20:42, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 30. travnja 2017.

Objavljeno: 30.04.2017 u 11:36
Pregledano 99 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 30. travnja 2017.

ZAGREB, 30. travnja 2017. (Icom, Hina) - Preglede vijesti iz kulture:


Austrija u fokusu trećeg Zagreb Book Festivala

ZAGREB - Književna manifestacija Zagreb Book Festival (ZBF) u svojem će se trećem izdanju održati u Zagrebu od 22. do 28. svibnja u ponešto izmijenjenom i proširenom obliku s fokusom na austrijsku književnost, film, glazbu i društvenu klimu, a otvorit će ga gostovanje istaknute austrijske književnice i novinarke Erice Fischer.

Kako se ističe u najavi, treću godinu za redom Zagreb Book Festival (ZBF) pretvorit će Zagreb u kulturno središte na tragu razvijenih svjetskih književnih festivala, s više od pedeset događanja koja će na nekoliko gradskih lokacija predstaviti preko osamdeset stranih i domaćih gostiju.

Dok se središnji festivalski program i ove godine odvija u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), u sklopu festivala na još dvije lokacije u samom centru grada, u kinu Tuškanac i Vinyl baru, bit će prikazana tri filma te održana četiri koncerta.

Nakon dva izuzetno uspješna izdanja na kojima je fokus bio na švedskoj, odnosno, irskoj književnosti, u godini austrijsko-hrvatske kulturne suradnje, ali i "zbog zajedničkog povijesnog naslijeđa, kulturnog i društvenog utjecaja te snažne umjetničke scene koja na najbolji način spaja tradicionalno i moderno", ZBF je ove godine za zemlju partnera odabrao Austriju.

Kako bi se kroz aktualne i važne teme hrvatskoj publici što bolje približila austrijska književnost, film, glazba pa tako i društvena klima, za temu Festivala odabrana je "fragilnost" – tema koja u današnjem svijetu nestalnosti i neizvjesnosti zauzima ključno mjesto u djelima brojnih umjetnika, ali i u životima svih nas.

Festival svake godine predstavlja u Zagrebu niz istaknutih, nagrađivanih i svjetski poznatih inozemnih autora, a ove godine kao prvo gostujuće ime organizatori su najavili istaknutu austrijsku spisateljicu i novinarku Ericu Fischer, koja je svjetski uspjeh doživjela intrigantnom dokumentarno-proznom knjigom "Aimée & Jaguar", potresnom pričom o lezbijskoj ljubavi ekstravagantne Židovke i supruge njemačkog vojnika tijekom Drugog svjetskog rata temeljenom na istinitim događajima.

Prema knjizi je 2000. snimljen i istoimeni film kojim je otvoren Berlinale. Knjiga je prevedena na niz jezika svijeta, među ostalim i na hrvatski, a ZBF za hrvatske čitatelje priprema vlastito posebno festivalsko izdanje.

Djelomice novi koncept Festivala koji će potaknuti promišljanje današnjice kroz umjetnička djela i razgovore s nekim od najznačajnijih europskih intelektualaca, odrazit će se u večernjim diskusijama "o našim svakodnevnim fragilnostima" – ravnopravnosti, društvenih sustava, slobode govora, virtualnih identiteta i drugih.

Imajući na umu da je znatiželju, promišljanje i odgovornost presudno usvojiti što ranije, prvi dio svakog dana Festivala bit će posvećen najmlađima, koji će sudjelovati u više od petnaest događanja – razgovora, predstavljanja, predavanja i radionica.

Pored tradicionalnog književnog programa, festival ove godine nudi i bogat glazbeni program s dva austrijska i dva domaća glazbena sastava, kao i projekcije triju filmova u kinu Tuškanac.

Kao i dosad, u sklopu festivala održavat će se prodajni sajam na kojemu će po popularnim cijenama biti ponuđeno više od pet tisuća naslova.

"Uvjereni kako umjetnost nije samo nadgradnja i luksuz, već osnova koja nas potiče na kritičko promišljanje, empatiju, i u konačnici utječe na kvalitetu života, kako pojedinca tako i društva, ustrajemo u ideji da ona bude dostupna svima", poručili su iz ZBF-a.



IZ SVIJETA



Postava "Kuma" okupila se na 45. obljetnici filma


NEW YORK - Postava legendarnog mafijaškog filma "Kum" zajedno s oko 6000 gledatelja na zatvorenoj je projekciji u New Yorku u subotu ponovno, na 45. obljetnicu snimanja filma, pogledala to Oscarom nagrađeno djelo koje je u međuvremenu preraslo u klasik filmske umjetnosti.

Al Pacino smatran je preniskim, Marlon Brando, koji je umro 2004., morao je na pokusna snimanja a redatelj Francis Ford Coppola u nekoliko je navrata umalo bio zamijenjen jer je vladalo veliko neslaganje između njega i studija, Paramount Picturesa.

Coppola, Pacino, Robert De Niro, Diane Keaton, James Caan, Talia Shire i Robert Duvall pogledali su "Kuma" (1972.) i "Kuma II" (1974.) na zatvaranju Tribeca film festivala.

"Nisam vidio te filmove godinama", rekao je Coppola. "Ponovno gledanje bilo je vrlo emotivno iskustvo".

Coppola se prisjetio nekih detalja sa snimanja, kako studio Paramount nije htio Branda jer je imao reputaciju teške osobe te su se bojali da bi mogao poremetiti snimanje. Brando je na koncu dobio Oscara za glavnu ulogu don Vita Corleonea.

Studio se kasnije složio angažirati Branda, ako prođe probno snimanje besplatno i ako se obveže da neće uzrokovati nevolje.

Na njemu je briljirao dubokim hrapavim glasom, poput šapta, obrazima buldoga i nauljenom kosom. Tri tjedna kasnije i dalje je bilo problema.

"Studio je mrzio Branda. Smatrali su da mumlja i nije im se sviđao film. . Sve je izgledalo dosta mračno," rekao je Coppola.

Al Pacino, koji je glumio sina Michaela Corleonea, nije prošao ništa bolje. Zbog svog niskog rasta morao je i on na probna snimanja, a studio je htio Roberta Redforda ili Ryana O'Neala. Coppola je inzistirao na anonimcu koji izgleda kao talijanski Amerikanac.

Bio je uporan jer je, kako je rekao, svaki put kad bi pročitao scenarij imao pred očima sliku Pacina.

Pacino je kazao da je isprva žarko želio ulogu Sonnyja, a Coppola je ludio gurajući ga u ulogu Michaela.

Film je Pacina lansirao u jednog u najnagrađivanijih glumaca njegove generacije.

Sreća je pak odigrala ulogu u nekim od najupečatljivijih scena filma.

Tako je onu u kojoj Corleoneova supruga priznaje da je pobacila bebu iz straha zbog kriminalnih aktivnosti svog supruga sugerirala glumica Talia Shire.

 A maca koju  Brando gladi u prvog sceni filma bila je vrlo spontana trenutačna odluka.

"Naprosto sam mu gurnuo mačku u ruke. Bila je to neka mačka iz studija", dodao je Coppola.

Danas takav film ne bi mogao biti snimljen, rekao je Coppola, jer bi studiji odbili angažirati se u tom projektu čiji je prvi dio koštao 6 milijuna dolara a drugih između 11 i 12 milijuna.

Dva filma dobila su devet Oscara a njihova priča o stvaranju mafijaške obitelj Corleone postala je filmski klasik.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus