00:13, 12. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 31. kolovoza 2017.

Objavljeno: 31.08.2017 u 04:53
Pregledano 151 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 31. kolovoza 2017.

ZAGREB, 31. kolovoza 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Umro sisački akademski kipar i slikar Marijan Glavnik

 
SISAK -
Sisački akademski kipar i slikar Marijan Glavnik iznanada je umro u četvrtak u Zagrebu, skulpture od kojih su mnoge postavljene u javnom prostoru, uglavnom je stvarao u drvu, kamenu i metalu, a slike pretežno u tušu, akvarelu i temperi.

Rođen je 1950. godine u podravskom Virju. Nakon završetka zagrebačke Škole primijenjenih umjetnosti, 1971. godine upisuje studij na Kiparskom odjelu Akademije likovnih umjetnosti (ALU) u Zagrebu, gdje studira najprije u klasi akademika Želimira Janeša, a potom Ivana Sabolića. Po završetka studija, 1976., godinu je dana bio suradnik Majstorske radionice prof. Sabolića.
 
Već kao student Marijan Glavnik skulpture i slike počeo je izlagati na samostalnim i skupnim izložbama, najprije u rodnoj Podravini, a kasnije i drugim hrvatskim gradovima i inozemstvu. Ukupno je izlagao na četrdesetak samostalnih i šezdesetak skupnih izložbi. Glavnik je bio sudionik brojnih likovnih kolonija i radionica, humaniratnih akcija, stručnih i studijiskih skupova te drugih manifestacija.
 
Od 1977. godine živi u Sisku, a kao slobodni likovni umjetnik u Sisku je otvorio i prvi likovni atelier.

Skulpture, od kojih su mnoge postavljene u javnom prostoru, uglavnom je stvarao u drvu, kamenu i metalu, a slike pretežno u tušu, akvarelu i temperi.

Autor je 14 reljefa Križnog puta i tri vitraja crkve sv. Mihaela u Crncu kraj Siska, spomenika poginulim braniteljima u Petrinji, 14 reljefnih postaja Križnog puta i oltara  za kapelicu samostana sv. Frane u Splitu, središnjeg križa na sisačkom groblju Viktorovac, skulpture "Sisačka korablja" u njemačkom Heidenheimu, izradio je spomenik franjevca o. Placida Cortesea  za crkvu sv. Frane u Cresu. Također uredio je interijer pivnice i recepcije hotela "Kristal" u Umagu i brojne druge.
 
Nikada nije mirovao, uvijek je stvarao, a smrt ga je zatekla u ostvarenju novih projekata. Smrt Marijana Glavnika veliki je gubitak za hrvatsku likovnu zajednicu.    Posljednji oproštaj s umjetnikom bit će u ponedjeljak 4. rujna na sisačkom groblju Viktorovac.
 

Obersnel najavio otvaranje nove zgrade MMSU

 
RIJEKA - Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel na redovitoj mjesečnoj konferenciji za novinare održanoj u četvrtak najavio je otvaranje nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka (MMSU) u kompleksu Rikard Benčić 22. rujna, ocijenivši da je to bitan događaj zbog otvaranja novih mogućnosti djelovanja MMSU u vlastitom prostoru te kao početak revitalizacije samog Benčića, ali i cjelokupne riječke industrijske baštine.

Nova zgrada u tzv. H-objektu nekadašnje tvornice Rikard Benčić otvorit će se retrospektivnom izložbom Tomislava Gotovca.

Radovi na uređenju zgrade dovršeni su u srpnju, a u tijeku je preseljenje inventara MMSU, kazao je Obersnel. Za sad će djelovati na prvom i drugom katu H-objekta, a planira se da se proširi na treći i četvrti kat, u kojem je sad riječka tvrtka PIK. S njom se pregovara o preseljenju, izvijestio je gradonačelnik. No, već i u ovom prostoru na dvije etaže MMSU raspolaže s 1550 četvornih metara, a do sad je djelovao na oko 500 u zgradi u Ulici Dolac, rekao je.

Uređenje prostora Rikarda Benčića za potrebe riječkih institucija u kulturi nastavlja se uređenjem bivše upravne zgrade Rikarda Benčića, ali i Šećerane, koja je tu nekada djelovala, namijenjene Muzeju grada Rijeke. Radovi tu počinju u prosincu, a u siječnju se pokreće uređenje T-objekta za Gradsku knjižnicu Rijeka te "Ciglene zgrade" za smještaj Dječje kuće, elementa projekta Europska prijestolnica kulture 2020. Očekuje se i skori početak radova na sanaciji broda "Galeb" i pretvaranje u brod-muzej, rekao je Obersnel.

Izvijestio je i da je danas raspisan natječaj za posao povratka srednjovjekovnog obrambenog zida na Klobučarićev trg, odakle je uklonjen nakon rezanja. kad se gradila podzemna garaža, još 2004. godine.



Tridesetak filmova na 12. Festivalu Trash filma u Varaždinu


VARAŽDIN - Ovogodišnji 12. Festival Trash filma, koji će se u Varaždinu održati od 6. do 9. rujna, bit će posvećen superjunacima, a u konkurenciji za Zlatne motorke natjecat će se tridesetak filmova, najavili su organizatori iz Udruge Trash na konferenciji za novinare u četvrtak.

Upravitelj festivala Slobodan Runjak rekao je da je od 150 filmova prijavljenih iz cijelog svijeta za službenu konkurenciju izabrano njih tridesetak koji će se boriti za Zlatne motorke u kategoriji borilačkih, akcijskih, horor i znanstveno-fantastičnih filmova te za jednu koju će dodijeliti festivalska publika.

"Sve je više filmova iz Južne Koreje, Argentine, Čilea, SAD-a, Kanade, a iz Europe tradicionalno nam trash filmove šalju Španjolci, zatim Francuzi i Nijemci", rekao je Runjak te najavio dvije filmske premijere u popratnom programu, crne komedije studenata Akademije dramskih umjetnosti iz Beograda "Život po Moskriju" te prve varaždinske meksičke sapunice "Consuelo".

Stručni žiri čine filmofil Boris Prole, frontman kultnog Atomskog skloništa Bruno Langer i voditelj varaždinskog Filmsko-kreativnog studija VANIMA Hrvoje Selec.

"Filmovi su odlični i pozivam ljude da dođu u kino Gaj i podrže Udrugu Trash koja se već 12 godina bavi filmom i potiče audio-vizualnu stvaralaštvo u Varaždinu", kazao je Selec.

Svi programi na Trashu su besplatni, a festival se otvara u srijedu, 6. rujna u kinu Gaj, uz druženje sa superjunacima. U Varaždin stižu Thor i Floki iz Osvetnika, Sister Repentia iz Warhammer 4000, Wonder Woman, Winter Soldier sa štitom Captaina Amerike i Starlord iz Čuvara galaksije. Naravno, radi se o cosplayevcima iz Zagreba koji su puno vremena, volje, entuzijazma i novca potrošili da bi izradili kostime koje nose njihovi najdraži junaci iz stripova i filmova.

Udruga Trash snimila je film na temu superjunaka koji će biti prikazan na dodjeli festivalskih nagrada u subotu, 9. rujna, a Tihomir Galevski najavio je novog junaka – Trashmana.

"Bori se protiv zla u Varaždinu i u suradnji s Disko nindžom, Demižon Boyem i Elenom bori se protiv Mireka koji je došao iz svemira i želi Zemljinu jezgru isprazniti od energije", najavio je Gaevski, a predsjednik Udruge Trash Tomislav Šipek je podsjetio da uz filmski, festival ima i popratni program.

Za srijedu je najavljen je koncert Devastationa iz Varaždina kao predgrupe Atomskom skloništu, za četvrtak okrugli stol "Superjunaci – najveće ikone Trash kulture", kviz te koncert AC/DC cover benda iz Zagreba, a u suradnji s HNK-om predstava "Krokodili". U petak će nastupiti varaždinski bend NO'E te David Bowie tribute band iz Novog Sada, a u subotu varaždinski bend Fakin Lajsne i Depeche mode tribute band iz Novog Sada.



Za Reviju i Festival domaćeg i stranog srednjoškoskog filma u rujnu u Karlovcu HFS najavljuje bogat popratni program


KARLOVAC – Karlovac će od 12. do 16. rujna biti središte srednjoškolskog filma – jer će se istovremeno održati 22. Filmska revija mladeži i 10. Four River Film Festival, i dok će se natjecateljski program već tradicionalno prikazti u Gradskom kazalištu Zorin dom, bogat će se popratni programi održavati na nekonvencionalnim kino lokacijama: obalama Korane, Mrežnice, Dobre i Kupe i to osim u Karlovcu i u Dugoj Resi, Novigradu na Dobri i Starom gradu Ozalj, najavili su u četvrtak organizatori, Hrvatski filmski savez i Kino klub Karlovac.

Jedan od popratnih programa, "Nekad laureati Revije i Festivala, a danas?" uključuje priznate autore i autorice koji su svoj filmski put i uspjeh započeli upravo na Filmskoj reviji mladeži ili na Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva djece, a ove će godine biti predstavljeni Čejen Černić i Goran Ribarić.

Černić je uspješna autorica niza kratkih igranih i dokumentarnih filmova među kojima se izdvajaju kratkometražni igrani film "Pratioci" te kratkometražni dokumentarni filmovi "Krug", "Meni bez mene" i "Il Postino". Od 2007. godine radi kao asistentica na igranim filmovima i serijama, dokumentarnom i animiranom filmu te kao suradnica na plesnim predstavama.

Nedavno je režirala svoj prvi dugometražni igrani film "Uzbuna na Zelenom Vrhu" prema istoimenom romanu Ivana Kušana, za koji je ovjenčana nagradom Breza na Pulskom filmskom festivalu za najboljeg debitanta. Čejen je kao srednjoškolka sudjelovala na Revijama djece i mladeži, a 2001. na 39. Reviji u Čakovcu osvojila je prvu nagradu za dokumentarni film I to smo mi koji će biti prikazan ove godine u Karlovcu. Uz spomenuti film, ovaj program uključit će i animirani film Cura koja je voljela bajke, kao i ulomke iz uspješnice za djecu Uzbuna na Zelenom Vrhu. Autorska večer s Čejen bit će održana u srijedu, 13. rujna na rijeci Mrežnici.

Goran Ribarić mladi je autor koji je sudjelovao na prvim karlovačkim izdanjima Revije mladeži. Za vrijeme studija režirao je niz kratkih igranih filmova (Vikend, Fred, Kroz prozor, Na vodi i Točka zarez) koje je predstavio na mnogim festivalima. U kazalištu je režirao predstavu Mušica glumačke družine Bastien, a trenutno završava nezavisni kratki igrani film Vuk, ovca, kupus. Posebno priznanje u Karlovcu osvojio je u revijskoj međufazi, u periodu kada je Revija mladeži bila pripojena odraslima i studentima, a riječ je o dokumentarcu Mozart u Salzburgu koji je nagrađen na 39. Reviji hrvatskog filmskog i video stvaralaštva u Samoboru. Uz spomenuti film, autorska večer s Goranom Ribarićem, koja će se održati u četvrtak, 14. rujna na rijeci Dobri, uključit će i najnovije ostvarenje, kratki igrani film Točka zarez.

Program Najbolje iz dječje filmske kuhinje predstavit će autore i autorice koji su svoj filmski uspjeh ostvarili još prije srednjoškolske dobi te uključuje najbolja ostvarenja s dosadašnjih Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva djece, pogled u filmske početke autora i autorica čiji će recentni filmski naslovi biti prikazani na ovogodišnjoj Reviji, a projekcije filmova podijeljene su u osam tematskih cjelina: Ljubav, Tolerancija, Ja i svijet oko mene, Prijateljstvo, Bullying, U zdravom tijeku zdrav duh, Ljepota i Put oko svijeta.

Projekcije dječjih filmova zamišljene su i kao nastava medijske kulture za osnovnoškolce koju će voditi akademska filmska montažerka Jelena Modrić i prof. hrvatskog jezika i medijske kulture Ana Đordić, a nazočit će im i autori filmova pa će tako karlovački osnovnoškolci usvajati nova filmska znanja, diskutirati o važnim problemima u društvu svojih vršnjaka, ali i dobiti dodatnu motivaciju za bavljenje filmom.



Splitsko Gradsko kazalište lutaka za sezonu pripremilo četiri premijere


SPLIT - Splitsko Gradsko kazalište lutaka (GKL) za sezonu 2017./18. najavljuje četiri premijerna te šest repriznih naslova, Festival hrvatske drame za djecu "Mali Marulić", ciklus koncerata "Jazz u veljači" i reviju "Ljetno kazalište za djecu".

Kako najavljuju u kazalištu, sezonu će početi u subotu, 16. rujna repriznom izvedbom predstave "Som na cilome svitu" Olje Savičević Ivančević u režiji Renate Carole Gatice. Ta će predstava 22. rujna gostovati u Zagrebačkom kazalištu lutaka u programu 50. Međunarodnog lutkarskog festivala PIF.

Prva ovosezonska premijera autorice Olje Savičević Ivančević "Tonka i Špiro" u režiji Ivana Plazibata na programu je 7. listopada. Priča je to o susretu dvoje djece iz različitih svjetova i njihovoj velikoj avanturi. Za najmlađe gledatelje kazalište je pripremilo basnu Andrijane Grgičević "Stonoga Goga" koju rade s Teatrom Poco Loco. Djeca će pretpremijerno predstavu moći pogledati u rujnu u svojim vrtićima, a premijerna je izvedba najavljena za 20. listopada u dvorani GKL-a.

Prosinac je rezerviran za premijeru predstave "Snjegović poštar", koju prema motivima ruskog pisca Vladimira Suteeva režira Ljudmila Fedorova, dok će posljednja premijera biti scenska adaptacija pjesme Ratka Zvrka "Grga Čvarak" koju će režirati Marica Grgurinović. Bavit će se razlozima ponašanja tog impulzivnog i drugačijeg dječaka i nerazumijevanjem njegove okoline.

U Gradskom kazalištu lutaka najavljuju da će, želeći svoj djeci osigurati dostupnost kazališta, gostovati i u malim mjestima Splitsko-dalmatinske županije, te da će nastaviti i s projektom "TU-TU! Teatar u tvojoj ulici", a u suradnji s Park šumom Marjan će nastaviti i program "Lutke na Marjanu".



Dora Ruždjak Podolski nova intendantica Dubrovačkih ljetnih igara


ZAGREB - Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek imenovala je redateljicu Doru Ruždjak Podolski intendanticom Dubrovačkih ljetnih igara, u dogovoru s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem, objavilo je Ministarstvo kulture na svojim internetskim stranicama.

Kako se ističe u priopćenju, istaknuta redateljica Dora Ruždjak Podolski svojim će dosadašnjim zapaženim umjetničkim radom i stručnim kvalifikacijama zasigurno pridonijeti kvaliteti i daljnjem razvoju najznačajnijeg nacionalnog festivala Dubrovačkih ljetnih igara.

Nova intendantica imenovana je 30. kolovoza.

Ministrica kulture uputila je i pismo zahvale dosadašnjem intendantu Mladenu Tarbuku koji je svojim radom u suradnji s pomoćnicima, pridonio uspješnom predvođenju  programa Dubrovačkih ljetnih igara, dodaje se u priopćenju.

Dora Ruždjak Podolski diplomirala je kazališnu režiju i radiofoniju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1997. godine.

Režirala je sedamdesetak dramskih, opernih i operetnih predstava u kazalištima diljem Hrvatske: Hrvatskim narodnim kazalištima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, ZGK Komedija, GK Trešnja, ZKM-u, GDK Gavella, Dubrovačkim ljetnim igrama i dr. Gostovala je u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Rusiji, gdje je u Sankt Peterburgu postavila mjuzikl "Chicago" i u Kanadi, gdje je u Torontu postavila Zajčevu operu "Nikola Šubić Zrinjski".

Među njezine najbolje režije, ističe se u priopćenju, ubrajaju se opere "Madama Butterfly"  i "La Bohème" G. Puccinija, "Traviata" G. Verdija, "Acis i Galatea" G. F. Händela, "Carmen" G. Bizeta, mjuzikli "Chicago" J. Kandera – B. Fossea – F. Ebba, "Cabaret" J. Masteroffa – F. Ebba – J. Kandera, "Ljepotica i zvijer" L. Woolverton – T. Ricea – H. Ashmana, dramske predstave "Tragedija mozgova" J. P. Kamova, "San ljetne noći" W. Shakespearea, "Priča o vojaku" I. Stravinskoga – C. F. Ramuza, "Žena – bomba"  I. Sajko, "Slučajevi običnog ludila" P. Zelenke, "Regoč" I. B. Mažuranić, "Dorothy Gale" T. Zajeca, "Ana Karenjina" L. N. Tolstoja, "Posljednji dani mira" I. Vidića, "Črna mati zemla" K. Novaka i T. Zajeca.

Režirala je svečanosti dodjele novinarske nagrade Crni mačak, diskografske nagrade Porin, Nagrade hrvatskog glumišta, svečano otvorenje Dubrovačkih ljetnih igara te svečanost ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Autorica je knjige stihova "Šetač" i libreta za operu "Komorni trio" Olje Jelaske, izvedenu na Muzičkom biennalu Zagreb 1997.

Za svoj je rad dobila je mnoge nagrade poput Nagrade Goran za mlade pjesnike, nagrade Naj, naj festivala za režiju dječje predstave "Postojani kositreni vojnik", 2006., Nagradu hrvatskog glumišta za režije mjuzikla "Chicago", 2004. i "Ljepotica i zvijer", 2008. te opere "Madame Buffault", 2015., koje su osvojile istu nagradu kao najbolje predstave u cjelini.

Vodila je i režirala nekoliko projekata triju umjetničkih akademija i TTF-a - "Ljubavni napitak" G. Donizettija, "Čarobna frula" W. A. Mozarta, "Slavuj" I. Stravinskoga, "Madame Buffault" B. Papandopula i "Agrippina" G. F. Händela, nagrađenih Posebnom rektorovom nagradom (2008., 2010., 2013.,2015. i 2016.). Njezine  režije predstava "Čarobna frula" i "La Bohème" u splitskome HNK nagrađene su Nagradom Milka Trnina. S kolegom Sašom Božićem napisala je tekst "Rent a friend"  koji je 2012. nagrađen Nagradom ASSITEJ-a.

S redateljicom Frankom Perković osnovala je Kazališnu udrugu frustriranih redatelja /KUFER 2001., koja je afirmirala niz mladih umjetnika; redatelja, glumaca, plesača i koreografa, a od 2012. osnovale su i vode Umjetničku organizaciju Ruždjak i Perković /RUPER. Bila je ravnateljica dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara od 2009. do 2012. godine. U zvanju docentice predaje glumu na Akademiji dramske umjetnosti i Muzičkoj akademiji u Zagrebu.


Suvremeni štajerski umjetnici u Muzeju Mimara

ZAGREB - Muzej Mimara posvetit će svoju prvu poslijeljetnu izložbu suvremenoj umjetnosti - u srijedu, 6. rujna otvara izložbu "Styrian Art goes Zagreb", na kojoj će se predstaviti desetak suvremenih štajerskih umjetnika.

S dvanaest umjetnika i više od trideset radova ostvarenih u različitim tehnikama izložba donosi isječak aktualnog trenutka suvremene umjetnosti u Štajerskoj.  

Johann Baumgartner, koji je s Georgom Köhlerom kustos izložbe, ističe kako izložba sama po sebi nije po sebi presjek štajerske umjetničke scene, već u kontekstu recentne štajerske umjetnosti donosi njene najznačajnije predstavnike i konkretizira samoizričaje umjetnika i iznimnosti njihovih društvenih pozicija.

"U cjelokupnoj organizaciji izložbe bili smo nošeni mišlju kako prezentirati umjetnička i kulturološka dostignuća štajerskih umjetnika i ponuditi im novu izložbenu platformu izvan granica Austrije", ustvrdio je u najavi.

Ravnateljica Muzeja Mimara Lada Ratković Bukovčan izrazila je zadovoljstvo što se ta izložba postavlja u godini kada "Mimara" obiliježava 30 godina djelovanja i što će putem tog dijela umjetnosti hrvatska publika upoznati živu aktivnost koja odlikuje kulturni život Štajerske. "I s ovom izložbom potvrđuje se spremnost Muzeja Mimara da svoja vrata otvori uspješnim projektima suvremene umjetnosti", dodala je.

Svoje fotografije, slike i grafike izlažu Hubert Brandstätter, Anita Buchgraber, Günter Brus, Karl Dobida, Valentina Eberhardt, Silvia Knaus, Asma Kocjan, Walter Kratner, Franz Sattler, Marion Rauter,Verena Rotky i Josef Wurm. 

Izložba će biti otvorena do 21. rujna.



Etnografski muzej izložbom fotografija potiče udomljavanje životinja

 
ZAGREB - Izložba fotografija "Glavnom i bradom - razmisli i udomi!", kojom Etnografski muzej, kao prvi 'pet friendly' muzej u Hrvatskoj nastoji potaknuti posjetitelje na udomljavanje životinja, otvara se u četvrtak, u povodu Svjetskog dana brade.

Etnografski muzej izložbu donosi u okviru svoje aktualne tematske izložbe "O životinjama i ljudima", a pridružuje se i akciji "Zaustavi se i razmisli. Udomi!", koju su pokrenuli Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba i MC Hollister, bajkerski klub s Trešnjevke.

Autor fotografija je Sven Čustović, a na snimanju za kalendar za 2017. sudjelovali su bajkeri koje, osim ljubavi prema motorima povezuje ljubav prema životinjama.

Bili su tu ljudi različitih zanimanja - ugostitelj, veterinarski tehničar, kuhar, programer, profesor, poduzetnik, član MENSA-e, poštar, bivši pronalazač dijamanata.

Fotografije su već bile izložene u Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba i Knjižnicama Grada Zagreba, a svi psi s fotografija sretno udomljeni.  

"Izlaganjem fotografija Svena Čustovića dobili smo mnogo više od zarobljenog macho imidža članova jednog moto-kluba. Ako pobliže pogledate portrete, primijetit ćete da je na svakom od njih realiziran kontakt između bajkera i odabranog psa – doslovno ili preneseno, oni su doista postali par", stoji u najavi izložbe. 

"Neki od njih odmah će u gledatelju pobuditi procjenu sličnosti, bilo u fizičkom smislu, bilo u zauzetom stavu, no ono što će doprijeti do gledatelja duljim zadržavanjem pogleda jest toplina, blagost i zadovoljstvo ili, pak, uzbuđenje i radost kojima zrače i ljudi i životinje", dodaje se. 

Na otvorenju će nastupiti grupa Picksiebner i brijački tim The Barbers (Marko Stanzl i Sandra Zajec Cookie), koji će povodom Međunarodnog dana brade uređivati brade onima koji su udomili kućnog ljubimca.

Istovremeno Etnografski muzej drugu godinu zaredom obilježava Svjetski dan brade,  koji se slavi 2. rujna.

U petak se za djecu organizira radionica na temu "Zašto životinje imaju brade i brkove?", na kojoj će, među ostalim, od edukatora Zoološkog vrta Zagreb moći saznati čemu brkovi služe životinjama.

Dan kasnije u akciji "Brijemo na udomljavanje!", za prikupljanje donacija u hrani za pse i mačke te besplatno autorsko vodstvo kroz izložbu "O životinjama i ljudima" svim udomiteljima, i onima koji će to tek postati.

Putem akcije "Omasti mi brk!", koja prati izložbu, prikuplja se mokra hrana i oprema za pse i mačke u azilu, u zamjenu za dvije besplatne ulaznice na izložbu "O životinjama i ljudima".

Izložba "Glavnom i bradom - razmisli i udomi!" će biti otvorena do 30. rujna.



Star Film Fest- filmovi pod zvijezdama u Sisku

 
ZAGREB - Otvorenjem izložbi fotografija "Rascvjetani Sisak" i filmskih plakata dizajnerskog studija Šesnić&Turković u četvrtak u jedinstvenom ambijentu sisačke utvrde Stari grad počinje četvrti Star Film Fest.

Star Film Fest je posvećen mladim umjetnicima od 18 do 35 godina koji ondje imaju priliku predstaviti svoje filmove i afirmirati ih za daljnju festivalsku promociju.

Za ovogodišnje izdanje festivala, koje će trajati do 2. rujna, bilo je prijavljeno oko 549 filmova sa svih strana svijeta, od Argentine, Belgije, Francuske do Izraela, Latvije, Njemačke, Perua, Rusije, Zapadne Sahare. Odabrano je njih 38 u kategorijama dokumentarnog, eksperimentalnog, igranog i animiranog filma.

Na otvorenju će, među ostalim, biti prikazan "Buffet Željezara", film redatelja i scenarista Gorana Devića, koji u svojoj tihoj opservaciji dokumentira šest posljednjih dana sisačke kavane na ulazu u Željezaru Sisak.

Za najmlađu publiku organizirane su dječje matineje koje će biti prikazivane u prijepodnevnim satima u Kazalištu 21.

U ovogodišnjem žiriju su glumac Dado Ćosić, redatelj i scenarist Ivan Sikavica, glumica Ivona Kundert te voditelj Filmsko-kreativnog studija VANIMA u Varaždinu, izvršnog direktora internacionalnog festivala animiranog filma djece i mladih VAFI u Varaždinu i tajnik ASIFA Hrvatske Hrvoje Selec.

Na projekciji pod zvijezdama prikazat će se nagrađivani film "Ne gledaj mi u pijat" Hane Jušić.

Osim filmskog programa priređene su radionice "Uvod u obradu fotografije kroz Photoshop", "Zvuk i glazba u filmu", "Od ideje do predstave" te predavanje "Prožimanje medija".

Popratni program donosi i koncerte na otvorenom - filmske glazbe Antonije Kihalić i Saše Tadića, pulsko-zagrebačkog ska-rock osmeraca Radio Aktiva te cover grupe 4head i DJ-a Maria Kovača.

Svi sadržaji Star Film Festa, od projekcija i matineja do radionica i predavanja su besplatni.



FSK – Philippe Claudel: U životu je najteže ne griješiti


ZAGREB - U životu je najteže biti moralan i human – svi mi u sebi nosimo neku krivnju, a pokušati to prenijeti u književnost može biti izuzetno neugodno, smatra ugledni francuski pisac, scenarist i redatelj Philippe Claudel koji, kako je rekao u razgovoru za Hinu, u svojim romanima nastoji razotkriti na koji način funkcionira ljudska vrsta ali ne kako bi sudio, već da bi razumio.

"Svi smo mi za nešto krivi. Ponekad se to odnosi samo na naš privatni život, na odnose unutar obitelji. No, ponekad, u određenim povijesnim okolnostima, naše ponašanje i izbori mogu imati tragične i značajne posljedice", rekao je Claudel, koji će u rujnu boraviti u Zagrebu kao gost 5. Festivala svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture.

Krivnja je česta tema njegovih romana – krivnja pojedinca, kolektivna krivnja, no ono što ga najviše motivira u pisanju, kako je rekao, nije razotkriti počinitelje, već ih pokušati razumjeti.

"Ja sam običan čovjek. Samo nastojim razumjeti kako mi ljudi funkcioniramo – naše slabosti i vrline. Zagonetka ljudskosti je moje spisateljsko pogonsko gorivo, početna točka svih mojih priča", pojasnio je.

Pritom, kako je rekao, nastoji nikada ne suditi: "Samo iznosim ponašanja i razmišljanja svojih protagonista; predstavljam čovjeka kao kompleksno biće. Želim čitatelju pokazati koliko je teško biti moralan i human. To je možda najteži dio života: nikada ne griješiti".

Zato je književnost uznemirujuća aktivnost, "jer mora čitatelje navesti da misle onako kako bez nje nikada ne bi razmišljali, omogućiti nam da vidimo ono što radije ne bismo vidjeli i stoga je izuzetno neugodna".

Međutim, moramo razlikovati one knjige kojima je namjera zabaviti čitatelja, pružiti mu nekoliko ugodnih trenutaka, od književnosti koja je duboko i temeljno uznemirujuća, dodao je.

Autor niza romana, Claudel (1962.) je jedan od najpoznatijih suvremenih francuskih književnika. Proslavio se romanom "Sive duše" (2003.), koji je proglašen najboljim romanom godine i već u prvom tjednu prodan u 50 tisuća primjeraka. Roman je preveden na tridesetak jezika te je autoru 2003. priskrbio nagradu Renaudot, švedsku Martin Beck Award i Elle Reader's Literary prize 2004. Knjiga je 2005. adaptirana i za film, koji je autor sam režirao.

Poznat i po filmovima "Voljela sam te toliko dugo" (2008.), te "Tous les soleils" (Sva sunca, 2011.), Claudel ističe da je film, kao i književnost, oduvijek bio dio njegova života. "Studirao sam i književnost i film. Za mene su to dva bliska načina izražavanja koja mi omogućuju da izrazim različite stvari", rekao je.

"Mi danas živimo u doba agonije: ljudski rod nije homogena cjelina. Od zemlje do zemlje, ljudi se razlikuju, ovisno o mentalitetu, ulozi vjere ili njezine odsutnosti, nemamo iste probleme, iste želje. To izaziva napetosti i nerazumijevanje jer smo svi toliko ponosni da želimo svima drugima nametnuti svoj način života i razmišljanja", smatra.



Svi smo mi potencijalni ubojice

Napisao je još roman "Brodeckov izvještaj" (2007.), u kojemu ne želi problematizirati i tematizirati genocid kao činjenicu Drugog svjetskog rata, već kao činjenicu zla prisutnu u čovjekovoj prirodi. Knjiga mu je donijela Goncourtovu nagradu i Independentovu Foreign Fiction Prize.

Na hrvatskome je objavljena u nakladi Edicija Božičević, u čijem su izdanju dostupni i prijevodi Claudelova romana "Istraga" (2010.), te prozne zbirke autobiografske proze "Mirisi" (2012.), opisane kao abecedarij autorovih olfaktivnih iskustava ispričan kroz 63 mikropriče i, upravo objavljenog u hrvatskom prijevodu, filozofskog romana o umiranju "Stablo u zemlji Toraja" (2016.), najavljenog kao autorovo razmišljanje o smrti, ali i o ljubavi, prijateljstvu, ponovnom rođenju, umjetnosti.

"Knjiga 'Mirisi' je specifična; riječ je o nekoj vrsti autobiografije s ključem – olfaktornim sjećanjem. U njoj sam čitateljima htio predstaviti da je moguće posjetiti vlastitu prošlost, omogućiti zaboravljenim sjećanjima da isplivaju na površinu, kroz evokaciju nekih mirisa", rekao je Claudel.

"U ostalim romanima polazim od onoga o čemu sam ranije govorio; pokušavam razumjeti kako funkcionira ljudska vrsta, osobito u razdobljima kaosa. U 'Brodecku' sam htio pokazati da je ljudski rod inherentno sklon genocidu, odbacivanju drugog, ubojstvu. Ljudi mogu desetljećima živjeti zajedno a onda se odjednom, uslijed nekog kolektivnog ludila, ludila maskiranog u povijesne, nacionalističke, geografske ili gospodarske razloge, počnu međusobno ubijati", pojasnio je.

"Stablo u zemlji Toraja" knjiga je koju piše pisac koji je proživio više od polovice svojega života i već izgubio mnoge ljude koje je volio.

"Htio sam pokušati razumjeti kako ljudsko tijelo može izdržati bol žalovanja, na koji se način s vremenom transformira, pod utjecajem ljubavi i nestanaka. To je jedan tragičan, ali nježan roman, roman koji gleda ravno u smrt ali istodobno slavi život i njegovu ljepotu. Zapravo je to jedna vrlo optimistična knjiga", otkrio je pisac, napomenuvši kako se u njemu radnja čitavog jednog poglavlja odvija u Puli, "gradu u kojemu sam bio i koji me fascinirao".



Uvijek je dobro imati razloga za smijeh

Njegovi romani često imaju snažan autobiografski podtekst. Claudel ističe kako su godine koje je proveo kao zatvorski nastavnik uvelike promijenile njegov način razmišljanja i u konačnici mu omogućile da piše tako kako piše.

"U tih 12 godina koje sam proveo kao zatvorski nastavnik otkrio sam koliko je složena ljudska duša. Štoviše, otkrio sam da je zatvor vrlo sličan našem društvu: on nudi nasilan i koncentriran sažetak društva. Toliko je života obilježenih tragedijom, nasiljem, ekscesima; života koji su mogli biti normalni, ali su jednoga dana krenuli drugim smjerom", rekao je.

Danas je zaposlen kao profesor književnosti na Sveučilištu u Nancyju i trenutno paralelno radi na novom romanu i novom filmu.

"Trenutno, kao i uvijek, pišem – ne mogu živjeti bez pisanja. Pišem o zlu i o masovnim migracijama, dvama velikim problemima suvremenosti. No, film na kojemu radim bit će komedija, jer život je istodobno pun smiješnih stvari, a uvijek je dobro imati razloga za smijeh", rekao je pisac, koji nije nepoznat hrvatskoj čitateljskoj publici: tu je već boravio dvaput, kao gost Festivala europske kratke priče (FEKP) 2013., te kao gost Sa(n)jma knjige u Istri 2014.

5. Festival svjetske književnosti održat će se od 3. do 9. rujna u Zagrebu i Splitu s fokusom na književnost njemačkog govornog područja. Claudel će na FSK-u sudjelovati u tribini Razotkrivanje u četvrtak 7. rujna u zagrebačkom Kinu Europi, gdje će razgovor s autorom voditi Tomislav Brlek.



Gogoljev "Revizor" za početak sezone kazališta Komedije


ZAGREB - Zagrebačko Gradsko kazalište Komedija u novoj sezoni 2017./18. najavljuje novi niz velikih svjetskih uspješnica klasične ali i suvremene komediografske literature, ne zaobilazeći ni domaće autorsko pismo, a prva od ukupno četiri premijerne produkcije bit će 20. listopada premijera slavne komedije "Revizor" Nikolaja Vasiljeviča Gogolja.

Gogoljevu najpoznatiju i najbolju društvenu komediju u Komediji postavlja Dražen Ferenčina, a glumački ansambl čine Damir Lončar, Dubravka Ostojić, Nina Kaić Madić/Ana Magud, Davor Svedružić, Goran Malus, Ivica Zadro, Igor Mešin, Saša Buneta, Vanja Ćirić, Filip Juričić, Ivan Magud, Ljubo Zečević, Slaven Španović i Marija Borić.

Kako se ističe u najavi, drama "Revizor" bavi se ljudskim naravima i negativnim pojavama, ali je i komedija karaktera i situacije, "jer moralna iskrivljenost, naopake društvene vrijednosti, licemjerje i beskičmenjaštvo su vječni".

Scenografiju potpisuje Miljenko Sekulić, kostimografkinja je Marita Ćopo, autor glazbe Mate Matišić a scenski pokret oblikuje Rajko Pavlić.

Sljedeća Komedijina premijera u ovoj godini bit će, 1. prosinca, scensko-glazbeni triler "Faraon iz Ilice je mrtav", koji prema romanu Milane Vuković Runjić režira Krešimir Dolenčić.

Radnja se odvija na šarenoj pozornici Zagreba 1929., na kojoj se isprepliću jazz-era i plesnjaci, varijetei i šarene naslovnice 'Svijeta' Otta Antoninija, uz tamne sjene šestjanuarske diktature, gdje slavni vidovnjak i zavodnik, koji se zbog svoje osebujnog, 'faraonskog' stila odijevanja prozvao Keops-Ra, biva pronađen mrtav.

"Riječ je o kriminalističkom romanu koji je istodobno društvena kronika te podsjetnik na neka vremena koja možda nisu bila bolja, ali nam se iz današnje perspektive čine – nevinijima", poručuju iz Komedije.

Glazbu piše Ivan Josip Skender, a naslovnu ulogu Faraona tumačit će Dražen Čuček, uz kojega će u glavnim ulogama još nastupiti Dajana Čuljak i Ivan Čuić.


Rock opera, satirična komedija i domaći mjuzikl

Ukupno su četiri Komedijine premijerne produkcije u novoj sezoni, a kao posebnu poslasticu iz kazališta na Kaptolu najavljuju koncertnu izvedbu slavne rock opere "Jesus Christ Superstar" Andrewa Lloyda Webbera.

Izvedba u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 2. ožujka 2018. bit će ostvarena u koprodukciji sa Zagrebačkom filharmonijom.

Slijedi, 9. ožujka, premijera satirične komedije "Opet on", po debitantskom romanu suvremenog njemačkog književnika Timura Vermesa, smatranom jednim od ponaboljih satiričnih romana posljednjeg desetljeća.

U priči, Adolf Hitler se budi na proplanku u Berlinu 2011. godine, prespavavši tako od '45 do danas, te malo pomalo postaje medijska zvijezda – u početku kao gost raznim humorističnim emisijama, da bi na kraju ponovno postao politički aktivan. Knjiga je ubrzo nakon izlaska postala hit te je prevedena je na 27 jezika, po romanu je snimljen i film, a njegove su scenske adaptacije s velikim uspjehom postavljane na mnoge europske pozornice.

Komad je najavljen kao satira o suvremenom čovjeku; počesto neukom, provincijalnom, koji je politički nepismen i nerijetko zaveden medijima i PR-om, koja se bavi pitanjem može li suvremeni intelektualac pobjediti i probiti se kroz silinu političke korektnosti te u konačnici doći do pobjede nad neznanjem i/ili ignorancijom (?).

Režiju i adaptaciju teksta potpisuje Marko Juraga.

Sezonu će, 5. svibnja 2018., zaključiti mjuzikl Veseljka Barešića "Alphonsine", kojim će taj plodan autor, dirigent kazališta Komedije, obilježiti četrdesetu obljetnicu umjetničkog djelovanja.

"Inspiriran Dumasovom 'Damom s kamelijama', Barešić donosi priču o suvremenoj djevojci, studentici i escort dami, stvorivši originalno glazbeno-scensko djelo koje će se u izvedbi Komedijinih prvaka na pozornici našega Kazališta zasigurno nastaviti uspješan niz glazbenih remek djela", poručuju iz Komedije.



Vraća se "Aida"

Službeni početak programa obilježit će 23. rujna 150. izvedba velike Komedijine uspješnice, mjuzikla "Mamma Mia", a uz niz repriza najtraženijih predstava iz ranijih sezona, iz Komedije za veljaču 2018. najavljuju povratak na pozornicu toga teatra mjuzikla Tima Ricea i Eltona Johna "Aida" u režiji Dore Ruždjak Podolski.

Riječ je o mjuziklu premijerno izvedenom 2005. godine, u kojoj su briljirali Renata Sabljak kao Aida, Đani Stipaničev kao Radames, Danijela Pintarić kao Amneris te Ervin Baučić kao Zoser. Svi oni ponovit će uloge i u ovoj obnovi.

Dirigent je Dinko Appelt, koreograf Igor Barberić, scenograf Ivo Knezović, a kostimografkinja Mirjana Zagorec.



Matija Dedić oduševio publiku Amadea prvim od dva završna koncerta sezone


ZAGREB - Istaknuti jazz glazbenik Matija Dedić nastupio je u srijedu u atriju Hrvatskog prirodoslovnog muzeja (HPM) na zagrebačkom Gornjem Gradu, u sklopu prve od dviju završnih koncertnih večeri 18. ljeta Scene Amadeo, na kojoj je ugostio glazbenice Merimu Ključo, Lidiju Bajuk i Leu Deklevu.

Dvosatni koncert pod nazivom "Matija i prijatelji" Dedić je započeo, kako je najavio, "jednim apsolutno domaćim standardom", "Molitvom za Magdalenu" Zdenka Runjića u svojoj klavirskoj jazz interpretaciji.

Sa svjetski priznatom harmonikašicom Merimom Ključo, s kojom je surađivao na novom, u lipnju objavljenom CD-u "Male ljubavi... Susreti", izveo je neke od 11 skladbi uvrštenih u album, poput "Potraži me u predgrađu" i "Odlazak", a Ključo je publiku počastila svojim verzijama sevdalinki "Kradem ti se" i "Okreni se niz đul-bašču".

S Lidijom Bajuk, koju je najavio kao svoju veliku prijateljicu s kojom surađjuje od 1998., Dedić je izveo skladbu "Mitovi i legende", a Bajuk je, među ostalim, odsvirala "Visoka žuta žita" Dragutina Tadijanovića koju je sama uglazbila.

Lea Dekleva, koja je na koncertu zamijenila ranije najavljenu Saru Renar, gostovala je u drugom dijelu nastupa, s jednom vlastitom kompozicijom i svojom obradom pjesme Arsena Dedića "Tvoje tijelo, moja kuća".

Dedić je izveo niz slavnih Arsenovih standarda u novim jazz aranžmanima, pa je tako publika uživala u njegovim interpretacijama skladbi kao što su "Ni ti, ni ja", "Kuća pored mora", "Sve što znaš o meni", "Vraćam se", "Tvoje nježne godine", a izveo je i teme iz filma "Gospoda Glembajevi" i televizijske serije "U registraturi" za koje je Arsen pisao glazbu.

Koncert je oduševio publiku Amadea, koja je glazbenika nekoliko puta zvala na bis.

Koncert je prvi od ukupno dva kojim Matija obilježava završetak ovogodišnje sezone klupske gornjogradske Scene Amadeo. Na drugom, posljednjem koncertu, u četvrtak 31. kolovoza, Matija će ugostiti izuzetnog skladatelja i kolegu pijanista Mateja Meštrovića, Tedija Spalata, "samozatajnog pjesnika" kojemu su more, ljubav i Split vječna inspiracija u njegovim glazbenim čarolijama, te Kristijana Beluhana, jednog od ponajboljih hrvatskih vokala, skladatelja i tekstopisaca.

Program jubilarne 18. sezone Scene Amadeo ove je godine od 8. srpnja ugostio brojna istaknuta domaća i svjetska glazbena imena u rasponu od klasične i etno glazbe do jazza.



Pula: Grace Jones koncertom u Areni otvorila 6. Dimensions festival


PULA - Šesti Dimensions festival, koji je posljednjih godina stekao reputaciju jednog od najutjecajnijih festivala elektroničke glazbe u svijetu, otvoren je u srijedu navečer u pulskoj Areni nastupom glazbene i modne ikone Grace Jones koja je po prvi put u svojoj karijeri nastupila pred hrvatskom publikom.

Grace Jones (69) u Pulu je doputovala s deveteročlanim bendom, a za njen nastup pripremljena je najveća produkcija koju su organizatori do sada postavili, zbog čega je Arena zasjala u potpuno novom svjetlu.

Jones je karijeru počela kao model, okušala se i na filmu, a snimila je hitove kao što su "Libertango" ili "Slave to the rhythm" te je danas na pozornici jednako originalna kao i na početku karijere. Prošlih mjeseci održala je nekoliko probranih nastupa među kojima su španjolski Primavera festival, engleski Wilderness i švicarski Montreux Jazz Festival.

Nakon otvaranja u prepunoj pulskoj Areni, festival se vraća na tvrđavu Punta Christo gdje će do 3. rujna nastupiti više od 150 izvođača na sedam pozornica i zabavama na brodovima.

Pozornice na tvrđavi Punta Christo, od 31. kolovoza ugostit će više od 80 imena sa samog vrha house, techno, disco, soul i jazz scene, među kojima se ističe jedan od utemeljitelja techno glazbe Jeff Mills, Theo Parrish, Floating Points, Cymande, Nina Kravitz, Danny Krivit, Ata Kak, Hessle Audio, Levon Vincent, Dan Snaith aka Caribou i mnogi drugi.

Posjetitelji mogu ići od opuštene pozornice na plaži na kojoj se preko dana tik uz more mogu poslušati koncerti i DJ setovi iz svijeta soula, disca i world glazbe, pa do kultne The Moat pozornice za sve ljubitelje techna i electra.

Nakon Dimensionsa, u srijedu 6. rujna u Areni se otvara deseti Outlook festival, a nastupit će Dizzie Rascal, DJ Shadow te Outlook Orchestra koji ima 56 članova - 21 glazbenika i 35 vokalista.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Istraživanje: Homoseksualci u Njemačkoj slabije plaćeni od heteroseksualaca


BERLIN -
Homoseksualci su u Njemačkoj slabije plaćeni od svojih heteroseksualnih kolega, pokazuje studija objavljena u četvrtak.

Podaci koje je analizirao Njemački institut za ekonomsko istraživanje (DIW) pokazuju da homoseksualci prosječno dobiju 2,14 eura manje po satu od heteroseksualaca, koji prosječno zarađuju 18 eura po satu.

Studija pokazuje da je razlika u plaći između heteroseksualaca i homoseksualaca čak i veća  nakon provjere dobi, obrazovanja i sektora: homoseksualac u istoj situaciji zaradi prosječno 2,64 eura manje na sat od heteroseksualca.

Međutim, sa ženama posve je drukčije. U istraživanju se naglašava da lezbijke  zarade gotovo 2 eura više na sat od svojih heteroseksualnih kolegica.

Martin Kroh, glavni autor studije, rekao je da podaci ne dokazuju diskriminaciju na radnom mjestu s obzirom na spolno opredjeljenje, jer vjerojatno postoji "cijeli niz objašnjenja za razliku u razliku u plaći.

Istraživanjem je obuhvaćeno 30.000 heteroseksualaca i 460 neheteroseksualnih osoba.

 

U2 objavio novu pjesmu


ZAGREB -
Irska rock grupa U2 objavila je na svojoj Facebook stranici novu pjesmu, "Blackout", kao svojevrsnu najavu novog albuma koji bi se na tržištu trebao pojaviti do kraja godine.

"Blackout" nije klasični singl s predstojećeg albuma nego samo "mamac".  Pjesma je očito snimljena uživo i zvuči sirovije od "ispoliranih" pjesama U2 zadnjih godina.

Službeni singl s novog albuma "Songs of Experience" izaći će 6. rujna i zvat će se "You're The Best Thing About Me".

"Songs of Experience" bit će nastavak albuma "Songs of Innocence", objavljenog prije četiri godine, nadahnutog djetinjstvom i odrastanjem članova benda u Dublinu.

Većina pjesma za novi album snimljena je prošle godine, ali ih je U2 odlučio malo "retuširati" nakon izbora Donalda Trumpa u Bijelu kuću.

"Većina materijala snimljena je početkom 2016., a sada je, složit ćete se, svijet bitno drugačiji", objasnio je gitarist The Edge u časopisu Rolling Stone.
 


Švedski princ Carl Philip i princeza Sofia drugi put postali roditelji


STOCKHOLM -
Švedski princ Carl Philip i princeza Sofia drugi su put u četvrtak postali roditelji, izvijestila je kraljevska palača, ne objavivši spol najnovijeg člana kraljevske obitelji.

Princ Alexander, njihovo prvo dijete, rođen je u travnju 2016.

Carl Philip (38) u lipnju 2015. oženio je tridesetdvogodišnju Sofiju Hellqvist koja je bila model i bavila se manekenstvom.

Udajom za princa Hellqvist je dobila titulu princeze, vojvotkinje od Varmlanda.

Majka i beba, rođena u četvrtak u 11.24, osjećaju se dobro i dobra su zdravlja, izvijestila je kraljevska palača.

Najmlađi član kraljevske obitelji šesto je unuče kralja Carla Gustava i kraljice Silvije.

Carl Philip je njihovo drugorođeno dijete. Njegova starija sestra Victoria je prestolonasljednjica i ima dvoje djece, a najmlađa Madeleine, koja je udana za Christophera O'Neilla, britansko-američkog bankara, 27. kolovoza je objavila da očekuje treće dijete.



Poznato američko filmsko kazalište  prekinulo 34-godišnji običaj prikazivanja filma "Zameo ih vjetar" zato jer promiče rasizam.



MEMPHIS - Upravni odbor skupine filmskog kazališta Orpheum u Memphisu u državi Tennessee, odlučio je okončati 34-godišnji običaj prikazivanja filma “Prohujalo s vihorom”, jer kaže da je film sada “neosjetljiv”.

“Orpheum – najveće kino u Memphisu, u američkoj saveznoj državi Tennessee – odlučilo je da više ne prikazuje jedan od najboljih filmova američke klasike: “Zameo ih vjetar” (Gone with the Wind, 1939), s Vivien Leigh u glavnoj ulozi.

Kako je objavio liberalni The New York Times, njegovi vlasnici su se na taj korak odlučili nakon nasilja u Charlottesvilleu, u Virginiji.

Postoji i dublji razlog i oni su ga otkrili. Priopćili su da taj film “romantizira Konfederativne Države Amerike”, tj. drugim riječima, u Građanskom ratu vođenom polovicom 19. stoljeća kada su poraženi Jug i Južnjaci.

“Orpheum” je “Zameo ih vjetar” prikazao upravo u vrijeme nereda u Charlottesvilleu. Slučajno se podudarilo. A njegovi vlasnici su objavili: prikazivanja 2018. i narednih godina ne će biti.

Pobornici rušenja spomenika Južnjacima, naročito njihovom zapovjedniku Robertu Leeju, obrušili su se na “Orpheum”. Najblaža optužba bila je: “promiče zastarjeli i romantizirani pogled na povijest, nude uvjerenje da je to bio stari dobri Jug”.

Upravitelj “Orpheuma” je odluku objasnio ovako:

“Posljednje prikazivanje filma "Zameo ih vjetar" izazvalo je mnoštvo prigovora. Sve smo ih pažljivo proučili. S obzirom da smo organizacija koja nudi zabavu, koja istovremeno i prosvećuje i odgaja svoje gledatelje, više ne možemo prikazivati film koji je nekorektan prema većini naše publike”.

Taj slavni četvorosatni film je u “Orpheumu” prikazivan tijekom protekle 34 godine. I, to do dolaska na vlast Donalda Trumpa nikome nije smetalo.

“Gone with the Wind” je dosad (po današnjem tečaju američke valute) zaradio 3,5 milijardi dolara. To je rekord u cijeloj svjetskoj filmskoj industriji.

Taj film je dobio deset “Oscara”.

Jedan od njih je pripao crnoj glumici Hattie McDaniel (s ulogu sluškinje-crnkinje) i ona je postala prva Afroamerikanka koja je tu nagradu dobila.
 

Smanjeni Matt Damon otvorio 74. Venecijanski filmski festival

 VENECIJA - Venecijanska Mostra, najstariji filmski festival počeo je u srijedu svoje 74. izdanje sočnom društvenom satirom u obliku znanstvene fantastike u kojoj se Matt Damon odlučuje smanjiti kako bi živio u izobilju i spasio planet.

Američki redatelj Alexander Payne, izvrstan promatrač ljudskih slabosti ostario je sigurno jedan od svojih najoriginalnijih filmova. "Smanjivanje" je bajka o potrošačkom društvu, potrazi za srećom i o ugroženom okolišu, kojim je zabavno započela Mostra.

Dobio je pohvalne komentare profesionalnog anglosaksonskog tiska pa Hollywood Reporter ističke  da je" Payne ostvario kreativni jackpot", a časopis Variety govori o "živahnom i dubokom filmu za odrasle koji će se dopasti publici".

U filmu "Downsizing" Bračni par iz Omahe, Matt Damon i Kristen Wiig, smanjuje na veličinu minijaturnih ljudi kako bi poboljšali svoj život i riješili probleme.

Payne je do sada dobio šest nominacija za Oscara s filmom "Nebraska" i osvojio tu nagradu za najbolji scenarij za filmove "Stranputica" i "Nasljednici".

Njegov sedmi film se natječe u Veneciji za prestižnog Zlatnog lava s 20 konkurenata.

Predsjednica žirija, američka glumica Annette Bening je ocijenila u srijedu da predstoji "dug put do postizanja jednakosti muškaraca i žena u filmskoj umjetnosti, iako izgleda da se stvari kreću u pozitivnom smjeru".

U službenoj konkurenciji natječe se pet američkih redatelja, četvorica Talijana, dvojica Britanaca, tri Francuza te po jedan Meksikanac, Australac, Izraelac, Libanonac, Japanac i dvoje Kineza koji će predstaviti 21 film, među kojima je jedna jedina žena Kineskinja Vivian Qu s francusko-kineekim filmom "Anđeli nose bijelo".

Slabu zastupljenost žena na konferenciji za novinare komentirala je Bening i rekla da predstoji "dug put do jednake zastupljenosti žena na filmskim festivalima, ali da vjeruje da se krećemo u pozitivnom smjeru".

Istaknula je da je oduševljena što je izabrana za predsjednicu žirija, što je počast koja se u posljednjih deset godina na Mostri ukazivala jedino muškarcima. Tek je 2006. francuska glumica Catherine Deneuve predsjedala žirijem.



Na dražbi dnevnici Vivien Leigh


LONDON - Dnevnici i prsten koji govore o ljubavnoj vezi između zvijezde filma "Prohujalo s vihorom" Vivien Leigh i Laurencea Olivera idući će mjesec biti ponuđeni na dražbi, dajući javnosti uvid u jednu od najpoznatijih hollywoodskih veza, objavio je londonski Sotheby's.  

"Rekla sam Leighu", napisala je 10. lipnja 1937. britanska glumica, prisjećajući se dana kad je suprugu Leighu Holmanu otkrila da je u izvanbračnoj vezi s Olivierom.

"Otišla sam s Larryjem", upisano je u dnevnik nekon šest dana.

Vrijednost dnevnika procjenjuje se na 2000 do 3000 funta i dio su glumičine osobne kolekcije koju čine nakit, fotografije i umjetničke slike. Sve će biti ponuđeno na dražbi u Londonu 26. rujna.

Leigh je u dnevnike bilježila događaje sa snimanja filma "Prohujalo s vihorom". Uloga južnjačke ljepotice Scarlett O'Hare u filmskome klasiku o Američkom građanskom ratu donijela joj je Oscara.

Po podacima iz ranije objavljenih ljubavnih pisama Laurencea Oliviera, Leigh i britanski glumac ljubavnu su aferu započeli 1936., dok su još oboje bili u braku s drugim partnerima.



Yayoi Kusama u listopadu dobiva vlastiti muzej u Tokiju


TOKYO - Začetnica japanske umjetničke avangarde, Yayoi Kusama, prepoznatljiva po psihodeličnim bojama i uzorcima te motivima pop arta, minimalizma, nadrealizma i feminizma, u listopadu će dobiti vlastiti muzej na pet katova u Tokiju.

Muzej će biti otvoren 1. listopada u bijeloj peterokatnici u čijem će se prizemlju nalaziti gift-shop, a na drugom i trećem katu bit će izložena Kusamina umjetnička djela.

Njezine poznate instalacije, "Infinity Mirror Rooms" zauzet će cijeli četvrti kat muzeja, a na posljednjem, petom bit će prostor za čitanje knjiga i materijala koji se odnose na umjetnicu i njezine radove.

Muzej će se otvoriti svečanom inauguracijskom izložbom pod nazivom "Kreiranje događaja, ljubav je ono što vas povezuje s umjetnošću".

Zahvaljujući društvenim mrežama Kusamine instalacije prepoznatljive su i potpuno nezaintresiranima za umjetnost. Upravo je motiv točkica (polka dots) najviše obilježio život i stvaralaštvo ove japanske umjetnice i spisateljice.

Yayoi Kusama (88) rođena je 1929. godine u Naganu u bogatoj konzervativnoj obitelji i, unatoč majčinu protivljenju, a poznavatelji kažu majci "u inat", počela se baviti umjetnošću.

Problematična obiteljska atmosfera i posljedice zlostavljanja imale su negativan utjecaj na Kusamino psihičko stanje, zbog čega je već od ranog djetinjstva patila od halucinacija. To je obilježilo čitav njezin kasniji život, no, kako je sama često isticala, i njezin umjetnički rad, kod kojeg se motiv točkica javio već na jednom crtežu koji je nastao kada je Kusama imala tek 10 godina.

1957. je preselila u New York, gdje se na vrhuncu procvata pop-arta i hipijevskog pokreta družila s umjetnicima poput Donalda Judda, Andyja Warhola, Josepha Cornella i Claesa Oldenburga. Po povratku u domovinu 1973. bavila se trgovinom nekretninama bez većeg uspjeha, a četiri godine kasnije, 1977. zbog trajno narušenog psihičkog zdravlja, sama je odlučila trajno živjeti u psihijatrijskoj ustanovi.

Unatoč hospitalizaciji, Kusama se nikada nije prestala baviti umjetnošću. Osamdesetih i devedesetih godina objavila je nekoliko romana i zbirki poezije nadrealističkog karaktera, kao i autobiografiju. U manje intenzivnoj mjeri, nastavila je i sa slikarstvom, s obzirom na to da joj se studio nalazi preko puta bolnice.

Ostvarila je brojne suradnje s modnim brendovima, poput Louis Vuittona i X-Girl, a njezino djelo "White No. 28" iz 1960. godine je na dražbi u newyorškom Christie'su postiglo cijenu od čak 7,3 milijuna dolara.



VR igra "Sea Hero Quest" za pomoć u istraživanju demencije

 
BERLIN – Mobilna igra "Sea Hero Quest", koju je prije godinu dana pokrenuo Deutsche Telekom (DT), a za Hrvatsku preuzeo Hrvatski telekom (HT) kao prilog istraživanju demencije, krajem kolovoza nadograđena je tehnologijom virtualne stvarnosti (VR) čime se omogućuje dublja i intuitivnija dijagnostička ocjena orijentacijskih problema kao prvih simptoma demencije.

Nadograđenu igru DT je predstavio krajem kolovoza u Berlinu, o čemu je vijest prenio i HT, pozivajući istodobno na igranje te igre u Hrvatskoj.

Uz napomenu da je igra dosad (globalno) preuzeta gotovo tri milijuna puta, iz tih telekoma poručuju da samo dvominutnim igranjem znanstvenici od svakog igrača prikupe podataka kao tijekom petosatnog istraživanja u laboratoriju.

Novom nadogradnjom igra "Sea Hero Quest VR" postala je ujedno i prva VR igra koja pomaže znanstvenicima u borbi protiv demencije. Smatraju je jednim od najvećih zdravstvenih izazova s kojima se čovječanstvo suočava.

Prema podacima međunarodne udruge za Alzheimerovu bolest (Alzheimer's Disease International) u svijetu danas od demencije boluje gotovo 50 milijuna ljudi, a kako bolest brzo napreduje i svake se tri sekunde pojavi novi bolesnik, prognozira se da će u svijetu do 2050. 'zahvatiti' više od 130 milijuna ljudi.

U Hrvatskoj prema posljednjim podacima iz 2015., koje prenosi HT, više od 86 tisuća osoba živi s demencijom, a njihov broj raste.

Opisujući novu, nadograđenu VR igru, ističu da se temelji na probijanju kroz labirinte otoka i ledenjaka. Kroz dvominutno igranje stručnjaci svaki pokret igrača pretvaraju u znanstvene podatke.

"Znanstvenici su uvjereni da će ovakvo istraživanje putem mobilne igre, sada pomognuto i tehnologijom virtualne stvarnosti, omogućiti razvoj precizne dijagnostike i učinkovitog liječenja demencije u sklopu čega se očekuju i 15 puta precizniji podaci o orijentaciji i navigaciji igrača", kažu iz HT-a.

S obzirom na to da se gubitak prostorne orijentacije, čak i u poznatim prostorima, smatra jednim od prvih simptoma demencije, Sea Hero Quest VR omogućuje preciznija i intuitivnija mjerenja u situacijama kada ljudi nisu sigurni u kojem smjeru krenuti te se primjerice zaustavljaju i osvrću oko sebe, a takve pokrete nije bilo moguće zabilježiti u klasičnom formatu video ili mobilne igre.

DT je inicijativu pokrenuo u partnerstvu s londonskim i sveučilištem istočne Engleske te organizacijom Alzheimer’s Research, dok su igru razvili s programerskom tvrtkom Glitchers.

Igra je dostupna na globalnoj razini i za iOS i Android uređaje i može se besplatno preuzeti iz App Storea i Google Playa.



Uslijed klimatskih promjena Slovenija će uspješno uzgajati batat


LJUBLJANA - Ako se ostvare dugoročna predviđanja o promjeni klime i temperature u pojasu u kojem leži Slovenija, ta će zemlja postati pogodna za masovnu sadnju batata ili slatkog krumpira, tvrde slovenski stručnjaci koji su zadnjih godina razvili tri sorte ove suptropske trajnice, podrijetlom iz srednje i južne Amerike.

Slatki krumpir je perspektivna kultura jer se u Europi još ne uzgaja u velikim količinama, a otporan je na sušu, rekao je  za ljubljansko "Delo" Dragan Žnidarčič, profesor hortikulture na ljubljanskome Biotehničkom fakultetu.

Stručnjaci s tog fakulteta među ostalim se bave razvojem poljoprivrednih kultura i sorta koje bi zbog očekivanih klimatskih promjena mogle zamijeniti one koje sada dominiraju poljima.

Batat se, po mišljenju slovenskih eksperata već sada može uzgajati na gotovo cijelome području Slovenije, a kao kultura bi mogao zamijeniti običan klasični krumpir, osobito ako se zbog klimatskih promjena prosječna temperatura u idućih dvadesetak godina u klimatskom pojasu kojemu pripada i Slovenija uistinu poveća za 2,5 do 3 stupnja.

Batat je cjenovno konkurentan običnom krumpiru, treba malo vode i lagano se uzgaja, kaže Žnidarčič.

Tri nove sorte batata koje su razvili za potrebe domaćih poljoprivrednika slovenski su stručnjaci nazvali Lučka, Janja i Martina. Sorte se razlikuju po boji mesa i boji kože batata.

Za pokusnu sadnju tih sorti, što su ih razvijali više godina, odabrali su tri polja u različitim klimatskim zonama: kod Nove Gorice, kod Ljubljane i blizu Kranja, a urod je u sva tri slučaja bio zadovoljavajuć.

Slovenski biolozi i agronomi zaključuju da će se uzgoj batata u Sloveniji s godinama proširiti te da bi ta kultura jednom mogla čak zamijeniti krumpir koji je sada jedna od glavnih poljoprivrednih kultura.



Američki FDA odobrio moćan imunoterapijski lijek za leukemiju


NEW YORK - Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je novi lijek za liječenje leukemije - prvu gensku terapiju koju je 'pustila' na tržište u Sjedinjenim Državama.

Svrha lijeka pod nazivom Kymriah, farmaceutske tvrtke Novartis je omogućiti nekim pacijentima drugu priliku, nakon što se ustanovi da standardni lijekovi nisu bila učinkoviti. FDA smatra da ovaj lijek djeluje kod petine takvih pacijenata. Iz tvrtke su objasnili da se u liječenju koristi genska terapija kojom se krvne stanice potiču da napadaju rak.

Svaka doza Kymriaha sadrži pacijentove imunosne stanice, koje se šalju u laboratorij i ondje uz pomoć virusa genski modificiraju. Terapija je poznata kao CAR-T ili terapija kimeričnim antigenskim receptorima.

Funkcionira na način da se imunosne stanice pacijenta genetski modificiraju tako da mogu prepoznati i napasti tumorske stanice. Ta vrsta liječenja CAR-T stanicama, genetski modificiranim bijelim krvnim stanicama koje sadrže antitijela za stanice raka, kod nekih je pacijenata kod kojih više nije bilo nikakvih učinkovitih metoda liječenja rezultirala potpunim nestankom tumora, a kod nekih je učinkovita i na dulje vrijeme.

"Na pragu smo novih medicinskih inovacija kada je posrijedi sposobnost reprogramiranja pacijentovih imunosnih stanica koje su u stanju napasti stanice raka", stoji u priopćenju povjerenika FDA dr. Scotta Gottlieba.

"Pozitivno smo iznenađeni jer nikada dosad nismo vidjeli ovako učinkovitu terapiju koja bi mogla postati nov standard u liječenju pacijenata", smatra dr. Stephan Grupp,  vodeći istražitelj Novartisa i direktor programa za onkološku imunoterapiju na Children’s Hospital Philadelphia.

Savjetodavno povjerenstvo FDA u srpnju je podnijelo zahtjev za odobrenjem lijeka kojim se tretira recidiv raka krvi poznatog pod stručnim nazivom akutna limfoblastična leukemija B-stanica ili skraćeno ALL.

Pokazalo se da su pacijenti koji su dobivali Kymriah imali 89 posto izgleda da prežive idućih šest mjeseci, a njih 79 posto poživjelo je još najmanje godinu dana.

Tijekom 2014. ALL je dijagnosticiran kod 5000 pacijenata, među kojima je bilo više od polovine djece i tinejdžera. ALL je najčešća zloćudna bolest dječje dobi.

Većina pacijenata se oporavi nakon kemoterapija, zračenja i liječenja matičnim stanicama, no ako dođe do recidiva bolesti, prognoze su iznimno loše.

Kymriah je prvi lijek ovog tipa koji se pokazao vrlo učinkovitim kod recidiva ALL-a, rekao je dr. Peter Marks, ravnatelj Centra za biološku procjenu i istraživanja FDA.

No dio pacijenata je zbog "hiperaktivnih" genetski modificiranih imunosnih stanica imao snažne nuspojave - vrlo jak sindrom oslobađanja citokina, opasnog nakupljanja otrovnih ostataka poznatih kao CRS, koji opasno snižava krvni tlak, a manji broj ih je doživio ozbiljne neurološke probleme. No sve nuspojave su uspješno izliječene i nitko od pacijenata nije smrtno stradao od CRS-a.

"Naučili smo da kod pacijenata koji dođu s više tumorskih stanica u svom tijelu postoji veći rizik da se razbole", rekao je dr. Grupp, dodavši da kod prvoga pacijenta na kojemu je terapija Kymriahom primijenjena već više od pet godina nema tumorskih stanica.

Znanstvenici se nadaju da je ovo početak stvaranje mnogih novih imunoterapijskih lijekova za razne druge vrste karcinoma.



Čišći zrak, ugodnije življenje... stabla bi megalopolisima mogla uštedjeti milijune


ZAGREB - Stabla u gradovima smanjuju zagađenost zraka, apsorbiraju ugljični dioksid, štite stanovnike za vrijeme toplinskih valova, štede energiju i okoliš, istodobno štedeći više od 500 milijuna dolara gradskim upravama kada su posrijedi izdaci za zdravstvenu skrb, pokazali su rezultati nove američke studije.  

S obzirom na to da će do 2030. u megalopolisima s više od 10 milijuna ljudi živjeti svaki deseti stanovnik našeg planeta, urbane bi ih šume mogle učiniti zdravijim i ljepšim mjestima za življenje, podatci su studije provedene na Newyorškom državnom sveučilištu (SUNY).

"Ozelenjavanje urbanih sredina je ključno", smatra glavni autor studije Theodore Endreny s Odjela za okoliš i šume na SUNY-ju.

"Stabla su neizmjerno važna za dobrobit ljudi i za bioraznolikost. Zelenilo poboljšava kvalitetu našeg življenja", kazao je.

Urbane šume mogle bi smanjiti "efekt urbanoga toplinskog otoka" u velikim gradovima u kojima je temperatura često i po nekoliko stupnjeva viša nego u okolnim ruralnim područjima. Mogle bi pozitivno utjecati na poboljšanje kvalitete zraka i vode te utjecati na veću učinkovitost njegovih stanovnika kojima bi sparno vrijeme padalo puno lakše.

Biljke i stabla rashlađuju zrak isparavanjem, a njihovo lišće blokira toplinu sunčevih zraka te ublažava buku.

Za vrijeme toplinskih valova, koji su s obzirom na klimatske promjene sve češći, stabla bi omogućila da zgrade budu hladnije i pridonijela smanjenju troškova energije koja se troši na klimatizacijske uređaje i ventilatore, pokazala je studija.

Grupa istraživača fokusirala se na deset svjetskih megalopolisa, među kojima su bili Peking, Moskva i Buenos Aires. Ustanovili su da bi se dobrobit od urbanih šuma gotovo udvostručila ako bi se stabla posadila uz pločnike, na trgovina ili na parkirnim mjestima.

No čini se da se "pošumljavanje" gradova zanemaruje zbog pošumljavanja područja izvan velikih gradova.

"Ako se fokusiramo na pošumljavanje dijelova izvan velikih gradova, sami megalopolisi će ostati u drugom planu, a to ne bismo smjeli dopoustiti", kazao je Endreny dodavši da u 40 višemilijunskih svjetskih gradova živi čak 700 milijuna stanovnika planeta.



"Reprogramirane" matične stanice pobijedile Parkinsonovu bolest kod majmuna


LONDON - Znanstvenici su uspješno iskoristili "reprogramirane" matične stanice za vraćanje funkcionalnih moždanih stanica kod majmuna, što daje nadu da bi se ta tehnika mogla u budućnosti koristiti kako bi se pomoglo pacijentima oboljelima od Parkinsonove bolesti.

Budući da Parkinsonovu bolest uzrokuje odumiranje ključnih moždanih stanica koje proizvode dopamin, znanstvenici se već dugo nadaju da će pomoću matičnih stanica uspjeti povratiti normalnu proizvodnju tog neurotransmitera.

Sada su prvi put japanski znanstvenici pokazali da se inducirane pluripotentne matične (iPS) stanice mogu koristiti sigurno i učinkovito za liječenje primata sa simptomima  Parkinsonove bolesti.

Takozvane iPS stanice su reprogramirane većinom iz ljudskih stanica kože u stanice koje imaju potencijal poput embrionalnih da mogu postati bilo kojom stanicom u tijelu, u ovom slučaju stanicama u mozgu koje proizvode dopamin.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Kyotu, svjetskog lidera u iPS tehnologiji, izjavili su da njihov pokus daje naznake da bi ovakav pristup mogao biti korišten za kliničko liječenje ljudi oboljelih od Parkinsonove bolesti.

Osim povećanja proizvodnje dopamina, testovi su pokazali poboljšanje kretanja kod majmuna, a najmanje dvije godine nisu im se pojavili tumori na mozgu, koji mogu nastati kao nuspojava ubrizgavanja matičnih stanica.

"Ovo je vrlo obećavajuće istraživanje koje pokazuje da se sigurna i visoko učinkovita terapija stanicama za Parkinsonovu bolest može proizvesti u laboratoriju", rekao je Tilo Kunath iz MRC Centra za regenerativnu medicinu Sveučilišta u Edinburghu, koji nije bio uključen u istraživanje.

Znanstvenici se nadaju da će kliničko ispitivanje na ljudima početi do kraja 2018.









← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus