10:19, 16. Prosinac 2018

kultura...

Kultura 30. svibnja 2018.

Objavljeno: 30.05.2018 u 12:48
Pregledano 461 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 30. svibnja 2018.

ZAGREB, 30. svibnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


FEKP – Zoran Ferić i Damir Urban o autobiografskom u priči i pjesmi


RIJEKA - Koliko je autobiografskog u onome što pišemo i što tekst govori o onome tko ga je napisao teme su o kojima su u srijedu u Rijeci u sklopu 17. Festivala europske kratke priče (FEKP) razgovarali književnik Zoran Ferić i glazbenik Damir Urban, na tribini koja je angažmanu osobnoga u umjetnosti pristupila kroz tretman privatnosti u tekstu u dva različita a opet srodna oblika umjetničkog izražavanja – književnosti i glazbi.

Odgovarajući na pitanje kada pišemo, odnosno, kada ne pišemo o sebi, Urban je u razgovoru s Vladimirom Šagadinom u omladinskom kulturnom centru Palach kazao kako uglazbljeni tekst zbog svoje izvođačke prirode mora uvijek imati u sebi nešto autobiografskoga.

"Bit je da u pjesmi na neki način preneseš što vjernije ono što nosiš u sebi i, koliko se ljudi s time nađe, toliko je ta pjesma uspješna. Kad bi u emotivnom energetskom smislu prenosio potpunu fikciju, tko bi se uopće našao u nekoj pjesmi?", pojasnio je Urban.

Već dok piše, pjesme odmah izvodi u glavi, rekao je, imajući na umu da taj autobiografski element i njegova poruka sa svakom izvedbom u živo može dobiti drugačiju konotaciju, jer "neke pjesme svoju priču završe tek kad se čuju zajedno s bendom i glazbenom podlogom".

"U glazbi nekad nešto napišem svjesno znajući da ću u izvedbi te pjesme moći to svaki put proživjeti na neki drugačiji način ili unijeti nešto novo u nju", kazao je Urban.

Što je stariji pokušava što više toga naučiti, pokušava "sa sobom biti na ti, biti puno točniji, vrjedniji, iskreniji", napomenuo je nadalje: "Sve više pazim što radim, tako da sam na neki način sam siguran u to što sam napravio, da sam ispunio zadatak koji sam si zadao, da sam neku fiks ideju koju sam imao uspio realizirati na način da sam zadovoljan".

Govoreći o "političkom sustavu koji nastupa kada ostaje sam sa svojom djelom", koliko je "krvoločan" prema samom sebi kad se nađe sa svojim gotovo finalnim proizvodom, Ferić je istaknuo da je njegov odnos prema njegovu pisanju "parlamentarna diktatura".

"Kad misliš o svojem tekstu, uvijek postoji ono 'za' i ono 'protiv'; kad misliš o knjizi koja je tek gotova i ide u tisak, znaš što je tebi 'za' i što je tebi 'protiv' ali protiv čega nekako nisi mogao u tom trenutku", rekao je.

Sve što pisac napiše – svaki zarez – "može se vratiti i istovremeno te posjeći po leđima, jednako kao što može biti i nešto lijepo", napomenuo je, a "kad prođe deset ili 20 godina, opet imaš taj parlamentarni dijalog o tome što prihvaćaš a što ne, i naravno, ovisno o tome da li je jugovina, koje je godišnje doba, kako se osjećaš, nekad misliš da sve to ništa ne vrijedi, dok ti se u drugome trenutku čini da možda nije ni tako loše", dodao je pisac.

Zoran Ferić (1961.) jedan je od najčitanijih suvremenih hrvatskih prozaika. Za svoj je rad primio brojna priznanja, među kojima nagradu Ksaver Šandor Gjalski 2000. i nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo 2001. i 2012. godine. Djela su mu prevedena na engleski, njemački, poljski, slovenski i mađarski. Autor je knjiga "Mišolovka Walta Disneya" (1996.), "Quattro stagioni" (1998.), "Anđeo u ofsajdu" (2000.), "Smrt Djevojčice sa Žigicama" (2002.), "Otpusno pismo" (2003.), "Djeca Patrasa" (2005.), "Kalendar Maja" (2011.)i "Na osami blizu mora" 82015.). Izdavačka kuća Profil objavila je 2007. njegova sabrana djela pod naslovom "Simetrije čuda". Živi u Zagrebu, gdje predaje hrvatski jezik i književnost u gimnaziji.

Damir Urban (1968.) nagrađivani je glazbenik i jedna od najbitnijih ličnosti hrvatske alternativne scene. Višestruki je dobitnik nagrade Porin, 1996. godine za najbolju vokalnu suradnju za pjesmu "S dlana Boga pala si", te za produkciju godine, zatim za album godine i najbolji album alternativne rock glazbe za album "Žena dijete". Taj se album smatra remek djelom hrvatske glazbe i jednim od deset najboljih albuma desetljeća. Nagrađen je sa šest rock nagrada Crni mačak. Dobio je i Porin za album Urban & Hauser. Za album "Otrovna kiša" dobitnik je nagrade SFERA 1997. godine, u kategoriji za posebno ostvarenje. Dvije godine kasnije, osvojio je i Nagradu grada Rijeke, te nagradu medija za najbolji rock vokal.

Susret Zorana Ferića i Damira Urbana dio je riječkog programa 17. FEKP-a, koji se u Zagrebu održava od 27. svibnja do 1. lipnja, dok je pisce u Rijeku odveo 30. i 31. svibnja.

Festivalske goste, predvođene kreativnim direktorom Romanom Simićem, primio je ranije u srijedu i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Tom je prilikom književnicima poželio dobrodošlicu u tome gradu te pozdravio suradnju FEKP-a s projektom Rijeka – Europski grad kulture 2020.


Bogat program čitanja i razgovora

U nastavku programa, riječkoj su se publici u srijedu predstavili belgijska spisateljica marokanskog podrijetla Rachida Lamrabet, jedan od najznačajnijih španjolskih autora srednje generacije Ignacio Martínez de Pisón i nigerijsko-britanski dobitnik nagrade Booker Ben Okri.

U omladinskom kulturnom centru Palach čitali su i sjevernoirska književnica Jan Carson, slovenska autorica i aktivistkinja Suzana Tratnik, velška spisateljica Carys Davies, Carlos Fonseca iz Kostarike, talijanski autor Flavio Soriga, najmlađi predstavnik sardinskog književnog vala, latvijska dobitnica nagrade Europske unije za književnost Inga Žolude, te hrvatski književnici Andrija Škare i Zoran Pilić.

Dan kasnije, u četvrtak, Tratnik će s povjesničarom Frankom Dotom u Rijeci razgovarati i o tome kako pamtimo i čuvamo iskustva onih koji su u društvu marginalizirani, na koji način se njihova bogata povijest može unijeti u arhive i škole, te kako olakšati novim generacijama Drugih.

Festival se zatvara u petak 1. lipnja u zagrebačkom klubu Boogie, gdje će u programu G-točka sudjelovati Carlos Fonseca, Flavio Soriga i Remi, hrvatska glazbenica, reperica i tekstospisateljica.

Na zatvaranju će biti pročitana i pobjednička priča natječaja 17. FEKP-a, a za sam kraj Festivala ostavljen je i program "6 za put: pokretne slike i granice", u okviru kojega će se prikazati šest kratkih filmova na temu nasljeđa nastalih u suradnji šest međunarodnih književnih festivala te pjesnika i filmaša iz Velike Britanije, Kanade, Bangladeša, Južnoafričke Republike, Trinidada, Tobaga i Hrvatske.



Novi broj Matičinog književnog lista Vijenac posvećen riječkoj kulturi


RIJEKA – Novi broj književnog lista Matice hrvatske za umjetnost, kulturu i znanost 'Vijenac', koji donosi veliki temat posvećen kulturi Grada Rijeke, predstavljen je u srijedu u riječkome Državnom arhivu.

Predstavljanje 632. broja Vijenca održano je u povodu lipanjske izborne Glavne skupštine Matice hrvatske, koja će se održati u riječkom Povijesnom i pomorskom muzeju Hrvatskog primorja,  pa je u njemu predstavljen i kandidat za predsjednika Matice Hrvatske, kroatist Stipe Botica.

Glavni urednik Vijenca Goran Galić istaknuo je kako je odlučeno da se novi broj predstavi u Rijeci, jer se u tom gradu priprema projekt Rijeka 2020 – Europska prjestolnica kulture, kao i stoga što je stvoren krug od 10-ak riječkih suradnika, koji će biti jezgro riječkog dopisništva Vijenca

Galić je podsjetio da je Vijenac, pokrenut 1869., imao veliku ulogu u širenju hrvatske kulture, pismenosti te u povezivanju hrvatskog kulturnog prostora sa Zagrebom.  Poticao je kniževno stvaralaštvo na hrvatskom jeziku i stvarao  tržište za hrvatsku knjigu.  Nema važnijeg hrvatskog pisca, koji nije pisao u Vijencu, u njemu je rođena hrvatska moderna književnost, rekao je.

Matičin književni list  Vijenac namijenjen je čitateljima koje ne zanima samo informacija, nego očekuju i kritike, eseje, analize, feljtone i druge žanrove trajne vrijednosti te da u njemu pišu vodeći hrvatski kritičari, umjetnici, novinari, naglasio je.

 

Pred uredništvom Vijenca slične zadaće kao i u doba Šenoina Vijenca

Iako danas Vijenac izgleda drugačije od Šenoina Vijenca, istaknuo je, pred njegovim uredništvom slične su  zadaće i pitanja – kako ljude zainteresirati za kulturu, kako pronaći tržište za hrvatsku knjigu, kako na pravi način širiti znanje, kulturu, umjetnost i obrazovanje te kako oživjeti hrvatske krajeve. Kultura ne živi samo u Zagrebu, nego u svim djelovima Hrvatske, poručio je Galić.

Glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić zahvalio je Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, koji su su pokrovitelji  i suorganizatori Godišnje skupštine Matice, koja će biti održana u Rijeci 16. lipnja. Naveo je da su godišnje skupštine Matice hrvatske do sada održane u više gradova, od Splita, Varaždina, Poreča, Osijeka, do Zagreba i Sinja te Čitluka u Bosni i Hercegovini. Dodao je da smatra da Vijenac danas, nažalost, nema konkurenciju.

Ovaj broj Vijenca iščitavam kao znak središnjice Matice da je Matica ustanova u kojoj su svi dobrodošli te kao pohvalu i potporu riječkom ogranku, rekao je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Rijeci i ravnatelj riječkoga Državnog arhiva, Goran Crnković.

 

Matica hrvatska zabranjivana u dva totalitarna sustava - i u fašističkom i u komunističkom

 Podsjetio je da je Matica hrvatska dva puta zabranjivana, u dva totalitarna sustava – prvi puta u vrijeme fašističke, a potom u vrijeme komunističke uprave,  dodavši kako je stoga i riječki ogranak bio prestao s radom. Ocijenio je kako je sudbina riječke Matice bila 'posebno tragična', jer je ona 70-tih godina u Rijeci bila u najvećem usponu i možda bila potrebnija nego drugim sredinama u Hrvatskoj.

 Govoreći o nastavku rada u 90-tima, Crnković je istaknuo da zalet koji je Matica hrvatska imala u 70-tim godinama, kasnije više nije mogla doseći, da su se pojavili novi izazovi, stranke, nove udruge u kulturi.

 Tako je bilo i u Rijeci, pa su se tada uglavnom pojavili ljudi koji su 70-tih bili povezani s Maticom, naveo je Crnković.  Nakon 1995. pokrenula se djelatnost, a u posljednjih osam godina riječki ogranak Matice hrvatske objavio je 24 naslova i 13 brojeva časopisa Dometi.

 Riječki ogranak se, s obzirom na skromne materijalne mogućnosti, posvećuje i drugim djelatnostima, pa organizira tribine, predavanja, koncerte i druga događanja.

 Naglasio je da su od svih izdanih naslova, samo za jednu knjigu dobivena simbolična sredstva od Grad Rijeke.

 Drago mi je da Grad Rijeka sufinancira izbornu skupštinu Matice u Rijeci, ali smatram da bi trebao podržati i riječki Ogranak Matice hrvatske, rekao je Crnković.

 Istaknuo je kako Rijeka zaslužuje puno veću nazočnost u hrvatskoj kulturi nego ju danas ima, da ima ljudi koji su spremni sudjelovati, ali i da je Rijeka u nekim segmentima 'zaostala za hrvatskim standardima', navodeći da u Rijeci, primjerice, više nema čovjeka koji zna čitati latinski jezik.

 Helena Semion – Tatić iz riječkog gradskog Odjela za kulturu kazala je da je Rijeka počašćena što je novi Vijenac posvećen Rijeci, Europskoj prijestolnici kulture 2020., ocijenivši da su prilozi zanimljivi. Dodala je da će do 2020.  biti puno aktivnosti , da se očekuje da široka kulturna i intelektualna zajednica sudjeluje u tom zajedničkom projektu.

 

Matica hrvatska želi se uključiti u projekt Europska prijestolnica kulture 2020. i ima konkretne prijedloge

 Na novinarski upit o potpori gradske uprave riječkom ogranku Matice hrvatske, Crnković je naveo da je nekoliko puta bio na razgovorima, da su oni uvijek vrlo ljubazni, ali da se ne događa ništa.

 'Kao i uključivanje Matice u projekt Europska prijestolnica kulture 2020. (EPK), došli smo s konkretnim prijedlozima, gradonačelniku Obersnelu se to svidjelo, ali se nakon toga ništa nije dogodilo', rekao je dodavši da je Matica  spremna  sudjelovati u svim kulturnim projektima na dobrobit grada.

 Helena Semion – Tatić na to je kazala kako je proces stvaranja programa EPK u tijeku i da vjeruje će do suradnje sigurno doći, da je ovo jedna od prigoda.

O Vijencu su još govorili znanstvenica i književnica Vjekoslava Jurdana, publicist i arhivist Mladen Urem te akademik Josip Bratulić.



Izložba karikatura na temu meteorologije u Klovićevim dvorima


ZAGREB - U zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori od srijede se može razgledati tradicionalna, međunarodna izložba karikatura Zagreb 2018., na temu "Meteorologija".

U organizaciji Hrvatskog društva karikaturista 23. izdanje te izložbe će do 10. lipnja predstaviti veliki broj autora iz cijeloga svijeta na temu koju je inicirao popularni televizijski meteorolog Zoran Vakula.

Ta inicijativa je vrlo brzo pretvorena u međunarodni projekt koji je pokazao da je meteorologija interesantna tema karikaturistima iz cijelog svijeta - za izložbu je pristiglo čak 788 radova 357 karikaturista iz 62 zemlje.

Najbrojniji su bili autori iz  Hrvatske (52), Turske (24), Srbije (22), Ukrajine (17), Kine (17), Rumunjske (14), Poljske (14).

Na izložbi u Klovićevim dvorima predstavlja se oko 90 najkvalitetnijih radova , a dio  radova će do 3. lipnja biti izložen u Francuskoj medijateci.

Ocjenjivački sud, Frano Dulibić, povjesničar umjetnosti, meteorolog Zoran Vakula, te karikaturisti Davor Trgovčević, Mojmir Mihatov i Nik Titanik već su odabrali najbolje radove.

Prvu nagradu osvojio je češki autor Lubomir Lichy, drugu kineski karikaturist Hou Xiaoqiang, a treću ruski Andrei Popov.

Posebna priznanja dobili su Saša Dimitrijević i Goran Ćeličanin iz Srbije, Luka Lagator iz Crne Gore, Damir Novak iz Hrvatske i Kfir Weizman iz Izraela.

Kao i svake godine, otvorenje te međunarodne izložbe iskorišteno je i za dodjelu nagrade Oskarika koju Hrvatsko društvo karikaturista dodjeljuje svom članu koji je u prethodnoj godini bio najuspješniji na međunarodnim festivalima karikature - u 2017. godini to je bio zadarski karikaturist Mojmir Mihatov.



Animafest: Ususret festivalu vikend projekcije na otvorenom


ZAGREB - Svjetski festival animiranog filma Animafest Zagreb svečano se otvara za manje od tjedan dana, 4. lipnja, no ljubitelji animiranog filma već za vikend mogu besplatno pogledati odabrane filmove s prošlogodišnjeg izdanja, ali se i provozati biciklima u čast profesora Baltazara.

Prošlogodišnji dobitnici Nagrade publike - filmovi "Moj život kao tikvica" i "Ježeva kuća" prikazivat će se u subotu na otvorenom u Travnom, Dubravi i Maksimiru, dok je za park Ribnjak pripremljeno filmsko životinjsko carstvo - "Ježeva kuća", "Crvena kornjača" i "Noćna ptica".

U nedjelju će se na Gornjem gradu održati biciklističko-animirani program Animacikl. "Program je posvećen proslavi 50. godišnjice serijala Profesor Baltazar o osebujnom, kultnom liku koji je obilježio djetinjstva mnogih i nije bio popularan samo u Hrvatskoj i na prostorima bivše Jugoslavije, nego od Skandinavije do Irana, prodan je u više od 30 zemalja", rekla je producentica Animafesta Paola Orlić na konferenciji za novinare.

U okviru programa izvest će se predstava "Profesor Baltazar - Put oko svijeta" u režiji Marija Kovača, nakon čega će se biciklistička povorka provesti zagrebačkim ulicama, a dijelom i u tunelu Grič, a potom slijede projekcije popularnog crtića u Ljetnom kinu Gradec.


Šuljić: veze horora i animacije su duge i trajne

Umjetnički ravnatelj festivala Daniel Šuljić predstavio je središnju ovogodišnju festivalsku temu - horor, koja je pripremljena u povodu 200. obljetnice prvog izdanja gotičkog epistolarnog romana "Frankenstein ili moderni Prometej" iz 1818. Mary Shelley.

"Umjetnost i horor imaju dugu povijest, i u pećinama su ljudi bilježili čega se boje, vole plašiti sami sebe i pokušavaju predstaviti nepoznato, a i prvi animatori su stvarali u žanru horora", rekao je Šuljić.

Kaže kako je i sam Frankestein kao figura povezan s animacijom, s obzirom da u tom djelu nadareni znanstvenik animira lutku, kao što to i danas radi svaki lutkarski animator u svom filmu.

Pripremljeni program izuzetno je opsežan - prikazat će se sedam blokova kratkometražnih filmova, među kojima su hrvatski filmovi te kratki klasici, te projekcije dugometražnih horora s kultnim naslovima iz Japana, Koreje i SAD-a, izložbe i projekcije na otvorenom.

Šuljić iz programa izdvaja dva kultna filma dugog metra - anime "Perfect Blue" Satoshija Kona i korejski zombie horor "Seoul Station" Yeona Sanghoa.

Prvi je psihološki horor o bivšoj pop pjevačici, sada glumici koja se uz izazove novoga posla mora nositi i s tajanstvenim 'stalkerom', a drugi je pak fabularni prethodnik igranog filma "Vlak za Busan" istog redatelja i istog podžanra zombi apokalipse.

Popratni program također prati središnju temu - u parku u središtu grada pripremljen je program kratkih filmova "Animafest u Art parku: Tri noći potpunog užasa" koji, ističu organizatori, nije za djecu.

Program horora zaokružuju dvije izložbe - Einar Baldvin, nagrađivani losangeleski animator islandskog podrijetla u Kulturnom centru Mesnička izlaže svoje crteže i grafike pod nazivom "The Crawling King", iz istoimenog grafičkog romana mračne epske fantastike koji će također biti predstavljen u sklopu festivala.

Izložba majstora 'glinamacije', britanskog umjetnika posvećenog žanru horora Roberta Morgana, "Morgan's Organs", otvorit će se u Galeriji ULUPUH s izborom lutaka i crteža iz njegovih makabričnih djela.

Morgan će u Zagrebu imati i masterclass, kao i Pedro Rivero koji će na svom masterclassu dati savjete o tome kako početi pisati scenarij mimo svih pravila i primjera.

Kim Keukeleire svoj će masterclass posvetiti karakternoj stop-animaciji, odnosno o radu na filmu "Otok pasa" Wesa Andersona.

Taj će se duoočekivani film proslavljenog američkog redatelja premijerno prikazati u okviru dugometražne konkurencije, koja donosi filmove iz Italije, Belgije, Francuske, Južne Koreje, Tajvana, Kine, Estonije.

Priča iz distopijske budućnosti o dječaku koji nakon protjerivanja pseće vrste s japanskog otočja traga za svojim najdražim ljubimcem prikazat će se i na Ljetnoj pozornici Tuškanac, u društvu pasa i njihovih vlasnika.


Likovima su glasove među ostalima posudili Edward Norton, Bryan Cranston, Bill Murray, Scarlett Johansson, Tilda Swinton i Yoko Ono.

U Velikom natjecanju kratkometražnog filma predstavit će se i tri hrvatska rada – "Biciklisti" Veljka Popovića, "Dva na dva" Jelene Oroz i "Kako se kalio čelik" Igora Grubića, dok su u međunarodnu konkurenciju Natjecanja studentskog filma uvršteni filmovi studenata zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti Katarine Jukić "Paranoja paranoje" i Marka Belića "Flimflam".

Festival donosi ove godine više od 400 filmova iz 44 zemlje, te dovodi rekordnih više od dvije stotine gostiju, među kojima su animacijske legende Vladimir Leščiov i Paul Fierlinger, dobitnici Animafestova Grand Prixa, Nagrade publike te Cartoon d'Ora Emma de Swaef i Marc James Roels koji dolaze s novim dugometražnim filmom "Kakav veličanstveni kolač!", te Kaspar Jancis, autor dugometražnog filma prilagođenog djeci "Kapetan Morten i kraljica paukova" koji u Zagrebu ima svjetsku premijeru, a koji će iz Estonije "potegnuti" na svom ručno rađenom motociklu koji se pojavljuje i u filmu.

Bit će tu i Paul Wells, jedan od najvećih teoretičara animacije u povijesti, govornik znanstvenog skupa Animafest Scanner, a na posebnu projekciju svoga rada "Chris The Swiss" koji je već uzburkao javnost u Hrvatskoj dolazi i redateljica filma Anja Kofmel.

Bogati popratni program uključuje i nekoliko retrospektiva - osim one posvećene Paulu Fierlingeru, prikazat će se izbor filmova baltičkih zemalja, u povodu stogodišnjice državnosti Latvije, Litve i Estonije, te program hrvatskih filmova iz sedamdesetih po izboru Borivoja Dovnikovića Borde.

Producentica Matea Milić najavila je posebne programe u tunelu Grič, gdje će se postaviti dvije instalacije - "Nothing Happens", nagrađena na Filmskom festivalu u Veneciji te "Isle of Dogs", koja vodi gledatelja iza kulisa snimanja tog filma.

Ovogodišnja radionica izrade računalnih videoigara "Anatomija pokreta" obiliježit će početak suradnje Animafesta i Goethe-instituta na projektu "Games and Politics".


Festival tradicionalno nagrađuje već na otvorenju

Na otvorenju će se uručiti nekoliko nagrada, među kojima i Nagrada za životno djelo Paulu Fierlingeru, klasiku svjetskog animiranog filma, redatelju i producentu. Festivala mu je priredio i retrospektivu.

Nagradu za izniman doprinos proučavanju animiranog filma primit će Paul Wells, jedan od vodećih stručnjaka s područja modernog i suvremenog proučavanja animacije.

Nagradit će se i najbolja škola animacije, ove godine dobitnik je California Institute of the Arts -  Calarts, osnovan početkom šezdesetih.

O ovogodišnjim nagradama, koje će se dodijeliti u subotu, 9. lipnja kada festival završava odlučivat će nekoliko žirija.

U žiriju Velikog natjecanja kratkometražnog filma su Jeanette Bonds, suosnivačica i direktorica neprofitne organizacije GLAS Animation koja se bavi nezavisnom animacijom, Sanja Borčić iz Zagreb filma, Piotr Dumala redatelj aniiranih i igranih filmova, Robert Morgan, filmski autor i Pedro Rivero, producent, redatelj i scenarist animiranih filmova.

Za dugometražne filmove zadužen je tročlani žiri - teoretičarka animiranog filma Olga Bobrowska, autor animiranih filmova i animator Joni Mannisto i filmski redatelj Arsen Anton Ostojić.

Animafest priređuje i bogati program namijenjen profesionalcima, Animafest PRO, a detaljan program objavljen je na službenim stranicama festivala.



Premijere predstava Mire Gavrana u pet zemalja


ZAGREB - Pet predstava hrvatskoga književnika i dramatičara Mire Gavrana u nepunih mjesec dana premijerno će biti izvedeno u pet zemalja, a prva je na rasporedu premijera drame "Lutka" u četvrtak, 31. svibnja u Havani na Kubi, nakon koje slijede premijere u Makedoniji, Nizozemskoj, Rumunjskoj i na Kosovu, priopćeno je iz Teatra Gavran.

"Iznimno mi je zadovoljstvo što ću imati pet inozemnih premijera u tako različitim kulturnim sredinama, u tako kratkom vremenskom razdoblju", rekao je tim povodom Miro Gavran.

"Posebno me veseli spoznaja da se moja prva premijera događa na Kubi, te da nakon dugih trideset godina u Nizozemskoj ponovno izvode neku moju dramu, dok sam u Rumunjskoj, Makedoniji i na Kosovu do sada bio višestruko izvođen u njihovim kazalištima, pa su ove nove premijere nastavak dosadašnje uspješne suradnje“, dodao je.

"Lutka" će biti izvedena u havanskom kazalištu Buscón u prijevodu Željke Lovrenčić i u režiji Simóna Carlosa Martína.

Dva dana nakon toga, u subotu, 2. lipnja u makedonskom Nacionalnom kazalištu Anton Panov u Strumici izvest će se komedija "Zabranjeno smijanje" u prijevodu Gorjana Miloshevskog i režiji Igora Ivkovića.

"Lutka" će premijeru imati i 8. lipnja u Nizozemskoj, gdje će je u Bredi izvesti Stichting Buda Staging Performance  u prijevodu Sanje Kregar, koja je i proteklih godina u Amsterdamu objavila nekoliko Gavranovih proznih tekstova. Režiju potpisuje Hanna Buda.

Drama "Sve o ženama" bit će izvedena 10. lipnja u bukureštanskom Teatrul Arte dell'Anima u prijevodu Michaele Balint i režiji Felixa Crainciua.

Na kraju niza, u Nacionalnom kazalištu Kosova u Prištini 28. lipnja bit će izvedena premijera Gavranove drame "Kako ubiti predsjednika". Prevoditelj na albanski je Ali Avdiu, a redateljica je Marigiona Bekteshi.



120 godina “Hrvatskog planinara”, jednog od najstarijih planinarskih časopisa na svijetu

 
ZAGREB - Najstariji hrvatski časopis iz područja tjelesne kulture i jedan od najstarijih planinarskih časopisa na svijetu, “Hrvatski planinar”, u subotu 1. lipnja navršava 120 godina od izlaska prvog broja.

“Hrvatski planinar” 120 godina ima vodeću ulogu u razvitku hrvatskog planinarstva, alpinizma i speleologije, svojim je dugogodišnjim izlaženjem postao svojevrstan arhiv povijesti hrvatskog planinarstva, a povrh svega odigrao je veliku ulogu u razvoju hrvatske putopisne književnosti, priopćeno je u srijedu iz Hrvatskog planinarskog saveza.

Povodom 120. obljetnice “Hrvatskog planinara” Hrvatski planinarski savez i HAZU obišli su jedini sačuvani primjerak najstarije planinarske knjige na svijetu – “Planine” Petra Zoranića, te održali zajednički sastanak uredništva “Hrvatskog planinara” i “Planinskog vesnika” koji izlazi u izdanju Planinske zveze Slovenije.

Tradicija hrvatskog planinarstva započela je 1874. osnivanjem "Hrvatskog planinskog družtva", čime su Hrvati postali deveti narod svijeta koji je imao planinarsku udrugu. U časopisu “Hrvatski planinar” članke su objavili brojni najugledniji prirodoslovci, književnici i akademici onoga doba, primjerice: Gjuro Arnold, Dragutin Gorjanović Kramberger, Andrija Mohorovičić, Dragutin Hirc, Franjo Marković, Emil Laszowski, Oton Kučera, Fran Gundrum Oriovčanin, Hinko Hranilović, Branko Šenoa, Bude Budisavljević, Stjepan Širola, Dragutin Franić, Ljudevit Rossi, Alberto Weber itd.

U tom razdoblju, a i poslije, tiskan je u „Hrvatskom planinaru“ niz vrijednih stručnih članaka koji se i danas citiraju u stručnim publikacijama kada se govori o ishodištima geografije, botanike, geologije, meteorologije i drugih znanstvenih disciplina u Hrvatskoj.

Časopis je od 1949. do 1991. nosio naziv “Naše planine”, priopćeno je.



FEKP - Dodijeljene nagrade na temu "Nasljeđa"


ZAGREB - Najboljom kratkom pričom natječaja 17. Festivala europske kratke priče (FEKP) na ovogodišnju temu "Nasljeđe" proglašena je u utorak u Zagrebu priča "Šamrlek" autorice Ivane Bahun, koja o nasljeđu pripovijeda kroz priču o obiteljskoj uroti.

O nagradama 17. FEKP-a odlučivao je žiri u sastavu Vladimir Arsenić, Stjepan Balent, Ivan Jozić, Korana Serdarević i Andrija Škare. Na natječaj je prijavljeno 265 priča.

Priče su stizale iz čitave regije, odnosno sa svih meridijana na kojima se govore bhsc jezici. Za finale je odabrano njih 11, a odluku o najboljima, kako je rečeno na svečanom proglašenju u Teatru &TD, nije bilo lako donijeti: Ovogodišnji natječaj bio je izuzetno ujednačen i time je posao donošenja odluka bio posebno težak.

Prvu nagradu, nagradni boravak u rezidenciji za pisce u Ventspilsu u Latviji, Ivani Bahun donijelo je, kako je rečeno, "majstorsko vođenje naracije kroz iznevjerene i ponovo uspostavljene žanrovske matrice, preciznošću i nepretencioznošću".

"Naizgled stišana, ona zapravo pripovijeda priču o obiteljskoj uroti i načinu da se dođe do nasljeđa", mišljenje je žirija pročitano na dodjeli.

Drugo mjesto, nagradni rezidencijalni boravak u rezidenciji u Splitu, osvojila je Maja-Iskra Vilotijević za priču "Hiraeth", obilježenu čežnjom za domom koji više ne postoji, "bez obzira je li izgubljen ratom, izbjeglištvom ili jednostavno odlaskom".

"Ona, Čežnja, iznijeta je u narativu kroz nekoliko scena u kojima smo sukobljeni s tjelesnošću, plesom i (ne)mogućnosti ljubavi", istaknuto je.

Treća nagrada i tečaj kreativnog pisanja u CKP-u pripala je Marini Gudelj za priču "Dulcinea na konjaku", koja pripovijeda o otkrivanju "lošeg" nasljeđa kroz neprekidno referiranje na Don Quijotea i filmove Begmana i Herzoga.

"Fino gradiran i nijansiran, tekst nas na crnohumorni i ironični način suočava s posljedicama prečestog preispitivanja", smatra prosudbeni žiri.

Proglašenju dobitnika prethodilo je večernje čitanje u kojemu su sudjelovali belgijska književnica marokanskog podrijetla Rachida Lamrabet, jedan od najznačajnijih španjolskih autora srednje generacije Ignacio Martínez de Pisón, nigerijski pisac s britanskom adresom Ben Okri, dobitnik nagrade Booker, te hrvatski književnik Senko Karuza.


Bogat program u Rijeci

Festival se tradicionalno dijelom odvija u još jednom gradu. Ove godine to je Rijeka, u sklopu programa Rijeka – Europski grad kulture 2020, gdje pisce program odvodi u srijedu i četvrtak 30. i 31. svibnja.

Iz riječkog programa izdvaja se razgovor naslovljen "Pisati o sebi" u okviru kojega će književnik Zoran Ferić i glazbenik Damir Urban pokušati razjasniti nesporazume koji se često događaju oko toga koliko je nešto autobiografsko u pričama, romanima, pjesmama koje pišu.

Rachida Lamrabet, Ignacio Martínez de Pisón i Ben Okri predstavit će se i riječkoj publici a u omladinskom kulturnom centru Palach čitat će i sjevernoirska književnica Jan Carson, slovenska autorica i aktivistkinja Suzana Tratnik, velška spisateljica Carys Davies, Carlos Fonseca iz Kostarike, talijanski autor Flavio Soriga, najmlađi predstavnik sardinskog književnog vala, latvijska dobitnica nagrade Europske unije za književnost Inga Žolude, te hrvatski književnici Andrija Škare i Zoran Pilić.

Tratnik će s povjesničarom Frankom Dotom u Rijeci razgovarati i o tome kako pamtimo i čuvamo iskustva onih koji su u društvu marginalizirani, na koji način se njihova bogata povijest može unijeti u arhive i škole, te kako olakšati novim generacijama Drugih.

Zatvaranje Festivala u petak 1. lipnja u zagrebačkom Boogieju donosi program G-točka u kojemu sudjeluju Carlos Fonseca, Flavio Soriga i Remi, hrvatska glazbenica, reperica i tekstospisateljica.

Na zatvaranju će biti pročitana i pobjednička priča natječaja 17. FEKP-a, a za sam kraj Festivala ostavljen je i program "6 za put: pokretne slike i granice", u okviru kojega će se prikazati šest kratkih filmova na temu nasljeđa. Riječ je o suradnji šest međunarodnih književnih festivala te pjesnika i filmaša iz Velike Britanije, Kanade, Bangladeša, Južnoafričke Republike, Trinidada, Tobaga i Hrvatske.



Otvoren 5. hrvatski trijenale crteža "Intimni crtež - mali format"


ZAGREB - Koncept "Intimni crtež - mali format" obilježava 5. hrvatski trijenale crteža, otvoren u utorak navečer u Studiju Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a na svečanosti su dodijeljene nagrade umjetnicama i umjetnicima- Premija HAZU, četiri jednakovrijedne otkupne nagade i tri priznanja.

Autorica koncepcije trijenala  je upraviteljica Kabineta grafike HAZU mr. sc. Slavica Marković, a okosnicu manifestacije čini dionica "Sučeljavanja - Miroslav Kraljević i hrvatski suvremeni umjetnici".

Na toj je dionici izloženo 15 antologijskih crteža Miroslava Kraljevića i ukupno 56 crteža sedmoro pozvanih autora, generacijskog raspona od Biserke Baretić i Zlatka Kesera do Mirjane Vodopije, Davora Vrankića, Tomislava Buntaka, Ines Matijević Cakić i Ive Ćurić koji, istaknuto je, pokazuju kontinuitet visoke razine crtačkog umijeća, vitalnost umjetničkoga govora, raznolikost rukopisa i stila u mediju crteža.


Svečanost u znaku pola stoljeća od pokretanja Zagrebačke izložbe jugoslavenskoga crteža

Svečanost otvaranja 5. hrvatskoga trijenala crteža protekla je u znaku obljetnice na koju je podsjetio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Istaknuo je kako je ova svečanost važan dan ne samo za likovnu umjetnost, već i za cijelu Akademiju, jer je njezin Kabinet grafike 'odigrao'u širem smislu važnu ulogu u prezentaciji Akademije. Tako je, spomenuo je Kusić, prije pola stoljeća pokrenuta Zagrebačka izložba jugoslavenskoga crteža, koja je od 1968. bila ključna manifestacija crtačke umjetnosti u regiji.

Tijekom četvrt stoljeća organizirane su bijenalne izložbe, a od 1996. trijenalne izložbe, podsjetio je Kusić. Uz napomenu kako se u posljednje vrijeme često govori da se Akademija otvorila javnosti, Kusić je ocijenio da ta zasluga pripada njezinim raznim područjima, pa je tako u umjetničkome dijelu to svakako Kabinet grafike na čelu s upraviteljicom Slavicom Marković koji je uspio održati jedan od najviših nivoa u hrvatskoj likovnoj umjetnosti.

Kusić se osvrnuo i na koncept trijenala, koja uključuje antologijske crteže Miroslava Kraljevića i crteže naših suvremenih crtača koji se, osim u Kabinetu grafike mogu vidjeti i u desetoj izložbenoj dvorani Stossmayerove galerije starih majstora HAZU u kojoj je izloženo 109 radova 48 autora od njih 155 koliko ih se javilo na natječaj.

O tome koliko je bogata ova izložba govori i činjenica da, kako je rekao predsjednik HAZU, postoji još jedna dionica, a to su studentski radovi. Jer, objasnio je Kusić, Trijenalu je priključena Studentska dionica - maraton crtanja koji se pod mentorstvom akademika Zlatka Kesera i izv. prof. Gordane Bakić održao povodom Dana Ede Murtića od 4. do 15. svibnja u njegovu zavičaju u Velikoj Pisanici i na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti.


Davor Vrankić - Laureat Premije HAZU

Predsjednik Odbora za dodjelu nagrada akademik Tonko Maroević objavio je imena nagrađenih umjetnica i umjetnika, rekavši kako su se članovi toga odbora bili gotovo jednoglasni u odlukama o dobitnicima nagrada.

Tako je Premija HAZU pripala Davoru Vrankiću koji je sada u Parizu. Njegovi radovi, istaknuo je akademik Maroević, "crtežu vraćaju onu iskonsku vrijednost čistoće i ljepote".

Dobitnici četriju jednakovrijednih otkupnih nagrada su  - Ivona Jurić Kljajo koja je dobila Nagradu Kabineta grafike HAZU, a u njezinu je radu, rekao je Maroević, "odbor s užitkom prepoznao disciplinarnu specifičnost".

Nagradu Ministarstva kulture dobila je, k tome gotovo paralelno s Nagradom za životno djelo, Biserka Baretić. Umjetnica je, podsjetio je Maroević, bila jedna od najčešćih sudionica izložaba u Kabinetu grafike HAZU što čini čast toj sredini i mediju kojim se umjetnica bavi.

Laureat Nagrade  Gradskoga ureda za obrazovanje i kulturu Grada Zagreba je Svebor Vidmar za svoje, kako je rekao akademik Maroević, dinamične crteže.

Nagradu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) dobila je Ana Vivoda za svojevrsnu mapu, organizaciju crteža koji se međusobno dopunjuju.

Priznanja su dobili Mario Čaušić, Matko Mijić i Marko Živković.

Trijenale je otvorila izaslanica premijera i pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo koja je istaknula kako Kabinet grafike HAZU-a ima dugu tradiciju djelovanja na afirmaciji crteža i poticanju stvaralaštva u tome mediju što se očituje i kroz obljetničke prigode toga kabineta. To su pola stoljeća od prve izložbe i 25 godina od organizacije ove bijenalne, a prethodno, trijenalne izložbe.

Ova nam izložba, istaknula je Hraste Sočo, donosi niz vrhunskih crteža umjetnika koji predanom i promišljenom stvaralačkom energijom, postaju nezaobilazna vrijednost suvremene hrvatske likovne scene.

Ministarstvo kulture, rekla je, trajno podržava razne projekte suvremenih umjetničkih postignuća permanentno otvarajući nove prostore za razmjenu i suradnju. Manifestacije poput Trijenala hrvatskog crteža u tome se smislu, zaključila je Hraste Sočo, ističu kao događaji od nacionalnoga značenja.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Izložba o bečkim salonima u Židovskom muzeju u Beču


BEČ - Izložba "Mjesta za boravak u njima. Saloni - prostori emancipacije" koja s tristotinjak eksponata istražuje i dokumentira ulogu žene i bečke salone između 1780. i 1938. kao mjesta okupljanja i razmjene mišljenja te komunikacije i emancipacije žena, koje su ih organizirale u svojim stanovima, jer su u to vrijeme bile dvostruko diskriminirane kao žene i Židovke, otvorena je za posjetitelje od srijede u Židovskom muzeju u Beču.

Velika izložba u palači Eskeles obuhvaća tristotinjak eksponata: fotografija, crteža, ulja na platnu, knjiga, namještaja, odjeće te video projekcije.

Po riječima direktorice Židovskog muzeja u Beču Danielle Spera to je zajednički istraživački projekt cijelog tima tog muzeja. "Izložba prikazuje dio židovske povijesti, istražuje ulogu žena koje su u svojim kućama i stanovima organizirale salone koji su od 1780. do 1938. bili središte umjetničkog, političkog i društvenog života te mjesta emancipacije i komunikacije i potvrđivanja žena", rekla je Spera te dodala da su žene na taj način iza kulisa mogle utjecati na društveni život.

"Izložba prikazuje interijere bečkih salona, koji su bili jednostavno namješteni i funkcionalni, mjesta razgovora koja su posjećivali protagonisti književne, kazališne, likovne i glazbene scene, ali i političkog i gospodarskog života", napomenula dodavši da su saloni bili i  međunarodnoga karaktera.

Uz ostale gosti salona bili su književnici Hugo von Hofmanstahl, Arthur Schnitzler, Stefan Zweig, glazbenici Arnold Schoenberg, Gustav i Alma Mahler, slikari Oskar Kokoschka, Gustav Klimt, arhitekti Otto Wagner, Josef Hoffman i Adolf Loos.

Za slavni salon bečke novinarke i spisateljice Berte Zuckerkandl, u kojemu se okupljala intelektualna i umjetnička elita na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće namještaj je dizajnirao Josef Hoffmann, a u njemu je dogovoreno i osnivanje Bečke secesije i Bečkih radionica - Wiener Werkstaette.

Kultura salona razvila je dobrotvorni rad.

S "Anschlußom" Austrije nacističkoj Njemačkoj nastupa kraj bečkih salona. Organizatorice salona poput Zuckerkandl, Hilde Spiel, Fany Arnstein  i drugih morale su  napustiti Beč te su u progonstvu nastavile njegovati kulturu salona ali uvijek s čežnjom prema Beču.

Dio eksponata za izložbu, koja traje do 14. listopada, posuđen je iz Bečkog muzeja, a najveći je dio iz vlastite zbirke Židovskog muzeja.



Freemanov odvjetnik zatražio da CNN povuče priču o seksualnom uznemiravanju


ZAGREB - Odvjetnik slavnog glumca Morgana Freemana zatražio je da CNN povuče priču kojom holivudsku zvijezdu optužuje za više slučajeva seksualnog uznemiravanja.

"CNN-u smo dostavili objektivne dokaze, uključujući i izjave navodnih žrtava koje 'on the record' niječu da su se incidenti stvarno dogodili", rekao je odvjetnik Robert Schwartz u priopćenju.

CNN je optužio za zlobnost, manipulaciju, laž, zloporabu, novinarsku nesavjesnost i izostanak uredničke kontrole.

"CNN-u smo dokazali, izvan svake sumnje, da je cijela priča izmišljena. Napadom na Morgana Freemana potpuno je pokopana vjerodostojnost CNN-a", poručio je.

Šesnaest ljudi, među kojima je osam tvrdilo da su žrtve, prošli je tjedan opisalo CNN-u niz problematičnih poteza Morgana Freemana na filmskim setovima i promidžbenim turnejama. Freeman se ispričao odmah nakon objave priče.

"Svatko tko me poznaje ili je radio sa mnom zna da nisam osoba koja bi namjerno uvrijedila nekoga ili učinila da se osjeća neugodno", rekao Freeman u izjavi.

"Ispričavam se svima koji su se osjetili neugodno ili obezvrijeđeno - to mi nije bila nakana", dodao je.

Jedna od novinarki CNN-a, Chloe Melas, rekla je da ju je njezin susret s Freemanom, kada je bila u šestom mjesecu trudnoće, potaknuo da producira priču.

Rekla je da joj je Freeman odmjerio od glave do pete i kazao: "I ja bih želio biti unutra".

U priči se navodi i izjava neimenovane asistentice producenta koja je Freemana optužila da joj je masirao ramena bez njezina odobrenja i pokušao joj zaviriti pod suknju.

U jeku holivudskog skandala s Harveyjem Weinsteinom i drugim glumcima koji su seksualno zlostavljali žene i mlade muškarce, optužbe za nedolično ponašanje jednog od najpoštovanijih i najvjerodostojnijih američkih glumaca jako su odjeknule.

U svom pismu CNN-u odvjetnik Schwartz optužio je Chloe Melas za "navođenje tzv. žrtava" da ocrne Freemana.

Tyra Martin, jedna od onih na koju se CNN poziva u svojoj priči, opovrgla je da je jedna od žena koja je optužila Freemana i da su njezine riječi "potpuno pogrješno protumačene".

"Moje su riječi izvađene iz konteksta", rekla je.

Martin je priznala da joj je bilo neugodno kada je nakon jednog interviewa ustala, a Freeman joj rekao da ne spušta suknju koja se slučajno podigla, ali je dodala da su joj razgovori s holivudskom zvijezdom "uvijek bili zabavni".

Unatoč prvotnoj isprici, Freeman je kasnije opovrgao navode protiv sebe.

"Očajan sam što 80 godina moga života može biti uništeno u treptaju oka, jednim medijskim izvješćem", rekao je.



Recept za hit: Vedrina, ples i pjevačica


ZAGREB - Želite li napisati glazbeni hit, veća je vjerojatnost da ćete to uspjeti s pjesmom koja je vedrija, plesnija i u izvedbi pjevačice, pokazala je studija o 30 godina evolucije u glazbi.

Ali iako ljudi očigledno više vole vedrije pjesme, njih je sve manje i manje.

"Svake godine izlazi sve više nesretnih pjesama", ustvrdio je tim s kalifornijskog sveučilišta Irvine u časopisu Royal Society Open Science.

U njihovoj se analizi pokazalo da su u pjesmama u zadnjih 30 godina "sreća" i "vedrina" u opadanju, dok je "tuge" sve više.

Ali tom trendu prkose hitovi. Veseslije pjesme, naime, na top ljestvicama prolaze bolje od tugaljivih. Odličan primjer za to je "Happy" Pharrella Williamsa.

U studiji nisu analizirani stihovi nego samo karakteristike zvuka pop pjesama, ali rezultati odgovaraju ranijim istraživanjima koja su pokazala da iz pjesama nestaju "pozitivne emocije".

U ranijoj studiji koja je pokrila razdoblje od 1980. do 2007. pokazalo se tako da su stihovi sve egocentričniji, da se sve više upotrebljavaju riječi "ja" i "moje", kao i druge antisocijalne riječi poput "mržnje" i "ubojstva".

Takav trend u pisanju stihova u skladu je društvenim trendovima rasta usamljenosti, socijalne izolacije i mentalnih poremećaja.

U novoj kalifornijskoj studiji, temeljenoj na pola milijuna pjesama objavljenih u Britaniji od 1985. do 2015., pokazalo se i da su sve manje popularne pjesme koje pjevaju muškarci.

"Posljednjih godina više hitova izvode pjevačice", kaže se u studiji.

"To je posebno zanimljivo s obzirom na veliku debatu o ulozi žena u glazbenoj industriji, rodnoj neravnopravnosti, stereotipovima i seksualizaciji pjevačica", dodaje se.

Pjesme u studiji smatrale su se upješnima ako stignu do prvih sto na glazbenim ljestvicama, a takvih je samo četiri posto od svih objavljenih.

Popularnost raste pjesmama koje se opisuje kao vedrije, opuštenije i plesnije, što je moguće povezano s usponom elektronske glazbe i sukladnim padom rocka i heavy metala.

Istraživanje je pokazalo i da će mala vjerojatnost da će klasika i jazz doći do top ljestvica, koje su mahom rezervirane za pop i 'dance' pjesme.

Može li ovo pomoći skladateljima?

"Moglo bi, ako prate trendove i nastoje ih slijediti", kazala je suautorica studije Natalia Komarova.

"Ali veliki dio uspjeha i dalje čini ono nešto što niti matematičari ne mogu izmjeriti", naglasila je.



Arheolozi u Pompejima pronašli novu žrtvu vulkanske erupcije


BERLIN - Talijanski arheolozi pronašli su kostur muškarca poginulog u erupciji Vezuva koja je 79. godine naše ere uništila Pompeje, javlja u utorak dpa.

Prvi rezultati istrage zaključuju da je muškarac najvjerojatnije bježao od vulkanskog pepela kada ga je pogodio kameni blok, priopćilo je talijansko ministarstvo za kulturno blago i turizam.

Kostur je pronađen prilikom iskapanja početog u ožujku, na novoj lokaciji u Pompejima, nedaleko od Napulja. Kostur pripada 30-godišnjem muškarcu čija su rebra zdrobljena uslijed pada kamenog bloka.

Pretpostavlja se da ga je golemi oblak pepela i prašine bacio unazad, prije nego mu je kameni blok, najvjerojatnije od okvira vrata, pao na prsa. Prvi nalazi upućuju i da je patio od bolesti kostiju koja mu je onemogućavala punu mobilnost te vjerojatno zato nije uspio pobjeći na vrijeme.

Kada je Vezuv erumpirao, sam grad Pompeji i okolna sela našli su se zakopani ispod slojeva pepela i stoga sačuvani. Iskapanja su započela u 18. stoljeću, ali arheolozi i dalje pronalaze kosture i ostale artefakte.

Pompeje svake godine posjeti više milijuna ljudi.



Visok udio proteina životinjskog porijekla u prehrani povećava rizik od srčanog zastoja


HELSINKI - Prehrana  s visokim udjelom proteina životinjskog porijekla, koja je u trendu otkad je hrana bogata ugljikohidratima proglašena vrlo nepopularnom i nezdravom, može povećati rizik od srčanog zastoja kod starijih muškaraca i do 49 posto, pokazala je studija finskih znanstvenika.

Do danas je provedeno malo istraživanja o utjecaju konzumiranja velikih količina pilećih prsa i odrezaka u ime gubitka kilograma i lijepoga stasa. Ne treba zaboraviti ni da je trend rezultirao višemilijunskom zaradom u industriji proteinskih dodataka hrani.

Nova studija finskih znanstvenika pokazala je da se sve vrste prehrane koje se temelje na konzumaciji velike količine životinjskih proteina, povezuju s povećanim rizikom od srčanih problema.

Studija je pokazala da je među sredovječnim i starijim muškarcima koji u organizam većinom unose proteine životinjskog porijekla i one iz mliječnih proizvoda, rizik od srčanog zastoja veći za 43 do 49 posto u odnosu na muškarce koji su ih konzumirali u manjim količinama.

Kod muškaraca čija se prehrana bazirala većinom na proteinima svih vrsta, rizik od srčanog zastoja povećao se za trećinu, a kod onih koji su konzumirali biljne proteine povećan je za 17 posto. Treba istaknuti da se veći unos biljnih proteina općenito povezuje sa zdravijim načinom života, podsjetio je jedan od autora studije dr. Jyrki Virtanen, izvanredni profesor nutricijske epidemiologije na Sveučilištu Istočne Finske.

Srčani zastoj podrazumijeva odsutnost kontrakcija ili neprikladne kontrakcije srčanih komora koje odmah dovode do prestanka cirkulacije krvi. Karakterizira ga nagli gubitak svijesti zbog prestanka moždane cirkulacije. Kod srčanog zastoja srce prestaje raditi te ne uspijeva pumpati krv u druge organe. Osoba koja medicinsku pomoć ne dobije na vrijeme može umrijeti u roku od nekoliko minuta.

Dr. Virtanen kaže da rezultati njegova istraživanja potvrđuju rezultate ranijih studija koje ukazuju na to da pretjerivanje s hranom bogatom proteinima iz životinjskog mesa predstavlja zdravstveni rizik, među ostalim i razvojem dijabetesa tipa 2.

Studija, čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Circulation, fokusirala se na nekoliko grupa hrane, ovisno o porijeklu proteina. Ustanovljeno je da proteini iz jaja i ribe ne utječu na povećanu opasnost od srčanog zastoja. Problem, po mišljenju finskih znanstvenika, predstavlja pretjerano konzumiranje proteina iz mesa.

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 2440 muškaraca u dobi od 42 do 60 godina. Praćen je njihov način prehrane i zdravstveno stanje u 22-godišnjem razdoblju.

U grupi su evidentirana 334 slučaja srčanog zastoja. Čak 77 posto konzumiranih proteina bilo je životinjskog porijekla, a ostatak biljnoga.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i ostale zdravstvene institucije savjetuju balansiranu prehranu s malim udjelom šećera, ali više ribe, mahunarki, povrća i voća.

"S obzirom na to da je ovo jedna od prvih studija koja dovodi u vezu opasnost od srčanog zastoja i prehrane bogate proteinima životinjskog porijekla, potrebno je provesti dodatna istraživanja kako bismo doznali može li umjeren unos proteina ipak biti djelotvoran u prevenciji srčanog zastoja", kaže dr. Virtanen.

 

Kršćani kritiziraju muslimane i židove više od nevjernika


WASHINGTON - Kršćani u zapadnoj Europi skloniji su kritiziranju imigranata, muslimana i židova nego osobe koje ne osjećaju nikakvu vjersku pripadnost, pokazala je studija objavljena u utorak.

Američki neovisni institut Pew Research Center proveo je polovicom prošle godine veliku anketu nazvanu "Biti kršćanin u zapadnoj Europi" u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Danskoj, Španjolskoj, Finskoj, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Noveškoj, Nizozemskoj, Portugalu, Švedskoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji.

U Francuskoj 45 posto kršćana (uglavnom katolika i protestanata) kaže da je "islam uglavnom nekompatibilan s kulturom i vrijednostima zemlje", dok to isto smatra 20 posto osoba koje ne osjećaju vjersku pripadnost.

Fenomen je još snažniji u Njemačkoj (55 posto naspram 32 posto) i u Italiji (63 posto naspram 29 posto).

Unatoč višekratnim pozivima pape Franje i protestantskih crkvi da se prime migranti, kršćani su željniji smanjiti njihov broj nego njihovi sugrađani bez vjerske pripadnosti.

Portugal je najtolerantnija zemlja po tom pitanju: 33 posto katolika traži strožu migracijsku politiku (naspram 26 posto onih koji ne izražavaju vjersku pripadnost). Suprotno, u Italiji je takvih 66 posto.

Pew primjećuje kako katolici imaju negativniji stav o islamu od protestanata, što se najbolje vidi u Njemačkoj u kojoj 31 posto katolika kaže da ima "osjećaj da su stranci u svojoj vlastitoj zemlji" zbog broja muslimana. Takvo mišljenje ima 19 posto protestanata.

U Italiji je 25 posto ispitanika odgovorilo da ne želi židova za člana obitelji, u Britaniji 23 posto, u Austriji 21 posto, a u Njemačkoj 19 posto. Kao članovi obitelji židovi bi najbolje bili prihvaćeni u Nizozemskoj, Danskoj, Norveškoj i Švedskoj.

Muslimana za člana obitelji u Italiji ne bi prihvatilo 43 posto ispitanih, u Britaniji 36 posto, a u Švicarskoj 31 posto. Zemlje u kojima bi bili najbolje prihvaćeni opet su Nizozemska, Norveška i Švedska.

Pew Research Center realizirao je svoju anketu od travnja do kolovoza 2017. na uzorku od 24.599 odraslih, oko 1500 u svakoj zemlji.

 



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus