09:12, 20. Studeni 2017

kultura...

Kultura 30. listopada 2017.

Objavljeno: 30.10.2017 u 02:10
Pregledano 61 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 30. listopada 2017.

ZAGREB 30. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Verbum: Knjiga "Oče naš" pape Franje izlazi istodobno na hrvatskom i talijanskom jeziku

   
SPLIT - Knjiga "Oče naš" pape Franje bit će objavljena 23. studenog ove godine na hrvatskom jeziku te će Hrvatska biti jedina zemlja u kojoj će se nova Papina knjiga objaviti istog dana kada i u Italiji, priopćeno je u ponedjeljak iz nakladne kuće Verbum u Splitu.

U knjizi "Oče naš" papa Franjo tumači i pojašnjava "najdražu kršćansku molitvu," koju je sam Isus naučio moliti svoje učenike, navodi se u Verbumovom priopćenju.

"U ovoj dragocjenoj knjizi papa Franjo jednostavnim i svima razumljivim jezikom objašnjava molitvu Očenaša odgovarajući na pitanja što mu ih postavlja o. Marco Pozza, poznati teolog i zatvorski kapelan. Ovaj otvoren i prisan razgovor te brojna konkretna pitanja upućena Papi omogućuju svima dublji pogled na dobro poznatu molitvu te njezino sveobuhvatno razumijevanje i primjenu na svakodnevicu svakog čovjeka", stoji u priopćenju.

"Tumačeći pažljivo i redak po redak molitvu Očenaša papa Franjo povezuje pojedine zazive molitve sa stvarnim životom te iznosi brojne zgode koje je doživio kao svećenik i kardinal u Buenos Airesu, ali ujedno iznoseći i nemire i nade muškaraca i žena današnjice. Sve to ovu knjigu čini vrlo životnom i korisnom svim ljudima budući da ona omogućava da Isusova molitva Očenaš postane vodič za život pun smisla i svrhovitosti," navodi se u priopćenju.



Višnja Babić imenovana ravnateljicom Gradskog kazališta "Trešnja"


ZAGREB - Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine u ponedjeljak su na sjednici većinom glasova imenovali Višnju Babić ravnateljicom Gradskog kazališta "Trešnja".

Kazališno vijeće istaknulo je obrazloženju prijedloga da Višnja Babić "ima jasan i realan program koji je u potpunosti u skladu s osnovnim programskim i financijskim okvirom za sljedeće četverogodišnje razdoblje".

"S obzirom na dosadašnju uspješnu kadrovsku, programsku i financijsku konsolidaciju kazališta u postojećem mandatu na funkciji ravnateljice, pokazala je da se zna nositi i rješavati probleme, ima izvrsne organizacijske sposobnosti te viziju vođenja suvremenog kazališta", ističe se u obrazloženju.



Premijera filma o Jacquesu Cousteau za Dan neovisnih kina


ZAGREB - Besplatnim projekcijama u čak 34 hrvatska kina, među ostalim i premijerom filma "Odisej" o francuskom istraživaču podmorja, vizionaru i inovatoru Jacquesu Cousteau, snimanog i u Hrvatskoj, 7. studenog obilježit će se prvi Dan neovisnih kina.

Obilježavanje tog dana pokrenuto je, u organizaciji Kino mreže i Hrvatskog audiovizualnog centra. s ciljem jačanja i razvoja neovisnih kina, pokretanja nove kulturno-umjetničke i obrazovne ponude te revitalizacije starih gradskih kina.

Kino mreža će na taj dan proslaviti i svoj treći rođendan te darovati publiku u čak 34 kina besplatnim projekcijama filma "Odisej" francuskog redatelja Jeromea Sallea i dvjema epizodama animirane serije "Mali leteći medvjedići".

Kao središnji događaj manifestacije najavljena je premijera "Odiseja", spektakularne filmske priče o francuskom istraživaču podmorja, vizionaru i inovatoru Jacquesu Cousteau, kojoj su neke od najatraktivnijih scena snimljene na Hvaru, Visu i Biševu. 

Spajajući Cousteauov životni pothvat i razvoj jedne turbulentne obiteljske priče, film donosi presjek gotovo trideset 30 godina njegovog života. 

Dramska okosnica biografsko-avantrurističkog filma je, osim čuda podvodnog svijeta, odnos sa suprugom Simone (Audrey Tautou) te dvojicom sinova, od kojih tragično stradalog Pihillipea glumi Pierre Niney. 

Film je osvojio nagradu Cesar za najbolji zvuk te je nominiran nagradom Globe de Cristal za najboljeg muškog glumca - Lambert Wilson i žensku glumicu (Audrey Tautou).  

Program za najmlađu publiku donosi dvije epizode hrvatske animirane serije "Mali leteći medvjedi" - "Nezaboravni rođendan" i "Uhvatiti sunce", koja je prvi put emitirana 1990.  

Popularna serija, nastala u hrvatsko-kanadskoj koprodukciji, priča je o zajednici krilatih medvjedića koji su nastojali vratiti sklad u stoljetnu šumu. 

"Medvjed Platon, Tina, Dado, blizanke Jasmina i Latica te braća Joško i Janko iz epizode u epizodu pokušavali su povratiti narušenu idilu, boreći se ne samo protiv čovjeka nego i Smradca i Smucala koji šumu zagađuju otpacima ljudskog napretka", podsjeća se u najavi.

Autori likova i serije su Dušan Vukotić, Pero Kvesić i Neven Petričić. Prvi serijal redateljsko je djelo Jeana Sarraulta, dok je u ulozi režisera drugog serijala našao Michele Lamire.

Manifestacija se održava na dan osnutka Kino mreže 7. studenog, a želja je organizatora da postane tradiconalno filmsko događanje kojim će se jednom godišnje posvetiti pozornostznačaju, vrijednosti i ulozi neovisnih kina u Hrvatskoj.  

Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača osnovana je kako bi se ojačao položaj neovisnih kina unutar filmske djelatnosti te pokrenuli i razvijali filmsku kulturu u svim njezinim oblicima diljem Hrvatske. Danas ima 39 članova i 52 kina u 39 gradova i otoka diljem Hrvatske. 

Detalji o programu nalaze se na službenoj Facebook stranici Kino mreže i web stranici kinomreza.hr.



Izložba "Umjetnost prisvajanja" skupine autora u Galeriji Forum


ZAGREB - Izložba "Umjetnost prisvajanja" skupine autora, koja propituje položaj umjetnika i umjetnosti danas, otvara se u ponedjeljak u zagrebačkoj Galeriji Forum.

Baveći se mehanizmima 'društvenog dogovora', odnosno propitivanjem granice između statusa umjetničkog djela i neumjetničkog predmeta te trenutkom preobrazbe jednog u drugo, izložba donosi i kritiku umjetničkog sustava i referiranje na njega.

"Zastupljeni su i radovi koji otvaraju egzistencijalna pitanja umjetnika, njihovo preživljavanje i snalaženje u svijetu (umjetnosti)", a uz radove koji promišljaju svakodnevni život i djelovanje umjetnika uključeni su i oni koji se bave političkim i tržišnim vrijednostima u sferi umjetnosti", ističe se u najavi izložbe, kojoj je kustosica Davorka Perić.

Izložena su djela Waltera Benjamina, Dina Bičanića, Borisa Cvjetanovića, Tanje Dabo,Sandra Ðukića,Tomislava Gotovcc, Igora Grubića, Sanje Iveković, Božena Končić Badurina, Antuna Maračića, Marka Markovića, Dalibora Martinisa, Predraga Pavića, Mladena Stilinovića, Slavena Tolja i Goran Trbuljaka.

Kako se navodi, osim što produciraju djela u konvencionalnom smislu, umjetnici barataju pronađenim i prisvojenim objektima, kopijama i otuđenim artefaktima koji njihovom odlukom, odnosno promjenom konteksta postaju vlastiti umjetnički radovi.

Neki od radova tek će u procesu samog izlaganja definirati svoj status, kroz igru zamjene uloga unutar institucionalnog okvira - uloge umjetnika i kustosa.
Izložba je otvorena do 18. studenoga 2017.



Večeri čileanskog filma u zagrebačkom kinu "Tuškanac"


ZAGREB - Humornom dramom "Bez filtera" Nicolasa Lopeza u ponedjeljak počinju Večeri čileanskog filma koji će s nekoliko filmova upoznati domaću publiku s kinematografijom koja im je inače gotovo nepoznata.

"Bez filtera" Nicolás López iz 2016. godine priča je o lijepoj ženi srednjih godina 'na korak do živčanog sloma'. Šef je ponižava, suprug zanemaruje, posinak ne poštuje, najbolja prijateljica ne sluša i ne uspijeva se riješiti boli koja je stalno prati.

Nakon konvencionalne medicine odluči otići kod kineskog liječnika koji joj dijagnosticira stres, uzrokovan potisnutim osjećajima. Stoga se odluči okušati živjeti 'bez filtera' i slijedi svoje osjećaje, što joj ubrzo pretvori život u kaos. 

Slijedi ratna drama "Moj najbolji neprijatelj" Alexa Bowena iz 2005., smještena u sedamdesete godine prošloga stoljeća kada su Čile i Argentina bili nadomak rata zbog otočja na jugu kontinenta.

U travnatom, otvorenom području pampi tako se nađu muškarci koji dotad nikad nisu sudjelovali u borbi. Grupa čileanskih vojnika se zagubi i slučajno nabasa na istu takvu argentinsku vojnu ophodnju u gotovo identičnoj situaciji.

Večeri završavaju u utorak filmom "Andres čita i piše" Daniela Peralte iz 2016. o mladom tvorničkom radniku koji radi noću, a danju životari u kolotečini svakodnevice i izgubljenih snova, sve dok ne sretne studenticu medicine po mnogočemu sličnu njemu. 

"U kontekstu samoizabrana statusa Hrvatske kao kulturne kolonije do čijih se multipleksa teško probija bilo koji naslov koji ne ide u holivudski mainstream te europski (i holivudski, dakako) eskapizam, a filmofili mogu trljati ruke od zadovoljstva ako na repertoaru osvane poneki od laureata triju najznačajnijih filmskih festivala, prve asocijacije na čileanski film i ne doimaju se sasvim slabima, no generalno gledano, čileanska je kinematografija hrvatskim gledateljima ipak 'terra incognita', pa su ovakvi ciklusi tim važniji i dragocjeniji", ustvrdio je u najavi filmski kritičar Josip Grozdanić.


Četiri intrigantna naslova zaključila V.B.Z.-ovu biblioteku "Europom u 30 knjiga"

 
ZAGREB - Četiri naslova u svijetu prevođenih i nagrađenih autora iz Irske, Litve, Albanije i Turske zaključila su biblioteku "Europom u 30 knjiga" kojom je nakladnička kuća V.B.Z. tijekom tri godine realizirala prijevode na hrvatski trideset istaknutih europskih pisaca koji pišu na tzv. malim jezicima.

Projekt je posvećen objavljivanju visokokvalitetne europske proze pisane na jezicima koji su u hrvatskom kulturnom prostoru slabije prevođeni.  

Provodio se tijekom tri godine u ciklusima od po deset knjiga godišnje, a četiri romana čijom objavom V.B.Z. u 2017. zaključuje biblioteku su "Usta sirota" irskog književnika Briana O’Nolana, "Tūla" litavskog pisca Jurgisa Kunčinasa, "Lutka: portret majke" Albanca Ismaila Kadarea i roman "Još" turskog književnika Hakana Gündaya.


Prvi prijevod s irskog na hrvatski

Roman "Usta sirota" (An Béal Bocht, 1941.) najpoznatije je književno djelo napisano na irskome jeziku, a ujedno i jedino djelo na tome jeziku Briana O'Nolana - poznatijeg po književnom pseudonimu Flann O'Brien - potpisano kao Myles na gCopaleen.

Kako ističu iz V.B.Z.-a, riječ je o prvom djelu prevedenom s irskoga na hrvatski jezik, a knjiga je dosad prevedena s irskoga samo na francuski i engleski jezik, dok su se daljnji prijevodi u svijetu uglavnom služili engleskim prijevodom.

Brian O'Nolan uz Jamesa Joycea i Samuela Becketta smatran je najistaknutijim irskim književnikom 20. stoljeća i jednom od ključnih figura postmoderne književnosti.

"Iako se O'Nolan zbog zaposlenja u državnoj službi kao pisac služio s nekoliko različitih pseudonima, u slučaju romana 'Usta sirota' učinio je to kako bi, osim stilom i radnjom, parodirao tada iznimno popularan žanr fiktivnih autobiografija i tzv. osobnih (is)povijesti u irskoj književnosti", stoji u najavi knjige.

Radnja O'Nolanova romana zbiva se u selu Corca Dorcha u zabačenom dijelu Irske, "gdje kiša nikad ne prestaje, a svi žive u neizmjernom siromaštvu, dijeleći sa svojom stokom i krov i hranu, ali zato govore pravim, istinskim gaelskim jezikom".

"U tom smislu, taj roman je i kritika površnog irskog nacional-romantizma toga vremena koji je bio opterećeniji uspostavom kulturnih vrijednosti i jezičnih normi nego teškim životnim uvjetima u Irskoj", dodaje se u najavi. Prijevod potpisuje Elvira Veselinović.


Dosad neprevođeni suvremeni klasici i nagrađivani romani

U biblioteci je upravo, u prijevodu Mirjane Bračko, objavljen i jedan od najvažnijih litavskih romana postsovjetskog razdoblja, "Tūla" pjesnika, romanopisca, dramskog pisca, esejista i prevoditelja Jurgisa Kunčinasa (1947. – 2002.).

Kunčias je jedan od najistaknutijih i u svijetu najpoznatijih litavskih književnika od uspostavljanja litavske samostalnosti, a njegov roman "Tūla" najavljen je kao oda Vilniusu, te kritika i socijalni komentar života i režima u sovjetskom razdoblju Litve.

"Kunčinasov roman, proza kroz koju progovara pjesnik, od objavljivanja 1993. postao je moderni klasik litavske književnosti", stoji u najavi.

Knjiga "Lutka: portret majke" (Kukulla: Portreti i nënës, 2015.) jednog od vodećih književnika u Albaniji Ismaila Kadarea, najavljena je kao intimno putovanje kroz život pisca koji je već gotovo pola stoljeća najpoznatiji glas albanske književnosti u svijetu. Prijevod potpisuje Shkëlzen Maliqi.

Roman "Još" turskog književnika Hakana Gündaya (1976.), u prijevodu na hrvatski koji potpisuje Petra Hrebac, jedan je od najzapaženijih romana objavljenih 2013. u Turskoj, a velik uspjeh polučio je i u Europi, te je dobitnik Nagrade Medicis za najbolji strani roman preveden na francuski jezik.

Kritika je roman ocijenila najdojmljivijim i najzrelijim ostvarenjem toga pisca, u kojemu na dosad nezabilježen način iznosi surovu i zastrašujuću istinu o trgovini ljudima i ilegalnom transportu imigranata preko turskog teritorija.


Završen trogodišnji projekt približavanja iskustava drugih Europljana

Time je završen trogodišnji projekt V.B.Z.-ove biblioteke "Europom u 30 knjiga" u kojoj je od 2014. do danas objavljeno 27 romana te tri zbirke priča, a petnaest je autora, zajedno s prevoditeljima, gostovalo na Festivalu autora Vrisak u Rijeci.

Ideja je projekta ukazati na važnost pripovijedanja priča u službi stvaranja zajedničkog kulturnog identiteta, a cilj približiti iskustva drugih Europljana hrvatskom čitateljstvu.

"Uvjereni smo da na svakom europskom jeziku nastaju velika književna djela, no na žalost, s mnogih od njih gotovo uopće nema prijevoda. Stoga smo odlučili zaobići prijevode s velikih jezika s kojih se puno prevodi i objaviti po jedan suvremeni prozni naslov s trideset europskih jezika kako bismo vidjeli što se danas piše u Europi", ističu iz V.B.Z.-a.

Glavni kriteriji V.B.Z.-ovih urednika pri odabiru autora bili su, tako, izvrsnost, podzastupljenost i raznolikost, a birani su pisci koji predstavljaju vrhunac svojih nacionalnih književnosti.

"Nastojali smo prevoditi suvremena djela nastala u zadnjih dvadesetak godina, a od toga smo odstupili samo tamo gdje su postojali nezaobilazni klasici koji kod nas još nisu prevođeni. Kad je god to bilo moguće, djela su prevođena s jezika na kojima su originalno napisana, čak iako je riječ o jezicima koji se malo koriste i u zemlji u kojoj su knjige napisane, poput irskog", napominju.

Uz navedene, objavljene su knjige autora iz Poljske, Češke, Rumunjske, Bugarske, Italije, Slovenije, Norveške, Finske, Portugala, Nizozemske, Cipra, Estonije, Slovačke, Islanda, Grčke, Finske, Belgije, Katalonije, Mađarske, Danske...

U biblioteci su prvi put na hrvatskom jeziku objavljeni neki od klasika nizozemske, portugalske, katalonske, mađarske ili poljske književnosti, kao što su "Damoklova mračna komora" Willema Frederika Hermansa, "Svjetlarnik" Joséa Saramaga, "Trg dijamanta" Mercè Rodorede, "Trenutak" Magde Szabó, te "Kod nas u Auschwitzu" Tadeusza Borowskog.

Među objavljenim su autorima i dobitnici Nagrade Europske unije za književnost, poput rumunjskog scenarista i pisca Răzvana Rădulescua, koji je bio i gost Vriska, te ciparske književnice Myrto Azina Chronidi i Jānisa Joņevsa, čiji je roman "Jelgava'94" prvo djelo u cijelosti prevedeno s latvijskoga na hrvatski jezik; dok je knjiga "Iza svake je ostalo ime" Clare Azzopardi prvo malteško djelo u cijelosti prevedeno na hrvatski.

Jedan od temeljnih ciljeva projekta je i predanost ideji književnog prevođenja kao umjetnosti za sebe, ističu iz V.B.Z.-a. Prevoditelji su odabrani s posebnom pažnjom, te se njihov rad, kao osoba ključnih u procesu izdavanja književnih djela, nastojao dodatno promovirati kroza sve uz projekt vezane marketinške aktivnosti.



Umro Vlado Štefančić, utemeljitelj hrvatskog mjuzikla


ZAGREB - Proslavljeni hrvatski redatelj, glumac televizijski i radijski voditelj, utemeljitelj hrvatskog mjuzikla Vlado Štefančić umro je u nedjelju navečer u Zagrebu u 87. godini, doznaje u ponedjeljak Hina iz Kazališta Komedija.

Štefančić je autor gotovo 200 kazališnih predstava, 10.000 radio emisija i 2000 TV emisija. Rođen je u Vukovaru 1931. godine, a karijeru je počeo kao član dramskoga studija Radio Zagreba, a od 1950.  godine glumi i režira u kazalištu Komedija kojem je od 1969. do 1978. godine bio umjetničkim ravnateljem.

Režirao je više od stotinjak predstava u zemlji i inozemstvu - velike spektakle, kao što su postava Zajčeva "Nikole Šubića Zrinjskog" u pulskoj Areni, prve domaće rock-opere, glazbene komedije i mjuzikle.

Kao redatelj te dugogodišnji ravnatelj Kazališta Komedija realizira prvi veliki i najpoznatiji hrvatski mjuzikl Jalta, Jalta, kao i mjuzikle Dundo Maroje, zatim prve rock-opere na ovim prostorima – Gubec-beg i Grička vještica.

Vlado Štefančić režirao je i mnoge najbolje strane mjuzikle kao što su Čovjek iz Manche, Jadnici (prije West Enda i Broadwayja!), Guslač na krovu, My Fair Lady, Kosa, opereta Zemlja smiješka, Šišmiš, Vesela udovica, Kod bijelog konja, Noć u Veneciji, Barun Trenk, Kneginja čardaša i Grofica Marica, opere Lucia di Lammermoor te komičnih opera Seviljski brijač i Gospoje i husari.

Otac hrvatskog mjuzikla režirao je domaće mjuzikle Car Franjo Josip u Zagrebu i Kralj je gol Milana Grgića i Alfija Kabilja, Lady Šram Nine Škrabea i Arsena Dedića, Dan od amora Luke Paljetka i Đele Jusića, O'kaj Borisa Senkera, Kemala Mujičića i Nine Škrabea, Tko pjeva zlo ne misli Alfija Kabilja i Drage Britvića i brojne druge.

Štefančić je bio  i vrlo uspješan glumac, a stariji Zagrepčani ga pamte iz Komedijinih opereta Mala Floramye, Kod bijelog konja, Spli'ski akvarel, Grofica Marica i Šišmiš te komedija Matijaš grabancijaš dijak, Charlyjeva tetka, Utopljenici, Dvanaest stolica, Zlatni dečki i mjuzikala poput Obećanja, obećanja.

U zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) ostvario je brojne uloge poput one u predstavama Bosonogi u parku i Pobrinimo se za Ameliju, a glumio je i u kultnoj predstavi Dubrovačkih ljetnih igara – Goldonijevoj Kafetariji u režiji i prilagodbi Tomislava Radića, koja se, nakon premijere 1978. godine, na repertoaru Igara održala punih deset godina.

Vlado Štefančić dobitnik je nagrade "Marul" 1966. godine, a nagrade grada Zagreba dobio je dva puta (1973. i 1994.).

Godine 2006. nagrađen je nagradom „Vatroslav Lisinski“ Hrvatskog društva skladatelja za doprinos hrvatskom glazbenom stvaralaštvu, a 2000. godine Udruženje dramskih umjetnika Hrvatske dodijelilo mu je Nagradu Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje.

O njegovom djelu objavljena je Monografija Vlado Štefančić – zabavljač, a u zagrebačkom Kazalištu Komedija početkom studenoga svečanim koncertom trebala je biti obilježena 70. obljetnica njegova umjetničkog rada.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Meksički redatelj Inarritu dobitnik posebnog Oscara za virtualnu stvarnost

 
LOS ANGELES - Meksički redatelj Alejandro Gonazelez Inarritu primit će posebnog Oscara za svoje djelo "Carne y Arena" kojim virtualnom stvarnošću omogućuje gledatelju da upozna pakao migranata, objavila je Američka akademija za umjetnost i znanost.

S virtualnim naočalama,  bosih nogu i uz urlajuće sirene, gledatelj tijekom nešto više od šest minuta proživljava opasno putovanje male skupine migranata u pokušaju da uđu u Sjedinjene Države preko pustinje Sonoran.

Naoružani granični policajci razdvajaju muškarce od žena i djece, odbačene cipele i vrištanja... instalacija omogućuje gledatelju "fizičko i duboko potresno uranjanje u svijet migranata koji prelaze pustinju", navodi predsjednik Akademije John Bailey.

Ostvarenje je kreativan pomak u svijetu virtualne stvarnosti koji se još rađa, ali ono mnogo više pruža uvid u krvavu političku i socijalnu realnost na granici između Meksika i SAD-a, kaže Bailey.

Dobitnik dvaju Oscara u dvije godine za filmove "Birdman" 2015., te "Revenant" (Povratnik) u 2016.,  Innaritu i njegov direktor fotografije Emmanuel Lubezki primit će počasnog Oscara 11. studenoga, na svečanosti Governors Awards u Hollywoodu.

"Carne y Arena" (Meso i pijesak) prikazuje se u u Fondation Prada u Milanu, u Kulturnom centru Tlatelolco de Mexico te u muzeju LACMA u Los Angelesu gdje su sve ulaznice rasprodane za iduće mjesece.



Muškarac pronašao na ulici plan sigurnosnog sustava zračne luke Heathrow


LONDON - Nezaposleni muškarac pronašao je na ulici uređaj s 2,5 gigabajta nešifriranih podataka o sigurnosnom sustavu zračne luke Heathrow, objavio je u nedjelju list Sunday Mirror.

Neočekivano otkriće potvrdila je za agenciju dpa i glasnogovornica zračne luke Heathrow.

USB memorijski stick sadrži sigurnosne rute, redove letenja i tipove identifikacije potrebne za pristup sigurnosne službe kao i druge osjetljive podatke.

"Provjerili smo sve naše sigurnosne planove i uvjereni smo da je Heathrow siguran", navodi zračna luka Heathrow  u priopćenju.

"Također smo pokrenuli internu istragu kako bismo shvatili što se dogodilo i poduzeli korake da spriječimo takve događaje", navodi se.

Prema pisanju novina, među podacima na memorijskom sticku su sigurnosne mjere i ruta za kraljicu Elizabetu II. u prigodi leta sa zračne luke Heathrow.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus