20:39, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 30. rujna 2017.

Objavljeno: 30.09.2017 u 01:58
Pregledano 133 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 30. rujna 2017.

ZAGREB, 30. rujna 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


"Jesen Oktavijana Miletića" podsjeća na njegov važan opus


ZAGREB - Pod zajedničkim nazivom "Jesen Oktavijana Miletića" niz događanja u rujnu, listopadu i studenom podsjetit će na opus i doprinos tog pionira hrvatskog autorskog filma domaćoj filmskoj povijesti umjetnosti.

Filmskim projekcijama, izložbom i predavanjima, organiziranima na više zagrebačkih lokacija, obilježit će se 115 godina od rođenja i 30 godina od smrti Oktavijana Miletića, koji je kao filmaš amater tridesetih godina 20. stoljeća stvorio prvi umjetnički važan opus u domaćem filmu.

Kino Europa će od 24. do 28. rujna, u sklopu programa posvećenog snimateljskoj filmskoj estetici i direktorima fotografije koji su obilježili povijest hrvatske kinematografije, prikazati filmove koje je Miletić režirao i snimio, kao i radove ostalih redatelja u kojima je bio snimatelj.

Prikazat će se njegovi kratki filmovi "Poslovi konzula Dorgena" (1933.), "Zagreb u svjetlu velegrada" (1934.), "Nocturno" (1935.), "Barok u Hrvatskoj" (1942.), "Šešir" (1937.), "Zagreb, glavni grad Hrvatske" (1943.). 

Na programu su i filmovi kojima je kao tehnološki i estetski inovator prešao u profesionalnu kinematografiju - prvi hrvatski zvučni dugometražni igrani film "Lisinski" (1944.), te "Koncert" (1947.), "Jubilej gospodina Ikla" (1955.) i "Carevo novo ruho" (1961.).

Program se održava u organizaciji Hrvatske udruge filmskih snimatelja u dvorani Müller, a ulaz je slobodan.

Hrvatski državni arhiv je, u sklopu Dana arhiva, priredio izložbu "Oktavijan Miletić do Lisinskog", koja se otvara 10. listopada, a posvećena je Miletićevom privatnom životu te amaterskom i profesionalnom filmskom radu do stvaranja filma Lisinski. 

Kao dio izložbe i programa Filmski četvrtak, u suradnji s Jugoslavenskom kinotekom, prikazat će se rijetko viđeni Miletićevi namjenski filmovi, uključivši cjelovitu verziju dokumentarca "Od Zagreba do Raba" (1937).  Bit će tu i njegovi filmski žurnali "Zora magazin", te dokumentarac "Motorni voz" iz 1938.

Arhiv će u sklopu Konferencije o hrvatskoj filmskoj baštini, koju od 26. do 27. listopada organizira s Društvom hrvatskih filmskih redatelja, prirediti projekcije Miletićevih filmova iz tridesetih godina.

U sklopu 11. PSSST! Festivala nijemoga filma, koji se održava od 9. do 11. studenog na temu grada i urbanizma, u Centru za kulturu Trešnjevka održat će se projekcija Miletićevih filmova o Zagrebu te tribina o zabavi i društvenom životu u Zagrebu između dva rata.

Zagrepčani će imati priliku vidjeti kako je njihov grad izgledao od kasnih dvadesetih do kasnih tridesetih, u filmovima "Komadić Savske sezone", "Otvorenje Zagrebačkog zbora", "Skijanje na Cmroku", "Maksimir i zoološki vrtić", "Klub kinoamatera i njegova svrha", "Zagreb u svjetlu velegrada", "Zagreb, glavni grad Hrvatske", "Od Zagreba do Raba".

Oktavijan Miletić (1. listopada 1902. - 17. kolovoza 1987). rodio se u uglednoj zagrebačkoj obitelji utemeljitelja hrvatskog glumišta i intendanta Hrvatskog narodnog kazališta, Stjepana Miletića.

Interes za film pokazuje od djetinjstva - nakon Prvog svjetskog rata u Beču je radio kao asistent volonter redatelja, u Zagrebu je radio u Pathéovu trgovačkom zastupništvu, a od 1926. počinje amaterski snimati kratkometražne igrane i dokumentarne filmove. 

Do 1931. je snimao nepretenciozne, obiteljske filmove, dokumentirajući putovanja i slično, u kojima se ismijavaju tadašnji filmskih stereotipa iz krimića, filmova strave i melodrama. 

Kasnije počinje snimati kratkometražne filmove kojima se afirmirao kao scenarist, redatelj i snimatelj, a neki od njih su bili nagrađivani i prikazivani su u inozemstvu, Pragu, Budimpešti, Berlinu, Beču. 

Za NDH je realizirao dokumentarni (tzv. Kultur-film) "Barok u Hrvatskoj" (1942.) te prvi hrvatski cjelovečernji zvučni igrani film "Lisinski" (1944.). Nakon II. svjetskog rata, opterećen djelovanjem za NDH, ograničio se na snimateljski rad te je snimio neke od prvih jugoslavenskih dokumentarnih filmova. 

Hrvatsko društvo filmskih kritičara je njemu u čast utemeljilo 1991.  nagradu za životno djelo koja nosi njegovo ime.



Danom Japana u Muzeju Mimari u subotu počinje "Japanska kulturna jesen"


ZAGREB - Tradicionalna manifestacija predstavljanja japanske kulture i običaja "Japanska kulturna jesen" ove godine započinje "Danom Japana u Muzeju Mimara" u subotu 30. rujna, gdje sve posjetitelje, na trgu ispred muzeja i unutar njega čeka bogat program predavanja, promocija i koncerata.

Predavanjima će se, među ostalim, predstaviti nove tehnologije japanskih automobilskih tvrtki za smanjenje emisije CO2, stoljeće japanske animacije, japanska turistička središta.

U programu su i demonstracije borilačkih vještina, te promocije haiku poezije, japanske kuhinje, ikebane i ceremonije čaja.

U sklopu "Dana Japana u Muzeju Mimara", japanski glazbenik Yosuke Irie održat će koncert na shakuhachiju -  japanskoj flauti od bambusa, a nakon Zagreba, koncert će se održati i u Dubrovniku, i to u ponedjeljak 2. listopada u Kneževu dvoru.

"Uz navedeno, pridružite se origami radionici i razgledajte origami izložbu, sudjelujte u radionici igre igo, posjetite Canon Foto-kutak i kušajte pravi japanski sake", pozivaju iz Veleposlanstva Japana, te do kraja godine najavljuju filmove, koncerte i izložbe kojima će hrvatskim ljubiteljima kulture biti približen japanski način života, običaji, tradicije i suvremenost.



Kazalištarci: Noć kazališta savršena je prilika za odavanje počasti žrtvama Vukovara


ZAGREB - Manifestacija Noć kazališta nije nikakva proslava već kulturni događaj popularizacije kazališta temeljen na trenutno aktualnim teatarskim repertoarima, ističu hrvatski kazalištarci, zbog čega smatraju nerazumljivom odluku o odgodi njezina održavanja, koju su neki među njima, kako su rekli u razgovoru za Hinu, doživjeli kao poziv da toga dana na svoj način obilježe Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

"Noć kazališta je retrospektiva svih kazališnih zbivanja u Hrvatskoj i popularizacija kazališta kod šire publike a uvrštavaju se predstave koje se i inače izvode u sklopu kazališnih repertoara", rekla je ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM) Snježana Abramović Milković.

"Dakle ne radi se ni o kakvoj proslavi, pa ne razumijem pomicanje datuma na 25. studenoga", istaknula je.

Sve ove godine kazališta su 18. studenog izvodila predstave i nikada nije bilo problema, kaže nadalje Abramović Milković, te ocjenjuje kako bi bilo "logičnije i značajnije da se uoči svake predstave minutom šutnje oda počast stradalim braniteljima i civilima u Vukovaru a ne da se odgađa datum te značajne manifestacije".

Noć kazališta se u Hrvatskoj ove godine održava deveti put za redom. Datum održavanja uvijek je treća subota u studenome, a nakon što je organizator, Dječje kazalište Dubrava, zbog poklapanja toga dana s datumom obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje za domovinu, donio odluku o odgodi manifestacije s 18. na 25. studenoga, razvila se oštra javna polemika koja je pokrenula medijski i viralni val komentara i osuda glede opravdanosti ili neopravdanosti takvoga poteza.


Dan kao i svaki drugi

Kazalištarci ističu da su se spremni prilagoditi promjeni datuma održavanja Noći kazališta, ali napominju kako je 18. studenoga za kazališta normalan radni dan, te da se oni svake godine na ovaj ili onaj način na taj dan posebno prisjećaju žrtava.

"Izuzetno cijenimo svaku žrtvu palu za slobodnu Hrvatsku, no isto tako, svake godine 18. studenog, ukoliko ne pada u nedjelju, imamo predstave, radilo se o Noći kazališta ili ne, jer 18. studenoga nije državni praznik i nikada nismo dobili drugačije upute", rekao je ravnatelj zagrebačkog Gradskog kazališta Komedije Krešimir Batinić.

"Svim žrtvama i Vukovara i Škabrnje i svima palima za slobodnu nam domovinu duboko se klanjamo. Stoga će i ove godine, kao i svake do sad, u našem kazalištu gorjeti svijeća njima u spomen, ali će se odigrati i predstava, jer smatramo da su njihove žrtve pale upravo zato da bismo mi koji smo ostali nastavili živjeti u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj, radeći ono što najbolje znamo", dodao je.

Budući da je kazalište svoj raspored sastavilo prije više od mjesec dana računajući na sudjelovanje u Noći kazališta 18. studenoga, predstava koja je na rasporedu 25. studenoga već je ponuđena u redovitu prodaju te je velik broj karata već prodan po normalnim cijenama, istaknuo je nadalje Batinić.

Kako raspored zbog toga nije moguće mijenjati, Kazalište Komedija nažalost ove godine neće moći sudjelovati u odgođenoj Noći kazališta, a budući da je svojoj publici već najavilo da će mjuzikl "Byron" Darka Domitrovića i Mire Gavrana 18. studenoga biti ponuđen uz 50 posto nižu cijenu ulaznica, Komedija je odlučila ostati pri toj odluci, rekao je nadalje ravnatelj.

Taj je datum normalan dan u kazališnom rasporedu i zagrebačkom Teatru Exit, kad će na repertoaru, kako su najavili iz Exita, biti neka od aktualnih predstava toga kazališta, koje će se 25. studenoga, kao i svake godine, svojim programom također priključiti Noći kazališta.

Redoviti sudionici manifestacije su i zagrebačko Gradsko kazalište Trešnja, čija ravnateljica Višnja Babić najavljuje za 25. studenoga predstavu "Snježna kraljica" uz povoljniju cijenu ulaznica, te Glumačka družina Histrion, koja ove godine sudjeluje s predstavom "Igra u dvoje" Tita Strozzija u režiji Saše Broz.

Histrioni i u subotu 18. studenoga imaju predstavu u svojem redovitom programu, i to cabaret o demografskoj obnovi Hrvatske "U petak (za)metak" Ivana-Gorana Viteza.


Kazalište su pokušavali zatrti mnogi – "Neće ići!"

Intendant HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci Marin Blažević rekao je kako se čudi "da se sada svi čude što smo došli u situaciju da bilo tko može tražiti zabranu ili odgodu kazališne manifestacije ili predstave".

"Podsjetio bih da smo Oliver Frljić i ja, prije tri godine, u predstavi 'Hrvatsko glumište' najavili što nas čeka, a neki koji se sada zgražaju tada su nas optuživali da smo previše radikalni", rekao je Blažević.

"S druge strane, ne bih svu odgovornost svalio samo na ekstremnu desnicu, a posebno ne na braniteljske udruge. Moralo bi se i glumište zapitati jesu li estradizacija i sapunizacija velikog dijela naše kazališne produkcije doveli do toga da mnogi kazalište doživljavaju kao puku zabavu, a naročito oni koji u njega ne odlaze", napomenuo je intendant, te najavio za 18. studenoga u riječkom HNK-u manifestaciju "dan SAMO RIJEČKOG kazališta".

Tome se priklonio i koprivnički Ludens teatar, koji će, kako poručuju iz toga kazališta, 18. studenoga, "kao i cijela civilizirana Europa", građanima Koprivnice pokloniti kazališnu predstavu "Kazalište-što, kako i zašto uopće".

"'Kazalište je umjetnost kao ratovanje i rizik kao igra na ruletu. Nikad se unaprijed ne zna kako će stvar završiti', napisao je davne 1927. godine Karel Čapek. No, ono što se zna jest to da je kazalište staro više od dvije tisuće godina. Pokušavali su ga zatrti razni vladari, kraljevi i imperatori, bolesnici i diktatori... Neće ići", stav je Ludens teatra.


Svrtan: "Nesporazum uslijed krive premise"

Neslaganje zbog promjene datuma održavanja Noći kazališta među prvima je javno izrazio ravnatelj zagrebačkog Gradskog dramskog kazališta Gavelle Boris Svrtan, koji je na svojem facebook profilu objavio kako smatra da se Noć kazališta treba vratiti na prijašnji datum 18. studenoga, i to ponajviše baš zbog Vukovara i Škabrnje.

U razgovoru za Hinu Svrtan je rekao da je Gavella prihvatila promjenu datuma održavanja Noći kazališta, te će i ove godine, kao i svake dosad, sudjelovati u njoj 25. studenoga s izvedbom svoje hvaljene predstave "Kolovoz u okrugu Osage".

Odluka o datumu održavanja manifestacije isključiva je ingerencija organizatora, a ne samih kazališta, rekao je Svrtan, ali je zato uslijed novonastale situacije Gavella odlučila posebno odati počast žrtvama Vukovara i Škabrnje 18. studenoga programom pod nazivom "Gavella – vama, za Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje".

Program će uključivati tri predstave, "Tesla Anonimous" u 17 sati i "Srce veće od ruku" u 19,30, s cijenama ulaznica od 20 kuna, te u 21,30 sati "Moj slučaj" Vlade Gotovca, koja je u program uvrštena upravo zbog poruka sadržanih u Gotovčevim citatima koji se u njoj koriste, a čija će izvedba biti besplatna.

Javnu raspravu proizašlu iz odgode Noći kazališta Svrtan ne doživljava dramatičnom, već smatra kako ona predstavlja dobru priliku za dijalog, ocjenjujući kako je sve, "riječima Miroslava Krleže, nesporazum uslijed krive premise" i nedostatka komunkacije.

Onaj tko je smatrao nepodobnim održavanje Noći kazališta na taj dan očito ne poznaje kazalište, "taj ne zna da je kazalište u tome ratu bilo napadano, ni da su glumci stali u obranu i kazališta i kazališnog života u Hrvatskoj, te da je ono oduvijek dijelom i duhovne povijesti i duhovne sadašnjosti naših prostora i države Hrvatske", rekao je Svrtan.


Ministrica: Mudro obilježiti sjećanje na žrtve

Na to je u svojoj nedavnoj izjavi novinarima podsjetila i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, kazavši kako su kazališni umjetnici za vrijeme Domovinskog rata imali svoju satniju i obilazili bojišta, bili su na prvim crtama i održavali predstave. Spornu kontekstualizaciju poklapanja dvaju događaja ministrica je ocijenila pogrešnom interpretacijom.

Hrvatski kazališni umjetnici su u vrijeme Domovinskog rata doista pokazali svoje domoljublje i odnos prema tom ratu, rekla je ministrica, istaknuvši kako misli da je vrlo pogrešno stavljati kazališne predstave u kontekst nečega što na bilo koji način skrnavi uspomenu na Domovinski rat.

Svrtanovu je odluku o obilježavanju Dana sjećanja ocijenila mudrom, te izrazila nadu da će se i ostali umjetnici na takav način odnositi prema sjećanju na žrtve.

Osma Noć kazališta, koja se 2016. godine održala pod sloganom "Kraljevstvo za kulturu", okupila je 86 kazališnih i izvedbenih institucija na 77 lokacija u 46 gradova i mjesta diljem Hrvatske, a izvedenih 145 predstava pogledalo je 38 tisuća posjetitelja.

Inicijativi se prošle godine priključilo još šest europskih zemalja pa su tako u Noći kazališta "igrale zajedno" Austrija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Slovačka i Srbija.



Otvoren prva velika retrospektivna izložba slikarice Leontine Littrow


RIJEKA - Prva velika retrospektivna izložba slikarice Leontine Littrow, koja je na kraju 19. i početku 20. stoljeća živjela i djelovala u Rijeci i Opatiji, a na kojoj je izloženo stotinjak slika te donedavno malo poznate autorice, otvorena je uz pratnju glazbenog kvarteta i vatromet u petak u Muzeju grada Rijeke.

Ravnatelj Muzeja Ervin Dubrović rekao je da se Leontina Littrow vraća Rijeci, Beču i umjetničkom svijetu. Prije temeljitog istraživanja njezinog života i umjetničkog djelovanja koje je rezultirala izložbom i pratećom monografijom, malo tko je na ovim prostorima znao za tu slikaricu i za činjenicu da je Rijeka tada imala tako značajnu umjetničku osobnost, rekao je.

Istraživanje su tijekom protekle dvije godine proveli Dubrović, austrijski povjesničar umjetnosti Bernhard Barta i bečki galeristi Alfred Kolhammer i Rudolf Mahringer, vlasnici galerije Kolhammer & Mahringer, s kojom je Muzej grada Rijeke usko surađivao na tom projektu.

Brojne posjetitelje pozdravio je Alfred Kolhammer, Bernhard Barta je iznio kratki pregled Leontinina života i stvaralaštva, a izložbu je proglasio otvorenom riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Leontine Littrow rođena je 1856. godine u Trstu u uglednoj obitelji. Njezin otac Heinrich von Littrow postao je riječki lučki kapetan 1867. godine pa se obitelj seli u Rijeku. Slikarstvu su je podučavali slikari Hans Canon i Jean d'Alheim. Tijekom života izlagala je u Rijeci, Opatiji, Chicagu i više puta u Beču i Londonu. Obitelj se preselila u Opatiju oko 1890. godine gdje Leontina i umire 1925. godine.

Utvrđeno je postojanje i katalogizirano je 250 slikaričinih radova, a stotinjak slika je prikupljeno za ovu izložbu prvenstveno iz privatnih zbirki, iz austrijskih, hrvatskih i slovenskih muzeja te ustanova iz drugih zemalja.

Littrow se opisuje kao velika slikarica svjetla, zbog izrazitog prisustva tog elementa na njenim slikama, a povjesničari umjetnosti ocjenjuju da se kroz njezin rad tijekom pedesetak godina može pratiti prijelaz iz jednog u drugo razdoblje likovnog stvaralaštva, s obzirom na to da je iz akademskog, klasičnog slikarstva na početku karijere prešla u impresionizam i time u razdoblje moderne i suvremene umjetnosti.

Izložbu i monografiju su sufinancirali Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i Ministarstvo kulture.

 

Praizvedena predstava "Divmali grad" u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka


RIJEKA - Predstava "Divmali grad" temeljena na kastavskim i liburnijskim legendama, autorice i redateljice Olje Lozice, praizvedena je u petak u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka.

Predstava je kombinacija živog nastupa glumaca na sceni uz prethodno snimljene igrano-animacijske videosekvence. Autor videomaterijala, oblikovatelj projekcije i svjetla je Ivan Lušičić Liik.

"Divmali grad" govori o divovima koji žive u susjedstvu Grada sretnih ljudi, koji bahato požele izgraditi dvorac ne birajući sredstva i zanemarujući dobrosusjedske odnose koje su njegovali sa slabijim i manjim susjedima, no zaboravljaju da u slučaju opasnosti moraju potražiti pomoć od onih koje su zanemarili.

Dramaturg i skladatelj je Matko Botić, a scenografkinja i autorica likovnih rješenja Lara Badurina. Na sceni glume Almira Štifanić, Damir Orlić, Andrea Špindel i Vanja Jovanović, a u snimljenim materijalima, osim njih, sudjeluju gotovo svi članovi ansambla riječkoga Gradskog kazališta lutaka.

Tom predstavom Gradsko kazalište lutaka Rijeka počinje ciklus predstavljanja relativno nepoznate baštine svoga kraja, ali i drugih dijelova Europe, uz želju, kako ističu, da ispita kako se baština odnosi prema suvremenom trenutku.

Predstava je namijenjena djeci u dobi iznad četiri godine, a zanimljiva može biti i starijoj djeci te mladima i odraslima, ocjena je autorskog tima.

 

Karlovačko Gradsko kazalište - premijera "Važno je zvati se Ernest" Oscara Wildea

 
KARLOVAC - Gradsko kazalište Zorin dom novu sezonu počelo je premijerom predstave "Važno je zvati se Ernest" Oscara Wildea u režiji Marija Kovača, a radnja je dramaturškom adaptacijom smještena u Karlovac i Generalski stol.

Po riječima redatelja Marija Kovača, mlada glumačka postava, željna rada, zajedno s gostujućom prvakinjom varaždinskog HNK Barbarom Rocco, postigla je predstavu zavidne dinamike i humora.

Kovač je rekao da u prvom dijelu predstava ide školski i da se redateljski pomak događa prema njezinom kraju, kada pribjegava dramaturškim rješenjima kakva se viđaju u kazališnim i  televizijskim trivijalnim žanrovima .

"Kako je sam Wilde rekao, 'Važno je zvati se Ernest je trivijalni  komad za ozbiljne ljude'. Tako si je i ova predstava uzela slobodu dopustiti glumačko pretjerivanje s klišeiziranom glazbom i raznim efektima, odnosno poigravamo se s tim općim mjestom u originalu kao prvim celebrity i reality stavom," kazao je Kovač neposredno prije premijere.

Predstava obiluje, uz Wildeovu ironiju, i neverbalnom komikom te komikom situacije i komikom zabuna, a dodatnu dimenziju svemu dodaje lik svećenika koji je prebjeg iz Vatikama u Generalski stol, kaže Kovač.

Radnja je dramaturškom adaptacijom premještena na drugo mjesto i u drugo vrijeme - iz Londona i njegovih predgrađa premještena u Karlovac i Generalski stol i događa se u 20. stoljeću, tridesetih godina.  

Prijatelji Ivan i Otokar stvaraju dvostruke identitete koji im, navodi se u programu predstave, omogućuju odmak od okoline (od uloga i pravila koje im one nameću), ostvarivanje ciljeva, poigravanje društvenim konvencijama, slobodu i – zabavu. I možda bi sve to prošlo nezapaženo da obojica ne uzimaju ime Ernest, koje zbog značenja (onaj koji pokazuje ozbiljne osjećaje, tko je pouzdan i istinit), postaje jedan od glavnih razloga naklonosti djevojaka u koje se zaljubljuju, te da nije tajni iz prošlosti koje se otkrivaju u komediju zabuna.

Glumci su Peđa i Vanja Gvozdić, Barbara Rocco, Giulio Settimo, Katarina Baban, Katarina Strahinić, Petra Cicvarić i Nino Pavleković.

Prva repriza je zbog velikog interesa publike neplanirano već sutra.



10 godina djelovanja Hrvatskog muzeja turizma u Opatiji


OPATIJA - Ministrica turizma Nina Obuljen Koržinek u petak je posjetila Hrvatski muzej turizma u Opatiji u povodu 10. obljetnice djelovanja, te najavila da će se nastojati naći rješenja kako bi muzej imao još bolje uvjete za rad i postao vidljiviji.

 Istaknula je kako je u dosadašnjim razgovorima s predstavnicima Grada Opatije, koji je suosnivač muzeja uz Ministarstvo turizma, otvoreno pitanje na koji način omogućiti toj jedinstvenoj ustanovi dati bolje uvjete za razvoj.

Naš zajednički interes je da se Hrvatski muzej turizma razvija, uz pomoć nacionalnih, ali i europskih fondova, rekla je ministrica  Obuljen Koržinek.

 Prvi Hrvatski muzej turizma je osnovan u Opatiji 2007. godine sa sjedništem u Villi Anfiolini, najstarijoj opatijskoj vili. Stalni postav muzeja nosi naziv „Opatija – zlatni počeci hrvatskog turizma“. Muzej djeluje na još dvije lokacije, tzv. Švicarskoj kući u blizini Ville Angioline, u središnjem opatijskom parku, te u Umjetničkom paviljonu Jurja Šporera, gdje se stalno priređuju izložbe različitih tipova.

 Kao razlozi osnivanja Hrvatskog muzeja turizma utvrđeni su potreba stručne i znanstvene obrade, čuvanja i prikupljanja materijalne i nematerijalne, pokretne i nepokretne baštine, koja će se pohranjena, evidentirana i stručno obrađena na jednome mjestu predstaviti javnosti.

Nadalje, zadaća ustanove je izgradnja sustava vrednovanja muzejske građe te formiranje banke podataka, koja će svojom dostupnošću biti važan temelj za prikupljanje daljnjih informacija i potencijalni otkup građe.

Opatijski Muzej kao referentni centar pohranjuje podatke o muzejskog građi te tematike u drugim ustanovama, trgovačkim društvima ili u privatnom vlasništvu građana. Muzej posjeduje zbirke fotografija, razglednica, hotelske opreme i inventara, plakata, reklama, karata, planova i druge relevanten građe.

Jedan od važnijih projekata Hrvatskog muzeja turizma u dosadašnjem djelovanju je „Kvarnerska kupališna baština“ koja obrađuje morske kupališne građevine od kraja 19. Stoljeća te do početka prve polovice 20. stoljeća na cjelokupnome području Kvarnera.

Izgled nekadašnjih drvenih kupališta u Opatiji sačuvan je u arhivima gdje su pohranjeni nacrti i drugi dokumenti, te foto-gradivu, najčešće na starim razglednicama iz tih vremena.
 


Monografija o Branku Kinclu osvojila tri dizajnerske nagrade


ZAGREB - Monografija posvećena akademiku i arhitektu Branku Kinclu, koju je za Kabinet grafike HAZU oblikovao zagrebački dizajn studio "Sensus Design Factory" osvojila je unutar godine dana tri važne nagrade za oblikovanje, među kojima je posljednja "STA100".

Nagrada koju ugledna, devedeset godina stara dizajnerska udruga The Society of Typographic Arts iz Chicaga dodjeljuje najbolje ocijenjenim međunarodnim dizajnerskim projektima u tekućoj godini, pripala im je potkraj kolovoza, a nagrađeni rad studija Kristine i Nedjeljka Špoljara bit će uvršten u njihovo godišnje izdanje u proljeće iduće godine.

Zagrebački studio u proteklom je razdoblju osvojio još dvije nagrade koje se, ustvrdio je Špoljar, smatraju referentnima unutar svjetske dizajnerske scene - "Award of Excellence" Communication Arts magazina i zlatnu nagradu Graphis Design Annuala.

"Onima koji su odlučivali o nagradama najviše se svidjelo, kako su obrazložili, fino definirana tipografija, dobar izbor fotografija, a posebno im je bilo zanimljivo rješenje optičkih varki sa skrivenim brojkama i slovima", rekao je Špoljar za Hinu.

Dodao je kako im je ta knjiga jako bitna, a drago mu je što je prepoznata u inozemstvu gdje dobiva više priznanja nego u Hrvatskoj - objavljivana je u nizu dizajnerskih i arhitektonskih publikacija i na inozemnim web portalima te sudjelovala na više izložbi grafičkog dizajna.

Bila je uvrštena u obje hrvatske izložbe grafičkog dizajna u ovoj godini - Izložbu hrvatskog dizajna 1617 i ZGRAF12 te "Best Designed Books" i "Book Art International", u sklopu sajmova knjiga u Leipzigu i Frankfurtu te uvrštenje u stalnu kolekciju Deutsches Buch- und Schriftmuseum.  

"Na knjizi smo radili skoro tri godine, ogromna je po opsegu, s 536 stranica, ali i po težini - ima oko 3,5 kilograma", napomenuo je Špoljar.

U njezin je rad bio uključen velik broj suradnika. Uredila ju je upraviteljica Kabineta grafike HAZU Slavica Marković, a u njenoj izradi sudjelovali su arhitekti Zlatko Karač, Alen Žunić i Toni Bešlić te povjesničarke umjetnosti Iva Koerbler i Hela Vukadin-Doronjga.

Monografija napravljena za Kabinet grafike HAZU predstavlja arhitektonski, urbanistički i znanstveni opus Branka Kincla, nastajao tijekom pedeset godina - od urbanističkih planova, rezidencijalnih objekata, stambenih sustava, preko industrijske arhitekture velikih razmjera, sportske arhitekture, pa sve do zračnih luka.

U nju su uvršteni kapitalni projekti i realizacije, poput tvornice TDR u Kanfanaru, projekt novog stadiona Maksimir i najnovijeg, monumentalnog projekta zračne luke u Zagrebu.

Kinclov se opus smatra jednim od najsloženijih prinosa suvremenoj hrvatskoj arhitekturi, podjednako je kreativno razmišljao kao urbanist i arhitekt, projektant, konzervator i profesor.



Obuljen Koržinek: Projekt EPK 2020 nadilazi sve što se do sad radilo u hrvatskoj kulturi


RIJEKA - Projekt Europske prijestolnice kulture 2020 ogroman je i nadilazi sve što se dosad radilo u hrvatskoj kulturi, rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u petak u Rijeci novinarima nakon sastanka s nadležnima za provedbu projekta EPK 2020 te naglasila da će Ministarstvo kulture biti u stalnom kontaktu i na raspolaganju kako bi dalo maksimalnu potporu projektu.

Obuljen Koržinek istaknula je da se temeljem sastanka premijera Andreja Plenkovića i resornih ministara s predstavnicima Rijeke i tima projekta EPK 2020 u srpnju u Zagrebu nastavlja realizacija dogovorenog, prvenstveno vezano uz planiranja potrebnih novaca u Državnom proračunu.

"Važno je da ne gubimo vrijeme jer je ovo iznimno zahtjevan projekt, važan za hrvatsku kulturu ali i Vladu, pogotovo zato što ćemo u prvih šest mjeseci 2020. godine predsjedavati EU", rekla je. Ministrica je izrazila uvjerenje da će Rijeka kao EPK doista biti prepoznata i ostvariti velik uspjeh.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel zahvalio je ministrici na dolasku i na, kako je rekao, "ne znam koliko puta izrečenom stavu o maksimalnoj potpori projektu EPK". Razgovaralo se o operativnim i strateškim pitanjima te sastanak možemo proglasiti uspješnim, naveo je.

Obersnel je ocijenio važnim iskazanu podršku Vlade, spremnošću da se projekt financira iz Državnog proračuna putem svih ministarstava. Kazao je da je dogovoreni udio državnog financiranja programskog dijela EPK 2020 oko 10 milijuna eura, što je oko trećine ukupnog iznosa. Procijenjena vrijednost cjelokupnog projekta EPK, zajedno s ulaganjem u infrastrukturu je oko 50 milijuna eura, rekao je Obersnel.

"Da bi Rijeka bila uspješna prijestolnica kulture mora biti prije svega hrvatska prijestolnica kulture", ustvrdio je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina. "To znači da ministarstva moraju prepoznati nužnost potpore", dodao je. Komadina je ocijenio da je EPK 2020 velik i ambiciozan projekt a da njegovo ostvarenje ne bi bilo moguće bez angažmana ministrice kulture.

Direktorica tvrtke Rijeka 2020, upravitelja projekta EPK, Emina Višnić, navela je da je sastanak bio vrlo konstruktivan te izrazila zadovoljstvo što se ministricu moglo ugostiti u novootvorenom prostoru MMSU u kompleksu Rikard Benčić.



Deveto izdanje Festivala prava djece u 18 hrvatskih gradova


ZAGREB - Festival prava djece, koji slavi stvaralaštvo djece i mladih, filmsku umjetnost te jednaka prava i šanse za svu djecu, održat će se od 5. do 25. listopada u osamnaest gradova diljem Hrvatske.

U svom devetom izdanju Festival će skrenuti pozornost na pravo djece i mladih na izražavanje mišljenja oko tema koji se tiču njih samih.

"Prava djece na izražavanje mišljenja i sudjelovanje u odlukama koje ih se tiču osnove su dobrog odgoja", istaknula je ovogodišnja ambasadorica Festivala, glumica Ana Begić Tahiri, koja kaže da i sama nastoji živjeti vrijednosti koje Festival promiče.

Festival će u kinu "Tuškanac" otvoriti nizozemska tinejdžerska drama "Nasilnik" i panel rasprava za srednjoškolce sa stručnjacima koji rade s djecom i mladima u sukobu sa zakonom.

Što je to loše društvo i zašto svako dijete ima pravo na drugu šansu, samo su neke od tema koje će otvoriti ta filmska priča o osjetljivom prelasku iz djetinjstva u adolescenciju.

Selektori filmova za festival su filmski kritičar, Boško Picula i savjetnica pravobraniteljice za djecu, Maja Flego. Umjetnička direktorica je Tatjana Aćimović, a koordinatorica programa Katarina Ivče Farnell.

Festival se održava na dvije velike platforme - jedna su projekcije za škole u 18 gradova, na kojima je od 2009. sudjelovalo više od 40 tisuća djece, a druga razne aktivnosti otvorene za sve, radionice, rasprave uz projekciju filma i obiteljske matineje.

Školski, organizirani dolasci prilika su za osiguranje poticajnog okvira djeci i mladima za upoznavanje sa stvaralaštvom njihovih vršnjaka, s riječju bliskih im života, pitanja, problema, prava da se i sami izraze, ukažu, pohvale, prosvjeduju, ističe u najavi organizator, udruga za promicanje stvaralaštva i jednakih mogućnosti Alternator.

Dodaje kako je posebno važno da se djeca na Festivalu, koji je prošle godine imao skoro deset tisuća posjetitelja, upoznaju s nepreglednim mogućnostima umjetničkog izričaja i susretnu s umjetnošću. Ove godine za to će imati priliku na projekcijama 10 filmova iz stvaralaštva djece hrvatskih osnovnih škola te 17 filmova mladih srednjoškolske dobi iz cijeloga svijeta.

Obiteljske matineje pod nazivom "Dobre vibracije" od 6. do 8. listopada u kina Cinestar Novi Zagreb i Tuškanac donose izbor zabavnih, ali i poučnih filmova, norveško-švedski "Nevolje s Oskarom" o dječaku koji želi jahati prerijom sa svojom majkom, nizozemsko-belgijski "Moj učitelj je žabac!" o neobičnom razredu gospodina Fransa i australski "Crveni pas: Početak" o posebnom prijateljstvu dječaka i psa.

Festival promiče zajedništvo i jednakost: svi sadržaji su besplatni i dostupni svima s obzirom da su prilagođeni djeci s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom, slijepim i slabovidnim te gluhim i nagluhim osobama.

Program se odvija u osamnaest gradova, a u Zagrebu na nekoliko lokacija - u kinu Cinestar Avenue Mall, kinu Tuškanac i Muzeju suvremene umjetnosti.

Partneri su Ured UNICEF-a za Hrvatsku, Ured pravobraniteljice za djecu, Hrvatski filmski savez i kina CineStar.



MUO se pridružuje "Bijeloj noći" s posebnim programom o baroku


ZAGREB - Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt pridružit će se treću godinu zaredom kulturno-umjetničkoj manifestaciji "Bijela noć", s posebnim programom "Barokna bijela noć" koji će se održati u subotu, 30. rujna od 19 do 24 sata.

Muzej će otvoriti svoja vrata posjetiteljima za besplatno razgledavanje aktualnih izložbi "Barokni sjaj Venecije - Tiepolo i suvremenici" i "Vedute Venecije (iz zbirke umjetnina Intese Sanpaolo)" te Stalnog postava s naglaskom na razdoblju baroka. 

Priredit će se i radionice izrade venecijanskih maski, fotografiranje ispred Muzeja s venecijanskim kostimiranim maskama uz baroknu kulisu i face painting, te vodstvo po izložbi "Barokni sjaj Venecije: Tiepolo i suvremenici".

Iz Muzeja ističu kako će to biti i prilika za posjetitelje da obiđu izložbe uz vodstva kustosa koji će odgovarati na sva pitanja posjetitelja o baroku. 

Poseban program vodstava započet će u 19,20 sati ravnatelj MUO Miroslav Gašparović, s izložbom "Vedute Venecije iz Zbirke umjetnina Intese Sanpaolo". 

Ostali kustosi potom će izdvojiti zanimljive teme postava - Vesna Lovrić Plantić će govoriti na temu "Što se skriva u balonu braće Montgolfier?", Vanja Brdar Mustapić će predstaviti venecijanski namještaj 18. stoljeća i utjecaj Dalekog istoka, a Andrea Klobučar misnice iz prve polovine 18. stoljeća. 

Jasmina Fučkan će govoriti o baroknom majstoru Johannesu Komersteineru i njegovim oltarima za zagrebačku katedralu, Arijana Koprčina o baroknom crkvenom posuđu i baroknoj svakodnevici, a Sandra Kandučar Trojan na temu "Staklo za kralja". 

Marina Bagarić će posjetiteljima predstaviti europski porculan u stalnom postavu MUO, a pred kraj "Bijele noći", u 22 sata, organizira se i vodstvo po izložbi "Barokni sjaj Venecije: Tiepolo i suvremenici".



"Ponoćni boogie" po romanu Ede Popovića u subotu u Art Kino Klubu Grič

 
ZAGREB - Nova premijera Teatra Binocular bit će, u subotu 30. rujna u Art Kino Klubu Grič, predstava "Ponoćni boogie", koju po kultnom romanu Ede Popovića redatelj Borna Armanini postavlja kao spoj različitih umjetničkih izraza smještenih unutar okvira jazz koncerta.

Kako se ističe u najavi, riječ je o evergreenu zagrebačke književnosti koji je stvorio jednog od ponajboljih suvremenih domaćih pisaca, a tekst do dosad nije izveden na kazališnim daskama, premda je knjiga prevedena na više svjetskih jezika i uživa status međunarodno priznate književne umjetnosti.

"Dramska praizvedba Popovićeva debitantskog romana autentični je kulturni proizvod čija se poetska struktura temelji na spajanju triju umjetničkih izraza: dramske umjetnosti, glazbene i vizualne umjetnosti", stoji u najavi.

"Odlikuje ga atmosferičnost jazz koncerta, što je i osnovna ideja predstave, da jazz sastav svira tijekom cijele predstave stvarajući specifičnu smooth atmosferu, ugodnu svima", dodaje se.

Uprizorenje se događa dvojici junaka u zagrebačkim Utrinama koje, u stilu američkih bitnika Ginsberga i Bukowskog, pratimo kroz njihove vratolomije u specifičnom poetskom diskursu koji miješa realne događaje s poetskim slikama.

"Cijelo dramsko događanje prati jazz band, kao što sam naslov sugerira: ponoćni boogie, neka suluda i tiha glazba, koja u poetskom djelu publici nudi mogućnost da zaluta od jazzy do rock beata upotpunjeni slikama magičnog realizma zapisanih u romanu", ističu iz Teatra Binocular.

Uloge tumače Mladen Vulić (Marisky), Matija Prskalo (Nana), Karlo Mrkša (Jurgen, bubnjevi), Adriana Josipović (Marina). Glazbenici su Branimir Norac (klarinet, saksofon, gitara) i Gustav Barišin (kontrabasist),

Armanini potpisuje i dramatizaciju, a autorski tim još čine Nika Pećarina (vee jay) i Georgese Totounji (rasvjeta).



Osijek i Subotica zajedno provode projekt obnove secesijske kulturne baštine


OSIJEK - Gradovi Osijek i Subotica te njihove turističke zajednice iduće će dvije godine provoditi projekt prekogranične suradnje "Subotica-Osijek sesecijska turistička ruta", vrijedan oko osam milijuna kuna, koji se s 85 posto iznosa sufinancira sredstvima EU fondova, istaknuto je u petak na uvodnoj konferenciji projekta.

Pročelnica osječkog gradskog Upravnog odjela za EU projekte i gospodarstvo Kornelija Mlinarević kazala je kako će projekt obuhvatiti cjelovitu obnovu Sakuntala parka u središtu Osijeka, pripremu dokumentacije za obnovu i turističku valorizaciju Gradske kuće u Subotici, edukaciju zaposlenika u kulturi i turizmu te stvaranje i promocija secesijske turističke rute, kao zajedničkog turističkog proizvoda.

Projekt će obuhvatiti i druge aktivnosti, poput obnove jedne memorijalne secesijske sobe, predviđena je i izrada replika secesijskih predmeta i nakita, kao suvenira te stvaranje putujuće izložbe o secesiji, dodala je Mlinarević.

Direktor osječke Turističke zajednice Saša Uranjek objasnio je kako su tijekom promišljanja projekta, s partnerima iz Subotice, zaključili kako ovi gradovi prijatelji, unatoč sličnoj povijesnoj i kulturnoj baštini, ipak nemaju zanimljiv i atraktivan turistički proizvod, koji bi ih povezivao, ali ni dovoljno educiranih turističkih djelatnika, koji bi nudili takve projekte.

Zaključili smo da je secesijska baština primjerena za oba grada, jer je najznačajnija secesijska zgrada u Subotici njihova Gradska kuća, dok će osječki dio projekta obuhvatiti Sakuntala park, u središtu grada, koji označava početak najdužeg secesijskog niza kuća u ovom dijelu Europe, kazao je Uranjek.

Podsjetio je kako je osječka Gradska uprava već pokrenula inicijativu obnove pročelja secesijskih zgrada, koje imaju različite vlasnike, a što će, kako drži, biti motiv i ostalim vlasnicima, koji se u ovoj fazi nisu priključili inicijativi, da se aktiviraju u traženju potrebnih sredstava, kako bi se dovršila obnova tog dijela grada.



Žar ptica sezonu otvara u četvrtak dječjim mjuziklom "Mala sirena"


ZAGREB - Zagrebačko Gradsko kazalište Žar ptica novu sezonu 2017./18. otvara u četvrtak premijerom dječjeg mjuzikla "Mala sirena" koji po popularnoj bajci slavnog danskog pisca Hansa Christiana Andersena 180 godina nakon što je napisana postavlja redateljica Iva Srnec.

Svako dijete zna priču o najmlađoj kćeri kralja mora, koju svi od milja zovu Mala sirena. U silnoj želji da upozna nešto više, veće i čarobnije od morskog kraljevstva njezina oca - vanjski svijet - Mala sirena odluči učiniti sve da postane čovjek i da kopneni svijet postane njezin dom.

"Hoće li uspjeti ostvariti svoje snove? Hoće li sve biti točno onako kako je zamišljala i željela? To ćemo vidjeti. Pratit ćemo Malu sirenu na njezinu putovanju i uz nju mnogo toga naučiti. Uvjerit ćemo se kako je važno biti hrabar, imati dobro i plemenito srce i kako je važno slijediti svoje snove, ali isto tako shvatit ćemo kako je najvažnije vjerovati u sebe, u snagu u nama samima i ljepotu u našim srcima", stoji u najavi.

Mlada redateljica Iva Srnec, prema dramaturškom predlošku Marijane Nole, "Malu sirenu" u Žar ptici postavlja kao scenski mjuzikl za koji je glazbene brojeve skladao, te neke od njih u ulozi maestra Hobsa uživo na sceni i izvodi, glazbenik Stanislav Kovačić.

Raspjevanu glumačku ekipu u ulozi Male sirene predvodi Sanja Crljen, njezinu sudbinsku ljubav Leopolda tumači Zoran Pribičević, a kralja Neptuna Berislav Tomičić. U ulogama drugih dviju sestara sirena su Gorana Marin i Petra Vukelić. Ostale uloge igraju Vesna Ravenšćak Lozić, Petar Atanasoski, Marko Hergešić i Paola Slavica.

Scenografiju i kostime napravio je venezuelanski slikar sa dugogodišnjom zagrebačkom adresom Alejandro Patricio Aguero Marino. Koreografkinja je Irena Mikec, a dizajnerica rasvjete Vesna Kolarec.

Prvi puta objavljena 1837., bajka o Maloj sireni itekako je i danas aktualna jer govori o problemima s kojima se i današnja djeca i mladi u velikoj mjeri susreću.

"Ona se bavi propitivanjem drugog i drugačijeg, predstavlja nam društvo koje postaje sve više zatvoreno, a sve manje tolerantno, gdje različitosti postaju prepreka u komunikaciji i izgradnji jednog kvalitetnijeg društva temeljenog na poštivanju osnovnih ljudskih prava", napominju iz Žar ptice.




IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)



Monica Bellucci nagrađena na Filmskom festivalu u San Sebastijanu

 
MADRID - Talijanska glumica Monica Bellucci u srijedu je nagrađena nagradom Donostia za prinos kinematografiji u sklopu 65. Međunarodnog filma u španjolskome San Sebastianu.

Glumica je na društvenim mrežama napisala da je iznimno počašćena nagradom koju joj je uručio kolega John Malkovich.

Riječ je o prestižnoj nagradi koju su prije nje dobile velike glumačke zvijezde poput Meryl Streep, Sophije Loren, Jean Moreau, Al Pacina, Johna Travolte i brojnih drugih. Prvi dobitnik počasne nagrade "Donostia" dodijeljene 1986. bio je Gregory Peck.

Lijepa talijanska glumica na pozornici se pojavila u haljini modne kuće Valentino boje breskve.

"Počašćena sam", rekla je novinarima na konferencij iza novinare, dodavši da "mora još puno učiti". Rekla je i da još uvijek s jednakom strašću pristupa novim ulogama.

"Često su me tijekom karijere pitali u kolikoj je mjeri moj izgled važan za posao koji radim, a ja im uvijek odgovaram isto: kad je netko lijep može privući pozornost..., no ako tu nema još nečega, ostaje na tomu. Napunila sam 53 i još uvijek dobivam uloge... no nadam se da to nije zbog mojeg izgleda", objasnila je glumica.



Uskoro dokumentarni dugometražni film o Stevenu Spielbergu

 
LOS ANGELES - U četrdesetgodišnjoj karijeri Steven Spielberg (70) je režirao desetke nagrađenih filmova, no nedavno se prvi put u karijeri našao s druge strane kamere za vrijeme snimanja dugometražnog dokumentarca o njegovoj filmografiji i privatnom životu, otkrivši pritom da mu je to iskustvo bilo neobično te da se osjećao "pomalo nelagodno".

Dvostruki Oskarovac, redatelj filmskih uspješnica poput "Ralja", Schindlerove liste", "Spašavanja vojnika Ryana", "Jurskog parka", filma "E.T." i brojnih drugih, glavni je lik dokumentarca jednostavnog naziva "Spielberg", na kojemu radi televizijska mreža HBO.

Ovaj je put slavni redatelj stao ispred kamera te s redateljicom i producenticom filma Susan Lacy ostvario gotovo 30 sati intervjua. Među sudionicima razgovora su uz Spielberga članovi njegove obitelji, prijatelji i filmski kolege.

"Zanimljivo je biti s ove strane kamere, nakon što ste cijelu karijeru proveli tražeći teme i osobe za filmove. A sada kad sam se odjednom našao na vrućem stolcu, mogu reći da mi je pomalo neobično i nelagodno, rekao bih i zastrašujuće", kazao je.

Redateljici Lacy među ostalim je pripovijedao o tomu što ga je poticalo i nadahnjivalo za snimanje filmova, iznio je brojne pojedinosti o privatnom životu, odnosu s glumcima i kolegama redateljima, otkrivši na koji ga je način rad na filmu promijenio.

Lacy je za film intervjuirala više od 80 osoba, od A-liste poznatih i slavnih, preko redatelja i producenata, do inženjera industrije, među kojima su Christian Bale, Drew Barrymore, Cate Blanchett, Francis Coppola, Daniel Craig, Daniel Day-Lewis, Brian de Palma, Laura Dern, Leo DiCaprio, Ralph Fiennes, Harrison Ford, Tom Hanks, Dustin Hoffman, Holly Hunter, Ben Kingsley, George Lucas, Liam Neeson, Martin Scorsese, Oprah Winfrey, Robert Zemeckis i brojni drugi.

Novi HBO-ov dokumentarni film "Spielberg" premijerno će biti prikazan na HBO-u 7. listopada. Produkciju potpisuju producentice Emma Pildes i Jessica Levin, a dokumentarac je uredila Deborah Peretz.

 

Beyonce izvodi novu inačicu hita "Mi gente" za žrtve uragana


LOS ANGELES - Američka pjevačica Beyonce još jedanput dokazuje da je velika humanitarka prikupljanjem sredstava za žrtve nedavnih uragana koji su pogodili jug Sjedinjenih Država.

U četvrtak je na Instagramu najavila da će udružiti snage s kolumbijskim pjevačem J. Balvinom i francuskim DJ-em Willyjem Williamsom u izvedbi remiksa "Mi gente", njihova velikog hita u reggaeton ritmu, a sav prihod od prodaje na Internetu namijenjen je žrtvama uragana koji je nedavno poharao Portoriko, Meksiko i Karibe.

Popularna pjevačica ranije je najavila održavanje koncerta na kojemu će, među ostalima, ona i njezin suprug Jay-Z prikupljati sredstva za humanitarne udruge i žrtve pogođenih područja.

Uvod u taj događaj je spomenuti remix koji s kolegama izvodi dijelom na španjolskom jeziku.

Suradnja s Balvinom i Williamsom označava povratak megazvijezde glazbi nakon što je 13. lipnja rodila blizance.

U jednom dijelu hita pjevačica ih spominje, istodobno pozivajući obožavatelje na donacije.



Placebo efekt učinkovit i kad se zna da tableta ne sadrži ljekovite supstancije


BASEL - Bez obzira na to uzima li pacijent placebo lijek ili ne, njegov će učinak u oba slučaj biti djelotvoran, pokazalo je novo istraživanje koje su proveli znanstvenici s američkog Harvarda i njemačkog sveučilišta u Baselu.

Podsjetili su da je placebo efekt samo učinak dobre vijesti, a ako je ona povezana s liječenjem, učinak je bolji i korisniji. Riječ je nastala od latinske riječi placere (ugađati, sviđati se). Dakle, placebo doslovce znači "ugodit ću", a obratno, nocebo znači "naškodit ću".

Zna se da su liječnici stoljećima propisivali tablete šećera pacijentima kojima nisu mogli pomoći.

Znanstvenici s američkog Harvarda i s njemačkog sveučilišta Basel, propisali su skupini osoba s blažim opeklinama korištenje kreme, pri čemu je samo nekima rečeno da je krema placebo.

Nakon što su kremu nanijeli na opekline, članovi obiju skupina kazali su kako osjećaju korist od nje, unatoč tomu što u kremi nije bilo ljekovitih sastojaka.

Istraživanje je provedeno na 160 pacijenata s blažim opeklinama u dobi između 18 i 65 godina.

Dobrovoljci su potom podijeljeni u tri skupine: prva je bila kontrolna i nije joj bio namijenjen nikakav oblik liječenja, drugoj je rečeno da će dobiti kremu koja će blagotvorno djelovati na opeklinu na način da će koža blago utrnuti, a trećoj je otkriveno da u kremi nema ljekovitih supstancija.

Znanstvenici su članovima treće skupine u potpunosti objasnili značenje placebo učinka, rekavši im i to da se takvi lijekovi često koriste kako bi ublažili simptome bola, astme, čak i depresije.

Nakon što su opekline svim pacijentima premazane kremom, od njih se očekivalo da odgovore kako je ona djelovala.

Pripadnici svih triju skupina odgovorili su da je krema djelovala smirujuće i ublažujuće.

Ranije provedena istraživanja mozga magnetnom rezonancijom pokazala su da se placebo učinak stvara i kad je riječ o bolovima, iako je zapravo "sve u glavi".

Kod osoba koje vjeruju da će im lažno liječenje ublažiti bol uočena je smanjena aktivnost u dijelovima mozga uključenih u osjećaj boli, ustanovili su znanstvenici s Princetona.

Placebo može biti u tolikoj mjeri snažan da znanstvenici u svoje studije moraju uključiti i skupine koje dobivaju placebo kako bi bili sigurni da novi lijek djeluje.

Oko 30 posto pacijenata nakon uzimanja placebo tablete ili placebo injekcije osjeća se bolje. Dakle, iako je učinak psihološke prirode, on je vrlo stvaran, ističu znanstvenici.

 

Onečišćenje zraka povezano s rizikom od bolesti bubrega


WASHINGTON - Udisanje zagađenog zraka može povećati rizik od bubrežnih bolesti, pokazalo je novo američko istraživanje.

“Onečišćenje zraka je faktor rizika za razvoj bubrežnih bolesti”, kaže dr. Ziyad Al-Aly iz zdravstvenog osiguranja za ratne veterane u St. Louisu u saveznoj državi Missouri koji je sudjelovao u istraživanju. “To je još i veći problem u zemljama poput Kine ili Indije u kojima je zagađenje puno, puno, puno gore”.

Dr. Al-Aly i njegov tim proučavali su utjecaj lebdećih čestica koje su rezultat izgaranja fosilnih goriva i drugih industrijskih procesa a koje udisanjem dospijevaju duboko u pluća. Visoke razine tih čestica (PM) promjera manjeg od 2,5 mikrometra povezane su s bolestima srca, moždanim udarom, dijabetesom i kraćim životnim vijekom.

Kako bi istražili štete li te čestice i bubrezima znanstvenici su proučili podatke o gotovo 2,5 milijuna veterana prikupljene tijekom osam godina te ih stavili u odnos s podacima o razinama zagađenja zraka u okruzima u kojima žive a koje je bilježila savezna agencija za zaštitu okoliša EPA.

Uočeno je da su bili veći izgledi da veterani koji žive u okruzima s najvišom razinom PM čestica boluju od povišenog krvnog tlaka i dijabetesa, a oba su stanja faktor rizika za bolest bubrega, kao i za srčanu bolest te su bili veći izgledi da se radi o crncima.

Rizik za pogoršanje bubrežne funkcije veterana rastao je s razinom zagađenja zraka kojoj su izloženi od početka istraživanja. Više razine PM čestica u zraku bile su povezane i s povećanim izgledima zadnjeg stadija bubrežne bolesti u kojemu bubrezi više ne mogu pročišćavati krv učinkovito i osobi je potrebna dijaliza kako bi preživjela.

Kad su dr. Al-Aly i njegovi kolege ponovili analizu koristeći podatke o zagađenju zraka NASA-e rezultati su bili konzistentni.

Svake se godine u SAD-u postavi dijagnoza gotovo 45.000 novih slučajeva bubrežnih bolesti i moguće je da se neke od njih mogu pripisati zagađenju česticama PM 2.5 koje premašuje standarde EPA-e, smatraju znanstvenici.

No čak i koncentracije čestica koje su značajno ispod razine koju je kao prag postavila EPA predstavljaju značajni rizik, kaže dr. Al-Aly.

Znanstvenici napominju da i neki drugi zdravstveni faktori kao i način života mogu igrati ulogu u razvoju bubrežnih bolesti.

Ipak, kaže dr. Al-Aly, istraživanja na životinjama pokazala su da lebdeće čestice koje udišu mogu doći do bubrega krvlju izazivajući upale i stres za organe uključene u pročišćavanje krvi.

“Već se zna da zagađenje zraka povećava rizik za srčane i plućne bolesti. Ovo otkriće podupire teze da čak i niske razine zagađenja zraka sitnim česticama mogu povećati rizik ozbiljnih bubrežnih problema, kaže dr. Jennifer Bregg-Gresham iz Kidney Epidemiology and Cost Center na sveučilištu Michigan u Ann Arboru koja nije sudjelovala u istraživanju.

 “S obzirom na to da su milijuni ljudi izloženi riziku bubrežnih bolesti zbog zagađenja zraka - radi se o ozbiljnim javnozdravstvenim implikacijama”.

Ona ističe da ljudi mogu smanjiti zagađenje u unutarnjim prostorima zračnim filterima a u najzagađenijim gradovima nošenjem maske za lice kad su vani. Obje mjere mogu utjecati i na smanje krvnog tlaka, dodaje dr. Bregg-Gresham.

“Zagađenje zraka loše je za sve. Najizloženiji su oni krhki ili oni koji pate od kroničnih bolesti. Ovo istraživanje... podupire stajališta za smanjenje zagađenja zraka čak i ispod sadašnjih standarda zbog društvene koristi, posebno za rizičnu populaciju”.



Musk planira početi osvajati Mars 2024.


ADELAIDE - Bude li sve išlo po planu multimilijardera i inovatora Elona Muska, ljudi će 2024. godine početi osvajati Mars.

Musk je svoj plan izložio u petak na Međunarodnome aeronautičkom kongresu u Adelaideu, gdje je objavio razvoj nove rakete i svemirskog broda radnog naziva BFR (engleski akronim za veliku j..enu raketu) koja bi na Mars mogla ponijeti 120 doseljenika.

Rekao je da njegova kompanija SpaceX 2022. na Mars planirao spustiti dva teretna broda kako bi ondje položili uređaje za energetsko napajanje i održavanje života.

"Ovo nije lapsus", rekao je Musk spominjući datume realizacije svojih planova.

Putovanje do Marsa sada otprilike traje osam mjeseci.  

Dvije godine nakon teretnih, na Mars bi trebali stići putnički svemirski brodovi. "Od tada bi naselje na Marsu samo trebalo rasti", rekao je Musk pred 3000 sudionika konferencije.

Tvrdi kako bi njegova BFR raketa mogla servisirati i Međunarodnu svemirsku postaju i za budući projekt osnivanja sela na Mjesecu.

"Budućnost je mnogo uzbudljivija i zanimljivija ako se ponašamo kao višeplanetarna vrsta", kazao je.

Raketa o kojoj govori bit će visoka 100 metara, imat će 31 motor i kapacitet za više od četiri tone tereta. Svemirski brod bi imao 48 metara i 40 putničkih kabina, a u svaku bi moglo stati troje ljudi.

SpaceX planira početi graditi prvi svemirski brod iduće godine, a troškove će sniziti korištenjem 'rabljenih' dijelova i unapređenjem tehnologije. "Bilo bi stvarno suludo izgraditi te sofisticirane rakete za jednokratnu upotrebu", rekao je.

Musk je dodao da se njegova tehnologija može prilagoditi i za prijevoz na Zemlji. Pošto bi BFR mogao letjeti brzinom i do 27.000 km/h na sat, to bi značilo da bi se s jednog kraja svijeta na drugi stizalo za pola sata.

Znanstvenici koji su slušali Muska komentirali su poslije da je Muskov plan ambiciozan, ali izvediv. "Znanost koja stoji iza projekta je realna. Ono što je stvari kod nas činilo nerealnima bila je politika, odnosno nedostatak volje da se investira u svemir", kazao je profesor Charley Lineweaver s Australskog nacionalnog sveučilišta.

 







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus