00:23, 12. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 30. svibnja 2017.

Objavljeno: 30.05.2017 u 03:27
Pregledano 171 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 30. svibnja 2017.

ZAGREB, 30 svibnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


FEKP – Rosa Montero i Guillermo Martinez o književnosti koja zbližava svijet


ZAGREB - Festival europske kratke priče, koji se u svojem 16. izdanju održava u Zagrebu i Rijeci od 28. svibnja do 2. lipnja s fokusom na portret suvremene Europe, ugostio je u utorak u zagrebačkom teatru &TD uglednu španjolsku spisateljicu i novinarku Rosu Montero i najprevođenijeg argentinskog autora Guillerma Martineza, a tema njihova susreta bio je jezik koji otključava svijet i književnost koja ga katkad čini bližim.

 Istaknuta književnica i dugogodišnja novinarka dnevnika El Pais, Montero je dobitnica niza uglednih nagrada za svoj novinarski i književni rad. Autorica nije nepoznata hrvatskoj publici, s kojom se već susrela 2014. kada je u Zagrebu predstavila hrvatski prijevod svojeg nagrađivanog romana "Luđakinja u nama" (2003.).

 Roman joj je priskrbio prestižnu nagradu književnog časopisa Que Leer i nagradu Grinzane Cavour za najbolju knjigu objavljenu u Italiji 2009. godine. Na hrvatskome ga je objavio nakladnik Disput, u prijevodu Matije Janeša, koji je objavio i njezin roman "Ljubavnici i neprijatelji" (Snježana Perković), te najnoviji, "Lijep i mračan" (Matija Janeš).

 U razgovoru o Europi kao mjestu susreta i/ili razdvajanja te ulozi književnosti u tome procesu s domaćicom Gordanom Matić u polukružnoj dvorani Teatra &TD, Montero je istaknula kako ona kao književnica i novinarka zapravo ima dvostruku spisateljsku ulogu.

 "Ja sam s jedne strane novinarka, dok s druge pišem fikciju. Kad je riječ o novinarstvu, priče ne bira novinar, već priče, teme biraju njega", rekla je.

 "Moji su romani egzistencijalistički, opsjednuta sam smrću, prolaznošću vremena. Mislim da je život nešto u čemu se na određeni način raspadamo kroz vrijeme, opsjednuta sam sjećanjem kao izmišljenom konstrukcijom", pojasnila je Montero.

 S druge strane, temama koje je kao novinarku zanimaju – a to su jačanje vidljivosti ranjivih društvenih skupina kao što su zlostavljana djeca, starije osobe, siromašni, migranti, i slično – pristupa iz sasvim druge pozicije nego što to čini kao književnica, držeći se realnosti, bez ikakva odmaka u maštu.

 Rođena Madriđanka i kći toreadora, Rosa Montero (1951.) napisala je dosad 15 romana, među kojima su neki od najvažnijih i "Tretirat ću te kao kraljicu" (1983.) te "Kanibalova kći" (1997.), koji joj je donio nagradu Primavera.

 Napisala je još zbirku priča "Ljubavnici i neprijatelji" (1998.), roman "Priča o prozirnom kralju" (2005.), također ovjenčan nagradom Que Leer, a od proze se još ističu "Upute kako spasiti svijet" (2008.), te dva romana njezina SF serijala u kojemu je glavni lik robot Bruna Husky; pa knjige "Suze na kiši" (2011) i "Težina srca" (2015.).

 Potpisuje i dvije biografije, tri knjige intervjua i nekoliko priča za djecu, a pisala je i scenarije za nacionalnu televiziju TVE. Djela su joj prevedena na dvadesetak jezika.

 Govoreći o utjecaju digitalnih tehnologija na knjigu Montero je istaknula kako je tvrdnja da je suvremeno društvo obilježeno padom čitanosti - običan mit. "Na početku 20. stoljeća 80 posto svjetskog stanovništva bilo je nepismeno, a nove tehnologije nude divne alate koji omogućuju da se zapravo danas čita više nego ikada", poručila je.



Argentinska je kultura oduvijek usmjerena na Europu

 Martinez, romanopisac i kratkopričaš i najprevođeniji suvremeni argentinski autor, autor je koji u prozi spaja detektivski i istraživački mozak sa svojim umom matematičara, a nije mu strano posegnuti za mitovima – u svojim tekstovima reinterpretira Fausta i Prometeja.

 Govoreći o tome kako je matematika pronašla put u njegovu književnost, Martinez je istaknuo kako između koncepta mašte u matematici i književnosti zapravo postoji puno sličnosti, jer "pisac kodificira svoje djelo kao što se u matematici kodificiraju teoremi".

 "S druge strane postoji jedna velika razlika između svijeta matematike i književnosti a to je to da je jezik u matematici drugačiji, razrađen je tako da bude što precizniji, koncizniji, točan i da se može interpretirati na jedan isključivi način. U književnosti je upravo suprotno – ne želi se da se sve interpretira na isti način", rekao je.

 Martinez (1962.) je dobitnik najvažnijih književnih nagrada za djela na španjolskom jeziku - nagrade Planeta, nagrade Gabriel Garcia Marquez.Piše knjige, kratke priče, eseje i novele, a po njegovu je bestseleru "Crimenes imperceptibles" (2003., Nezamislivi zločini) Alex de la Iglesia snimio holivudski film "Oxford Murders".

 Govoreći o vezama južnoameričkog hispanskog svijeta sa starim kontinentom, Martinez je kazao kako je argentinska kultura oduvijek, možda čak i malo previše, bila orijentirana na ono što se događa u Europi.

"U tipičnoj klasičnoj biblioteci jednog argentinskog pisca, osim naravno domaćih autora, ima puno Rusa, Engleza, Nijemaca, francuskih pisaca, a posljednje generacije od 70-e nadalje pod utjecajem su i sjevernoameričkih pisaca", rekao je.



U Europu dolazi tek dijelić produkcije

 U razgovoru o književnim vezama između Južne Amerike i Europe s dvoje proslavljenih pisaca španjolskoga jezika sudjelovala je i Laura Niembro, programska direktorica književnog sajma FIL u meksičkoj Guadalajari, najvećeg sajma hispanskog svijeta, koji svake godine okupi milijun ljubitelja književnosti.

 Istaknula je kako je južnoamerička književna produkcija danas tolika, da je situacija što se tiče književne razmjene takva da u Europu ne dolazi niti jedan posto od onoga što zapravo vrijedi pročitati.

 "Upravo se sada događa jedan strašan boom; produkcija je golema, mnogo se piše i objavljuje a samo u Argentini u ovom trenutku postoji 35 do 40 pisaca koje bi vrijedilo poznavati i pozvati ih da dođu na ovakav festival", rekla je Niembro.

 Montero, Martinez i Niembro gostovali su u FEKP-ovu programu "Otkrivanje Europe" posvećenog ovogodišnjoj festivalskoj temi "Luka Europa" koja promišlja suvremenu Europu kao mjesto sličnosti i razlika.

 FEKP do 2. lipnja donosi ukupno četrdesetak događanja, u kojima će se hrvatskoj čitateljskoj publici predstaviti tridesetak gostiju, uglednih europskih i svjetskih te domaćih pisaca.

 Festivalski se program u srijedu dijelom premješta u Rijeku, a utorak je u Zagrebu ugostio i talijansku autoricu somalijskog podrijetla Igiabu Scego, nigerijsko-belgijsku spisateljicu s američkom adresom Chiku Unigwe, irsku književnicu Lucy Caldwell, te perjanice suvremene domaće scene, Marka Gregura, Suzanu Matić i Ivanu Rogar.



Ministarstvo kulture najavilo mjere zbog krize u nakladništvu


ZAGREB - Ministarstvo kulture najavilo je u utorak kako će zbog krize u nakladništvu raspisati još jedan natječaj Poduzetništvo u kulturi, za područje nakladništva i knjižarstva, u okviru kojega će osigurati dodatna dva milijuna kuna.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je na konferenciji za novinare kako će se zbog specifične situacije i povećanog interesa nakladnika iskazanog u okviru netom završenog natječaja Poduzetništvo u kulturi, taj natječaj raspisati vrlo brzo, a bit će otvoren do kraja lipnja.

Izvijestila je kako se već nekoliko mjeseci razgovara sa sudionicima knjižarske i nakladničke scene, a među prioritetima su uspostava alternativnih distribucijskih kanala za nakladnike te osiguravanje likvidnosti bez nastavka trenda pada broja novih naslova.

Vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost počelo je raditi na prvoj rundi otkupa za ovu godinu. "Do 29. svibnja prijavilo se 919 naslova, očekujemo da će Vijeće u sljedećih desetak dana završiti s radom i da će prve isplate u okviru redovitog otkupa ići krajem lipnja", rekla je Obuljen, najavivši sljedeće otkupe u rujnu i u studenom.

Razmišlja se i o tome da se raspiše još jedan dodatni natječaj za potporu izdavanju knjizi u ovoj godini iz ovogodišnjih sredstava, a s obzirom na trend pada novih naslova koji je prisutan već niz godina. "Mislimo da bismo dodatnim natječajem, gdje bismo išli prema većim pojedinačnim iznosima, osigurali potporu nakladnicima da zaustavimo trend pada, posebno kvalitetnih naslova koje kasnije želimo otkupiti za narodne knjižnice", rekla je.

Objasnila je kako im je cilj da potpora ide prema profesionalnim nakladnicima te da prednost imaju oni kojima to nije sekundarna ili tercijarna djelatnost.


Pomoć ostalih ministarstava nakladničkoj i knjižarskoj djelatnosti

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je, u odnosu na prošlogodišnjih 300 tisuća kuna odobrilo 3,4 milijuna kuna za otkup knjiga za osnovnoškolske i srednjoškolske knjižnice, a projekcija za sljedeću godinu je povećanje za dodatnih dva milijuna kuna, rekla je ministrica. S tim se ministarstvom razgovara i o mogućnosti da se vrati mjera koja se odnosi na otkup znanstvene knjige, no to će biti predmet razgovora za sljedeći proračun.

Ministarstvo gospodarstva ima niz natječaja iz kojih će se, ocijenila je Obuljen, moći sufinancirati dio distribucije, promidžbe i sudjelovanja na sajmovima, a što će otvoriti mogućnost da se više sredstava iz Ministarstva kulture uloži u potpore i otkupe.

Istaknula je i važnost stimulacije otvaranja knjižara na lokalnim razinama. "Definirat ćemo vrlo jasne kriterije koje moraju ispunjavati knjižare, što je osnovni preduvjet da bi se uopće moglo krenuti s državne ili lokalne samouprave u povoljnije zakupe, a razmatramo i mogućnost programa obrazovanja za one koji rade u knjižarama", rekla je.

Obuljen je izvijestila i kako bi se uskoro trebala završiti Nacionalna strategija poticanja čitanja što će, napomenula je, osigurati da u se sljedećem proračunu Ministarstva kulture, ali i svih partnera koji će sudjelovati u provedbi strategije, osiguraju sredstva za njezino provođenje.

Najavila je i skorašnji skup u Zagrebu sa stručnjacima iz Francuskog nacionalnog centra za knjigu, ne bi li svojim iskustvom dugogodišnjeg sofisticiranog načina potpore knjizi pomogli da se dođe do novih ideja "koje zatvoreni u svoje probleme i financiranje na kakvo smo navikli možda i ne vidimo".

Po njezinim riječima, to bi bilo važno posebno u dijelu u kojem se vidi potreba da se intervenira u svim dijelovima kreativnog lanca, uključivši distribuciju u kojoj se dosad nije sudjelovalo.

Obuljen ističe kako u Hrvatskoj ne pada interes za čitanje, a i ovogodšnji podaci GFK-a ne pokazuju nastavak negativnog trenda. "Postoji prostor gdje možemo pomoći mjerama promocije, posebno među djecom i mladima podizati interes, ali onda bi se u svakom gradu u Hrvatskoj trebala moći kupiti knjiga, što danas nije slučaj", rekla je.


Nejašmić: Nužni jasni kriteriji za knjižare koje bi dobivale potporu

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić smatra da bi se knjižare ubuduće trebale prema jasnim kriterijima rangirati za financiranje, ovisno o postotku knjiga koje imaju i načinu na koji funkcioniraju, kako se ne bi događalo da se, primjerice, neka željezara nazove knjižarom i dobije potporu.

"Ne želimo narušavati slobodu djelovanja i poduzetništva, ali prihvaćamo da Ministarstvo kulture zajedno sa strukom može odrediti koji će oblici knjižara biti poticani, a koji se nalaze isključivo na tržištu", objasnio je, dodavši da je bitno i da svi regionalni centri imaju referentne knjižare,

Aktualnu situaciju u izdavaštvu Nejašmić ocjenjuje jednim od najdramatičnijih trenutaka krize koja traje već osam godina. "Ispred nas je dugo ljeto i duga godina gdje ćemo u provedbi mjera uspjeti da trenutna kriza ne donese još više štete, a onda vidjeti kako stvoriti okružje da se nakladništvo i izdavaštvo u našoj zemlji može normalno i puno potentnije održavati", ustvrdio je.

Kaže kako je nakladnički segment izgubio već više desetaka milijuna kuna samo na jednom mjestu, a nekoliko mjeseci vjerojatno će se biti bez polovice knjižarskog lanca u Hrvatskoj. Mjere vidi kao najbrži dotok novca do samih nakladnika i nada se da će se na njih nasloniti i mjere Ministarstva znanosti i Grada Zagreba.

Nejašmić je najavio da se do kraja tjedna može očekivati da nakladnici povuku sve knjige iz lanca Algoritam MK, a trenutno traju intenzivni pregovori između drugih kuća za preuzimanje tih prostora u svrhu knjižara, konkretno u Megastoreu u Bogovićevoj u Zagrebu i riječkom Toweru.  "Neke od njižara neće ostati u funkciji knjižara, među kojima su na žalost i neke od boljih", rekao je.

Po njegovim riječima, prelijevanje štete na nakladnički sektor iznosi nešto više od 30 milijuna kuna, u čemu će s Algoritmom najveći postotak podnijeti bivši suvlasnici tog lanca, Mozaik knjiga i Profil, dok je to za ostale članove Zajednice između 12 ii 13 milijuna kuna direktne štete nastale samom blokadom.

Očekuje da da će ova godina u ekonomskom smislu za nakladnike i knjižare biti propala, no "pred nama je izazov, bit ćemo kreativni u načinu osmišljavanja kako bismo pomogli spašavanju što većeg broja knjižarskih prostora".


FEKP – Dobitnici Nagrade Jose Saramago o Europi kao mjestu susreta različitosti

ZAGREB - Festival europske kratke priče (FEKP) ugostio je u ponedjeljak u Zagrebu istaknutog angolskog književnika s brazilskom adresom Ondjakija i jednog od najcjenjenijih portugalskih pisaca mlađe generacije Josea Luisa Peixotu, dobitnike prestižne književne nagrade Jose Saramago.

 Dvojica pisaca "bogate biografije" koji pišu na portugalskom jeziku s hrvatskom su čitateljskom publikom, iz svojih različitih pozicija - Europljanina i ne-Europljanina - razgovarali o ovogodišnjoj festivalskoj temi - Europi kao luci različitosti i mjestu prelaska i brisanja granica.

 Ondjaki (1977.), pravim imenom Ndalu de Aleida, Angolac je koji živi u Rio de Janeiru u Brazilu, autor četiri romana, nekoliko zbirki poezije, kratkih priča, priča za mlade, te po jedne drame i novele. Ovjenčan je brojnim nagradama, između ostalog prestižnom nagradom Jabuti, te je ušao u izbor 39 afričkih pisaca mlađih od 40 godina.

Nagradu Jose Saramago dobio je 2013. za roman "Prozirni" (2008.), u kojemu skicira šokantnu, humorom prožetu sliku suvremene Luande.

Roman je na hrvatskome objavljen u izdanju Hena com.-a  i prijevodu Une Krizmanić Ožegović, koja je i moderirala razgovor s dvojicom pisaca u Polukružnoj dvorani Teatra &TD.

U razgovoru o tome koje slike po njegovu mišljenju mogu poslužiti za opis suvremenog europskog imaginarija, Ondjaki je ocijenio kako mu se, iz pozicije ne-Europljanina, čini da je Europi u prvome redu hitno potrebno ponovno promišljanje toga što ona uopće jest i što bi trebala biti.

"Prije nego se otvorila prema van, Europa se izgradila na uništavanju i ugnjetavanju, kolonizaciji i imperijalizmu", kazao je pisac. "Kako ja to vidim, danas unutar Europe postoje mnoge Europe, koje ja kao ne-Europljanin ne mogu identificirati, a na čija vrata neprekidno dolaze neki novi ljudi", dodao je.

U današnjem polariziranom i politiziranom, bipolarnom svijetu, stvarnost je toliko nabijena fikcijom, da se čini nestvarnom, smatra.

Stoga nam, dodaje, hitno treba jedna alternativna stvarnost u kojoj ćemo ljude početi gledati na jedan drugi način, vidjeti ih u drugačijem svjetlu, i početi rješavati njihove probleme, jer "onaj tko nam dolazi na vrata, u našu kuću, nije nužno netko tko će nas napasti, već netko tko će nas na neki način promijeniti".



Europski identitet pred izazovima modernog svijeta

Jose Luis Peixoto (1974.) nagradu Jose Saramago dobio je 2001. za roman "Nijedan pogled", nakon čega je osnovana nagrada za mlade autore koja nosi njegovo ime, a sam slavni portugalski Nobelovac Saramago za njega je kazao kako je riječ o najugodnijem otkriću recentne portugalske književnosti. Knjigu je na hrvatskome objavio nakladnik VBZ u prijevodu Tanje Tarbuk.

Govoreći o tome što za njega predstavlja suvremena Europa, Peixoto je istaknuo kako između Portugala i Europe postoji posebna veza, koja proizlazi iz zemljopisnog položaja te zemlje na krajnjem zapadu europskog kontinenta i koja određuje odnos Portugalaca prema njihovu europskom identitetu.

"U tom smislu naš je pogled poseban, jer Portugalci se osjećaju Europljanima, ali nekako malo posebnijima od drugih", pojasnio je pisac.

Gledano iz te perspektive, Europa je za Portugalce prilično drugačije mjesto od onoga kako je se vidi primjerice iz Zagreba, kazao je, a ta je različitost posebno postala naglašena tijekom posljednjih nekoliko godina, obilježenih jačanjem diskriminatornih politika.

"Smatram da postoji jedan kulturalni identitet koji se može nazvati europskim, ali da moramo biti vrlo oprezni i trebamo ga znati sačuvati jer u izazovima modernoga svijeta taj se identitet lako može izgubiti i umjesto u pravcu Europe koja nas spaja, vrlo lako možemo krenuti u pravcu podjele", upozorio je.

Na hrvatskome je dostupan i njegov roman "Knjiga" (Edicije Božičević), koji je doživio devet izdanja u Portugalu te je autoru priskrbio glas jednog od najzanimljivijih i najčitanijih suvremenih portugalskih i svjetskih autora. Roman "Galveias", također objavljen u izdanju Edicija Božičević, dobitnik je nagrade Oceanos za najbolji roman objavljen u svim zemljama portugalskog govornog područja.

Iznimno svestrani autor, Peixoto je surađivao i s portugalskim gothic metal bendom Moonspell. Autor za sebe kaže da vodi bipolaran život - ili kod kuće u Portugalu piše, ili putuje po književnim festivalima i promovira svoje knjige.

Razgovori o brisanju doslovnih i literarnih granica

Ondjaki i Peixoto dvojica su od više od trideset gostiju 16. izdanja FEKP-a, koji se održava u Zagrebu i Rijeci od 28. svibnja do 2. lipnja s više od četrdesetak događanja – čitanja, tribina, razgovora, promocija knjiga i koncerata, ove godine s fokusom na temu "Luka Europa", posvećenom portretu suvremene Europe kao mjesta susreta i suživota različitosti.

Jedan od najstarijih europskih festivala posvećenih isključivo kratkoj književnoj formi otvorio je u nedjelju razgovor domaćina Romana Simića o srži kratke priče s australsko-britanskim književnikom DBC Pierreom, dobitnikom uglednih nagrada Man Booker i Whitbread, i jednom od najcjenjenijih škotskih i britanskih suvremenih autorica Janice Galloway.

FEKP je u ponedjeljak zagrebačkoj publici predstavio i poljsku filmsku i televizijsku redateljicu Bronku Nowicku, kojoj je debitantska knjiga lirskih proza "Nahraniti kamen" (2015.) donijela najugledniju poljsku književnu nagradu Nike. Ponešto o svojoj "artističkoj poligamiji" Nowicka je otkrila u razgovoru s Đurđicom Čilić Škeljo.

U Gradskoj knjižnici Samobor jedna od najcjenjenijih hrvatskih kantautorica Sara Renar i novinar i spisatelj Andrija Škare razgovarali su s mladim zagrebačkim piscem Svenom Popovićem o tome kako proza gostuje u glazbi a glazba u prozi, a književni klub Booksa ugostio je DBC Pierrea u razgovoru o tome što to znači biti pisac danas, te baskijsku autoricu Eider Rodriguez i književnika i pjesnika Miroslava Mićanovića.

Rodriguez, profesorica na Baskijskom sveučilištu i autorica pripovjedaka, eseja, te stripovskih i filmskih scenarija, i Mićanović, koji svoje priče provlači kroz poeziju i prozu, razgovarali su na satu u radionici kratke priče s Vladimirom Arsenićem o načinima pričanja priče te brisanju i iskušavanju granica između žanrova.

Susreti s autorima nastavljaju se i u utorak, kada će biti proglašen i ovogodišnji dobitnik nagrade FEKP-a za kratku priču.

 
Cest is d' Best: Od zračne i alpinističke akrobacije, slike, plesa i smjeha, do kineske kulture

 
ZAGREB - U srijedu, 31. svibnja, u Zagrebu počinje 21. Međunarodni ulični festival Cest is d' Best s brojnim nastupima i performansima, kao što su zračne akrobacije na svili, Alpinističko-umjetnička akcija ili "Karneval", od kojih će se neki održati samo jedanput, a trajat će do 3. lipnja.

Plesači na svili će kroz performans zračnih akrobacija, kao što su figure, balansi i salta, pokušati dočarati ples vilenjaka, probuđenih iz zimskoga sna, a kroz radionice plesa na svili, spoj gimnastike i plesa, pokušat će poboljšati motoričke sposobnosti sudionika. Bit će održan i "Slackline" na uskoj i nestabilnoj traci razapetoj među dva stabla, koji angažira cijelo tijelo, poboljšava koncentraciju, uči kako uspostaviti ravnotežu i nositi se s nedostatkom nje.

Alpinističko-umjetnička akcija u povodu 50-godišnjice hipi pokreta na pročelju zgrade na Cvjetnom trgu izvodi koreografiju sa cvijećem - simbolom radosti, ljubavi i ljepote. Uspinju se i spuštaju, izlaze iz zatvorenog prostora u otvoreni kao simbol slobode. "Pastelizirati" će se pločnici Zrinjevca i gledati u oči s platanama koje će biti pretvorene u likove iz stripova ili crtića.

U čast psu Plutu koji je časno čuvao gradilište te na toj dužnosti poginuo, i koji u Bogovićevoj ulici ima svoj mali spomenik, organizirana je "Plutrka". Održava se i "Usporka", natjecanje najsporije vožnje biciklom na stazi od sedam metara i utrka smetlara u trokolicama koji će juriti oko Manduševca u pokušaju osvajanja "Cestovog trofeja". Grad će biti ispunjen likovnim radionicama, igraonicama, klaunovima, predstavama, mađioničarima, pričaonicama i zborovima.

Od kineskog do znakovnog jezika, od hipi pokreta do plesa i slika

"Nitko na festivalu neće biti pošteđen smijeha", poručuju stand up komičari koje okuplja Studio Smijeha. Kada se raspoloženje pokvari Centar za hitne i sitne popravke raspoloženja pomoći će u rješavanju tog problema. "Smjehotres" na pozornici Ljetnog kina Gradec organizira globalno smijanje u svrhu podizanja pozitive u svijetu. Dobro raspoloženje donijet će i popuniti sva mala prazna mjesta ulični svirači, a za poeziju će se pobrinuti izvođačice sa stihovima poznatih književnika.

Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu na Cestu će radionicama znatiželjnike upoznati s jezikom i tajnama tradicionalnog kineskog slikanja, kaligrafije, taijija, yongchuna, izradom zmajeva, papercuta, kineskih lampiona i čvorova, mozaika ili lepeza. Kineski zmaj bit će na raspolaganju za igru Go ili za rundu kung-fua. U Veseloj školici hrvatskog znakovnog jezika ili Učimo engleski na travi "My name is d' best. Cest is d' best" kao i turniru u graničaru i jjudskom "Čovječe ne ljuti se", najmlađi će moć brusiti svoje vještine.

Zrinjevac će navečer upotpuniti tango, salsa, swing, klasični plesnjak i DJ program, a velika nedjeljna plesna ZGroznica završit će na Trgu "Zagreb pleše".

Cest je u sjećanje na hipije simbol Woodstocka - ptičicu na vratu gitare, prenio na klupe, a umjetnička ostvarenja "Snaga cvijeta" deveti će put stvoriti izložbu na otvorenom. Festival uličnog slikanja otvoren je za sve koji se žele izraziti bez obzira na vještinu ili dob. Mirko Puljič Galijot nosit će prvu hodajuću galeriju u Hrvatskoj, "Odijelo pokretnih zidova", koju je kreirao s autoricama Slavkom Pavić i Dijanom Nazor.

Street smart kolektiv "AL'u" će voljne i hrabre crtati u formi brzinskih portreta - krokija, a tri grafitera oslikat će pumpe. Modeli "Gipsaonice" će za nagradu moći dobiti na licu mjesta uzet gipsani otisak lica. Na štafelajima će prolaznici moći doživjeti nastanak slike koje će šarenilom boja, simbola i pozitivnih vibracija, karakterističnih za Djecu cvijeća, oslikavati umjetnice. U stripovskim balončićima bit će odaslane poruke koje sugeriraju lijepe misli i pozitivnu energiju.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Izložba "Priroda i umjetnost od Cranacha do Klimta" u bečkom Prirodoslovnom muzeju


BEČ -
Izložba "Priroda & umjetnost od Cranacha do Klimta", koja obuhvaća oko 250 eksponata, umjetničkih radova i prepariranih životinja od antičkog doba do danas,  otvara se utorak navečer u Prirodoslovnom muzeju (NHM) u Beču.

"Izvanredna izložba, koja obuhvaća oko 250 eksponata ulja na platnu, skulptura, kovanica, grafika te prepariranih životinja, mački, lavova, tigrova prikazuje povezanost umjetnosti i prirode, ljudi i životinja kroz stoljeća do danas", rekao je u utorak na konferenciji za novinare u bečkom Prirodoslovnom muzeju njegov glavni direktor Christian Koeberl.

Dodao je da su mačke i lavovi stoljećima bili omiljeni motivi u umjetničkim radovima slikara i skulptora različitih naroda i kultura.

Uz ostale, izložena su umjetnička djela Lukasa Cranacha starijeg, Hansa Hoffmanna, Joosa van Cleve, Petera Paula Rubensa, Giovanna Benedetta, Abrahama Teniersa, Philippa, Ferdinanda de Hamiltona , Maxa Klingera, Gustava Klimta i Carry Hausera.

"Izložba je kombinacija prikaza umjetničkih djela sa životinjskim motivima zajedno sa prepariranim mačkama i lavovima iz zbirke muzeja", dodao je on.

"U središtu izložbe su mačke kao omiljene kućne životinje a lavovi simboli i personifikacija snage, moći i odvažnosti", kazao je kustos izložbe i predsjedatelj LETTER zaklade u Koelnu Bernd Ernstig.

Najstariji eksponati na izložbi su dvije brončane kovanice sa motivima lava iz 361. godine prije Krista iz grčke povijesti, a među umjetnicima, koji su rado slikali mačke, je i čuveni bečki slikar secesije i Jugendstila Gustav Klimt, zastupljen na izložbi sa djelom "Fabula" iz 1883.godine.

Koeberl je naglasio da su izložena umjetnička djela, malih i velikih formata, posuđena iz njemačkih i bečkih muzeja i privatnih zbirki, uz ostale Muzeja povijesti umjetnosti, Belvederea, Muzeja primjenjene umjetnosti, Bečkog muzeja, te da su postavljena zajedno sa zoološkim preparatima iz zbirke NHM.

Stari Egipćani  smatrali su mačke svetim životinjama i bile se zaštitnice izvora vode, bunara, blaga i hramova. Ovjekovječene su na brojnim spomenicima a susrećemo ih i na ulazima u gradove, palače, muzeje, hramove, parkove itd.

Postava izložbe podijeljena je u nekoliko cjelina kao što su Lovac i lov, Dobri duhovi i vjerni čuvari, Borba za plijen, Iza rešetaka, Moć, Eros i smrt.

Izložba je organizirana u suradnji bečkog Prirodoslovnog muzeja i LETTER zaklade u Koelnu a ostaje otvorena do 8. listopada ove godine.



Ariana Grande i druge zvijezde u nedjelju u Manchesteru


LONDON -
Američka pjevačica Ariana Grande u nedjelju će nastupiti u Manchesteru na humanitarnom koncertu za žrtve prošlotjednog atentata, uz plejadu zvijezda među kojima će biti i Katy Perry, Miley Cyrus, Coldplay i Justin Bieber, objavili su u utorak organizatori.

Prihod od tog koncerta bit će namijenjen fondu uspostavljenom za pomoć obiteljima žrtava napada počinjenog u Manchesteru Areni 22. svibnja na kraju koncerta Ariane Grande.

U tom je samoubilačkom napadu za kojeg je odgovornost preuzela Islamska država poginulo 22 ljudi a 116 je ozlijeđenih.

 

Mala sirena obojana crvenom


KOPENHAGEN -
Slavni kip Male sirene u kopenhaškoj luci prebojan je crvenom bojom u znak prosvjeda protiv ubijanja kitova.

Kip visok 1,25 metara, najpoznatiji simbol Kopenhagena, od glave do repa poliven je crvenom bojom.

Policija je objavila da je razlog za ovaj vandalizam vjerojatno prosvjed protiv kitolova na Farskim otocima.

Na natpisu ostavljenom podno Male sirene piše: "Danska brani kitove Farskih otoka".

Gradske vlasti poslale su ekipu da očisti kip.

Mala sirena, lik iz bajke Hansa Christina Andersena, u kopenhaškoj luci nalazi se od 1913. i često je meta vandala. Nema boje kojom nije bila obojana, znala je ostati i bez ruke i bez glave,  a jednom ju je netko odjenuo u burku.  
 

Francuzi postavili prvo "e-Drvo" u Europi s fotovoltaičnim "listovima"


NEVERS - Neobično stablo s velikim kvadratičnim listovima koji služe kao solarni paneli, "izraslo" je usred Neversa, grada u središnjoj Francuskoj koji je u ponedjeljak predstavio prvo europsko "e-drvo" čiji će fotovoltaični listovi omogućiti punjenje mobilnih električnih uređaja, surfanje internetom ili zaštitu od sunčevih zraka.

E-Drvo (eTree) podsjeća na ekološke solarne klupe (Green Sun Rising Solar Benches) koje korisnicima omogućuju da se sklone u hlad, da napune električne uređaje te im pružaju Wi-Fi hotspotove.

Nadahnuta stablom akacije iz izraelske pustinje Negev, ova futuristička konstrukcija koristi solarne panele, montirane na "granama", za pohranu energije i proizvodnju električne energije iz sunca. Koristeći ovu struju, e-Drvo napaja USB punilišta za mobilne uređaje, omogućuje besplatan Wi-Fi za to područje i LCD zaslon koji donosi informacije poput količine električne energije proizvedene na stablu, a može poslužiti i kao noćna rasvjeta.

Osim što proizvode električnu energiju, grane i solarni paneli pružaju hlad za sjednje ispod "stabla".

Izum je plod suradnje dviju tvrtki, francuske i izraelske, čiji je prototip proizveden 2014. E-Drvo dijelom je društveno-ekološka tvrtka, a dijelom ekološka skulptura čiji je cilj promicanje svijesti o okolišu i održivosti, kao i uspostavljanje veza između zajednice i prirode.

"To je simbol angažmana gradske uprave još od 2014.", s ponosom je istaknuo gradonačelnik Neversa Denis Thuriot, koji vodi računa o razvoju digitalne ekonomije u svojem gradu.

"Denis Thuriot bio je vrlo motiviran i imao je jasnu viziju o tomu na koji bi način e-Drvo moglo koristiti njegovim kolegama, ali i stanovnicima grada, pa smo odlučili postaviti prvi primjer takvog "stabla" u Europi", rekao je sukreator solarnog drveta Bernard Bitan.

Prvo e-Drvo postavljeno je 2014. u Parku prirode Ramat Hanadiv u Izraelu. Ondje ga je "zasadila" izraelska tvrtka za obnovljive izvore Sologic. Godine 2015. prvo funkcionalno e-Drvo predstavljeno je na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP 21, održanoj u Francuskoj krajem 2015. Identična će "biljka" biti postavljena i u Neversu.

Osim u Izraelu, najviše e-Drveta postavljeno je u Sjedinjenim Državama te u Kazahstanu.



U velikim gradovima temperatura bi mogla porasti za osam stupnjeva


AMSTERDAM - Zahvaljući globalnom zagrijavanju i betonizaciji, temperatura bi u velikim gradovima do kraja stoljeća mogla porasti za sedam do osam stupnjeva Celzija, tvrde znanstvenici.

Ova predviđanja porasta temperature u gradovima predstavljaju najcrnji scenarij, temeljen na zadržavanju postojećih trendova emisije stakleničkih plinova.

Porast od oko pet stupnjeva Celzija pripisuje se globalnom zagrijavanju, a ostatak na 'betonizaciji', kada asfalt i beton potisnu gradske parkove i jezera, što će gradove učiniti toplijima od njihove okoline, napisali su znanstvenici u časopisu Nature Climate Change.

Predviđanje se odnosi na najveće svjetske gradove, rekao je Francisco Estrada s Instituta ekološke studije u Nizozemskoj, vodeći autor studije.

Takav razvoj događaja imao bi goleme posljedice po zdravlje stanovnika i energetsku potršnju, rekao je Estrada. Gradovi zauzimaju samo jedan posto svjetske površine, ali troše 78 posto svjetske energije i proizvode 60 posto ukupne emisije stakleničkih plinova.

Za svoju studiju Estrada i njegov tim analizirali su podatke iz 1692 najveća svjetska grada i rast temperature u njima od 1950. do 2015. godine.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus