23:42, 23. Siječanj 2018

kultura...

Kultura 30. prosinca 2017.

Objavljeno: 30.12.2017 u 13:19
Pregledano 78 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 30. prosinca 2017.

ZAGREB, 30. prosinca 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Hrvatski teatar u 2017. - nezaobilazna sastavnica hrvatske kulture

ZAGREB - Niz zapaženih predstava po tekstovima domaćih autora, brojna kazališna gostovanja u zemlji i inozemstvu, te veliko zanimanje publike, obilježili su proteklu godinu u hrvatskom teatru, koji se ponovno dokazao kao vibrantna sastavnica hrvatske kulture.

Kazališni repertoari u godini koja je na izmaku pokazuju da domaći teatri na potencijalnu prijetnju pada interesa za kazalište odgovaraju nesmiljenom žestinom: u 2017. godini svjetlo dana ugledale su predstave koje bi mogle obilježiti ne samo proteklu godinu, već se trajno upisati u povijest hrvatskoga kazališta.


Sve veći naglasak na domaćim autorima

Trend koji se primjećuje je naglasak na hrvatskom dramskom pismu i dramatizacijama suvremenih domaćih autora. Publiku i kritiku već je u travnju osvojila predstava "Črna mati zemla" po nagrađivanu romanu Kristiana Novaka, koju je u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) prema dramatizaciji Tomislava Zajeca postavila Dora Ruždjak Podolski.

Predstava je na 25. Nagradama hrvatskoga glumišta u studenome proglašena najboljom dramskom predstavom u cjelini, Ruždjak Podolski za nju je nagrađena za najbolju režiju, dok je u kategoriji sporedne glumice nagradu dobila Urša Raukar za ulogu bake u istoj predstavi.

ZKM je ove godine postavio i "Radnice u gladovanju" Gorana Ferčeca u režiji Olje Lozica, te "Ono što nedostaje" Tomislava Zajeca (Selma Spahić). Kraj godine obilježit će, 30. prosinca, prva dramatizacija hit-romana Kristiana Novaka "Ciganin, ali najljepši" u HNK-u Zagreb u režiji Ivice Buljana.

Satiričko kazalište Kerempuh u veljači je u režiji Vinka Brešana praizvelo "Ustav Republike Hrvatske" po filmskom scenariju Ante Tomića i Rajka Grlića, a Krešimir Dolenčić u istome je teatru u travnju postavio komediju "Narodni heroj Ljiljan Vidić", adaptaciju filmskog hita Ivana Gorana Viteza. Dolenčić je prosincu u Gradskom kazalištu Komediji režirao i glazbeni krimić "Faraon iz Ilice je mrtav" Milane Vuković Runjić, a isto je kazalište ranije ove godine postavilo i mjuzikl "Byron" Darka Domitrovića i Mire Gavrana.

Leo Mujić postavio je u HNK-u Zagreb balet "Gospoda Glembajevi" prema Miroslavu Krleži i na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova, koji je osvojio Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini u području baleta.

Vjerojatno najveću pozornost publike u protekloj je godini privukla predstava "Tko pjeva zlo ne misli" po istoimenu filmu Kreše Golika i u režiji Renea Medvešeka kojom je HNK u Zagrebu u rujnu otvorio sezonu 2017./2018. Kad je riječ o predstavama za djecu, hvaljene su predstave "Snježna kraljica" (Paolo Tišljarić, GK Trešnja) i "Alisa u zemlji čudesa" (Renata Carola Gatica, ZKM).


Festivali kao poligon teatarske izvrsnosti

Pomno biranim programima kojima su pružili presjek domaće, regionalne pa i europske i svjetske kazališne produkcije pozornost publike i ove su godine privlačili brojni kazališni festivali. Na 32. Gavellinim večerima prikazano je 15 predstava, a glavnu nagradu odnijela je u listopadu predstava "Medeja" u produkciji Slovenskog narodnog gledališča Maribor iz Slovenije u režiji Olivera Frljića.

Nagrada za najbolju predstavu 41. Dana satire Fadila Hadžića pripala je predstavi "Život je lijep" Nikolaja Erdmana u režiji Aleksandra Morfova i u izvedbi Makedonskog narodnog teatra iz Skoplja, a festival hrvatske drame 27. Marulićevi dani zaključen je uručenjem nagrade za najbolju predstavu festivala drami "Ljudi od voska" Mate Matišića u režiji Janusza Kice i produkciji HNK-a u Zagrebu.

Nagrada Orlando za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu 68. Dubrovačkih ljetnih igara pripala je glumcu Ozrenu Grabariću za mnogobrojne glumačke uloge u predstavi ''Marin Držić - Viktorija od neprijatelja'', dok je posebno priznanje povodom 40 godina te nagrade dobio redatelj Joško Juvančić, kojemu je za poseban, velik i neprocjenjiv doprinos Igrama dodijeljen Grand Prix Orlando.

Nagradu Judita za najbolje postignuće u dramskom programu 63. Splitskog ljeta dobio je dramski pisac Predrag Lucić; najboljom predstavom 50. međunarodnog festivala kazališta lutaka PIF proglašena je  predstava "Karlson s krova" Kazališta lutaka Zadar, dok je najbolja predstava VI. Bobijevih dana smijeha bio "Revizor" Nikolaja Vasiljeviča Gogolja u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedije.

Kao jedan od neprocjenjivih poligona za predstavljanje suvremenog inovativnog europskog i svjetskog kazališnog izričaja domaćoj publici ponovno se pokazao Festival svjetskog kazališta (FSK), koji je od 10. do 16. rujna punio gledališta HNK-a u Zagrebu i Muzičke akademije Zagreb, prikazavši četiri projekta europskih i svjetskih redatelja s vodećih međunarodnih kazališnih scena.

Hrvatska kazališna ostvarenja dobila su niz priznanja na festivalima diljem regije, pa je tako predstava "Priče iz Bečke šume" Igora Vuka Torbice u produkciji zagrebačkog GDK Gavelle na 22. jugoslovenskom pozorišnom festivalu Bez prevoda u Užicu osvojila nagrade za najbolju žensku ulogu, kostimografiju i scenografiju, a "Noćni život" Paola Magellija (ZKM) specijalnu nagradu žirija 57. međunarodnog kazališnog festivala MESS.

Kazalištarci su zadovoljni i podacima o gostovanjima, pa je tako ZKM s predstavom "Velika bilježnica" Edvina Liverića u studenome prvi puta gostovao u Izraelu, dok je HNK u Zagrebu u 2017. ubilježio 79 gotovanja u inozemstvu, među kojima u Parizu, Sankt Peterburgu, Cremoni, Liegeu, Napulju, Beču.

Izniman interes za kazalište pokazala je i posjećenost 9. Noći kazališta, čija je događanja u 48 mjesta i gradova diljem zemlje 25. studenoga pratilo više od 40 tisuća ljudi; HNK u Zagrebu izvijestio je da je u 2017. zabilježio gotovo 197 tisuća posjetitelja, a zanimanje publike za hrvatsko kazalište u protekloj godini kulminiralo je u studenome u višesatnim redovima ispred toga teatra za ulaznice za predstavu "Orašar".


Najavljena revizija Zakona o kazalištu

Godina 2017. bila je i godina izbora novih ravnatelja niza kazališnih institucija, Dubrovačke ljetne igre dobile su novu intendanticu, a Ministarstvo kulture najavilo je reviziju Zakona o kazalištima. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u kolovozu je intendanticom DLJI, na mandat do konca kolovoza 2019. godine, imenovala Doru Ruždjak Podolski, a Saša Božić, Tomislav Fačini i Karolina Rugle imenovani su njezinim pomoćnicima za dramski i glazbeni program, odnosno, za inovativne kulturne prakse.

Novoga ravnatelja Krešimira Batinića dobilo je u ožujku zagrebačko Gradsko kazalište Komedija, dok je za nasljednika Duška Ljuštine na mjestu ravnatelja Satiričkog kazališta Kerempuh odabran Roman Šušković Stipanović, koji će mandat preuzeti 1. ožujka 2018.

Dubravka Vrgoč dobila je još jedan mandat na čelu zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta (HNK), Višnja Babić ponovno je izabrana na mjesto ravnateljice Gradskog kazališta Trešnje, a u tijeku je i natječaj za novog ravnatelja Gradskog dramskog kazališta Gavelle.

Sredinom godine ministrica kulture najavila je i reviziju Zakona o kazalištima, gdje bi se trebala riješiti neka strukturna pitanja poput zapošljavanja, ali i povećati programsko financiranje; također bi se trebalo konačno naći rješenje za status baletnih umjetnika koji nemaju beneficirani radni staž, a sve skupa u planu je zakonodavnih aktivnosti za 2018. godinu.

Godina 2017. vidjela je i neke važne obljetnice, pa je tako u 2017. obilježena 125. godišnjica gradskog kazališta Zorin dom u Karlovcu, kao i 100 godina kazališnog života u Vinkovcima, a istodobno je to i godina u kojoj su nas napustili dvojica velikana hrvatskoga kazališta Relja Bašić i Vlado Štefančić, a koncem studenoga preminula je i istaknuta glumica i dramska pedagoginja Mirjana Rogina.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Ricardo Muti: Mislim da je ovo moj zadnji Novogodišnji koncert u Beču


BEČ - Jednim od najpoznatijih koncerata klasične glazbe u svijetu, Novogodišnjim koncertom Bečke filharmonije koji se tradicionalno održava 1. siječnja u Zlatnoj dvorani Bečkoga glazbenog društva (Wiener Musikverein) ove će godine, peti put nakon 1993., 1997., 2000., i 2004.  ravnati maestro Riccardo Muti.

Bečki filharmoničari ove će godine izvesti odabrana djela skladatelja iz obitelji Strauss: Johanna oca i sina te Josefa Straussa te djela Franza von Suppea i Alphonsa Czibulke.

Koncert, 78. po redu, izravno će prenositi više od 90 zemalja svijeta, a pratit će ga oko 50 milijuna televizijskih gledatelja.

Zlatnu dvoranu i ove će godine raskošnim cvjetnim aranžmanima ukrasiti bečki cvjećari. Od 1980. do 2015. cvijeće je bilo poklon talijanskoga grada Sanrema. Postavljanje cvjetnih aranžmana u Zlatnoj dvorani počelo je već 27. prosinca.

Muti je jedan od brojnih slavnih dirigenata koji su dosad ravnali orkestrom Bečke filharmonije na Novogodišnjem koncertu, poput Herberta von Karajana, Lorina Maazela, Zubina Mehte, Gustava Dudamela, Daniela Barenboima, Claudia Abbada...

Koncert je prvi put izveden 31. prosinca 1939. pod dirigentskom palicom Clemensa Kraussa, a od 1. siječnja 1941. izvodi se oko podneva prvoga dana nove godine.

"Silvestrovo želim proslaviti u krugu obitelji, no budući je ove godine pritisak bio prilično snažan složio sam se i ravnat ću koncertom, no mislim da će ovo biti moj posljednji novogodišnji koncert" u Beču, rekao je talijanski dirigent, rođen 1941. u Napulju za talijanski Il Giornale.

Muti, koji trenutačno vodi Čikaški simfonijski orkestar i orkestar mladih Luigi Cherubini za list je kazao da pripreme za novogodišnji koncert uopće nisu tako jednostavne. "Kada stojiš ondje... na podiju teško je zaboraviti da te promatraju milijuni ljudi diljem svijeta, a i orkestar je pred velikim auditorijem. I najmanju pogrešku vide i čuju svi, ne samo prisutni u dvorani, a ni program nije tako jednstavan kakvim se čini", objasnio je Muti za talijanski dnevnik.

Program Novogodišnjeg koncerta Bečkih filharmoničara svake se godine izvodi čak triput: 30 prosinca kao pretpremijera rezervirana za pripadnike austrijske vojske, 31. prosinca navečer kao Koncert novogodišnje večeri i 1. siječnja kao Novogodišnji koncert.

U drugome dijelu koncerta filharmoničarima će se u tv-prijenosu tradicionalno pridružiti članovi Baleta bečke državne opere i Bečke narodne opere, obogaćujući ga plesnim bravurama austrijskih baletnih prvaka koji plešu u poznatim bečkim palačama i drugim poznatim austrijskim mjestima, poput Schoenbrunna ili i Schloss Hofa.

Kao i prethodnih, i ove su godine karte za sva tri koncerta rasprodane godinu dana unaprijed. Cijene im se kreću od 50 do 950 eura, no neposredno prije održavanja koncerata dosežu astronomske cifre, jer ih je samo mali broj ljubitelja klasične glazbe spreman preprodati.

Za 700 karata, koliko ih se pusti u slobodnu prodaju svake se godine prijavi oko 60.000 ljubitelja klasične glazbe. Bečka filharmonija lutrijom odlučuje tko će biti sretan kupac karata.



Ringo Starr i Barry Gibb proglašeni počasnim vitezovima


LONDON - Nekadašnji bubnjar "Beatlesa" Ringo Starr i pjevač grupe "Bee Gees" Barry Gibb proglašeni su počasnim vitezovima, a titulu, o kojoj odluku donosi britanska kraljica Elizabeta II. dobili su za svoja glazbena i humanitarna postignuća.

Za sedamdesetsedmogodišnjeg Starra to je drugo kraljičino odlikovanje. Još 1965. ona je članovima "Beatlesa" dodijelila titulu MBE (Member of the Most Excellent Order of the British Empire) za njihov doprinos kulturi zabave. MBE je najniža razina odlikovanja, a od nje su prestižnije OBE (Officer of the British Empire) i CBE (Commander of the British Empire).

"To je sjajno! Čast je i zadovoljstvo dobiti priznanje za glazbeni i humanitarni rad... jedno i drugo jako volim raditi. Mir i ljubav...", poručio je Starr. Paul McCartney, još jedan poznati član grupe titulu viteza dobio je 1997.

Barry Gibb (71), jedini živući član grupe Bee Gees je kazao da je "duboko počašćen i vrlo ponosan" na novostečenu titulu. Pritom je odao počast ostalim preminulim članovima grupe, svojoj braći Mauriceu i Robinu.

Dosad je malo glazbenika dobilo viteštvo i titulu KBE (Knight Commander of the British Empire), odnosno počasnu titulu Sir (muškarci) i Dame (žene), koju smiju koristiti u javnosti.

Jedini je uvjet da su državljani Ujedinjenog Kraljevstva ili zemalja Commonwealtha. Ako nisu državljani, iza svojeg imena smiju navesti samo kraticu KBE.

Prva glazbena zvijezda koja je dobila titulu viteza je Bob Geldof, frontman Boomtown Ratsa i organizator Live Aida. Titulu viteza dobio je 1986., no kao Irac ne smije biti Sir Bob Geldof, već iza svojeg imena smije koristiti oznaku KBE.

Zanimljivo je da je vitešku titulu za doprinos kulturi 2003. odbio slavni David Bowie, kazavši da ga "takvo što ne zanima, jer to nije ono čemu je posvetio čitav život". Tri godine ranije odbio je i počasno odlikovanje CBE uz objašnjenje da "uistinu ne razumije što je to".

Datum održavanja ovogodišnje svečanosti dodjele priznanja nije poznat, no najčešće se ceremonija održi nekoliko mjeseci nakon objave.



Preminula Sue Grafton, američka autorica krimića


LOS ANGELES - Američka autorica krimića Sue Grafton, koja se proslavila romanima o slučajevima privatne detektivke Kinsey Millhone, preminula je u dobio od 77 godina nakon dvogodišnje borbe protiv raka.

Grafton je umrla u Santa Barbari, okružena članovima obitelji, napisala je kći Jamie Clark na njezinoj internetskoj stranici. "Sue je umrla sinoć nakon dvogodišnje bitke s rakom", napisala je Clark.

Najveći uspjeh Grafton je postigla s krimićima čiji naslovi slijede abecedu. Prva knjiga iz serije, "A kao alibi", objavljena je 1982. a zadnja "J kao jučer" (Y is for Yesterday) u kolovozu ove godine. Njezina je kći već prije naglasila da će to biti njezin zadnji roman.

Nikad nije dopustila da se po njezinim knjigama snimaju filmovi ili televizijske serije, a po tvrdnjama njezine kćeri oštro se protivila unajmljivanju tajnih pisaca.

"Što se tiče obitelji, Y je zadnje slovo abecede", napisala je Clark.

Romani iz "abecednog" serijala o privatnoj detektivki i bivšoj policajki Kinsey Millhone smješteni su u Santa Teresu, romansiranu verziju Santa Barbare, rodnoga grada Sue Grafton, na jugu Kalifornije.

Grafton je dobila brojne nagrade za svoj rad, uključujući i one britanske i američke udruge pisaca krimića, a prema podacima objavljenim na njezinoj internetskoj stranici, knjige su joj prevedene na 26 jezika, među kojima i hrvatski.



Pijana djevojka uništila umjetnine vrijedne milijun dolara


DALLAS - Policija američkoga grada Dallasa izvijestila je da je privela Lindy Lou Layman (29), djevojku koja je nakon izlaska s uglednim houstonskim odvjetnikom u pijanom stanju prouzročila 300.000 dolara štete na njegovoj kolekciji umjetnina, u kojoj su i dva djela Andyja Warhola, pišu američki mediji.

Layman je uhićena u subotu nakon što ju je prijavio muškarac s kojim je izašla na sastanak. Riječ je o uglednom odvjedniku Anthonyju Buzbeeju. Puštena je na slobodu nakon uplaćene jamčevine od 30.000 dolara.

Četrdesetdevetgodišnji Buzbee je istražiteljima kazao da je Layman, kada su stigli u njegov dom bila u tolikoj mjeri pijana da je pozvao Uber kojim ju je želio otpraviti kući. No ona je odbila napustiti njegov dom. Štoviše, skrila se, a kad ju je ponovno pokušao nagovoriti da otiđe postala je napadački nastrojena.

Vlasti tvrde da je pijana djevojka poderala nekoliko vrijednih slika, a neke zalila vinom. Navodno je i razbila dvije skulpture u vrijednosti od 20.000 dolara, gađajući njima Buzbeeja.

Svaka od uništenih Warholovih slika procijenjena je na oko 500.000 dolara.

Buzbee je odvjetnik koji je svojedobno zastupao bivšega guvernera Teksasa Ricka Perryja, a jedan od gostiju u njegovu domu u sklopu donacijske večere bio je i aktualni predsjednik Donald Trump. Sam Buzbee za njegovu je predizbornu kampanju donirao 250.000 dolara.



Zašto vam "curi" iz nosa kad je jako hladno?


SYDNEY - Iako ste u potpunosti zdravi često se dogodi da vam, čim iziđete na hladnoću počne "curiti" iz nosa. U takvoj se situaciji povremeno nađe između 50 i 90 posto ljudi, a pojava se stručno naziva "rinitis izazvan hladnoćom" ili "skijaški nos".

Posebno su joj sklone osobe koje pate od astme ili ekcema, a kod pojedinaca iz nosa dnevno "iscuri" i cijela čaša toga vodenastog iscjetka ili između 300 i 400 mililitara tekućine, prenosi ScienceAlert.

Dr. David King, profesor sa Sveučilišta Queensland objasnio je da niske temperature aktiviraju prirodan mehanizam čija je svrha zagrijati i ovlažiti zrak koji udišemo prije nego što on dospije u pluća, kako pritom ne bi došlo do iritacije stanica.

"Kada dišemo na nos, a vanjska temperatura je ispod nule, zrak na izlasku iz nosnog kanala na putu prema plućima najčešće dosegne temperaturu od 26, a ponekad i 30 Celzijevih stupnjeva. Vlažnost je u tom trenutku već oko sto posto, bez obzira na to koliko je zrak koji udišemo hladan. To dokazuje u kojoj mjeri nos učinkovito jamči da zrak koji udišemo u pluća dospije topao i vlažan", objasnio je.

Hladan i suh zrak stimulira nervne završetke u nosu koji šalju poruku mozgu, a taj važni organ na poruku reagira na način da pojača cirkulaciju u nosu. Reakcija nosa na hladnoću djelomično je refleksna reakcija živaca. Pritom proširene krvne žile zagrijavaju zrak koji prolazi preko njih na putu prema plućima.

To je istodobno okidač koji izaziva pojačano lučenje vodenastog iscjetka iz žlijezda u sluznici nosa kako bi se zajamčilo da zrak koji udišemo bude vlažan u trenutku kada stigne do pluća.

Gubitak topline i vode tijesno su povezani. Zagrijavanje zraka u nosnim šupljinama znači da one postaju nešto hladnije od ostatka tijela, a istodobno tekućina isparava da bi zrak postao vlažniji. I isparavanje tekućine koje iziskuje višu temperaturu "izvlači" toplinu iz nosa, čineći ga hladnijim.

Cirkulacija se, kao odgovor na ovaj proces, dodatno pojačava. Naime, organizam je svjestan prioriteta: važnije je da zrak do pluća stigne zagrijan nego da se spriječi gubitak topline preko nosa.

Organizmu nije jednostavno izbalansirati sve navedene procese tijekom kojih je važno stalno održavanje idealne ravnoteže između gubitka topline i vlažnosti putem nosne šupljine.

Čim se ta ravnoteža poremeti, iscuri višak vodenastog iscjetka, onaj koji se ne iskoristi za ovlaživanje zraka na putu prema plućima.

Dr. King ističe da je "curenje" iz nosa prirodna fiziološka pojava te kaže kako je "pojačano lučenje vodenog iscjetka neophodno da bi se poboljšalo vlaženje i pročišćenje zraka u hladnome okružju".

 

Kalifornija legalizira 'rekreativnu' marihuanu


LOS ANGELES - Kalifornija, koja je davnih dana postala poznata u svijetu po zlatnoj groznici, uskoro bi mogla dočekati i "zelenu groznicu" s obzirom na to da se u 2018. očekuje legalizacija marihuane u rekreacijske svrhe.

Unatoč donesenoj odluci, najveći kalifornijski gradovi, Los Angeles i San Francisco tek trebaju početi izdavati lokalne dozvole.

Američki Ured za kontrolu upotrebe kanabisa od petka je izdao tek 120 privremenih dozvola ovlaštenim osobama koje prodaju marihuanu u medicinske svrhe.

Od ponedjeljka će kupci moći legalno kupiti proizvode od kanabisa u gradovima Oaklandu, Berkeleyu, San Joseu, Santa Cruzu, San Diegu i u još nekoliko manjih kalifornijskih gradova.

Kalifornija postaje sedma američka država, uz Aljasku, Colorado, Oregon, Wisconsin, Massachussets i Washington DC u kojima je zakonom dopušteno korištenje marihuane u rekreacijske svrhe. Navedene su države regulirale i uvele porez na marihuanu za rekreacijsku upotrebu, poput zakona koji reguliraju konzumaciju alkohola.

Novim kalifornijskim zakonom, izglasanim na referendumu 2016., osobama starijim od 21 godine dopušteni su legalno posjedovanje, transportiranje, nabava, potrošnja i distribucija do 28,5 grama marihuane te osam grama koncentrirane marihuane.

U skladu s istim zakonom odrasle osobe smiju uzgojiti šest biljaka marihuane po kućanstvu, pod uvjetom da one ne budu izložene na javnom mjestu. Očekivano, protiv legalizacije 2016. bili su glasači stariji od 65 godina i republikanci.

Da bi se kanabis od 1. siječnja u kalifornijskim gradovima u rekreacijske svrhe mogao prodavati u trgovinama, njihovi vlasnici moraju ishoditi dozvolu koju će im izdati država, a prije svega je potrebno ishoditi lokalnu licencu. No gradovi poput Los Angelesa i San Francisca zasad nisu ni započeli s izdavanjem spomenutih dozvola.

Gradski oci Los Angelesa kažu da će proces izdavanja licenci za prodaju marihuane u rekreacijske svrhe započeti u srijedu.

"Kalifornija je poslovično spora država kad je riječ o pravilima i zakonima", rekao je Morgan Fox, direktor komunikacija Marijuana Policy Projecta, grupe koja zagovara reformu politike upotrebe marihuane. Dodaje da je za potpunu regulaciju tržišta marihuane koja se koristi u medicinske svrhe trebalo punih 19 godina. Preciznije, proces je trajao od 1996. do 2015.

Po podacima grupe u Kaliforniji je trenutačno više od milijun i pol vlasnika licence za medicinsku upotrebu marihuane.

Polovina od 50 američkih država dopušta korištenje marihuane u medicinske svrhe iako je u skladu sa saveznim zakonom ona još uvijek ilegalna te se uz heroin svrstava u najopasniju vrstu droge.

Odgovorne osobe tvrde da je sada važno utemeljiti relevantne agencije za nadzor i kontrolu korištenja marihuane za osobne potrebe. Smatraju da je najvažnije da javnost i policija budu senzibilizirani na novi potez i da o svemu imaju dovoljno znanja.

Dobra je vijest da su sve države koje su dosad legalizirale rekreativno korištenje marihuane već postavile standarde, posluživši kao eksperiment za države koje slijede.

Novi će zakoni vjerojatno pridonijeti daljnjem rastu tržišta marihuane u Sjedinjenim Državama. Procjenjuje se da samo kalifornijsko tržište vrijedi 1,6 milijarda dolara i do 2020. bi moglo narasti na 6,4 milijarde.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus