Himzo Nuhanović.



Objavljena knjiga "Hrvatska Aleksandrida - Kasni odjek jednoga srednjovjekovnog romana"


ZAGREB - Knjigu "Hrvatska Aleksandrida - Kasni odjek jednoga srednjovjekovnog romana", koju su prema tzv. "Derečkajevu rukopisu" s početka 17. stoljeća priredili Eduard Hercigonja i Marija-Ana Dürrigl, objavila je Matica hrvatska.

Autorica uvodne studije Marija-Ana Dürrigl ističe kako se među malobrojnim proznim djelima srednjovjekovne hrvatske književnosti svjetovna karaktera, književnom vrijednošću, sadržajem, kasnijim utjecajem i recepcijom izdvaja Aleksandrida, odnosno hrvatska preradba djela o doživljajima Aleksandra Velikoga.

Poetika i stil toga djela koje izvorno potječe iz helenističke tradicije, obilježeni su tipičnim značajkama srednjovjekovne dvorske literature i viteškoga romana, usmjerenih ponajprije na čitateljski užitak, napominje Dürrigl i dodaje kako se u Aleksandridi spajaju roman, specifičan putopis, avanturistički roman, pisma, kronika, povijest, vizije, disputi, refleksije i sentencije, poučni elementi, fantastika i dr.

Ocjenjuje kako se među među temeljnim romanesknim osobinama zatječu elemen­ti nevjerojatnoga, raznih pretjerivanja i naivnosti te naglašava kako je u ovom djelu važno i prodiranje fikcionalnosti u pripovijedanje.

Tematiziraju se, navodi Dürrigl, odana ljubav, nepokolebljive vrline, iznimne osobe (vojskovođe, kraljevi i carevi, čarobnjaci, proroci, filozofi, vitezovi…), a pozornost na jezičnim ukrasima, čudesnim događajima i nevjerojatnim pothvatima junaka.

U romanu se hvali vladar, ističu zasluge, opisuju vojni po­hodi, bitke, ali i gozbe te turniri, piše Dürrigl i tvrdi kako "Aleksandrida" spada među najljepša djela preuzeta iz naše srednjovjekovne tradicije po maštovitosti, po razvijenosti fabule i digresijama, po uzbudljivim pustolovinama i veličanstvenim osvajanjima.

Dürrigl smatra kako je Ivan Derčkaj, koji je prepisao ili preradio starije djelo, posrednik jednoga omiljenog srednjovjekovnog djela kasnijoj publici – pa i nama danas.

Ocjenjuje kako romani kao što je ovaj nisu tek prežitci literature koja je zabavljala publiku u davno prošlim vremenima. "Možda suvremenom čitatelju geografski prostor u koji Aleksandrova vojska prodire - Babilon, Perzija, Indija - više nije egzotičan, međutim, način oblikovanja teme može otvoriti prozorčić u estetski i duhovni prostor jednoga davnoga vremena i u tome čitatelj može naći neku egzotiku, pa čak i uzbuđenje.

Eduard Hercigonja u Tekstološkim napomenama ističe kako je ovaj tekst  romana o Aleksandru zapisan izvorno u tzv. "Derečkajevu rukopisu" s početka 17. stoljeća.

Rukopis nije u potpunosti objavljen, objavljena je transkripcija cjelovitoga teksta "Priče o premudrom Akiru",  napominje i dodaje kako se rukopis čuva u zbirci rijetkosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Knjiga "Hrvatska Aleksandrida - Kasni odjek jednoga srednjovjekovnog romana" (230 str.) podijeljena je u šest poglavlja - uvodna studija Marije-Ane Dürrigl, napomene uz transkripciju, Roman o Aleksandru Velikom prema Derečkajevu rukopisu, tumač imena i naziva, rječnik i bibliografija.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


U 85. umro izraelski spisatelj Aharon Appelfeld


JERUZALEM - Aharon Appelfeld, ugledni izraelski spisatelj i jedan od vodećih autora djela o holokaustu, koji je i sam preživio, umro je u dobi od 85 godina.

Rođen je u mjestu Černovci u tadašnjoj Rumunjskoj prije uspona nacista.

Tijekom masovnog ubijanja židova u Drugome svjetskom ratu kao osmogodišnjak je izgubio majku. On i otac poslani su u koncentracijski logor u Ukrajini koja je tada bila pod kontrolom Rumunja, saveznika njemačkih nacista. S ocem se ponovno susreo tek 20 godina nakon završetka rata.

Jedan je od najznačajnijih pisaca na hebrejskom, iako je taj jezik naučio tek kao tinejdžer. Napisao je više od 40 knjiga i jedan je od najprevođenijih izraelskih pisaca.

Nagrađen je brojnim domaćim i međunarodnim književnim nagradama., a 2013. bio je među finalistima Međunarodne nagrade Man Booker.

Izraelski predsjednik Reuven Rivlin na Twitteru je izrazio duboko žaljenje zbog njegove smrti.

Amos Oz, jedan od najuglednijih izraelskih romanopisaca za izraelski je vojni radio kazao da se Appelfeld uspio udaljiti od vjernih prikaza holokausta, umjesto toga odlučivši pisati o posljedicama koje je ostavio na životima likova njegovih djela.

"Nikada nije pisao o plinskim komorama, pogubljenjima, masovnim grobnicama, zločinima ni o eksperimentima na ljudima. Pisao je o onima koji su preživjeli sve te strahote, prije i poslije", kazao je Oz.

Iz Appelfeldova opsežnog opusa treba izdvojiti dva romana po kojima je postao poznat i cijenjen i izvan izraelskih granica: "Vrijeme čuda" (1978.) i "Badenheim 1939." (1979.)

U izdanju hrvatske nakladničke kuće OceanMore objavljeni su mu romani "Životna priča" (2007.) i "Ljubav odjednom" (2008.)

 

Izmjena libreta: U firentinskoj predstavi Carmen ubija Don Josea


LONDON - Nakon više od 140 godina umiranja na sceni od ljubavnikova uboda nožem, junakinja Bizetove opere Carmen u novoj talijanskoj produkciji ubija svojeg ljubavnika, čime se mijenja svršetak istoimenoga opernog djela.

Opera francuskoga kompozitora Georgesa Bizeta, prvi put izvedena 1875. imat će drukčiji svršetak na premijeri koja će se 7. siječnja održati u Firenci.

Svrha izmjene libreta je skrenuti pozornost na borbu protiv nasilja nad ženama u Italiji.

Direktor firentinske glazbene zaklade "Teatro del Maggio" Cristiano Chiarot je izjavio da je s redateljem opere Leom Muscatom i ranije razgovarao o promjenama u operi jer su željeli modernizirati njezin kraj.

"U vrijeme kad se naše društvo suočava s ubojstvima žena, kako nam može pasti na pamet da aplaudiramo ubojstvu žene na pozornici?", kazao je Chiarot koji je funkciju ravnatelja preuzeo prošle godine. "Kazalište mora ispunjavati etičku i društvenu funkciju. Ono mora prenijeti poruku protiv nasilja", istaknuo je Chiarot.

Po službenim podacima talijanskoga Nacionalnog instituta za statistiku svaka treća Talijanka u dobi od 16 do 70 godina tijekom 2014. doživjela je fizičko ili spolno nasilje, a u 2016. ih je ubijeno 149. Polovinu su ubili aktualni ili bivši partneri.

UN je 2012. upozorio na to da nasilje nad ženama u Italiji predstavlja velik problem, a vlada je otad usvojila oštrije zakone.

 

Glumica Ellen Page udala se za svoju partnericu


LOS ANGELES - Glumica Ellen Page udala se za svoju partnericu, plesačicu i koreografkinju Emmu Portner, izvijestio je par na Instagramu.

Page (30) i Portner (22), obje porijeklom Kanađanke na Instragramu su u srijedu postavile fotografiju na kojoj zajedno poziraju, a na rukama imaju zlatno vjenčano prstenje.

"Ne mogu vjerovati da sam uspjela prizvati ovu iznimnu ženu u svoj život", napisala je Page, a Portner joj je odgovorila "Volim te".

Ellen Page je karijeru započela na kanadskoj televiziji u emisijama "Pit Pony", "Trailer Park Boys" i "ReGenesis."

Godine 2007. bila je nominirana za nagradu Oscar za ulogu trudne tinejdžerice u filmu "Juno", a zapaženu je ulogu ostvarila i u filmu "Gorki slatkiš" iz 2005. Osvojila je brojne filmske nagrade.

Godine 2008. sudjelovala je u nizu reklama organizacije USCB, pozivajući na kraj vojne diktature u Mjanmaru. 2014. otvoreno je priznala da je lezbijka tijekom govora za organizaciju Human Rights Campaign.

 

Cate Blanchett, predsjednica žirija 71. Festivala u Cannesu


CANNES - Dvostruka oskarovka, australska glumica Cate Blanchett bit će predsjednica žirija 71. Filmskog festivala u Cannesu, izvijestili su u četvrtak njegovi organizatori.

Cate (48) je na toj funkciji naslijedila španjolskog redatelja Pedra Almodovara koji je žirijem predsjedavao prošle godine kada je Zlatna palma, jedna od najprestižnijih nagrada koje se dodjeljuju u Cannesu, pripala švedskom redatelju Rubenu Oestlundu za film "The Square".

"U Cannesu sam tijekom proteklih godina bila kao glumica, producentica, na natjecanju, na gala večeri, na tržnici, no nikada dosad nisam imala priliku gledati filmove" koji se natječu za nagrade, kazala je Blanchett.

Predsjednik festivala Pierre Lescure i umjetnički delegat Thierry Fremaux su kazali da su oduševljeni što će žirijem predsjedavati tako jedinstvena umjetnica čiji talent obogaćuje i filmsko platno i kazališnu scenu.

Festival traje od 8. do 19 svibnja.

Cate Blanchett je vrlo talentirana i glamurozna glumica, ali je i vrlo angažirana na borbi za prava žena.

Sa svojim je kolegicama glumicama, producenticama, scenaristicama, redateljicama, filmskim agenticama - moćnim ženama iz filmske industrije pokrenula projekt "Time's Up", inicijativu kojom poznate i uspješne žene iz filmskog svijeta žele upozoriti na problem seksualnog uznemiravanja žena na njihovim radnim mjestima te na sve druge oblike nejednakosti.

Projekt raspolaže s 13 milijuna dolara donacija namijenjenih pravnoj pomoći zlostavljanim ženama. Posebno će se voditi računa o pomoći ženama koje nemaju novca za pravne bitke protiv zlostavljača.

Među donatorskim imenima su Meryl Streep, Taylor Streep, JJ Abrams i Viola Davis.

 

Histerektomija povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti

 
ROCHESTER - Kod žena koje su bile podvrgnute kirurškom odstranjenju maternice ili histerektomiji zabilježeni su veći izgledi za razvoj kardiovaskularnih oboljenja, čak i u slučajevima kada se ne obavi adneksektomija ili odstranjenje jajnika, upozoravaju američki znanstvenici.

U članku objavljenom u stručnome časopisu "Menopause" znanstvenici s klinike Mayo (američka savezna država Minnesota) upozoravaju da je rizik i veći ako se operativni zahvat obavi prije 35 godine ženina života.

Oni su pratili zdravstveno stanje više od 2000 žena iz regije podvrgnutih ovoj operaciji. Podsjetili su da se očuvanjem jajnika odgađa preuranjena pojava menopauze.

U odnosu na stanovnice Minnesote koje nisu podvrgnute ovoj operaciji, kod bivših je pacijentica zamijećen nešto viši rizik od razvoja lošeg kolesterola, hipertenzije, pretilosti, srčane aritmije i bolesti koronarnih arterija, tvrde američki znanstvenici.

Dvadeset godina nakon kirurškog zahvata rizik od povećanog krvnog tlaka kod njih je iznosio 13 posto, a od koronarnih bolesti 30 posto.

Pokazalo se da je rizik kod žena operiranih prije 35 godine života bio još veći. Mogućnost zatajenja srca kod njih je bila povećana za 4,6 puta, mogućnost za razvoj koronarnih bolesti za dva i pol puta, a zamijećeno je i otvrdnjavanje te suženje arterija, u usporedbi sa ženama koje nisu podvrgnute zahvatu.

"Riječ je o najpotpunijim dosad raspoloživim podacima koji upućuju na to da histerektomija sa sobom dugoročno nosi rizik od oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti, čak i kada se očuvaju jajnici", rekla je ginekologinja klinike Mayo, dr. Shannon Laughlin-Tommaso.

"Histerektomija je drugi po učestalosti veliki kirurški zahvat koji se radi u žena diljem svijeta, a razlozi su benigni (netumorske) i maligne (tumorske)", podsjetila je liječnica.

U Sjedinjenim Državama svake se godine obavi 400.000 histerektomija, najčešće zbog bolnih benignih izraslina, fibroida ili mioma maternice, zbog neuravnoteženog menstrualnog ciklusa, zbog prolapsa (spuštanja) maternice te zbog endometrioze, kada je žljezdano tkivo maternice izvan endometrija, bilo gdje u tijelu.

Operativni zahvat obavlja se i u slučaju pojave zloćudnog raka uterusa ili genetskih predispozicija na tu vrstu karcinoma.

Ako je moguće tijekom operacije se ne odstranjuju jajnici jer su istraživanja pokazala da ono povećava rizik od kroničnih bolesti i od preuranjene smrti.

 

Znanstvenici: protivnicima cijepljenja pokazati posljedice necijepljenja


LOS ANGELES - U raspravi o učinkovitosti cjepiva s protivnicima cijepljenja logika je često uzaludna, a još je teže kada zagovornici cijepljenja znaju da su osobe koje dovode u pitanje njegovu sigurnost vrlo obrazovane i logične u ostalim životnim aspektima. Umjesto argumenata i činjenica znanstvenici preporučuju da im se pokažu vrlo konkretne posljedice necijepljenja.

Anketa koju su proveli pokazala je da će iznošenje činjenica o pozitivnim stranama cijepljenja kod osoba koje mu se protive izazvati samo još veći otpor, piše ScienceAlert.

Drugim riječima, nije važno koliko puta protivnicima cijepljenja kažete da u sastavu cjepiva još od 2000. nema žive ili da su nebrojene studije i neupitni dokazi pokazali nepostojanje uzročne povezanosti između cijepljenja i autizma ili između cijepljenja i multiple skleroze. Dr. Keith Holyoak sa Sveučilišta California u Los Angelesu kaže da oni na to ne reagiraju.

Studija koju je u suradnji s kolegama proveo 2015. na 315 protivnika cijepljenja pokazala je da je učinkovita taktika - pokazati im drugu stranu, posljedice necijepljenja koje ponekad mogu biti vrlo teške, a nerijetko imaju i smrtni ishod.

Sudionike istraživanja znanstvenici su podijelili u tri grupe, ponudivši im tri priče u nastojanju da izmijene način na koji razmišljaju: prvoj su grupi podastrli činjenice o sigurnosti cjepiva američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), članovima druge grupe dali su da pročitaju članak o prehrani ptica koji s temom nije imao nikakvih dodirnih točaka, a trećoj su grupi dali fotografije djece oboljele od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem kao i snimku svjedočenja majke čiji je desetomjesečni sin umro od posljedica ospica.

Druga grupa bila je kontrolna, a na iznenađenje znanstvenika, članak o prehrani ptica na protivnike cijepljenja djelovao je identično kao i podaci CDC-a o sigurnosti cjepiva.

Samo su na treću grupu ispitanika fotografije oboljelih i smrtno stradalih, kao i istinite priče o smrtnim ishodima od zaraze vodenim kozicama i ospicama utjecali na promjenu stajališta.

Znanstvenici kažu kako se u nastojanju da se utječe na izmjenu načina razmišljanja protivnika cijepljenja treba usredotočiti na ono zbog čega je cijepljenje ključno, umjesto na iznošenje argumenata o njegovoj sigurnosti.

"Učinkovitije je istaknuti pozitivne razloge za cijepljenje i ne zauzimati konfrontacijski stav izravno im se suprotstavljajući negativnim argumentima protiv cijepljenja", smatra Keith Holyoak.

"Postoje jako dobri razlozi za cijepljenje: od ospica se vi i vaše dijete možete ozbiljno razboljeti. Ponekad je neminovan smrtni ishod. To se često zaboravlja u raspravi o tomu ima li cjepivo nuspojave", kaže Holyoak.

Podsjeća da protivnici cjepiva smatraju da povratak dječjih bolesti iskorijenjenih imunizacijom nije posljedica uzlaznog trenda necijepljenja djece, već prirodnog slijeda stvari koji nikakvi farmaceutski proizvodi ne mogu zaustaviti.

Podsjeća i kako ne smijemo zaboraviti da i zagovornici cijepljenja i njegovi protivnici u jednakoj mjeri brinu o sigurnosti i zdravlju svoje djece.

Konkretni podaci kažu: difterija, hripavac, ospice, rubeola, dječja paraliza i zaušnjaci u zemljama s dobrom procijepljenošću, a među njima je i Hrvatska gotovo više ne postoje. Po podacima HZJZ-a tetanus je u Hrvatskoj u odnosu na početak cijepljenja reduciran za 97 posto, tuberkuloza za 93 posto, a hepatitis B, protiv kojeg je cijepljenje obvezno od 1999. godine, za 65 posto.



Aljaška 'Zora' otkriva kako su ljudi naselili Ameriku


WASHINGTON - Uzorak DNK-a izvučen iz lubanje šest tjedana stare djevojčice čiji su 11,500 godina stari ostaci otkriveni na Aljasci pomaže znanstvenicima da raspletu dugogodišnjI spor o tome kako su ljudi naselili Ameriku.

Analiza njezina genoma ukazuje na postojanje samo jednog naseljeničkog vala u Ameriku preko kopnenog mosta, danas potopljenog, koji je u Beringovu tjesnacu povezivao Sibir i Aljasku u Ledeno doba.

Dojenče, koje su znanstvenici nazvali 'Zora' na jeziku mjesnih starosjedilaca, pripadalo je populaciji autohtonih Amerikanaca koja je izravno potekla od spomenutih naseljenika preko Beringova tjesnaca.

"Dobili smo prvi genomski dokaz da se cjelokupno podrijetlo autohtonih Amerikanaca može pratiti do istog izvora, naseljeničke populacije iz zadnjeg Ledenog doba", rekao je arheolog sa sveučilišta u Fairbanksu Ben Potter.

Ostaci djevojčice Zore, koja je pripadala kulturi lovaca-sakupljača koja je lovila bizone, sjeverne jelene, zečeve, vjeverice i losose, otkriveni su prije četiri godine u dolini rijeke Tanana, oko 80 kilometara jugoistočno od Fairbanksa.

Moderni ljudi ustali su u Africi prije ugrubo 300.000 godina i kasnije se proširili svijetom. Znanstvenici su proučavali Zorin genom s genetskim podatcima ostalih skupina ljudi kako bi razjasnili kako i kada je Amerika naseljena.

Samo jedna skupina predaka američkih starosjedilaca odvojila se od populacije u istočnoj Aziji prije otprilike 36.000 godina i tisućama godina kasnije prešla kopneni most u Beringovu tjesnacu, tvrde znanstvenici. Ta 'osnivačka skupina Amerikanaca' kasnije se razdvojila u dvije 'loze'.

Prva je krenula na jug preko golemih ledenih prostranstava koja su prekrivala veći dio Sjeverne Amerike prije 15.000 do 20.000 godina. To su pretci današnjih starosjedilaca u Sjevernoj i Južnoj Americi.

Druga 'loza', kojoj je pripadala djevojčica Zora, s vremenom je nestala, izumrla je ili se asmilirala s nekom drugom populacijom koja je kasnije naselila Aljasku.

Dio znanstvene zajednice dosad je smatrao da su ljudi preko kopnenog mosta u Ameriku stigli u više naseljeničkih valova.

Rezultati novog istraživanja objavljeni su u časopisu Nature.


 
Rajčice obnavljaju funkciju pluća bivših pušača


ZAGREB - Prehrana bogata rajčicama i voćem donosi niz zdravstvenih koristi, od smanjenja rizika za rak kože do jačanja imunološkog sustava. Po novoj studiji, te namirnice mogu i obnoviti funkciju pluća bivšim pušačima.

Svake godine otprilike 55 posto pušača pokuša prestati pušiti. Prestanak pušenja dramatično smanjuje rizik plućnih bolesti, od kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB) do raka.

Zdravlje pluća nakon prestanka pušenja tema je koja izaziva veliki interes među bivšim pušačima i zdravstvenim profesionalcima.

Pluća počinju zacjeljivati odmah nakon gašenja zadnje cigarete, ali proces potpunog oporavka je spor i može trajati godinama. Dodatno, prestanak pušenja ne briše u potpunosti rizik razvoja bolesti povezanih s pušenjem.

Drugi čimbenik koji treba uzeti u obzir jest činjenica da pluća potpuno sazriju između 20. i 25. godine, a nakon 35. funkcija pluća polako počinje slabjeti i disanje postupno postaje sve teže. To se događa jer ošit i drugi mišići s godinama gube elastičnost, a alveole svoj oblik.

Istraživanje znanstvenika iz škole javnog zdravlja Johnsa Hopkinsa u Baltimoreu pokazalo je da prehrana bogata rajčicama i voćem, posebno jabukama, smanjuje i rizik KOPB-a bivšim pušačima, a usto i usporava prirodno slabljenje funkcije pluća. Ovo potonje vrijedi i za osobe koje nikada nisu pušile.

Magični je broj, utvrdili su znanstvenici, dvije rajčice i tri svježe voćke dnevno.

Rezultati su objavljeni u časopisu European Respiratory Journal.



U Danskoj ukradena boca votke vrijedna 1,3 milijuna dolara


KOPENHAGEN - Boca votke vrijedna 1,3 milijuna dolara ukradena je u danskome glavnom gradu Kopenhagenu, izvijestila je policija.

Rijedak primjerak boce s votkom tvrtke Russo-Balt (ili Russo-Baltique) vrijedan je 1,3 milijuna dolara, rekao je njezin vlasnik Brian Engberg, istodobno i vlasnik bara sa zbirkom koju čini 1200 boca s alkoholnim pićima.

Engberg je objavio fotografiju boce, kazavši da su nadzorne kamere snimile mladića s baseball kapom i prekrivenim licem kako s ukradenim pićem napušta njegov bar "Cafe 33".

"Bocu sam dobio iz Rusije, preciznije iz tvornice Dartz koja izrađuje najskuplje automobile na svijetu. U mojoj je zbirci tek šest mjeseci", rekao je za tv kanal TV-2.

Objasnio je da je vrijedna boca izrađena od tri kilograma zlata i tri kilograma srebra te da nije osigurana. Čep boce čini inkrustacija od bijeloga i žutog zlata s dijamantima i predstavlja repliku ruskoga carskog orla, a sama boca izrađena je od 30 milimetara debelog stakla otpornog na metke.

Predmet je nedavno postao poznat široj javnosti kada se pojavio u jednoj od scena popularne američke tv-serije "Kuća od karata". Riječ je o jednoj od epizoda treće sezone serije. U njoj danski glumac Lars Mikkelsen, koji utjelovljuje ruskoga predsjednika, vrijednu bocu votke poklanja američkom predsjedniku kojega je u seriji glumio Kevin Spacey.



Izraelski ježevi na strogoj dijeti zbog pretilosti


RAMAT GAN - Desetak ježeva s viškom kilograma koje su nakupili prije i tijekom blagdana jedući hranu ostavljenu na ulicama izraelskoga grada Ramat Gana, morat će hitno na strogu dijetu zbog vlastite sigurnosti. Naime, zbog debljine se ne mogu smotati u klupko i tako obraniti od drugih životinja poput lisica.

Grupa ljubitelja životinja pronašla ih je kako se gegaju ulicama Ramat Gana te su ih predali veterinarima gradskoga zoološkog vrta.

Osoblje zooa pretpostavlja da su ježevi jeli hranu preostalu iza kućnih ljubimaca.

"Mnogi ljudi na ulicama ostavljaju hranu za mačke lutalice, što je vrlo plemenito, no često je pojedu razne druge divlje životinje", rekla je čuvarica u zoološkom vrtu Becka Rifkin.

Ispripovijedala je da je u zoo prije dva mjeseca stigao jež kojemu su nadjenuli ime Sherman, težak 1,6 kg, što je gotovo dvostruko više od prosjeka za ježa njegove dobi.

Otad je na strogoj dijeti i dosad je izgubio 120 grama, a osoblje zoološkog vrta nada se da će ga na slobodu pustiti do ljeta kada mu se "kilaža prepolovi".











← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus