15:23, 17. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 30. studenoga 2017.

Objavljeno: 30.11.2017 u 11:41
Pregledano 55 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 30. studenoga 2017.

ZAGREB 30. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Predstavljena zbirka izabranih pjesama Krune Quiena "Pjesme"

 
ZAGREB - Zbirka izabranih pjesama hrvatskoga pjesnika Krune Quiena "Pjesme" predstavljena je u prigodi 100. obljetnice pjesnikova rođenja, u četvrtak u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.

O Quienovu životu i djelu govorili su akademici Zvonimir Mrkonjić i Tonko Maroević, urednik knjige Antun Pavešković i književni povjesničar Ivica Matičević, a Quienove stihove govorio je dramski umjetnik Darko Milas.

Mrkonjić je ocijenio kako je Quienova sudbina to što ju je na žalost potvrdila i sama smrt te dodao kako on nije znao ni stigao razviti svoju ulogu međašnje pojave iz čijih se spisa otvarao pogled na prošlost i budućnost hrvatske poezije.

Naglasio je kako ga zbirka "Rime" svrstava u jednoga od posljednjih sljedbenika Gričana te dodao kako je to bila situacija u kojoj neutralizirani ekspresionizam, zamoren zadaćama društvenoga angažmana počinje uzmicati pred djelotvornijom nadrealističkom poetikom sprege opreka.

"Dosljednom virtuoznom uporabom klasične forme Quienove 'Rime' dovode do krajnjih posljedica slikovnost interijera i mrtve prirode kojom se definira jedan svijet na izmaku", rekao je dodavši kako niz pjesama iz te zbirke pokazuju da je Quien na drugi način prihvatio sugestije nadrealizma i razvio ih u svojevrsnom fonemskom automatizmu.

Ocijenio je kako je Quien prvi u hrvatskoj modernoj poeziji započeo jezičnu igru na sve ili ništa te dodao kako mu je ona pokazala posljednji obzor modernističke negacije

Po Mrkonjićevim riječima isti nagon za oprečnim kojim uz pomoć dječje brojalice destruirao kasni simbolizam naveo ga je da se okrene prema svjetlosnoj viziji sredozemnoga prostora.

Naglasio je kako u svojoj drugoj zbirci "Kameni grad" opisuje sredozemno kao svevremenost i sveprisutnost "grčkoga doba".

Smatra kako se Quienov hermetizam možda može nazvati ekspresionističkim klasicizmom. "On bi sa svojim izrazitim eliptičnim crtežom ostao ponovno izgubljen u svom vremenu da nam ga nije približila poetika znatno mlađih pjesnika.

Po Mrkonjićevu mišljenju ciklusom "More mornara" iz 1971. godine Quien nastavlja  prekinutu nit svojih ludističkih početaka. "U euforiji toga otkrića napisao je razmjerno najopsežniji dio svoga pjesničkoga opusa", rekao je.

Ustvrdio je kako Quien uvijek preran, a nikad na vrijeme, nije stigao ući ni u jednu krugovašku antologiju kao što nije dočekao ni izlazak svojih dviju rukopisnih knjiga.

"Sredinom pedesetih godina bio je jedan od rijetkih koji nas je mogao učiti iskustvu jezika", rekao je Mrkonjić dodavši kako nas je početkom sedamdesetih sa smješkom uvodio u teškoće lakoga stiha.

Akademik Maroević podsjetio je kako Quiena  mnogi kritičari smatraju predstavnikom poetskog mediteranizma. "Premda je dobrih tridesetak godina boravio u Zagrebu, gdje je i studirao i počeo pisati i objavljivati, formativnim godinama i afektivnim opredjeljenjima bitno pripada mediteranskom podneblju, dalmatinskoj komponenti hrvatske književnosti i primorskom urbanom senzibilitetu", rekao je Maroević.

Izbor pjesama za zbirku "Pjesme"odabrao je Zvonimir Mrkonjić, a knjigu je objavilo Društvo hrvatskih književnika u svojoj Maloj knjižnici DHK.

Pjesnik, pripovjedač, prevoditelj, filmski scenarist i dramaturg Kruno Quien rođen je 1917. u Zadru, a preminuo u Splitu 1990. godine. Za života je objavio dvije samostalne zbirke pjesama "Rime" (1943.) i "Kameni grad" (1956.). Posmrtno su mu objavljene zbirke "Stihovi na starinsku (1992.) i "Igrarije" (2002.).



Filmsko-slikarsko djelo o životu Van Gogha otvara Filmofeel Fest


ZAGREB - "Loving Vincent: Van Goghov misterij", prvi dugometražni animirani film nastao isključivo od slika u tehnici ulja na platnu, otvara u petak, 1. prosinca prvo izdanje Filmofeel Festa, koje će u narednih deset dana u zagrebačkom Kaptol Boutique Cinema prikazati izbor iz aktualne produkcije europskog filma.

Intrigantni život i kontroverzna smrt jednog od najcjenjenijih umjetnika u povijesti prikazani su uz pomoć ručno oslikanih prizora, nadahnutih s više od 800 Van Goghovih pisama. 

Oskarovac Hugh Welchman ("Peter and the Wolf") i Dorota Kobiela film su radili šest godina, a u njegov je nastanak bile su uključene čak 62 450 originalne slike 107 umjetnika iz raznih krajeva svijeta, koji dobro poznaju rad velikog umjetnika. 

"Kroz pisma, kao i preko priča prijatelja i poznanika, autori pokušavaju rasvijetliti misterioznu smrt, ali i neke manje poznate dijelove njegova života", ističe se u najavi filma, u kojemu se u sekundi izmjenjuje 12 slika, što je 720 umjetničkih djela u jednoj minuti, a uvršteno je i 120 najpoznatijih radova slikara. 

Film je najprije snimljen s glumcima, a umjetnici su potom ručno oslikali svaki kadar - tehnika se razvijala četiri godine, a trebalo je još dvije godine da se film dovrši. 

U glumačkoj ekipi bili su Douglas Booth, Jerome Flynn, Saoirse Ronan, Helen McCrory, Chris O'Dowd, John Sessions, Eleanor Tomlinson i Aidan Turner.  

Na međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju "Loving Vincent: Van Goghov misterij" osvojio je nagradu publike, a na festivalu u Šangaju nagradu za najbolji animirani film.

Taj će se film prikazati u još nekoliko termina tijekom trajanja Filmofeel Festa, koji je posvećen kvalitetnim i nagrađivanim europskim filmovima koji najčešće ne dolaze na redoviti kino repertoar. 

Među ostalim, prikazat će se i na nedavno završenom Zagreb Film Festivalu nagrađeni bosansko-hercegovački film "Muškarci ne plaču" Alena Drljevića, dirljiva priča o skupini bivših veterana nekad zaraćenih strana na grupnom radionici na kojoj bi se trebali suočiti s prošlošću.

Tu je i argentinski film "Jedna vrsta obitelji" Diega Lermana koji govori o etici i moralnim zamkama kod posvajanja djece, koji je osvojio nagradu za najbolji scenarij na međunarodnom festivalu u San Sebastianu te za najbolji film na međunarodnom festivalu u Chicagu.

Ruska drama "Bliskost" Kantemira Balagova, smještena u grad Nalchick na Sjevernom Kavkazu krajem devedesetih, kroz priču o otmici prikazuje svakodnevne izazove koje donose vjerske predrasude i etnička podijeljenost. Film je dobio nagradu FIPRESCI na festivalu u Cannesu.  

"Egon Schiele: smrt i djevojka" austrijski film redatelja Dietera Bernera, portret je jednog od najprovokativnijih umjetnika u Beču s početka 20. stoljeća, a brazilski "Priateljska zvijer" Gabriele Amaral triler koji prikazuje nevjerojatno načine na koje reagiramo u neuobičajenim situacijama. 

Grčki film "Park" Sofie Exarchou, kroz prikaz nekad velebnog kompleksa, korištenog za Olimpijske igre u Ateni 2004., progovara o današnjoj izgubljenoj generaciji i apsurdu između nekad 'slavne' Grčke i današnje dekadencije. 

Među dvadesetak naslova su i tri francuska - "Gospođa Hyde" Sergea Bozona, koja u središte klasika Roberta Louisa stavlja glavni ženski lik, "Staljinov kauč" glumice Fanny Ardant ekranizacija je istoimenog romana Jean-Daniela Baltassata, dok je "Sezona u Francuskoj" Mahamata Saleha Harouna najavljena kao "mračan, ali suosjećajan pogled na ilegalne imigrante u srcu Pariza".

Britansku kinematografiju predstavlja "Poslanica Rimljanima" Ludwiga i Paula Shammasiana, u kojemu Orlando Bloom glumi čovjeka koji se još uvijek bori s traumom uzrokovanom zlostavljanjem u djetinjstvu od strane svećenika.

Prikazat će se i prvi film japanskog redatelja Kiyoshija Kurosawe snimljen izvan Japana - "Žena na srebrenoj ploči" o fotografu opsjednutom smrću svoje žene koji u tehnici dagerotipije svakodnevno portretira svoju kćer i muzu. U glavnim ulogama nastupaju francuski glumci Olivier Gourmet, Constance Rousseau i Tahar Rahim.

Filmofeel Fest se održava u organizaciji distribucijske kuće 2i film, a projekcije će se održavati svakodnevno do 10. prosinca u terminima od 17 do 21 sat.



Objavljen "Hrvatski neretvanski zbornik 9/2017."


ZAGREB - Knjigu "Hrvatski neretvanski zbornik 9/2017.", što ga je uredio Domagoj Vidović, objavilo je Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu.

"Hrvatski neretvanski zbornik 9/2017." (334 str.) podijeljen je na 13 poglavlja - kronika djelovanja, dani ponosa i slave, gospodarstvo, sol zemlje, prijepori, jedan po jedan othodu vlastela, neretvanske pikanterije, iz neretvanske povjesnice, književnost, kritika i usmena predaja, jezikoslovlje, šport i glazba, izlog knjiga te iz djelovanja udruga i ustanova.

Urednik zbornika Domagoj Vidović u proslovu napominje kako u zborniku, kao i u javnom prostoru prevladavaju povijesne teme, ocijenivši da kronično nedostaje vizionarskih štiva okrenutih budućnosti. Podsjeća kako Hrvati u velikoj mjeri žive u prošlosti te naglašava kako je dugo trajalo vrijeme razdoblje šutnje poslije Drugoga svjetskog rata, koje je "priječilo ljude da slobodno govore o onome što ih tišti".

"Razdoblja su šutnje u većoj ili manjoj mjeri Hrvati imali svakih pedesetak godina", piše Vidović i dodaje kako se pamtilo samo sretne dane. Istaknuo je kako za razumijevanje svakoga od povijesnih razdoblja treba stvari sagledati iz više kutova, čemu pridonosi rubrika Prijepori.

Dodao je kako je uzrok hrvatske okrenutosti prošlosti i to što Hrvati u velikoj mjeri od nje žive, kao i od prirode koja je tu od postanka svijeta te znamenitosti izgrađenih u drevnim i po mnogo čemu težim vremenima, o čemu pišu autori i u ovom zborniku.

Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu osnovano je 11. veljače 2006. godine u Zagrebu. Cilj Društva je, osim okupljanja Neretvana i prijatelja Neretve, pružanje pomoći za gospodarski, društveni, kulturni, umjetnički, znanstveni i turistički razvoj Neretve.

Urednik zbornika Domagoj Vidović rođen 1979. u Metkoviću. Zaposlen je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Radi na projektima Odjela za onomastiku i etimologiju i voditelje je podružnice Instituta u Metkoviću. Predmetom je njegova zanimanja su onomastika na rubnim hrvatskim prostorima i akcentologija, a bavi se i prevođenjem s esperanta. Objavio više knjiga i niz izvornih znanstvenih radova. Kao jedan od autora "Školskoga rječnika hrvatskog jezika" dobitnik je Nagrade Grada Zagreba 2013.



Narodno pozorište Sarajevo u ponedjeljak u Kerempuhu


ZAGREB - Na sceni Satiričkog kazališta Kerempuh u ponedjeljak 4. prosinca gostovat će Narodno pozorište Sarajevo s jednom od svojih najgledanijih predstava, "Hamlet u selu Mrduša Donja ili Hamlet zna što narod ne zna" Ive Brešana, u režiji i adaptaciji Sulejmana Kupusovića.

Kako se ističe u najavi, kultni Brešanov tekst Kupusović je aktualizirao, smjestivši priču u bosanski i bošnjački ambijent.

U predstavi koja je žanrovski postavljena kao komedija s tragičnim elementima, u glavnoj ulozi pojavljuje se Hamlet – mladi Suljo, koji bezuspješno pokušava dokazati da njegov otac, borac Armije BiH, nije ukrao novac iz blagajne mjesne zajednice, premda je za to optužen.

"Obračunavajući se s nemoralom i licemjerstvom, društvenim devijacijama i poslijeratnom preobrazbom ljudi, ova tragikomedija postaje slikom suvremenog bosanskog društva", stoji u najavi.

Igraju Josip Pejaković, Milan Pavlović, Mirsad Tuka, Nerman Mahmutović, Amina Begović, Mirvad Kurić, Aldin Omerović, Mona Muratović, Slaven Vidak, Sanela Pepeljak i Riad Ljutović.

Scenografiju i kostimografiju potpisuje Marijela Hašimbegović, a suradnik za scenski pokret je Riad Ljutović.



HRFF - Na festivalu i premijere dvaju hrvatskih filmova


ZAGREB -  Među četrdesetak filmova ovogodišnjeg Human Rights Film Festivala (HRFF), koji će se održati od 4. do 10. prosinca u Zagrebu, te od 7. do 10. prosinca u Rijeci, bit će i dvije premijere hrvatskih filmova - "Vremenske bombe" Gorana Sergeja Pristaša i kolektiva BADco. i "Dobri domaćini" Andreja Korovljeva.

Trodijelni eksperimentalni dokumentarac "Vremenske bombe" sniman je na tri lokacije - u Rijeci, Zagrebu i Splitu, na kojima postoji jaka tendencija uvezivanja industrijske arhitekture, propale proizvodnje i institucionalizacije suvremenih umjetničkih praksi. 

S nekoliko pozvanih umjetnika, među kojima su Slaven Tolj, Nataša Antulov, Platforma 9.81, BADco. je naselio te prostore tijekom 24 sata, ondje izvodio i snimao elemente svojih predstava, organizirao projekcije filmova, diskusije i rad s filmskim statistima u radničkoj vremenskoj strukturi - osam sati rada, osam sati nadogradnje, osam sati odmora. 

Prva lokacija je bila riječka tvornica Benčić, novi Muzej moderne i suvremene umjetnosti, druga je također bivša tvornica, danas Centar za nezavisnu kulturu i mlade "Pogon – Jedinstvo", a treća nikad dovršeni Dom mladih u Splitu.  

"Instalacija nastaje kroz (i reflektira) hibridnu formu filmskog seta kao izvedbe te proizvodi dvoznačnu ulogu filmskih statista kao radnika na filmu i plaćenih gledatelja izvedbe", ističe se u najavi premijere "Vremenskih bombi", koja će se održati 7. prosinca u MM centru Studentskog centra.

"Dobri domaćini", kratkometražni dokumentarac Andreja Korovljeva, prati istoimenu kampanju koju su krajem 2016. pokrenuli Zaklada SOLIDARNA, band Kries, inicijative Are You Syrious i Dobrodošli i Koalicija Solidarnost Split. 

Tom se kampanjom pozivalo građane da podupru mlade kreativce bez doma kako bi mogli ostvariti svoj puni potencijal i razvijati talente kojima obogaćuju našu kulturu. 

Redatelj prati aktivnosti Dobrih Domaćina na Tabor Film Festivalu 2017 i kreativnom kampu za djecu u Kaštel Kambelovcu. 

Film će premijeru imati također 7. prosinca, ali u dvorani Müller kina Europa.

Niz diskusija u popratnom programu

U svom popratnom programu Human Rights Film Festival donosi niz diskusija koje organiziraju ljudsko-pravaške organizacije.

Među ostalim, održat će se međunarodna konferencija o tzv. neliberalnim demokracijama u Europi s tridesetak izlagača, među kojima su i Žarko Puhovski, Vesna Pusić i Jadranka Kosor, tribine o politizaciji obrazovanja i obrazovanju kao javnoj politici, o vjerničkom aktivizmu u Hrvatskoj danas kao i o migrantskim organizacijama i njihovim iskustvima u državama članicama EU te forum o konceptu i praksama otpora nasilju.

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske tradicionalno će se 10. prosinca obilježiti Međunarodni dan ljudskih prava s fokusom na dvije iznimno aktualne teme - suzbijanje govora mržnje na Internetu i Integracija osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u hrvatsko društvo.

Ulaz na sve projekcije i popratna događanja festivala, kojemu je Hina medijski pokrovitelj, je besplatan.



Muzej grada Rijeke gostuje u Pekingu


ZAGREB - Izložba "Hrvatska fotografija danas" Muzeja grada Rijeke otvara se u subotu, 2. prosinca u Galeriji Sportskog sveučilišta u Pekingu, a obuhvaća četrdesetak radova suvremenih hrvatskih fotografa nastalih u posljednjih dvadeset godina, priopćeno je iz toga Muzeja.

Izložbu radova iz zbirke Muzeja grada Rijeke, koje su donirali brojni hrvatski fotografi, organiziraju Yang Zeichun Studio iz Pekinga i Hrvatsko-kinesko društvo prijateljstva iz Rijeke.

Autor koncepta izložbe je ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović, a kineskoj će se publici predstaviti dvadeset suvremenih hrvatskih fotografa različitih ishodišta i usmjerenja - Stanko Abadžić, Stanislav Belička, Borislav Božić, Ranko Dokmanović, Petar Fabijan, Rino Gropuzzo, Damir Hoyka, Egon Hreljanović, Ante Jaša, Željko Jerneić, Branko Jani Kukurin, Rebeka Legović, Stephan Lupino, Borislav Ostojić, Božica Radinović, Diana Sokolić, Šime Strikoman, Zvonimir Tanocki, Petar Trinajstić i Istog Duško Žorž.

Sljedeće će godine, u sklopu razmjene s Yang Zaichun Studiom gostovati ugledni kineski kaligraf i fotograf prof. Yang, koji će u Rijeci predstaviti tradicionalnu kinesku umjetnost kaligrafije te fotografije što ih je prošle godine snimio tijekom svoga boravka u Hrvatskoj, ističe se u priopćenju.

Na otvorenju izložbe u Pekingu će, uz predstavnika Sportskog sveučilišta u Pekingu i Muzeja grada Rijeke, sudjelovati i inicijator izložbe Ante Simonić te Rita Zhao Simonić koja će u ovoj prigodi pjevati popularne hrvatske pjesme, a bit će prisutni i predstavnici hrvatskoga veleposlanstva u Kini.

Izložba ostaje otvorena do 30. prosinca.



Novi Schmidtov film "Agape" od četvrtka u kinima


ZAGREB - Novi film nagrađivanog filmskog redatelja Branka Schmidta, "Agape", priča o pedofiliji i homoseksualizmu u Crkvi, ali i o ljubavi, toleranciji, snošljivosti i pravu na različitost, u četvrtak se počinje prikazivati u hrvatskim kinima.

Riječ je o svojevrsnom nastavku trilogije u kojoj Schmidt kritički prikazuje društveno relevantne teme, a kojoj su prethodili filmovi "Ljudožder vegetarijanac" i "Metastaze".

"Agape" prati nekonvencionalnog svećenika, glumi ga Goran Bogdan, koji priprema učenike za sakrament krizme, među kojima je i tinejdžer bez roditelja kojemu treba pažnja koju mu svećenik posvećuje. Kada u razred dođe novi učenik zbog kojega tu pažnju gubi, postaje ljubomoran i priznaje da je sa svećenikom bio u seksualnom odnosu.

Schmidt ostavlja kraj otvorenim, da gledatelji sami zaključe je li to film o pedofiliji ili homofobiji, je li nevin svećenik etiketiran i izbačen iz društva na temelju naših predrasuda ili s razlogom. "Kad ga crkva degradira a krizmanici istuku, svećenik će krenuti u potragu za najmoćnijom Božjom ljubavi: agape", ističe se u najavi filma, koji je premijerno prikazan na ovogodišnjem, 64. izdanju Pula film festivala.

Po riječima redatelja, "Agape" je film za koji se najviše radilo na scenariju od svih jedanaest koliko je snimio - u četiri godina bilo je oko 150 verzija.

"Zadali smo si iznimno težak zadatak da kod gledatelja na koncu filma izazovemo empatiju prema svećeniku osumnjičenom za pedofiliju. Reakcije gledatelja u pulskoj Areni govore da smo u tome uspjeli", izjavio je Schmidt.

O temi uz koju se uvijek veže epitet kontroverzne, autor progovara kroz dublju analizu društva, postavljajući pitanja jesmo li mi kao društvo skloni bez valjanih dokaza etiketirati, ekskomunicirati ljude drugačije od nas ili postupamo pravedno.

Uz Bogdana u filmu glume Daria Lorenci Flatz, Ivo Gregurević, Dražen Šivak, Pavle Čemerikić, Denis Murić, Nela Kocsis, Emir Hadžihafizbegović, Alan Katić, Robert Ugrina i Iva Gulin.

Scenarij potpisuju Ivo Balenović, Sandra Antolić, Katarina Zrinka Matijević i redatelj.

Direktor fotografije je Dragan Ruljančić, majstor tona Zvonimir Poljak, scenograf Damir Gabelica, kostimografkinja Vedrana Rapić, majstorica maske Jasna Rossini, montažer Hrvoje Mršić, producent Stanko Babić, a urednica filma Maja Gregl.

Branko Schmidt (1957) diplomirao je režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu dramom "Rano sazrijevanje" Marka Kovača (1981). Svoj prvi cjelovečernji film "Sokol ga nije volio", koji je postao klasik domaće kinematografije, režirao je 1988. godine. Uslijedili su, među ostalim, "Đuka Begović", "Božić u Beču", "Kraljica noći", "Put lubenica", "Metastaze", "Ljudožder – vegetarijanac".

Njegov zadnji film, "Agape", distribuira Blitz film & video, producent je Telefilm, koproducent Hrvatska radiotelevizija, a snimljen je i uz financijsku podršku Hrvatskog audiovizualnog centra.



Riječka Talijanska drama premijerno izvela Frattijevih "Šest strastvenih žena"


RIJEKA - Talijanska drama HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci u srijedu je premijerno izvela komediju Marija Frattija ""Sei donne appasionate (Šest strastvenih žena)".

Predstava je postavljena u koprodukciji s kazalištem "Florian Metateatro" iz Pescare, a redatelj je Vincenzo Manna.

Taj je tekst čuveni talijanski dramski pisac koji živi u SAD napisao 70-tih godina prošlog stoljeća u New Yorku. Postavljana je u cijelom svijetu te je temelj mjuzikla "Nine", koji je izveden 'na Broadwayu' više od 2000 puta i prema njemu je snimljen vrlo popularni istoimeni film.

U predstavi je riječ o redatelju u 'kreativnoj krizi' koji se za pomoć obraća svojim ljubavnicama pred očima vjerne supruge. U jednom trenutku tajanstvena američka producentica ponudi ogroman novac da bi režirao film o ženama. On oduševljeno prihvaća, a situacija odlazi u nepredviđenom smjeru.

U glavnoj ulozi Guida nastupio je Mirko Soldano, a igraju i Bruno Nacinovich, Anna Paola Vellacio, Elena Cotugno, Giulia Basel, Leonora Surian Popov, Ivna Bruck, Elvia Nacinovich i Lucio Slama.

Scenograf je Anton Plešić, kostimografkinja Mauela Paladin Šabanović a oblikovatelj svjetla Boris Blidar.

Nakon riječke premijere, predstava ide na turneju po Istri, a u listopadu sljedeće godine po Italiji.

Mario Fratti je rođen u L'Aquilli 1927. Nakon izvedbe njegove jednočinke "Suicidio" na festivalu u Spoletu 1962. Lee Strasberg, koji je bio u publici, pozvao ga je da u njegovu Actor's Studiju izvede to djelo. Sljedeće godine se Fratti seli u New York, u kojem živi do danas. U SAD je napisao više od stotinu djela, a tekstovi su mu prevedeni na dvadesetak jezika i izvedeni u više od 600 kazališta po svijetu.

Među nagradama koje je dobio ističu se nagrada Selekcije O'Neil, nagrada Richard Rogers, nagrada Outer Critics, nagrada Heritage nad Culture i nagrada Otto Drama Desk Awards.

Redatelj Vincenzo Manna je diplomirao Stilistiku i retoriku na Sveučilištu u Firenci te diplomirao na Nacionalnoj akademiji dramskih umjetnosti "Silvio D'Amico". Ocjenjuje se da je jedan od najzanimljivijih umjetnika nove kazališne generacije u Italiji, djeluje kao redatelj, autor, scenograf i prevoditelj. Na Sveučilištu Link Campus u Rimu predaje Glumu i Dramaturgiju.

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Black metal atrakcija Batushka nastupit će 3. prosinca u Boogaloo Clubu


ZAGREB - Poljska black metal atrakcija Batushka nastupit će u nedjelju, 3. prosinca, po prvi puta u Hrvatskoj, u zagrebačkom Boogaloo Clubu, u sklopu svoje turneje "European Pilrimage Tour 2017", najavio je organizator koncerta agencija Twilight Promotion.

Na turneji još uvijek promoviraju svoj album prvijenac "Litourgiya", koji je objavljen u prosincu 2015. godine, a odmah je dobio hvalospjeve kritičara, kao i publike, do te mjere da su ga neki proglasili remek-djelom.

Batushka (izgovara se "Baćuška") relativno je novi bend, iako u njemu sviraju članovi etabliranih metal grupa, no tu počinje njihova tajnovitost. Ne znaju se identiteti članova grupe, a na pozornici svi nastupaju s licima prekrivenim maskama.

Mističnost se podcrtava glazbom baziranom na crkvenim napjevima i mračnoj darkerskoj atmosferi, koja se iznenada pretvara u death i black metal sa screamanim vokalima tipičnima za black metal glazbu, pa ponovno vraća u početnu opuštenu atmosferu.

Mističan doživljaj dočaravaju i svojim živim nastupima, koji su pravi performansi temeljeni na ritualima s kukuljicama, svijećama, tamjanom, ikonama, oltarom itd.

Kao predgrupe odabrani su zagrebački black metalci Frozen Forest, koji promoviraju svoj album prvijenac "Ancient Ritual", i slovenski ekstremni metalci Ater Era, koji kombiniraju black i doom metal s psihodelijom i ambijentalnom glazbom, te promoviraju svoj treći album "Clades".

Predgrupe će svoj nastup započeti u 20 sati, a glavne zvijezde Batushka zasvirat će u 21,45 sati, najavljuje organizator.



Izložba o Michaelu Jacksonu iduće godine u Londonu i Parizu


LONDON - Velik utjecaj pop legende Michaela Jacksona na modernu umjetnost propitivat će izložba koja će iduće godine biti postavljena u Parizu i Londonu.

Kroz "revolucionaran show" ispričat će se "neispričana priča" o tomu kako je kralj popa postao "jedna od najutjecajnijih figura u umjetnosti druge polovine prošlog stoljeća", osoba koja je nadahnula druge umjetnike poput Andyja Warhola, Davida LaChapellea i Graysona Perryja.

Četrdesetak djela koja prikazuju Jacksona, među kojima su ona autora Garyja Humea, Maggi Hambling i Catherine Opie prvi će put biti izložena na jednome mjestu pod nazivom "Michael Jackson: On the Wall" u londonskoj Nacionalnoj galeriji portreta u lipnju 2018., a potom će se u studenome premjestiti u pariški Grand Palais.

Jackson je zaslužan za to što je pridonio da se glazbeni video vrati u umjetničku formu i zato što je popularizirao "moonwalk" i robotske pokrete u plesu.

Kustos izložbe dr. Nicholas Cullinan, voditelj londonske Nacionalne galerije kazao je da izložba predstavlja "nov i potpuno radikalan pristup kroz propitivanje kulturološkog utjecaja ove jedinstvene ličnosti na modernu umjetnost".

"Rijetkost je da postoji nešto novo što se može reći o tako poznatoj osobi, no u ovom je slučaju upravo tako", kazao je Cullinan.



Na amsterdamskom Festivalu svjetlosti i Ai Weiweijeva instalacija


AMSTERDAM - Instalacija kineskog umjetnika i disidenta Ai Weiweija naziva "Thinline" jedno je od 36 umjetničkih djela koje od danas osvjetljuju Amsterdam u sklopu šestoga po redu Festivala svjetlosti, pišu britanski mediji.

Svjetleće su instalacije raspoređene po najpoznatijim simbolima grada, a uz Weiweijev "Thinline" ondje će biti izloženo i djelo Cecila Balmonda.

Sve su ovogodišnje instalacije izrađene posebno za amsterdamski festival koji čine dva djela - jedan u pješačkoj gradskoj zoni, a drugi na vodi pitoresknih gradskih kanala.

Vodenu izložbu, koja će trajati do 21. siječnja 2018. čini 21 umjetničko djelo.

Među njima je Weiweijeva šest i pol kilometara duga svjetleća linija koja presijeca grad i predstavlja granicu.

Balmondova instalacija "Infinita" ima geometrijski oblik i podsjeća na razlomljenu plutajuću piramidu koja se odražava u vodi i predstavlja bit naše egzistencije i sve ono što se nalazi pod njezinom površinom.

Dio izložbe u pješačkom dijelu grada otvoren je do 7. siječnja 2018., a postavljen je na području povijesnoga pristaništa Marineterreina.

 

Seth Meyers domaćin Zlatnog globusa 2018.


LOS ANGELES - Američki komičar, politički komentator i domaćin tv-programa, poznat po emisiji "Late Night with Seth Meyers" koju emitira tv-kuća NBC, bit će domaćin 75. po redu dodjele nagrada Zlatni globus.

Svečanost uručenja nagrada održat će se u 7. siječnja 2018. na Beverly Hillsu.

Neformalna i uzbudljiva večer kojoj rado prisustvuju stotine zvijezda s holivudske A-liste, jedna je od najvećih u Hollywoodu prije dodjele Oscara u ožujku.

Prošlogodišnji domaćin događaja bio je Jimmy Fallon, a prije njega britanski komičar Ricky Gervais te Tina Fey i Amy Poehler.

Objava nominacija najavljena je za 11. prosinca.



Dita Von Teese zaplovila u glazbene vode


NEW YORK -Samozvana 'striptiz-umjetnica', model, glumica, dizajnerica, kraljica burleske Dita Von Teese i bivša supruga kontroverznog pjevača Marilyna Mansona u veljači izdaje samostalni glazbeni album, piše BBC.

Producent albuma je francuski tekstopisac i pjevač Sebastian Tellier, čija je supruga Dean de la Richardiere napisala pjesmu pod nazivom "Rendez-vous" o "ženi koja žudi za zadovoljstvima i preuzima kontrolu nad svojim životom".

"Kad sam ugledao Ditu kako pleše na glazbu koju sam za nju napisao imao sam osjećaj da se njezin fizički izgled i osobnost savršeno slažu s mojom glazbom. Tako sam počeo za komponirati samo za nju", rekao je Tellier.

"Nisam profesionalna pjevačica. Zapravo sam dvojila hoću li bilo što snimati, no moram priznati da sam uzbuđena što sam se upustila u nešto što je izvan moje zone udobnosti", rekla je Dita.

Četrdesetpetogodišnjakinja je bivša supruga Marilyna Mansona. Dok su još bili u braku 2003. je glumila u spotu za njegovu pjesmu "Mobscene", a uz rad s Mansonom, glumila je u videospotu grupe "Green Day" za pjesmu "Reduntant". Pojavljuje se i na snimci live koncerta Georgea Michaela iz 2008.
 

 
Otpornost na antibiotike povezana s nekadašnjom upotrebom penicilina u prehrani stoke


PARIS - Otpornost bakterija na jedan od najčešće propisivanih antibiotika, ampicilin, evidentirana je i prije početka njegove primjene na čovjeku, a uzrok bi joj mogao biti dodavanje penicilina stočnoj hrani pedesetih godina prošlog stoljeća zbog ubrzanja rasta stoke, pokazali su rezultati francuskog istraživanja.

"Ostaci antibiotika na poljoprivrednim dobrima iz pedesetih godina, poput tla, vode ili gnojiva, mogli su znatno utjecati na širenje otpornosti na ampicilin, i veći nego što smo isprva mislili", kaže dr. Francois-Xavier Weill s pariškog Instituta Pasteur koji je vodio istraživanje.

"Potrebno je što prije preispitati korištenje antibiotika kod životinja", upozorava Weill.

Početkom studenoga Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je stočare da više uopće ne koriste antibiotike u hranjenju zdravih životinja, kako bi se spriječilo širenje otpornosti na tu vrstu lijekova.

Ampicilin je polusintetski penicilin širokog spektra i baktericidnog je djelovanja, a na europskoo je tržište izbačen 1961. Evidentirano je da su prve epidemije što su ih prouzročile bakterije otporne na taj antibiotik kod čovjeka zamijećene nedugo potom, preciznije 1962. godine.

Zaintrigirani podatkom o ovome kratkom razdoblju, francuski su znanstvenici istražili genetska svojstva rezistentnih bakterija.

Ustanovili su da su se "bakterije sa svojstvom raspadnutog genetskog materijala drugih bakterija, što mijenja njihov genetski profil i nerijetko rezultira rezistencijom na ampicilin, neočekivano pojavile već krajem pedesetih godina", stoji u priopćenju Instituta Pasteur.  

"Pojava otpornosti na ampicilin može biti posljedica korištenja benzilpencilina ili prirodnog penicilina u prehrani stoke u drugoj polovini prošlog stoljeća", pretpostavljaju znanstvenici.

Vjeruju da se geni otpornosti mogu transferirati između sojeva bakterija kada su izloženi i relativno niskim količinama penicilina, odnosno sličnim dozama koje su se koristile pedesetih godina na životinjama.

Prirodni penicilin, koji je 1928. otkrio Alexandar Fleming i koji se počeo masovno proizvoditi nakon Drugoga svjetskog rata, pedesetih je godina prošlog stoljeća korišten u tovljenju domaćih životinja u Sjevernoj Americi i u Europi. Cilj je bio povećati tržišnu vrijednost mesa.

Danas povećanje otpornosti na antibiotike predstavlja ogroman problem, a "procjenjuje se da će do 2050. od bolesti koje će biti posljedica otpornosti na antibiotike umrijeti više od 10 milijuna ljudi", smatraju autori studije čiji su rezultati objavljeni u stručnome časopisu The Lancet Infectious Diseases.
 


More će do 2100. progutati 14000 arheoloških nalazišta i povijesnih spomenika SAD-a

 
NEW YORK - Gotovo 14000 arheoloških nalazišta i povijesnih spomenika u Sjedinjenim Državama moglo bi biti izgubljeno do kraja stoljeća zbog rasta razine mora uslijed klimatskih promjena, upozorili su znanstvenici u srijedu.

Nalazi ukazuju koliko velik dio globalne kulturne baštine bi mogao biti unšten, kaže studija. Svako desete areheološko nalaziše nalaizirano u devet obalnih država jugoistoka SAD-a riskira naći s epod morem.

Projicirani rast razina more rezultirat će gubitkom znatnog dijela spomenika i nalazišta iz pretkolumbovskog razdoblja i poslije njega, upozorili su autori studije u časopisu PLoS ONE.

"Postoje ozbiljne zabrinutosti zbog prijetnje globalnih klimatskih promjena arheološkoj i povijesnoj baštini", rekli su autori.

Znanstvenici predviđaju da su razine mora na putu da do 2100. godine  u prosjeku globalno porastu za jedan metar.

U prvoj studiji takvih razmjera istraživači su podatke o nadmorskoj visini arheoloških i povijesnih nalazišta i spomenika duž Atlantika i Meksičkog zaljeva spojili s predviđanjima rasta razine mora.

"To je samo mali dio", rekao je zakladi Thomson Reuters suautor studije David Anderson, profesor arheologije na sveučilištu države Tennessee.

"Povijest nastanjivanja ljudi u obalnim regijama ide tisućama godina unatrag i nalazimo se pred gubitkom svega toga", rekao je.

Utvrde na Floridi Castillo de San Marcos i Fort Matanzas iz 17. i 18.  stoljeća nalaze se među povijesnim nacionalnim spomenicima SAD-a koji bi mogli nestati. Druga nalazišta i spomenici u opasnosti obuhvaćena studijom nalaze se u državama Maryland, Virdžinija, Sjeverna Karolina, Georgia, Alabama, Mississippi i Louisiana.

Autori studije pozivaju na raspravu o tome koje dijelove povijesti treba spašavati premještanjem i dokumentirati za budućnost.



Vulkanske super erupcije su češće nego se mislilo


PARIS - Vulkanske super erupcije koje mogu prijetiti našoj civilizaciji izbacivanjem milijarda tona pepela u zrak događaju se  češće nego se mislilo, otkriva istraživanje objavljeno u srijedu koje se temelji na statističkim podacima.

Ekipa sa sveučilišta Oxford je izračunala da interval između dvije super erupcije prosječno iznosi oko 17.000 godina.

"To je bitno kraće nego prema prethodnim procjenama", naglašava to istraživanje objavljeno u časopisu Earth and Planetary Science Letters. "To pokazuje da vulkani predstavljaju za ljudsku civilizaciju veću opasnost nego što se mislilo", dodaje se u tekstu.

Prethodne procjene učestalosti tih kataklizmi iz 2004. su navodile da se super erupcije događaju prosječno svakih 45.000 do 714.000 godina, podsjeća Jonathan Rougier, profesor statistike na Oxfordu i glavni autor tog istraživanja.

"Ponovno smo procijenili taj interval i sada ga smještamo između 5000 i 48.000 godina, a najvjerojatnija učestalost bi bila 17.000 godina", dodao je.

Vulkanolozi super erupcijama nazivaju divovske eksplozivne erupcije, koje mogu izbaciti najmanje 1000 gigatona (milijarda tona) vulkanske građe u atmosferu, što je dovoljno da se pepelom prekrije jedan kontinent, trajno zamrači nebo i rashladi klimu planeta tijekom više desetljeća.

Posljednja super erupcija dogodila se prije oko 25.000 godina na Novom Zelandu, u vulkanskoj zoni Taupo i ranije prije 27.000 godina u području Aira u Japanu. Pri svakoj je izbačeno oko 1000 gigatona pepela u zrak.

Vulkan Mount Agung na Baliju je vulkan eksplozivnog tipa, ali ga ne smatraju super vulkanom. Poznat je po dvije velike eksplozije 1843. i 1963. kada je izbacio oko 1 gigatona pepela. U njegovoj erupciji prije 54 godine je poginulo 1600 ljudi.



Čili štiti usjeve u Africi od slonova, a slonove od sukoba s ljudima


RIM - Paljenje opeka od smjese sušenih čili papričica i balege moglo bi spriječiti ugrožene slonove da uništavaju usjeve u Africi i Aziji i smanjiti mogućnost sukoba tih životinja s farmerima koji nastoje spasiti urod kako bi prehranili obitelji, rekli su stručnjaci u srijedu.

Smola od mrvljenih sušenih čili papričica iritira surle slonova i odvraća ih, kaže se u studiji iz sjeverne Bocvane objavljenoj u časopisu Oryx.

"To je odlična, nesmrtonosna i jeftina mogućnost lokalnim poljoprivrednicima da slonove zadrže podalje od usjeva", rekao je u izjavi Rocio Pozo, istraživač s oxfordskog sveučilišta.

Otkriće bi moglo pomoći u zaštiti slonove čiji je broj u Africi drastično pao zbog ilegalne trgovine njihovim kljovama.

Nizovi čilija mogli bi se koristi kako bi odvojili farme od staza slonova i pokazati tim životinjama koje su im pravci kretanja sigurni, rekla je Anna Songhurst, ravnateljica organizacije Ecoexist i suautorica studije.

Bocvana ima najveću populaciju afričkih slonova, a u području Okavango Panhandlea na istoku zemlje, gdje Ecoexist dejluje, podjednaki broj životinja i ljudi, po 15.000, nadmeće se za vodu, hranu i zemlju.

"Jednom poljoprivredniku godišnja zaliha hrane za cijelu obitelj može biti uništena u jednoj noći", rekla je Songhurst zakladi Thomson Reuters.

Studija je dio šire strategije smanjenja sukoba između ljudi i slonova, koja uključuje osiguravanje hrane i za ljude i za životinje, dodala je.



Ronaldo i Selena Gomez imaju najviše sljedbenika na Instagramu


LOS ANGELES - Portugalsku nogometnu zvijezdu Cristiana Ronalda prati puno više korisnika Instagrama otkako ondje postavlja sve više fotografija iz karijere i slika svoje obitelji, no pop zvijezda Selena Gomez apsolutna je "kraljica" te društvene platforme.

Ronaldo, koji je po Forbesovom popisu ove godine najplaćeniji svjetski nogometaš sa zarađenih 93 milijuna dolara, sa 116 milijuna sljedbenika na Instagramu drugi je po popularnosti u odnosu na 82,6 milijuna sljedbenika i šesto mjesto prošle godine.

No glavna zvijezda Instagrama je pjevačica Selena Gomez sa 130 MILIJUNA sljedbenika u 2017. u odnosu na 103 tijekom prošle godine.

Ronaldo je nedavno objavio niz fotografija i video snimki zanimljivih njegovim obožavateljima. Na toj društvenoj platformi mogu pogledati fotografije i snimke koje se odnose na njegovu uspješnu nogometnu karijeru, ali i brojne slike članova njegove obitelji.

Instagram ima više od 500 milijuna dnevno aktivnih korisnika i 800 milijuna mjesečno aktivnih korisnika.

Platfoma im omogućuje objavljivanje fotografija, video snimki, a ove je godine, po uzoru na Snapchat uvedena novost, instant "priče" (stories).

Instagram priče nestaju za 24 sata.



Trump predložio dodjelu "nagrada za lažne vijesti" medijskim kućama


WASHINGTON - Američki mediji trebali bi se natjecati za osvajanje "nagrade za lažne vijesti", predložio je američki predsjednik Donald Trump, 'ispalivši' još jednu salvu komentara na negativan način na koji mediji prate njegov predsjednički mandat.

"Trebali bismo organizirati natjecanje u tome koja tv mreža, uključujući CNN, a isključujući Fox, na najnečasniji, najkorumpiraniji i najnetočniji način politički pokriva mandat svojeg omiljenog predsjednika, mene", napisao je Trump na Twitteru, ne kritizirajući pritom omiljenu tv-mrežu Fox.

"Nitko od njih ne valja. Pobjednik bi trebao osvojiti NAGRADU ZA LAŽNE VIJESTI", tweetao je Trump.

Nije poznato jesu li neki poseban članak ili izvješće potaknuli takvu reakciju.

Trump već godinama redovito kritizira medije zbog načina na koji prate njegov poslovni i privatni život.

Tijekom prošlogodišnje izborne kampanje rutinski je napadao tv-mreže, novine, čak i novinare poimence.

U ponedjeljak je američki predsjednik imao još jedan "biser" zbog kojega su ga mnogi kritizirali.

Tijekom svečanosti odavanja počasti veteranima iz indijanskoga plemena Navajo, Donald Trump je senatoricu Elizabeth Warren koja je indijanskog porijekla, neumjesno nazvao "Pocahontas".

"Želim vam zahvaliti jer vi ste veoma, veoma poseban narod. Vi ste ovdje duže nego bilo tko od nas. Premda, mi imamo zastupnicu u Kongresu koja je ovdje već dugo… dulje od vas, a zovu je Pocahontas", rekao je Trump veteranima na svečanosti.

Warren je rekla kako ne može povjerovati da je Trump izjavio takvo nešto te da smatra kako se radi o običnom odvlačenju pažnje od drugih važnijih pitanja.

"On je stajao ondje, na svečanosti odavanja počasti Indijancima, ljudima koji su sve riskirali da bi spašavali američke živote, živote predstavnika drugih naroda, naših saveznika tijekom Drugoga svjetskog rata..., na svečanosti odavanja počasti uistinu nevjerojatnom narodu. A predsjednik Trump nije uspio odoljeti da tu ceremoniju ne pretvori u rasističko vrijeđanje", kazala je Warren.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus