06:28, 19. Studeni 2018

kultura...

Kultura 31. siječnja 2018.

Objavljeno: 31.01.2018 u 02:52
Pregledano 191 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 31. siječnja 2018.

ZAGREB, 31. siječnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Filmovi Romana Polanskog u zagrebačkoj Kinoteci

 
ZAGREB -  Filmom "Mahnitost" zagrebačka Kinoteka u srijedu počinje ciklus filmova Romana Polanskog, u okviru kojega će se do sredine veljače prikazati šest odabranih filmova iz opusa tog francusko-poljskog redatelja, kao i jedan dokumentarac o njemu.

"Mahnitost" iz 1988. godine, s Harrisonom Fordom i Emmanuele Seigner u glavnim ulogama,  poznata je priča smještena u Pariz, gdje na simpozij dolaze američki doktor Richard Walker i njegova supruga. Odsjedaju u hotelu u kojem ona misteriozno nestaje, a kako policijska istraga ne daje rezultate doktor sam nastavlja potragu.

Iz ranijeg razdoblja njegove karijere predstavit će se film "Macbeth" (1971.) ekranizacija s izvornim stihovima, koja se smatra jednom od najuspjelijih filmskih obrada djela W. Shakespearea. 

Priču o političkim ambicijama smještenu u srednjovjekovnu Škotsku, Polanski je ekranizirao odvažno i s puno dramskog intenziteta, a u naslovnim ulogama škotskog generala i njegove ambiciozne supruge pojavljuju se John Finch i Francesca Amis, najavljeno je iz Kinoteke.  

U petak, 2. veljače, prikazat će se "Kineska četvrt" (1974.), koja se smatra jednim od najdojmljivijih posveta film noiru u američkom filmu. 

Smješten u Los Angeles pedesetih godina, film prati privatnog istražitelja (Jack Nicholson) koji istražujući slučaj preljuba, privatni istražitelj otkriva umorstvo i složenu urotu te doživljava romansu s udovicom ubijenog Evelyn (Faye Dunaway).  

Legendarna je i njegova nagrađivana romantična drama "Tesa" (1979.), adaptacija romana Thomasa Hardyja s Nastassjom Kinski u naslovnoj ulozi, smještena u englesku provinciju 19. stoljeća, koja je ocijenjena kao vrlo uspjela rekonstrukcija kolonijalne engleske, sjajne fotografije, kostimografije te pažljivo izabrane lokacije, što taj film čini "jednim od najboljih i najzaokruženijih filmova Romana Polanskog". 

Ciklus donosi i noviji film, "Venera u krznu" (2013.), šarmantnu dramu nastala na temelju istoimenog brodvejskog hit-teksta američkog dramatičara Davida Ivesa, o glumici (glumi je Emmanuelle Seigner) koja mora uvjeriti redatelja (Mathieu Amalric) da je upravo ona savršena za ulogu koju on traži. 

Tu je i komorna komedija "Bračne svađe" (2011.) s Jodi Foster, Kate Winslet, Christophom Waltzom i Johnom C. Reillyjem, adaptacija nagrađivane drame "Bog masakra" Francuskinje Yasmine Reza koja je s redateljem Polanskim i koscenaristica filma. 

Film prati susret dva bračna para čiji su se sinovi potukli u školi. Iako mali incident planiraju riješiti civilizirano, spletom okolnosti između roditelja dođe do još jednog, većeg incidenta. Jodie Foster i Kate Winslet su za svoje izvedbe bile nominirane za Zlatni globus, a Polanski je osvojio Malog zlatnog lava. 

Slavni redatelj u nizu razgovora s Andrewom Braunsbergom, bivšim poslovnim partnerom, producentom i prijeteljem progovorit će o svom turbulentnom životu i karijeri u dokumentarcu "Roman Polanski: filmski memoar" u režiji Laurenta Bouzereaua.



Izložba "Koloristički dijalozi" skupine umjetnika u Galeriji Forum


ZAGREB - Izložba "Koloristički dijalozi", koja se otvara u srijedu u Galeriji Forum, u konceptu utemeljenom na povezivanju umjetnika različitih generacija i prostora, predstavit će i klasična djela hrvatske umjetnosti iz Umjetničke galerije Dubrovnik koja zagrebačka publika rijetko ima priliku vidjeti.

Djela klasičnih hrvatskih kolorista iz dubrovačkog kruga izložena su s nekoliko korespondirajućih radova umjetnika mlađe generacije, koji su svoje školovanje nedavno dovršili na zagrebačkoj likovnoj akademiji.

Izložbom se nastoji uspostaviti dijalog i poveznice unutar povijesti hrvatskoga slikarstva, a izlažu Marko Rašica, Ignjat Job, Ivan Ettore, Ivo Dulčić, Antun Masle, Ivo Vojvodić, Josip Tirić, Grgur Akrap, Tara Beata Racz, Andrej Tomić, Luka Kušević Radaković.

Takvim se konceptom kustosa izložbe i voditelja Galerije Forum Feđe Gavrilovića, pokazuje kako jezik slikarstva i dugački kontinuiteti slikarske umjetnosti opstaju kroz različite inkarnacije u različitim dobima i kontekstima.

Po njegovim riječima, neki od klasika hrvatske umjetnosti na izložbi, postavljeni uz radove mlađih, danas suvremenih umjetnika, govore o kontinuitetima i diskontinuitetima u kolorističkom slikarstvu.

"Ništa ne počinje ni iz čega. Sve je posljedica, odjek, replika; sve je u dijalogu, raspravi, međusobnoj negaciji ili podržavanju. A opet, svaka generacija ispočetka otkriva svijet, ponavljajući obrasce prethodnih, kao da sve mogućnosti koje stoje pred umjetnikom na početku njegova stvaralačkog puta nisu već otkrivene i okušane, upregnute i iskorištene do onoga što se mislilo da su njihovi maksimalni potencijali", napomenuo je Gavrilović u uvodnom eseju izložbe.

Ocijenio je kako nas, unatoč tome, varijacije i nove interpretacije različitih postupaka i pristupa stvaralaštvu fasciniraju zbog toga što je svaki pristup (ako je dubinski proživljen) zapravo novo gledanje, novo svjetlo koje starim mogućnostima daje često neočekivane oblike, odnosno inkarnacije.

"Raznolikost ljudskih ličnosti nigdje se ne vidi bolje nego u raznolikosti umjetničkih interpretacija istog motiva ili postupka", ustvrdio je.

Gavrilović smatra kako je takav dijalog izuzetno potreban u današnje doba, "kada se prošlost smatra zauvijek zaključanom i zaboravljenom, gotovo ukletom prostorijom u koju nije poželjno zalaziti".

Izložba "Koloristički dijalozi" bit će otvorena do 3. ožujka, a njome Galerija Forum započinje novu godinu s programom koji se temelji na dijalogu s tradicijom i na izvlačenju linija kontinuiteta koje se protežu kroz povijest likovne umjetnosti.



Art kino Rijeka- Okrugli stol "O marginalnima"


RIJEKA - Na okruglom stolu "O marginalnima" u utorak navečer u Art kinu u Rijeci sudjelovali su Vlasta Delimar, Branka Pavlović i Želimir Žilnik, odabrani zbog propitivanja marginalnosti u svojem djelovanju.

 Taj okrugli stol otvorio je ciklus predavanja u novoj sezoni Kino učionica  u Art kinu koji će biti popraćen filmskim projekcijama o feminističkim i rodnim temama.  

 Redatelj Želimir Žilnik, osvrćući se na temu, rekao je da se od početka svojeg djelovanja na filmu, odlučio baviti onima koji nisu u fokusu društva, odnosno o raznim oblicima marginaliziranih. Baveći se kroz dokumentarni film marginaliziranima, poput djece beskućnika ili mladih poljoprivrednika koji su radili na vlastitim gospodarstvima, izvan poljoprivrednih zadruga, otvorio se interes medija za ta pitanja i javna rasprava, kazao je Žilnik.

"Kroz vlastito iskustvo u radu s njima, uvidio sam da su ljudi koji su na margini, kao ličnosti često formiranije, dosljednije, iskrenije i inteligentnije nego društvena elita, odnosno, može se reći da je elita prema marginalcima šljam",  ocijenio je.

 Umjetnica i performerica Vlasta Delimar navela je da je od početka svojeg umjetničkog rada bila marginalizirana i stigmatizirana, ali da joj to uopće nije smetalo jer je živjela u izvrsnom okruženju kolega te nije ni osjetila marginaliziranost.

"Interesantno da su protiv mene bile najviše žene, ne shvaćajući da sam na njihovoj strani", rekla je.

 Filmska montažerka i video umjetnica s boravištem u Berlinu Branka Popović govorila je o svojem iskustvu snimanja djece migranata i učinka filma na buđenje samosvijesti kod druge djece. Ustvrdila je da je snimanje i gledanje angažiranih filmova, igranih ili dokumentarnih, dobar način za ukazivanje društva na marginaizirane.

Ciklus programa Kino učionica zajednički priređuju Art kino Rijeka, Odsjek za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci i Centar za ženske studije pri tom fakultetu, počet će 5. veljače a trajat će do lipnja. Predavanja i projekcije će se odvijati u Mini Art kinu, maloj dvorani u neposrednoj blizini glavne dvorane Art kina.

 Središnja tema ovogodišnjeg ciklusa je "Marginalne", a odnosi se na odnose i uvjete koji dovode do marginalizacije žena u društvu



Predstavljen dokumentarni film „Dubrovački trombunjeri - vjera, ponos i tradicija“ i fotomonografija „Festa 2016.“


DUBROVNIK - Dokumentarni film „Dubrovački trombunjeri - vjera, ponos i tradicija“ te fotomonografija „Festa 2016.“ predstavljeni su u utorak navečer u Dubrovniku uoči Feste svetog Vlaha, a predsjednik Društva dubrovačkih trombunjera Tomislav Macan je istaknuo kako se promocijom filma i fotomonografije htjelo pokazati kako Festa svetog Vlaha živi s trombunjerima.

  Macan je rekao kako se građa o trombunjerima stvara iz godine u godinu.

„Za fotomonografiju o jubilarnoj Festi 2016. angažirali smo dodatne fotografe i snimatelje, a snimalo se dodatno i 2017. godine. Potom je sa te dvije Feste izašao i DVD. Smatrali smo da imamo vrijedne i kvalitetne fotografije koje zaslužuju izdanje. A cilj je, kad se već uložio trud i angažman, da tu našu radost uoči Feste svetog Vlaha podijelimo s našim sugrađanima“, rekao je Macan, najavivši za 2020. godinu izdavanje velike monografije o Dubrovačkim trombunjerima.

 Povjesničarka umjetnosti Maja Nodari izjavila je kako su Dubrovački trombunjeri neizostavan i vrlo važan dio Feste svetoga Vlaha.

„Trombunjeri sudjeluju na Kandelori i otvaranju Feste, na sam dan Feste predvode procesiju, a završavaju na Gorici svetog Vlaha. Na blagdan svog parca rade jako puno. Prvi počinju ujutro u 6,45 sati, a završe posljednji. Ako idemo u povijest, oni predstavljaju smotru vojnih snaga nekadašnje male, ali moćne dubrovačke države. Zvali su ih kroz vrijeme i trombunjeri, bombardijeri i lumbardijeri. Oni su zvučni okvir Feste. U Dubrovniku se, naime, uvijek pucalo, za svih blagdana. Najprije iz topova s gradskih utvrda, a kasnije iz pušaka i lumbarda te trombuna“, rekla je Nodari.

Istaknula je kako biti dubrovački trombunjer predstavlja 'dragu i časnu dužnost'.

„Trombunjeri tu dužnost obavljaju od sveg srca i na najbolji mogući način. Zato i jesu u odvijanju ceremonijala Feste njegov jako važni i neizostavni dio. Sudjeluju u  lijepim dizajniranim odorama koje je 1996. godine napravio scenograf Marin Gozze, ponosno se kreću Stradunom, a otkad je hrvatske države ugošćuju brojne povijesne postrojbe kao što su Rapski samostreličari, Keglevićeva straža iz Kostrela ili Trenkovi panduri iz Požege“, izjavila je Nodari.

„Vrijeme prolazi, stvari se zaboravljaju pa je zato potrebno da se događaji bilježe u tiskanim i digitalnim medijima. Idemo ususret otvaranju Centra svetog Vlaha, gdje bi se objedinilo sve što je Dubrovnik dosad učinio svojem parcu. U tome će Dubrovački trombunjeri imati značajno i neizostavno mjesto", zaključila je Nodari.

Prigodnim riječima o Dubrovačkim trombunjerima govorio je i rektor Zborne crkve svetog Vlaha don Toma Lučić.

 Dubrovački trombunjeri su povijesna vojna postrojba, po predaji utemeljena 1417. godine. Trombunjeri sudjeluju u svim važnijim događajima u Dubrovniku  i diljem Republike Hrvatske. Najvažnija im je uloga predvođenje procesije na blagdan zaštitnika grada, svetog Vlaha, 3. veljače, kada se  obilježava i Dan grada Dubrovnika.

 Autor jednosatnog dokumentarnog filma je Toni Miletić iz LMT Studija Dubrovnik, dok je u fotomonografiji objavljenoj u nakladi Manjgure zastupljeno više dubrovačkih fotografa. Novac prikupljen od prodaje DVD-a i fotomonografije bit će uplaćen u humanitarne svrhe.

Predstavljanje dokumentarnog filma i fotomonografije organiziralo je Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije u povodu predstojeće Feste svetog Vlaha.



Obnova Frankopanskog kaštela u Bakru


BAKAR - Župan Zlatko Komadina i gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić obišli su u utorak Frankopanski kaštel u Bakru na kojemu su u sklopu europskog projekta Kulturno-turističke rute "Putovima Frankopana" rekonstruirane međukatne konstrukcije i izvedeni radovi vrijedni gotovo 780 tisuća kuna.

 Radovi su počeli u srpnju 2017., dovršeni su u prosincu, a slijedi uređenje sanitarnog čvora i interpretacijskog centra, za što će iz europskog projekta Kulturno-turističke rute "Putovima Frankopana" biti osigurano još 600 tisuća kuna.

 Komadina je podsjetio da je 47 milijuna kuna za "Putove Frankopana" dobiveno iz strukturnih fondova Europske unije, a ukupno je u projekt kojim je obuhvaćeno 17 kaštela i tri sakralna objekta, s udjelom gradova, općina i županije, uloženo oko 61 milijuna kuna.

 U prvoj fazi zaustavili smo od propadanja svoju kulturno-povijesnu baštinu, naša ideja bila je oživjeti ju, što uspijevamo, i stvoriti mjesta kulturnih događanja, pogotovo s obzirom na Rijeku – Europsku prijestolnicu kulture 2020., rekao je Komadina.

 Gradonačelnik Bakra rekao je kako taj grad ima bogatu i burnu povijest te da ima što pokazati, pri čemu je istaknuo Frankopanski kaštel s katakombama i 12 crkava te tursku i rimsku kuću.

 Županijski pročelnik za kulturu Valerij Jurešić rekao je kako je bakarski kaštel sada, prvi put nakon dugo vremena, dostupan u svim svojim dijelovima.  Podsjetio je da su županija i Bakar prije desetak godina uložili u obnovu krova i fasade kaštela te je najavio uređenje interpretacijskog centra "Putovima Frankopana".

 Dodao je da se ove godine mnogim kulturnim, znanstvenim, zabavnim i sportskim događajima u Primorsko-goranskoj županiji obilježava 900 godina Frankopana.

 Kulturno-turistička ruta "Putovima Frankopana" obuhvaća 17 kaštela i tri sakralne lokacije, od kojih će se mnoge obogatiti novim interpretacijskim sadržajem i promicati cjelovitom kampanjom kao jedinstveni kulturno-turistički proizvod.

 Nositelj projekta je Primorsko-goranska županija, a partneri su gradovi Rijeka, Kraljevica, Bakar i Čabar, općine Čavle, Lokve i Vinodolska te Biskupija Krk, Prirodoslovni muzej Rijeka, Centar za kulturu Grada Krka, Turistička zajednica Grada Rijeke i Turistička zajednica Kvarnera.

 

Održan znanstveni kolokvij o Anti Stamaću


ZAGREB - Znanstveni kolokvij posvećen književnom, znanstvenom i uredničkom radu Ante Stamaća, što ga je organizirao Odjel za književnost Matice hrvatske, održan je u utorak u Palači Matice hrvatske u Zagrebu

Nakon uvodnoga govora predsjednika Matice hrvatske akademika Stjepana Damjanovića, o Stamaćevu književnom, znanstvenom i umjetničkom radu govorili su književnik Ernest Fišer, akademik Tonko Maroević i književni kritičari Davor Šalat, Ljubica Josić i Milan Bešlić te književni povjesničar Vinko Brešić.

Maroević je istaknuo kako je Stamać kao lirik, započeo i zaključio svoju stvaralačku putanju. Ocijenio je kako je ostvario nezanemariv i nezamjenjiv korpus stihova i cjelina. "Programatski tradicionalan i motivski namjerno konvencionalan, kretao se u emotivnim rasponima erosa i thanatosa", rekao je dodavši kako je čak svoj dijapazon u jednom trenutku patriotski suzio na domovini i dragoj odredivši ga žanrom žalostinki.

Smatra kako se suvremenost njegova senzibiliteta manifestirala u enformelnoj materičnosti, u autentičnom nalaženju korelativa za egzistencijalnu tjeskobu u propadljivosti i ruševnosti, nepostojanosti i smrtnosti svega postojećega.

To je Stamać, istaknuo je Maroević, bolećivo imenovao rasapom i truhlinom, gnjiloćom i zgarištem, razgrizivanjem i rasplinjenjem, klonućem i rasulom.

Po Maroevićevim riječima, kad se Stamać postmodernistički okrenuo definitivnije sonetima, urođenoj glazbenoj noti pridodao je konfliktnost akutne terminologije, grotesknost i paradoksalnost efemerilija, kojima se izričito suprotstavio traženjem sklada, nastojanjem da nered svijeta podvrgne sređenom govoru kao mogućoj racionalizaciji općeg ludila ili pak zazivu protiv uroka, sublimaciji nevoljne zbilje.

Naglasio je kako Stamaćevo pjesništvo zaslužuje pozorno i primjereno analitičko čitanje, u duhu vlastitih mu visoko postavljenih kriterija te da ono svojim rasponima i formalno i intonativno nudi nemalen izazov.

Davor Šalat smatra kako su Stamaćevi soneti najstrukturiranije pjesme suvremene hrvatske poezije.

Naglasio je kako Stamać u formi klasičnoga soneta rabi mnoštvo glasovnih figura kojima stvara posebnu muzikalnost svojih pjesama.

Stamaćevo pjesničko djelo u cjelini jest pokret od niveliranja i poništavanja svih vrijednosti prema iskupljivanju i spiritualiziranju povijesti, resupstancijalizaciji jezika i nalaženju nadpovijesnoga religioznoga uporišta u Bogu, ocijenio je dodavši kako se taj taj pokret kod Stamaća poklapa s prijelazom od slobodnoga stiha prema sonetu.

Brešić je istaknuo kako je Stamać bio tajnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, član Predsjedništva HAZU-a, potpredsjednik Matice Hrvatske, predsjednik Hrvatskog filološkog društva, glavni urednik časopisa Republika.

Bio je, napomenuo je Brešić, i član uredničkih kolegija časopisa Razlog, Telegram, Umjetnost riječi, Croatica, a pisao je i za časopis Teka.

U dva mandata Stamać je bio predsjednik Društva hrvatskih književnika od 1981. do 1984. te od 1991. do 1992., podsjetio je dodavši kako je s Milanom Mirićem radio na znamenitoj Biblioteci Razlog.

Priredio je i djela suvremenih hrvatskih pisaca: Vučetića, Kaštelana, Kušana, Krleže, Tadijanovića, Ujevića, Kozarčanina, Mihalića, podsjetio je dodavši kako je bio voditelj uredništva edicije Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske.

Pjesnik, teoretik književnosti, esejist i prevoditelj  Ante Stamać rođen je 9. listopada 1939. na otoku Molatu, a preminuo 30. studenoga 2016. u Zagrebu. Diplomiravši 1963. na Filozofskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta komparativnu književnost i engleski jezik, magistrirao je 1970. komparatističkom radnjom o Tinu Ujeviću, te doktorirao 1978. disertacijom o teoriji metafore. Između 1963. i 1969. studirao je muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani te filozofiju i germanistiku u Beču. Nakon diplomiranja bio je zaposlen kao violinist u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta, potom kao glazbeni urednik Muzičkog salona Studentskog centra, kojemu je i utemeljitelj.

Stamać je tijekom 1971. izabran za znanstvenog asistenta na Katedri za teoriju književnosti u Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta. Od 1978. je docent, pa izvanredni profesor i voditelj iste Katedre, naslijedivši Juru Kaštelana. Za redovnog sveučilišnog profesora bio je izabran 1989. Niz kolegija predavao je na redovnom i poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Zadru. Kao znanstveni savjetnik i profesor u trajnom zvanju umirovljen je 2004. Od 2002. bi je redoviti član HAZU.

Stamać je autor četrnaest knjiga poezije i pedesetak knjiga iz područja književne znanosti, esejistike i prijevoda svjetskih klasika s njemačkog i engleskog jezika. Dobitnik je nagrade "Tin Ujević", "Vladimir Nazor" i "Iso Velikanović", kao i niza drugih domaćih i svjetskih priznanja.



"Kontra matere" - novi ciklus filma u Kinoklubu Zagreb


ZAGREB - Svakog četvrtka tijekom  veljače u Kinoklubu Zagreb će se prikazivati filmovi u ciklusu "Kontra matere", u čijem su fokusu žene koje pate od matrofobije, straha od pretvaranja u vlastitu majku.

"Matrofobija nije strah od majke ili strah od vlastitog majčinstva. Termin je dio feminističkog diskursa i označava strah od pretvaranja u vlastitu majku koji povlači mnoga pitanja, fenomen je aktualan i nedovoljno osviješten, a odgovori nisu jednoznačni", ističe se u najavi.

U fokusu su filmovi švedskog redatelja Lukasa Moodyssona čiji likovi tinejdžerica, uz intenzivno propitivanje vlastitih identiteta, propituju i identitete svojih majki, te filmski klasik redatelja Ingmara Bergmana koji direktno tematizira ambivalentan odnos majke i kćeri.

Ciklus otvara 1. veljače Moodyssonov film "Pokaži mi ljubav" iz 1998. u kojoj matrofobiju dijele popularna Elin i autsajderica Agnes, a tjedan dana kasnije na rasporedu je njegov film "Mi smo najbolje!" (2013.), priča o ženskom punk bendu iz osamdesetih, čije članice u borbi za vlastiti glas pregovaraju s identitetima svojih majki.  
Prikazat će se i njegov "Ljilja 4-ever" iz 2002. godine, u čijem je središtu šesnaestogodišnjakinja iz naslova koju majka napušta u potrazi za boljim životom i ostavlja je prepuštenu samoj sebi. 

Posljednji u ciklusu je "Jesenja sonata" Ingmara Bergmana iz 1978., u kojemu majka i kći žive sasvim različitim životnim stilovima, što utječe i na njihov odnos. Dok je majka Charlotte svjetski uspješna i samodostatna pijanistica, kći živi kao povučena kućanica na selu.

Iz KinoKluba pozivaju zainteresirane koji žele "promišljati, promatrati, analizirati ili polemizirati matrofobiju, da dođu na taj filmski ciklus, uz besplatan ulaz na sve projekcije.

Očekuju da bi filmovi, kao i kratke diskusije nakon projekcija, mogli dati odgovore na neka od pitanja koja se vežu uz matrofobiju.

Primjerice, što je toliko zazorno u ideji ponavljanja majčinog obrasca ponašanja, koliku odgovornost za tu 'fobiju' snose biološke razlike, koliku generacijski jaz, a koliku patrijarhat i društvene okolnosti.

Također, još nije jasno zašto je lakše odbaciti majku i apostrofirati ju kao nepoželjnu figuru identifikacije umjesto uvidjeti faktore koji su je napravili takvom, dokle će 'majka biti kriva za sve' i gdje je iz te jednadžbe nestao otac.

Selektorica programa je članica Kinokluba Zagreb Anita Čeko.



Novi program Secret Arts Cinema posvećen modnom dizajnu

 
ZAGREB - Nakon arhitekture, fotografije i plesa tematski kino program Secret Arts Cinema, koji podrazumijeva da gledatelji do početka projekcije ne znaju naslov filma, za svoje je novo izdanje, što će se održati u četvrtak, 1. veljače, pripremio premijeru filma o netipičnoj modnoj dizajnerici Reet Aus.

"Kreacije te estonske dizajnerice malo tko poznaje, a još manje njih uistinu odijeva. Svejedno, svojim je inzistiranjem na shvaćanju svijeta moda i tekstilne industrije zagrebla dublje i šire u pore suvremenog društva nego velika većina njenih kolegica i kolega", ističe u najavi projekcije.

Udruga Pari Pikule, organizator 'tajnih projekcija posvećenih dizajnu, arhitekturi i umjetnosti kaže kako je riječ o "dokumentarnom filmu o osviještenoj Estonki koja razotkriva sve nijanse sive u šarenom svijetu odjeće". 

Film o dizajnerici koja njeguje 'slow fashion' i pametni dizajn vodeći računa o ekološkom kontekstu uslijedio je nakon što je u prethodna tri izdanja Secret Arts Cinema predstavio slavnu slavnu dansku zgradu Osmicu i njene stanare, fotografski svijet Petera Lindbergha i život balerine Maiko Nishino, koja balansira između zahtjevne karijere i majčinstva.

Projekcije objedinjene pod naslovom "Secret Arts Cinema: U raljama modne konfekcije" održat će se 1. veljače u 20 sati, paralelno na nekoliko lokacija - u pulskom kinu Valli, riječkom Art kinu Croatia, splitskoj kinoteci Zlatna vrata i zagrebačkom kinu Tuškanac.

Program Secret Arts Cinema organizira projekcije i popratna događanja koja slave kreativnost, odnosno tematiziraju rad arhitekata, dizajnera, umjetnika i zanatlija.

Cilj programa je otkrivanje svijeta kreativnosti uz filmove i popratna događanja i povezivanje gledatelja s umjetnošću, a osim u kinima održava se i kao pop-up event na nizu alternativnih lokacija.



Američka glazbenica St. Vincent novo pojačanje INmusic festivala


ZAGREB - Dobitnica Grammyja, iznimna gitaristica i jedna od najcjenjenijih umjetnica svoje generacije, Annie Clark, poznatija kao St. Vincent, na 13. INmusic festivalu održat će svoj premijerni nastup u Hrvatskoj, izvijestio je u srijedu organizator.

Annie Clark, poznatija u umjetničkom svijetu kao St. Vincent, je američka kantautorica, multi-instrumentalistica, redateljica i, kako je znaju nazivati, gitarska heroina 21. stoljeća ,čiji nastupi uživo redovito nadilaze očekivanja publike i kritike.

Umjetničko ime St. Vincent, Annie Clark je odabrala inspirirana stihom iz pjesme "here She Goes My Beautiful World" Nicka Cavea kao referencu na ime bolnice u kojoj je umro pjesnik Dylan Thomas.

Od djetinjstva je pokazivala izraženi afinitet za umjetnost i glazbu, a gitaru je naučila svirati kao dvanaestogodišnjakinja u Dallasu nakon čega je počela raditi kao roadie za svog ujaka i ujnu, odnosno jazz duo Tuck & Patti.

Nakon srednje škole upisala je prestižnu Berklee College of Music u Bostonu gdje je već za vrijeme studija počela pisati vlastitu glazbu i surađivati sa cijelim nizom glazbenika u raznim glazbenim žanrovima.

U 2006. godini priključila se pratećem sastavu Sufjana Stevensa na turneji i započela rad na prvom samostalnom studijskom albumu. Album previjenac, Marry Me izdan je 2007. godine uz pohvale kritike koja ju je zbog neobičnog i jedinstvenog zvuka počela uspoređivati s Kate Bush i Davidom Bowiejem, a uslijedili su Actor (2009.) i Strange Mercy (2011.) s još boljim prijemom kritike i publike.

St. Vincent istovremeno privlači pažnju legendarnog Davida Byrnea s kojim snima hvaljeni suradnički album Love This Giant 2012., a pohvale i titulu jedne od velikih umjetnica svoje generacije zaslužila je i od samog Davida Bowieja.

Globalni fokus na St. Vincent dodatno se okreće 2014. s izlaskom njezinog četvrtog studijskog albuma, istoimenog St. Vincent, po većini glazbenih kritičara jednim od najboljih albuma te godine, a za koji je početkom 2015. godine osvojila i Grammyja za najbolji alternativni album godine.

U listopadu prošle godine objavljen je dugoočekivani peti studijski album Masseducation, također ovjenčan hvalospjevima.

U međuvremenu je režirala i napisala scenarij za kratkometražni film, postala prva ambasadorica za globalni Record Store Day i dizajnirala prvu električnu gitaru anatomski prilagođenu ženskom tijelu.

Glazbenim stilom koji se proteže od eksperimentalnog rocka i elektropopa do jazza i soft rocka, Annie Clark je renesansna žena za 21. stoljeće, a svoje umijeće i izvođačku energiju donosi na glavnu pozornicu INmusic festivala #13!

St. Vincent se na INmusic festivalu pridružuje velikim Queens Of The Stone Age, Nick Cave & The Bad Seeds, Alice in Chains, David Byrneu, Portugal. The Man, The Kills, Frank Carter & The Rattlesnakes, i mnogim drugima.

Ovogodišnji INmusic festival održat će se na Jarunu od 25. do 27. lipnja.



Ruski folk metalci Arkona nastupaju 2. veljače u zagrebačkom Boogaloo Clubu


ZAGREB - Ruska folk metal grupa Arkona nastupit će u petak, 2. veljače, u zagrebačkom Boogaloo Clubu u sklopu europske turneje na kojoj predstavlja svoj novi studijski album "Hram", najavio je organizator koncerta agencija Twilight Promotion.

Arkona djeluje od 2002. godine, ime su odabrali prema posljednjem staroslavenskom gradu utvrdi iz pretkršćanskih vremena, na otoku Rujnu (Rügen) na području današnje Njemačke na Baltičkom moru.

Svoju glazbu, koja se naziva i "slavenski folk metal", stvaraju pod utjecajem ruske i slavenske narodne glazbe, koriste mnoge tradicionalne instrumente, pjevaju na ruskom jeziku, a tematika njihovih pjesma temelji se na ruskoj i slavenskoj mitologiji iz doba predkršćanske Rusije, te bogovima slavenskog panteona Svarogu, Perunu, Jarilu i dr.

Pjevačica i glavna autorica benda je Maša Arhipova, koja osim čistog vokala, karakterističnog za ruske narodne pjesme, koristi i "growl" i "scream" vokal, što ih povezuje s grupama s ekstremne metal scene.

Prvi studijski album "Vozroždenije" (Preporod) izašao je 2004. godine, a zasad posljednji, osmi album "Hram" objavila je 19. siječnja poznata metal izdavačka kuća Napalm Records.

Kao predgrupa nastupit će zagrebačka folk metal grupa Stribog, čija je glazba također inspirirana slavenskom mitologijom. Njihov drugi album "U okovima vječnosti" objavila je njemačka izdavačka kuća "Murderous Production", a pripremaju novi album "Tvoje kraljevstvo zeleno" s kojeg će Stribog odsvirati nekoliko pjesama.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Nakit iz zbirke krapinskih neandertalaca na izložbi dragog kamenja u Prirodoslovnom muzeju u Beču


BEČ - Izložbom "Drago kamenje u novom sjaju", koja obuhvaća više od 2000 eksponata, među kojima i najstariji nakit krapinskih neandertalaca koji se jako rijetko izlaže javnosti, bečki Prirodoslovni muzej (Naturhistorisches Museum -NHM ) u utorak navečer otvara obnovljene i modernizirane izložbene vitrine zbirke dragog kamenja i nakita.



Na dražbi 10.000 predmeta iz pariškog hotela Ritz


PARIS - Kreveti, kade, posteljina, zavjese, toaletni stolići..., oko 10.000 predmeta iz pariškoga hotela Ritz u travnju će biti ponuđeno na dražbi, izvijestila je aukcijska kuća Artcurial.

Poznata palača smještena na trgu Vendome 15, ponovno je otvorena u lipnju 2016. nakon četverogodišnjih poslova preuređenja. Danas gostima nudi 71 sobu i isti broj apartmana sa stropovima visokim oko 4,6 metara. U 120 godina postojanja i nakon niza uzastopnih transformacija hotel je postupno nagomilao impresivnu količinu stvari, koje su trenutačno pohranjene u 124 kontejnera.

Tijekom petodnevne dražbe koja će trajati od 17. do 21. travnja, zainteresiranima će biti ponuđeni brojni predmeti s originalnim pečatom "Ritz Paris". Među njima su, primjerice vilice čija se vrijednost procjenjuje na 100 eura do čak 5000 eura.

Voditeljica aukcije Francois Tajan, koja je ranije organizirala slične dražbe predmeta iz hotela Crillon i Plaza Athenee, očekuje sličan uspjeh.

"Ovo je mitsko mjesto i predmeti će biti mnogima zanimljivi. Izložit ćemo između 600 i 700 predmeta, među kojima je i prva kada iz ranog vremena Ritza te vrlo lijepi kreveti ukrašeni kožom. Puno je prekrasnih stvari", kaže Tajan.

Ritz je otvoren u lipnju 1898., a njegov utemeljitelj Cesar Ritz hotel je reklamirao kao mjesto "koje nudi sve profinjene stvari i usluge što ih jedan princ može poželjeti u vlastitu domu".

Ponos glavnoga grada Francuske već više od stoljeća ugošćuje državnike, pripadnike kraljevskih obitelji i poznate osobe iz javnog života.

Petnaest apartmana nosi ime najvjernijih gostiju hotela poput Coco Chanell koja je u njemu živjela od 1937. do 1971., čak 34 godine, Marcela Prousta, princa od Wallesa, Charlieja Chaplina..., a za noćenje treba izdvojiti od 8.000 kuna nadalje, ovisno o željenoj sobi i vremenu rezervacije.

Boravak na ovom luksuznom mjestu možda je najbolje sročio njegov redoviti posjetitelj, pisacErnest Hemingway koji je jednom prilikom rekao: "Kada sanjam o životu u raju, radnja se uvijek odvija u pariškome Ritzu".

 
Glumac iz Gleea Mark Salling (35) pronađen mrtav

LOS ANGELES - Američki glumac Mark Salling, koji je priznao posjedovanje dječje pornografije, pronađen je mrtav nakon što je najvjerojatnije počinio samoubojstvo, objavili su u utorak američki mediji.

Glumac poznat po nastupu u popularnoj televizijskoj seriji Glee, pronađen je mrtav u svom domu u Los Angelesu, prenosi BBC.

Očekivalo se da će Salling (35) dobiti između četiri i sedam godina zatvora nakon što su istražitelji u njegovu kompjutoru pronašli tisuće fotografija dječje pornografije.

Na odluku prvostupanjskog suda žalio se u listopadu prošle godine, nakon što je izbjegao dužu kaznu od 20 godina zatvora.

Popularan je postao po ulozi nogometaša Noaha "Pucka" Puckermana koju je u Gleeu igrao od 2009. do 2015.

Bio je uhićen 2015. nakon dojave da posjeduje fotografije seksualno zlostavljane djece.



"Pasji život - sarajevske lutalice" prikazan u Europskom parlamentu


BRUSELJ -  Dokumentarni film "Pasji život – sarajevske lutalice", priča o katastrofalnoj situaciji u kojoj se nalaze psi bez doma u Bosni i Hercegovini i o borbi jedne žene koja je svoj život podredila njihovom spašavanju, premijerno je prikazan u utorak navečer u Europskom parlamentu u Bruselju na inicijativu hrvatskog europarlamentarca Davora Škrleca.

Ovaj tridesetominutni film govori o teškom stanju u kojemu se nalazi golem broj pasa lutalica na ulicama Sarajeva, te o neadekvatnim azilima tog grada u kojima su životinje na rubu gladi, bolesne i napuštene.

Nagrađivani britanski glumac Peter Egan, veterinar Roger Barlow i redateljica filma Maria Slough uputili su se u rujnu 2017. u prijestolnicu BiH gdje su posjetili azil Prača i ostali šokirani groznim uvjetima pasa koji su tamo zatvoreni.

"Ono što me poprilično rastužilo tijekom mog posjeta Sarajevu je bilo vidjeti kako su naši prijatelji općenito loše tretirani. Naš posjet azilu Prača me uništio. Svjedočiti kako su nevine životinje podređene jednoj takvoj okrutnosti, potpunom manjku pažnje i brige je bilo zastrašujuće", rekao je Egan na panelu nakon premijernog prikazivanja.

No troje Britanaca se u filmu susreću i s Milenom Malešević, neumornom volonterkom koja je svojom neprekidnom borbom u posljednjih deset godina iz takvih skloništa i s ulica uspjela spasiti preko tisuću pasa koji su zahvaljujući njezinom trudu potom napokon pronašli dom u BiH i u drugim državama. Malešević, također prisutna u Bruxellesu, svoj je trosobni stan u Sarajevu pretvorila u kliniku za napuštene pse, a u filmu ističe želju da  "sve životinje ovog svijeta budu spašene od patnje".

Hrvatski zastupnik u EP-u Davor Škrlec organizirao je prikazivanje ovog filma u suradnji s Međuskupinom za dobrobit i zaštitu životinja te institucije i Eurogrupom za životinje, skupinom koja lobira za poboljšanje statusa životinja unutar Europske unije.

"Potaknut mnogobrojnim apelima građana i volontera odlučio sam reagirati na nezaobilazan problem kršenja prava životinja, u konkretnom slučaju pasa u BiH, o čemu sam kao član Međuskupine za dobrobit i zaštitu životinja EP-a u travnju prošle godine govorio na konferenciji o zaštiti životinja u Bruxellesu", rekao je Škrlec.

No predsjednica Eurogrupe za životinje Reineke Hameleers na panelu je istaknula kako ovakva situacija nije slučaj samo u Bosni i Hercegovini.

"Ovo se događa i u drugim državama i zato je ovaj događaj važan, jer zajedno s vama želimo nastaviti dijalog o pronalasku rješenja", poručila je Hameleers publici u kojoj je sjedilo nekoliko europarlamentaraca, dodavši kako EU može učiniti mnogo više po ovom pitanju.

"Promocija odgovornog vlasničkog odnosa prema psima ključ je za značajno smanjivanje broja uličnih pasa i mačaka te širenja bolesti. Uzgajivači, prodavači i kupci moraju biti svjesni svojih odgovornosti, obavezne identifikacije i registracije na EU razini kako bi osigurali pravilnu primjenu zakonodavstva", dodala je, naglasivši kako će od europarlamentaraca tražiti da stvore pritisak na Europsku komisiju kako bi donijela mjere koje će riješiti probleme lutalica.

Egan, glumac koji je hrvatskoj publici najpoznatiji po ulozi u Downtown Abbeyu, zaključio je kako je "najteže natjerati ljude da mare, da učine nešto kad počnu mariti i da ustraju u tome".

Autori filma kasnije su otkrili da je priča o sarajevskim psima samo prvi dio trilogije, a ostala dva nastavka će se snimati u Rumunjskoj i Hrvatskoj.



Američki gradovi koji trpe najveće klimatske promjene su najmanje energetski učinkoviti


NEW YORK - Miami i drugi američki gradovi, najviše izloženi riziku od vremenski nepogoda osnaženih globalnim zatopljavanjem, također su među gradovima u kojima visoka potrošnja energije potiče porast temperatura, pokazuju podaci tvrtke za čistu energiju Arcadia Power objavljeni u utorak.

Obalni grad Miami, kojeg je prošle godine poharao uragan Irma, najmanje je energetski učinkovit od 15 gradova obuhvaćenih istraživanjem s potrošnjom energije 25 posto većom od nacionalnog prosjeka, pokazuju podaci.

Takvi gradovi "sami sebi pucaju u noge" zbog toga što njihova neumjerena potrošnja energije rezultira emisijom stakleničkih plinova koja bi se mogla izbjeći i koja zagrijava planet izazivajući klimatske promjene, navodi se u priopćenju Arcadije.

Taj grad na Floridi prosječno po domaćinstvu troši 1125 kilovatsati mjesečno uvelike premašujući nacionalni prosjek za 2016. od 897 kWh.

Miamijeva iznadprosječna potrošnja mogla bi biti uzrokovana toplim i vlažnim vremenom zbog kojeg se građani uvelike oslanjaju na rad klima uređaja koji su veliki potrošači energije, kaže glasnogovornica Arcadije Natalie Rizk.

Izgaranje fosilnih goriva jedan je od vodećih uzroka klimatskih promjena i znanstvenici su suglasni da će dodatno pogoršati vremenske nepogode poput Irme.

Miamijeva ranjivost prema razornoj moći prirode bila je očigledna prošlog rujna kada su veliki dijelovi grada bili poplavljeni kad je Irma pogodila južni dio Floride.

Atlanta i Phoenix su druga dva grada koji se često opisuju kao najizloženiji ekstremnim vremenskim nepogodama koje su pogoršane klimatskim promjenama a i njihova potrošnja energije daleko premašuje nacionalni prosjek, prema podacima Arcadije.

Arcadia je istraživanjem obuhvatila oko 70.000 svojih potrošača širom zemlje.

Iako njihovi potrošači troše energiju iz čistih izvora vjerojatno je da se ti podaci odnose i na kućanstva koja se oslanjaju na energiju nastalu sagorijevanjem fosilnih goriva, kaže Arcadia.

Ti podaci pružaju jedinstveni pogled u potrošnju energije na razini gradova, kaže Rizk.

Johanna Partin, direktor Carbon Neutral Cities Alliance, kaže da bi ti podaci trebali služiti kao poziv za buđenje i natjerati gradske uprave da uvedu strože mjere ograničavanja potrošnje energije.

"Čak i ako mnogo rade na tom pitanju morat će učiniti mnogo više", kaže ona.

Poboljšanje energetske učinkovitosti zagovaraju mnogi pobornici Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. kao jedan od glavnih odgovora na klimatske promjene te radi postizanja cilja ograničavanja rasta globalne temperature.

Od Europske unije do New Yorka zakonodavci su poduzeli proteklih mjeseci niz koraka kako bi primjerice promovirali energetsku učinkovitost zgrada.

 

Doba kada se Grci još nisu smatrali vladarima Makedonije


PARIS - Za današnju Grčku Aleksandar Veliki i njegov otac Filip II., veliki vladari antičke Makedonije, važan su dio povijesne baštine, ali drevni Grci nisu bili njima toliko oduševljeni.

Vlade Atene i Skoplja uz pomoć izaslanika UN-a Matthewa Nimetza zadnjih tjedana intenzivno pokušavaju riješiti višedesetljetni spor oko imena države Makedonije.

Prva gesta dobre volje makedonskog premijera Zorana Zaeva prošlog tjedna u Davosu sastojala se u objavi da će skopska međunarodna luka i glavna autocesta u zemlji, obje nazvane "Aleksandar Veliki", promijeniti ime.

Makedonski vladar Filip II. bio je u 4. stoljeću pr.n.e. neprijateljska figura za grčke gradove koji su se protiv njega borili deset godina.

Filip II., general i vješt diplomat koji je od Makedonije, danas sjeverne regije u Grčkoj, napravio regionalnu supersilu oko grada Pele, svoju borbu protiv grčkih polisa okrunio je pobjedama protiv Atene i Tebe u Bitci kod Heroneje (338 godina prije Krista).

To je bilo prvi put da se većina kontinentalne Grčke našla pod vlašću jednog čovjeka, nakon desetljeća bratoubilačkih ratova.

"Filip je bio beskrupulozan vođa koji je uspio nametnuti makedonsku moć ostatku Grčke izazvavši, jasno, puno antagonizma protiv sebe", objašnjava Reinhard Senff, direktor Njemačke arheološke škole u Ateni.

U to doba, većina Grka nije smatrala da Makedonci pripadaju helenističkoj kulturi, iako su govorili grčki i obožavali iste bogove.

Za slavnog atenskog govornika Demostena koji je napisao vatrene govore protiv Filipa II., makedonski vladar bio je "barbar".

"Za Demostena svaka osoba koja se nije slagala s njim bila je 'barbar' pa su čak i neki njegovi atenski prijatelji bili za njega 'barbari'", kaže Stephen Miller, profesor emeritus s kalifornijskog sveučilišta Berkeley.

Međutim, stari Makedonci imali su veliki respekt za grčku kulturu.

Filipov sin i nasljednik Aleksandar se divio Homerovoj Ilijadi, a otac mu je za učitelja angažirao slavnog atenskog filozofa Aristotela.

"Helenistička kultura cijenila se i razvijala na makedonskom dvoru od V. stojeća prije Krista", podsjeća Senff.

Kao i njegovi makedonski preci, Filip je čak sudjelovao na antičkim Olimpijskim igrama, iako su uobičajeno bile rezervirane isključivo za Grke.

Filipovi konji pobijedili su triput zaredom na Igrama, a kasnije je vladar dao podignuti na Olimpu, na jugu Grčke, impozantan spomenik - Philippeion, posvećen Zeusu.

"Može se reći da je grčko podrijetlo makedonskih vladara bilo opće prihvaćeno u V. stoljeću prije Krista", primjećuje Miller, jer su ih se doživljavalo kao potomke poluboga Herakla, junaka grčke mitologije.

Sasvim je drukčije bilo s njihovim podanicima.

"Makedonce Grci nisu smatrali Grcima i, koliko znamo, krajem klasičnog razdoblja (IV. stoljeće), jedino je vladareva obitelj bila primana na Olimp" podsjeća Senff koji vodi istraživanja na tom području.

Nakon njegova oca, podvizi Aleksandra Velikog obilježili su vrhunac grčkog kulturnog utjecaja i moći u srednjoj i istočnoj Aziji te u sjevernoj Africi. Njegovo carstvo bilo je jedno od najvećih u povijesti.

Tijekom tri stoljeća, za helenizma koji je trajao gotovo do pojave Rimskog Carstva, Aleksandrovi nasljednici nastavili su dominirati golemim područjima današnjeg Egipta, Turske, Sirije, Afganistana i Indije.

Potom su Rimljani osnovali, mnogo kasnije, veliku provinciju nazvanu Makedonija koja je obuhvaćala dijelove današnje Albanije, Makedonije i Bugarske.

 



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus