11:50, 19. Rujan 2017

kultura...

Kultura 30. kolovoza 2017.

Objavljeno: 30.08.2017 u 03:59
Pregledano 189 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 30. kolovoza 2017.

ZAGREB, 30. kolovoza 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Motovun u Zagrebu: od ruske Hitne službe do feminističkog vesterna


ZAGREB - Projekcije ponajboljih filmova ovogodišnjeg Motovun Film Festivala u Laubi do subote, 2. rujna u zagrebačku Laubu donose još nekoliko odabranih ostvarenja, od slatkogorke priče o "Hitnoj službi" na ruski način i feminističkog vesterna do španjolskog krimića sezone te dva filma za najmlađu publiku.

Ruski film "Aritmija" najavljen je kao realistična verzija serije "Hitna služba" koja prikazuje svakodnevni život liječnika i medicinskog osoblja u provinciji, daleko od holivudskog glamura.

"Drama poznatog redatelja Borisa Hlebnikova priči iz popularne televizijske serije daje novu, stvarnu kvalitetu, koja odiše ljudskošću i toplinom", ističe se u najavi Motovun Film Festivala.

Da vestern nije isključivo mačistički žanr, priča u kojoj muškarci traže zlato i pucaju, a žene su uvijek negdje po strani trebao bi pokazati film "Pakao na zemlji".

Riječ je o epskom vesternu o ženama Divljeg zapada koje su stoljećima bile 'drugotne', sve dok ne uzmu život (i pušku) u svoje ruke.

S festivala ističu kako je to zasigurno najambiciozniji film koji predstavljaju u ovogodišnjem programu - u toj su velikoj produkciji, u režiji Martina Koolhovena, surađivale producentske kuće iz Nizozemske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, SAD-a, Belgije i Švedske.

Glume Dakota Fanning, Guy Pearce, Carice van Houten i Kit Harington.

Prikazat će se i njemački film "Vestern" Valeske Grisebach koji je dobio dvije glavne motovunske nagrade - bio je najbolji film po ocjeni glavnog žirija i po izboru žirija filmskih kritičara FIPRESCI.

Film prati njemačke građevinske radnike koji grade hidroelektranu u bugarskoj provinciji, gdje susreću 'domoroce' koje ne razumiju ni jezično ni svjetonazorski.

"U krajnje realističnoj situaciji (sve likove glume fascinantni naturščici) redateljica se poigrava svim stereotipima tradicionalnog filmskog žanra, no ova balada o doseljenicima i kultiviranju 'nove zemlje' duboko je uronjena u realitet današnjeg svijeta i teškog sporazumijevanja bogatog Zapada i siromašnog istoka Europe", napominje se u najavi.

Za kraj programa ostavljen je španjolski krimić "Gnjev mirna čovjeka" Raula Alevara, koji je dosad osvojio 25 nagrada na festivalima diljem svijeta, među ostalim i četiri prestižne španjolske Goye, za najbolji film, režiju, scenarij i glavnu mušku ulogu.

Taj napeti triler iz radničkih predgrađa Madrida donosi priču o zastrašujućoj osveti koja u želji da zacijeli rane samo uzrokuje još novih.

U suradnji programa "Motovun u Zagrebu" i Školske knjige zagrebačka publika imat će priliku vidjeti i filmove za mlade s buzetskog Buzz@teen festivala - prošlogodišnji dobitnik glavne nagrade, slovenski tinejdžerski hit "Nika" o buntovnoj djevojci koja želi postati go-kart prvakinja te ovogodišnji francuski pobjednik festivala "Brailleovo srce" o darovitoj čelistici koja se susreće s velikom životnom preprekom.

Na 20. Motovun Film Festivalu bilo je prikazano 125 dugih i kratkih filmova, a za zagrebačko predstavljanje od 24. kolovoza do 2. rujna odabrano je njih dvanaest.



Press Film Festival na temu izbjeglica i govora mržnje


ZAGREB - Filmski festival ratnog novinarstva i fotoreporterstva, PRESS film festival, koji će se održati 1. i 2. rujna u Hrvatskoj Kostajnici, ove se godine bavi temom "Izbjeglice i govor mržnje".

Festival će otvoriti izložbe fotografija "Minuta šutnje" Zorana Marinovića i "Izbjeglice" Karla Mijića te skupna izložba sa sedamnaest Pulitzerovom nagradom za 2016. ovjenčanih fotografija Reutersovog tima fotoreportera na temu "Migranti".

Nakon izložbe vodeći stručnjak telepsihijatrije u Europi Davor Mucić govorit će o izbjeglicama i svom radu s njima te predstaviti projekt "Mali princ".  

Filmski program donosi sedam filmova, dokumentaraca i TV reportaža na središnju temu festivala, a među njima je i film Hrvatske radiotelevizije nastao u ciklusu "Kako vidim svojega susjeda". 

Prikazat će se, među ostalim, i tri filma na temu sirijskih izbjeglica - "Escape from Syria, Rania's odissey", "Not here to disrupt: One Syrian refugee's to Norway" te "Sirija: Posljednji zadatak".

Projekcije tih filmova održat će se na spomen obilježju Gordana Lederera, a o njima će govoriti  gosti festivala, američka videonovinarka  Elie Gardner, protagonist filma Ziad Al-Taha, autor Aleksandar Reljić i drugi. 

Tribina o izbjeglicama iz Sirije najavljena je za subotu, 2. rujna u hotelu Central, gdje se očekuje desetak gostiju, među kojima su Hassan Haidar Diab, Gianluca Solera, Dijana Ćurković, Darko Vojinović, Saša Kralj, Marko Drobnjaković, Nikola Šolić, Saša Leković, Nina Violić, Robert Valdec, Brankica Drašković, Dražen Šimić, Karlo Mijić. 

Prethodit će joj projekcija dokumentarnog filma Đure Gavrana "Jedi, spavaj, jedi, spavaj". 

U subotu će se prikazati i filmovi "Gori more" Gianfranca Rosija te "Odbačeni" Aleksandra Reljića te ispred hotela video izložba brojnih fotoreportera koji su pratili i koji prate aktualne migracije izbjeglica sa istoka. 

Festival je u gradu na Uni pokrenut 2015. godine u znak sjećanja na Gordana Lederera te poginule ruske novinare Genadija Kurinoja i Viktora Nogina. Prve dvije godine bio je posvećen ratnom reporterstvu i putopisima. 

Ove će godine okupiti redatelje, novinare, fotoreportere iz Italije, Srbije, Sirije, Danske, Norveške, SAD-a, Rusije i Hrvatske.

Uz filmove, tribine i izložbe predstavit se i staru tehniku izrade fotografija Van Dyke.

Organizator PRESS Film Festivala nevladina je udruga EKS – ekološko kulturna scena mladih Hrvatske Kostajnice, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture, Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Sisačko-moslavačka županija.

Ulaz na festivalska događanja je slobodan.



15. Festival svjetskog kazališta donosi spoj inovativnog i emotivnog


ZAGREB - Petnaesti Festival svjetskog kazališta ove će se godine održati od 10. do 16. rujna u Hrvatskome narodnom kazalištu (HNK) Zagreb i Muzičkoj akademiji, a u svojem će obljetničkom izdanju ugostiti četiri projekta europskih i svjetskih redatelja s vodećih međunarodnih kazališnih scena, koji predstavljaju spoj inovativnog teatra i teatra empatije, osjećajnosti i "gotovo staromodne ljepote".

Jubilarno izdanje festivala najavila je u srijedu na konferenciji za novinare u HNK-u Zagreb intendantica Dubravka Vrgoč, koja je ocijenila kako se festival, dovodeći svake jeseni u Zagreb neke od najatraktivnijih europskih i svjetskih kazališnih grupa, u dosadašnjih 14 godina djelovanja profilirao u nezaobilaznu kulturnu činjenica grada Zagreba.

Kad se 2003. krenulo s inicijativom pokretanja FSK-a, hrvatski je teatar bio u bitno drugačijoj poziciji nego što je danas, istaknula je Vrgoč.

"Ideja nam je bila da pokrenemo festival na kojom ćemo moći zagrebačkoj publici i kazališnih umjetnicima prikazati neke od relevantnih europskih kazališnih primjera, upoznati ih s nekim od velikih europskih kazališnih redatelja, ali i s nekim mladim, koji su ocrtavali i ucrtavali neke nove puteve europskog teatra, a koji su u međuvremenu prestali biti mladi i postali renomirani", pojasnila je.

U međuvremenu se mnogo toga promijenilo, festival je dosad pokazao u Zagrebu više od 50 europskih teatara i gotovo sva europska pa i svjetska kazališna imena koja su u tih 15 godina mijenjala izglede europskog teatra, istaknula je intendantica.

"Ove godine doista možemo reći da smo svjetski festival – dobili smo brazilsko kazalište koje već dvije godine pokušavamo dovesti, a dolazi nam i veliki gruzijski umjetnik Rezo Gabriadze, čija je predstava 'Bitka za Staljingrad' prije 13 godina obilježila tadašnje festivalsko izdanje", rekla je Vrgoč.

Također je napomenula kako je, pod pritiskom vrlo bogatog programa nacionalnog teatra, te nakon niza uspješnih sezona, konačno aktualiziran projekt Nove zgrade HNK, pri čemu bi Drama HNK dobila drugu scenu u sklopu Nacionalne i sveučilišne knjižnice, o čemu će biti riječi na odvojenoj konferenciji za novinare tijekom rujna.


Staromodna ljepota uokvirena inovativnim teatrom

Ravnatelj Drame HNK Ivica Buljan najavio je festivalski program "uokviren dvjema inovativnim, kompleksnim i zanimljivim predstavama biranim po ključu koji ujedinjuje i inovativni pristup teatru, unutar kojih će biti prikazane dvije koje nas vraćaju na teatar empatije, osjećajnosti, gotovo staromodne ljepote".

Jedna je novost i da će se ove godine dio programa odvijati na pozornici Muzičke akademije, a također ove godine prvi put imamo i dvije, vrlo značajne autorice, rekao je Buljan.

Prva predstava bit će, u nedjelju 10. rujna, "parafraza svetog teksta ruske klasike 'Tri sestre'" Antona Pavloviča Čehova, "Što ako su otišle u Moskvu?", brazilske spisateljice i kazališne i filmske redateljice Christiane Jatahy u produkciji skupine Vertice de Teatro.

Riječ je o tehnološki inovativnoj predstavi, kao što je to i posljednja predstava festivala, "Blockbuster" belgijskog kolektiva Mensuel, a unutar toga nalaze se dvije predstave – "Ramona" gruzijskog kazališta Gabriadze i 'Sestre Mensuelo' talijanske kazališne i filmske redateljice Emme Dante, ' koje prizivaju jedno kazalište koje je ucrtano u našu memoriju, kazalište početka stoljeća koje se približava na neki način i neorealistikom filmu", kazao je Buljan.

"Što ako su otišle u Moskvu" socijalna je emotivna i društvena analiza podjednako vjerna Čehovu, odnosno, Moskvi s početka 20. stoljeća, koliko i Rio de Janeiru današnjice. Redateljica paralelno orkestrira kazališnu i filmsku verziju, pa će tako publika gledati dva različit umjetnička čina – stvarni i virtualni.

"Jedan dio publike bit će smješten u gledalištu i pratiti film, dok će se drugi nalaziti s izvođačima na pozornici. Kompletan dojam stvara se tek kroz spoj obaju dijelova", pojasnio je Buljan, te istaknuo kako će to biti "zasigurno jedan važan festivalski događaj".

Predstava je u programu 15. FSK-a i u ponedjeljak 11. rujna.

Druga predstava zasnovana na inovativnosti je "Blockbuster", "urnebesna kazališna kuhinja" nastala spojem slika, zvukova i sekvenci različitog podrijetla u novu umjetničku cjelinu, koja u subotu 16. rujna, u Muzičkoj akademiji zatvara festival.

Umjetnici su prikupili 1400 kadrova iz različitih američkih filmova i montirali ih u potpuno novom redosljedu koji stvara nova značenja. Istodobno, glumci sinkroniziraju priču koja slijedi politički triler situiran u današnju Belgiju.

"Pravimo dva svijeta, jedan koji pratimo na ekranu i drugi kroz sinkronizaciju; uz glumce na pozornici su i glazbenici koji proizvodeći zvukove i šumove proizvode jedan dodatan kakofonijski svijet koji stvara jedno sintetičko i zanimljivo, izvođački uzbudljivo djelo", rekao je Buljan.


Reminiscencije izgubljenih svijetova prošlosti

Druga predstava koja igra na pozornici Muzičke akademije bit će, u utorak i srijedu 12. i 13. rujna, lutkarska predstava "Ramona" u produkciji jedne od istaknutijih svjetskih kulturnih institucija, gruzijskog kazališta Gabriadze, čiju režiju potpisuje "pjesnik na različitim instrumentima", scenarist, filmski i kazališni redatelj, kipar, lutkar i izvođač Rezo Gabriadze.

Ovaj put, "majstor lutke i objekta" Rezo Gabriadze u goste nam dovodi izgubljeno djetinjstvo u predstavi najavljenoj kao "slijed malih čuda". Glavna je junakinja lokomotiva Ramona, optimistična, znatiželjna i živahna, koja se zaljubi u čvrsti čelični stroj koji se zove Ermon.

"U malom lutkarskom kazalištu, Gabriadze rekreira čitav jedan svijet koji podsjeća na njegovo djetinjstvo, ali će, bez obzira na našu dob, podsjetiti i nas na naša djetinjstva. Preko malih lutaka, predmeta, pjesama i šlagera iz bivšeg SSSR-a, stvara se jedan svijet u kojemu imamo osjećaj da smo u nekom paralelnom životu sudjelovali i da nam je iščezao, svijet djetinjstva, ljepote predmeta i neke jednostavnosti i srdačnosti", istaknuo je Buljan.

Dodao je kako jednako tako emotivna, topla i empatična priča dolazi sa Sicilije, u režiji talijanske kazališne i filmske redateljice Emme Dante, koja je već dvaput gostovala u Hrvatskoj; 2005. na Eurokazu te 2007. na Festivalu malih scena.

U predstavi "Sestre Macaluso" u izvedbi teatra Sud Costa Occidentale iz Palerma autorica rekonstruira jedan sicilijanski izgubljeni svijet preko priče o sedam sestara koje se susreću na pogrebu jedne od njih i ponovno rekonstruiraju priču o svojem djetinjstvu.

Predstava igra 14. rujna, izvodi se na sicilijanskom narječju, ali puno više od samog teksta važni su pokreti i tišine, napomenuo je Buljan.

"Dakle, ako bismo podijelili taj opsegom relativno skroman program, doista možemo reći da smo ove godine na jednom velikom emotivnom dobitku, jer sve su te predstave prikazane na velikim svjetskim festivalima, od Avignona i Pariza, do Berlina i Beča. Imat ćemo priliku novu sezonu započeti s vrhunskim izvedbama, predstavama kakve se rijetko viđaju a koje doista vrijedi upoznati", poručio je.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Filmom "Downsizing" počinje 74. venecijanska Mostra

VENECIJA - Međunarodni filmski festival u Veneciji, 74. Mostra, počinje u srijedu navečer filmom "Downsizing", društvenom satirom Alexandera Paynea s Mattom Damonom, Christophom Waltzom i Kristen Wiig u glavnim ulogama.

Ovogodišnji program najstarijega filmskog festivala nudi raznovrstan izbor filmova, a na crvenom tepihu očekuju se brojne zvijezde filmskoga svijeta poput Jane Fonda i Roberta Redforda, ovogodišnjih dobitnika Zlatnoga lava za životno djelo koji će im biti uručen 1. rujna, te Matta Damona, Ethana Hawkea, Georgea Clooneyja, Javiera Bardema, Jennifer Lawrence, Penelope Cruz, Michelle Pfeiffer, Helen Mirren, Julianne Moore i Frances McDormand.

U službenoj konkurenciji natjecat će se pet američkih redatelja, četvorica Talijana, dvojica Britanaca, tri Francuza te po jedan Meksikanac, Australac, Izraelac, Libanonac, Japanac i dvoje Kineza koji će predstaviti 21 film, sve međunarodne premijere.

Među njima je i očekivani "Suburbicon", najnovije redateljsko djelo Georgea Clooneya, koji je ovaj put ostao samo iza kamere, za koje scenarij supotpisuje s braćom Coen. Film govori o pitomom selu 1959. i savršenoj obitelji u kojoj će provala u njihov dom izazvati rasulo. U filmu glume Matt Damon, Julianne Moore, Noah Jupe i Oscar Isaac.

Istu vrstu drame obojene crnim humorom predstavit će i britanski redatelj Martin McDonagh u filmu "Three Billboards Outside Ebbing, Missouri", s Frances McDormand u ulozi ljutite majke koja je izgubila kćer te napada šefa policije (Woody Harrelson) optužujući ga za nesposobnost na tri javno izvješena plakata.

Potencijalni hit mogao bi biti i psihološki horor "Mother!" američkoga redatelja Darrena Aronofskog s Jennifer Lawrence i Javierom Bardemom u ulozi bračnoga para čije međusobne odnose narušava dolazak tajnovitih gostiju (Ed Harris i Michelle Pfeiffer).

Još jedan dramski zaplet nudi i film "First reformed" hollywoodskoga veterana Paula Schradera, s Ethanom Hawkeom i Amandom Seyfried u glavnim ulogama.

Ljubitelji fantazmagorijskih priča Meksikanca Guillerma del Tora nestrpljivo očekuju njegov film "The Shape of Water", koji, smješten u razdoblje hladnoga rata, govori o odnosu nijeme žene (Sally Hawkins) i morskoga bića koje znanstvenici skrivaju u tajnom laboratoriju gdje ona radi.

Intimistička drama "Lean on Pete" Britanca Andrew Haigh govori o adolescentu prepuštenom samome sebi, dok se australski vestern "Sweet Country" Warwicka Thorntona bavi nepravdom u zemlji nezainteresiranoj za sudbinu Aboridžina.

Francuz Robert Guédiguian predstavit će se filmom "La Villa" posvećenom rodnom Marseilleu, a Talijan Paolo Virzi s filmom "The Leisure Seeker" igra na kartu filma ceste uz obećavajuću podjelu s na čelu s Helen Mirren i Donaldom Sutherlandom koji bježe daleko od svijeta u kojemu ih guše savjeti liječnika i odrasle djece.

Film "The Insult" Libanonca Ziada Douerija pripovijeda o dugoj pravnoj borbi libanonskoga kršćanina i Palestinca koja se pretvara u nacionalni sukob.

Već nagrađen u Veneciji za film "Libanon", lzraelac Samuel Maoz vraća se s "Foxtrotom", tragičnom pričom oca i sina poslanog na izolirani vojni položaj.

Očekivan je i film "Human Flow", dokumentarac kineskoga disidenta Ai Weiweiha, koji je snimao migracije u 23 države.

Uz te filmove za zlatnoga lava konkuriraju i "Mektoub, My Love: Canto Uno" Abdellatifa Kechichea, "The Third Murder" Kore-Eda Hirokayua, "Jusque'a la garde / Custody" Xaviera Legranda, "Ammore e malavita" braće Manetti, "Hannah" Andree Pallaora, "Angels Wear White" Vivian Qu, "Una Famiglia" Sebastiana Risa, "Ex libris - The New York Public Library" Fredericka Wisemana.

Žiri 74. mostre dodijelit će Zlatnoga lava za najbolji film, Srebrnoga lava za najbolju režiju, nagrade Coppa Volpi za najboljega glumca i glumicu te nagrade za najbolji scenarij, posebnu nagradu žirija Marcello Mastroianni za najboljega mladog glumca ili glumicu.

Predsjednica žirija je glumica Anette Bening, a uz nju će o nagradama odlučivati mađarska redateljica i scenaristica Ildiko Enyedi, meksički redatelj i scenarist Michel Franco, britanska glumica Rebecca Hall, francuska glumica Anna Mouglalis, australski filmski kritičar David Stratton, talijanska glumica Jasmine Trinca, engleski redatelj Edgar Wright i kineski redatelj, producent i scenarist Yonfan.



Nakon uboda komarca češanje samo pogoršava stvar


ZAGREB - Malo je stvari kojima se tako teško othrvati kao što je češanje nakon uboda komarca. Ali bez obzira na kratkoročnu ugodu, to je upravo ono što ne biste trebali raditi.

"Češanje samo pojačava lučenje toksina iz mjesta uboda", kaže njemačka liječnica Christine Eichler.

Dodatno, češanjem se ubodne rane lako mogu upaliti.

Umjesto toga, Eichler savjetuje neke iskušane i učinkovite kućne meleme: pola glavice luka ili kriška limuna mogu izvući toksine iz rane.

I ocat će ublažiti potrebu za grebanjem ako se nanese izravno na mjesto uboda. Isto vrijedi za kobinaciju meda i sode bikarbone. Ako vam je pri ruci, pomoći će i gospina trava (kantarionovo ulje).

Po svojim protuupalnim svojstvima koja vrijede i za ubode komaraca poznato je i djelovanje jogurta.

Stoga, idući put kad osjetite potrebu za češanjem bolje otiđite u smočincu ili u hladnjak.



Uskoro 7. međunarodni znanstveni simpozij o kemiji plazme


ZAGREB - Sedmi međunarodni znanstveni simpozij Središnje Europe o kemiji plazme (CESPC-7) okupit će od 3. rujna do 7. rujna u Svetom Martinu na Muri brojne svjetske i domaće znanstvenike na čijem su interdisciplinarnom području nastale brojne nove tehnologije, priopćio je u srijedu organizator skupa, Institut za fiziku iz Zagreba.

Teme simpozija obuhvaćaju fundamentalne probleme istraživanja plazme, modeliranje i dijagnostiku, nove materijale, energetske tehnologije, zaštitu okoliša, biomedicinske plazma tehnologije, te po prvi puta nove plazma tehnologije u proizvodnji hrane i poljoprivredi, rečeno je.

Ovogodišnji simpozij okuplja više od stotinu sudionika iz 24 europske i svjetske države, a znanstveni program obuhvaća deset pozvanih predavanja renomiranih svjetskih istraživača, 32 usmena saopćenja i 51 poster saopćenje.

CESPC7 pruža okružje za povezivanje istraživača širokog područja rada - kemije, fizike, inženjerstva, znanosti o materijalima, biologije, medicine i biotehnologije - kako bi razvijali nove ideje u izrazito interdisciplinarnom području kemije plazme, rečeno je.

CESPC se održava svake dvije godine, uz podršku Centralne europske inicijative (www.cei.int), a ovogodišnji je podržalo i hrvatsko Ministarstvo znanosti i obrazovanja.



Što je uzrok mučnine za vrijeme vožnje?


BERLIN - Zašto neki ljudi osjećaju mučninu za vrijeme putovanja automobilom, autobusom ili vlakom, a ostali čitaju knjigu ili satima surfaju pametnim telefonom i pritom se dobro osjećaju?

Od takozvane 'bolesti putovanja' boluju milijuni ljudi, no nije riječ o stvarnoj bolesti poput gripe, već o svojevrsnom "kratkom spoju" do kojega dolazi u mozgu, objasnio je njemački liječnik, dr. Tomas Jelinek iz berlinskog Centra za putovanja i tropsku medicinu.

Do toga 'kratkog spoja' dolazi kada mozak primi proturječnu poruku o kretanju i položaju tijela u prostoru, što zbunjuje mozak i rezultira mučninom, a nerijetko i povraćanjem, objasnio je Jelinek.

Informacije stižu iz oka, odnosno iz centra za ravnotežu u unutarnjem uhu.

Za interpretaciju svih senzornih signala koje mu šalje tijelo odgovoran je talamus. Kad se krećemo, mišići su u pokretu, oči imaju pregled udaljenosti, a unutarnje uho održava ravnotežu. Upravo je to unutarnje uho, kojega smo najmanje svjesni, jako važno.

Naime, sićušne cijevi ispunjene tekućinom unutarnjeg uha govore nam kamo se krećemo. Ako smo okrenuti naopačke, to odmah znamo. Ako hodamo brzo i to znamo jer se tekućina u uhu ponaša po zakonima fizike. Talamus sve te informacije vrlo jednostavno prenosi u mozak.

No dok se vozimo automobilom ili brodom, talamus je  zbunjen. Mišići nisu u pokretu, a oči vide da se krećemo, usto i brzo. A spomenuta tekućina u unutarnjem uhu jako se uznemiri jer se krećemo. Dolazi do pobrkanih signala koji upućuju na to da nešto nije u redu, što zbunjuje mozak koji stimulira proizvodnju hormona stresa.

Mozak regira slanjem signala mučnine koja se često pretvori u povraćanje.

Mučnina za vrijeme vožnje češća je kod djece jer mozak nije još u potpunosti razvijen za razliku od mozga odrasle osobe koji već "ima iskustva" i bolje procesuira proturječne poruke.

Nasreću, bolest putovanja prestaje čim iziđemo iz prijevoznog sredstva, a nekim se sretnicima to jednostavno ne događa.

Protiv nje se možemo boriti na način da, dok se vozimo gledamo kroz prozor prema relativno udaljenim objektima i fokusiramo se na neku stabilnu točku na horizontu.

Ukoliko ne želite riskirati, prije putovanja uzmite tabletu protiv mučnine.




 

 

 

Rimljanima se uvodi redukcija vode


RIM - Gradske vlasti odlučile su uvesti redukciju vode u Rimu u noćnim satima zbog iznimne suše koja je ovo ljeto pogodila talijansku prijestolnicu.

Gradska vodoopskrbna tvrtka ACEA objavila je da će pritisak vode u Rimu i obližnjem Fiumicinu noću biti smanjen jer je ovo ljetu u Rimu palo 70 posto manje kiše od prosjeka.

Rezultat toga bit će nestašica vode na gornjim katovima zgrada, objavila je ACEA.

Mjera će biti na snazi najmanje tijekom rujna.

Vodoopskrbna situacija u Rimu "vrlo je teška", objavila je ACEA, a nije pomoglo niti to što je tvrtka u posljednja tri mjeseca zakrpala 1.300 probušenih cijevi kako bi spriječila gubitke vode u prijenosu do potrošača.

Neke javne fontane ugašene su još u srpnju, a gradonačelnica Virginia Raggi zabranila je zalijevanje vrtova, punjenje bazena ili pranje automobila.



Sestre Kardashian darovale 500.000 dolara za pomoć žrtvama uragana Harvey

 
LOS ANGELES - Kim Kardashian, njezine sestre i majka u utorak su darovale 500.000 dolara za pomoć desetcima tisuća stradalih u uraganu Harvey, pridruživši se na taj način brojnim drugim celebrityjima, poput Jennifer Lopez, Dwaynea Johnsona, popularnog igrača američkog nogometa J.J.Watta i komičara Kevina Harta.

"Houstone, molimo za tvoje stanovnike! Moja majka, sestre i ja darovat ćemo 500.000 dolara", tweetale su članice obitelji Kardashian/Jenner.

Novci će se preusmjeriti na adresu Crvenog križa i Vojske spasa.

Brojne slavne osobe vrlo su se agilno uključile u pomoć ugroženom stanovništvu. Najpoznatija stanovnica Houstona Beyonce, koja odnedavno živi na relaciji New York - Los Angeles s članovima svojeg tima radi na prikupljanju pomoći za obnovu rodnoga grada.

Celebrityji pomažu i izražavaju potporu na razne načine.

Britanski band Coldplay koji je bio prisiljen otkazati planirani koncert u Houstonu u petak zbog uragana, napisao je novu pjesmu pod nazivom "Houston #1" te ju izveo u ponedjeljak na koncertu održanom u Miamiju.



Diana, velška princeza - bajka s tragičnim krajem


ZAGREB - Od zaruka s princom Charlesom dok je još bila sramežljiva tinejdžerica, do uloge brižne majke i predane humanitarke, princeza Diana okrenula je britansku monarhiju naglavačke i obilježila doba u kojem je živjela.

Mlada, lijepa i zabavna, izgledala je kao dobrodošlo osvježenje u kraljevskoj obitelji kada se 1981. udala za prestolonasljednika britanskog trona. Počela je bajka o mladoj princezi.

Ali par nije 'živio sretno do kraja života'. Brak s Charlesom raspao se turbulentno, pred očima javnosti i uz mnogo iznesenog prljavog rublja, a britanska monarhija bila je time duboko uzdrmana.   

Mnogima je ostao u pamćenju Dianin iskreni i intimni intervju za BBC 1995. godine, u kojem je otvoreno govorila o vezi svoga supruga s Camilom Parker Bowles, svojoj nevjeri s časnikom Jamesom Hewiitom, te svojim unutarnjim sumnjama da je Charles sposoban biti kralj.

Taj intervju ogolio je tajnovitu britansku kraljevsku obitelj, Dianu prikazao kao žrtvu šikaniranja i ignoriranja, te joj dodatno podigao ionako golemu popularnost.

"Kao Marilyn Monroe, ona je zamrznuta u vremenu, mlada, lijepa, ranjiva", rekla je biografkinja kraljevske obitelji Penny Junnor.

Rođena 1. srpnja 1961. godine, Diana je odrasla u aristokratskoj obitelji bliskoj monarhiji. Njezin otac radio je za kraljicu Elizabethu II. i njezina oca Georgea VI.

Odrasla je s troje braće i sestara, ali ju je pogodio razvod roditelja pa se u školi provlačila. Kako se ponašati kao dama naučila je u Švicarskoj 1978. u posebnoj ustanovi namijenjenoj mladim ženama iz visokog društva.

Kad se upoznala s Charlesom bilo joj je 16, a on ju je zaprosio nakon samo 13 sastanaka.

Njoj je bilo 20, njemu 32 i žurilo mu se da pronađe ženu. Diana je brzo ispunila ono što se od nje očekivalo - rodila je nasljednika, Williama, već iduće godine.

Nakon drugog djeteta, Harryja, Diana postaje brižna i moderna majka, čija empatija za ljude u nevolji osvaja svijet.

Svoju planetarnu slavu koristila je da skrene pozornost na one koje je život najmanje mazio, pa se rukovala s oboljelima od side i grlila s gubavcima. Potpuno se posvetila borbi protiv pješačkih mina.

Njezin je javni imidž, međutim, skrivao izmučenu mladu ženu koja pati od bulimije, svjesne da je suprug ne voli, a ostatak njegove obitelji za nju ne mari.

Prve glasine o problemima u 'bajkovitom' braku pojavile su se početkom 1992. Do kraja te godine objavljeno je da se par rastaje.

Skandal je rastao novim tračevima, a potom i javnim priznanjem nevjere, prvo njegove, a potom i njezine.

Razvod je finaliziran u kolovozu 1996., a Diana je izgubila sve kraljevske titule. Bajka je bila gotova, ali je bivša princeza ostala popularna javna figura pod medijskim povećalom.

Ljubav je prvo pronašla u naručju pakistanskog kardiologa Hasnata Khana, a zatim i Dodija Al-Fayeda, sina egipatskog multimilijunaša koji je bio vlasnik Harrodsa. S Dodijem je i poginula, bježeći od paparazza, u pariškom tunelu pokraj Seine 31. kolovoza 1997.

Oplakivali su je poznati i nepoznati diljem svijeta. Bill Clinton, Majka Tereza, Micheal Jackson... slali su sućut i molitve.

U Britaniji je zavladalo kolektivno žalovanje, mladi laburistički premijer Tony Blair naziva Dianu "narodnom princezom". Milijuni cvjetova ostavljeni su pred Kensingtonskom palačom.

Za Dianinu smrt prst krivnje prvo se upire u paparazze. "Imate njezinu krv na svojim rukama", optužuje ih Dianin brat, grof Spencer.

Osramoćeni britanski mediji pokojnu princezu pretvaraju u ikonu. "Rođena je kao dama, postala je naša princeza, umrla je kao svetica", pisao je Daily Mirror.

Javnost bjesni što se kraljica izolirala u dvorcu Balmoralu, šuti i ne želi zastavu na krovu Buckhingamske palače spustiti na pola koplja.

"Kraljevska obitelj nas je iznevjerila", pisao je Sun. "Ako Windsori ne budu reagirali, neće samo pokopati Dianu nego i svoju budućnost", upozoravao je Guardian.

Kraljici je trebalo šest dana da popusti i ispuni ono što je javnost od nje tražila.

Idućeg dana gotovo milijun ljudi sudjelovalo je u pogrebnoj procesiji. Spuštenih glava, u pratnji oca i ujaka, dvojica mladih prinčeva šutke su hodala iza lijesa. Na televiziji ih je gledalo 2,5 milijarde ljudi.

U Westminsterskoj opatiji od Diane se oprostilo 2.000 uzvanika, među kojima Tony Blair, Luciano Pavarotti, Margaret Thatcher, Tom Cruise i Elton John koji će zapjevati: "Zbogom, engleska ružo".



Melania se u Teksasu ipak iskrcala u tenisicama


WASHINGTON - Američki i svjetski mediji u posljednja su se 24 sata raspisali o dva neprikladna outfita američke prve dame u samo nekoliko sati: Bijelu kuću je napustila u salonkama s vrtoglavo visokim potpeticama, što je naišlo na kritike i podsmjeh korisnika društvenih mreža s obzirom na to da je Melania Trump sa suprugom krenula u obilazak područja Teksasa pogođenih katastrofalnim poplavama, a po izlasku iz zrakoplova u Corpus Christiju potpetice je zamijenila tenisicama, jednako neprikladnima zbog bijele boje.

Press služba Melanije Trump je, u povodu optužbi i neukusnih komentara na račun prve dame, priopćila da su oni "tužni", s obzirom na to da su se pojavili u trenutku kada je Teksas pogođen katastrofalnim poplavama.

"Tužno je to što se u ovom trenutku Teksas bori s katastrofalnim poplavama, a javnost se bavi njezinim cipelama", izjavila je šefica Melanijima Odjela za komunikaciju Stephanie Grisham.

Prva dama je u Air Force one ujutro ušla u cipelama s visokim potpeticama, nakon čega su se na društvenim mrežama pojavili brojni komentari.

"Melanija nalikuje na Barbie Alert Floods. Louboutinke sigurno nisu nepromočive, djevojke", našalila se Maria del Russo, govoreći o luksuznom brendu cipela.

"Pomoć na putu, Texas! Ne brinite, Melanija nosi posebne visoke potpetice za oluju", tvitao je producent i glumac Brad Wollack, dok je J. D. Altman napisao da bi "netko trebao reći Melaniji da bi te potpetice trebale biti malo više za ovu poplavu."

Glumica Jessica Kirson joj je čestitala: "Izvrsna ideja @FLOTUS. Možete kupiti smeće svojim potpeticama". Druga tviterica poručila je: "Melanija, pa nije Tjedan mode u Milanu".



Jedite maslac, sir i meso i živjet ćete dulje - kardiolozi


BARCELONA - U potpunoj su suprotnosti s dosadašnjim savjetima liječnika i znanstvenika po kojima se preporučuje smanjen unos masnoća u organizam, rezultati velikog istraživanja kanadskih znanstvenika koji upućuju na to da prehrana s malim udjelom masnoća povećava rizik od preuranjene smrti za četvrtinu.

Časopis Lancet objavio je rezultate studije po kojoj je nakon ankete provedene među 135.000 odraslih osoba iz raznih dijelova svijeta ustanovljeno da su oni koji su izbacili masnoće iz prehrane živjeli kraće od osoba koje su konzumirale maslac, sireve i meso.  

Dosad su nas učili da konzumiranje previše zasićenih masnoća utječe na povećanje razine kolesterola, što u konačnici može rezultirati srčanim bolestima, no znanstvenici podsjećaju da osobe koje iz prehrane izbace masnoće nerijetko zamjenu za njih pronađu u proizvodima punim ugljikohidrata, poput kruha, tjestenine i riže, što znači da u organizam ne unose neke vrlo važne nutrijente.

Prehrana bazirana na ugljikohidratima jedna je od najnezdravijih, a studija koju su proveli kanadski znanstvenici na 135.000 odraslih osoba u 18 zemalja pokazala je da je među onima koji su konzumirali rafinirane šećere i suhomesnate proizvode, odnosno mesne prerađevine rizik od preuranjene smrti bio veći za 28 posto.

Rezultati istraživanja kanadskih znanstvenika predstavljeni su na kongresu Europske udruge kardiologa održanom u Barceloni.

"Već desetljećima se smjernice zdrave prehrane fokusiraju na smanjenje masnoća i zasićenih masnih kiselina, no organizam treba masnoće... u njima su vitamini i esencijalne kiseline koje imaju vrlo važnu ulogu za organizam. Kada unos masnoća smanjite na najnižu razinu, lišavate organizam svih tih važnih minerala", rekla je dr. Mahshid Dehghan, voditeljica studije i znanstvenica na Sveučilištu McMaster.

Dr. Dehghan i njezini kolege smatraju da nizak unos zasićenih masnih kiselina povećava izglede za preuranjenu smrt za 13 posto, dok konzumiranje veće količine svih vrsta masnoća smanjuje taj rizik za čak 23 posto. Tvrde da su svi oni koji dnevno u organizam unesu više od 60 posto kalorija iz ugljikohidrata "kandidati" za preuranjenu smrt.

Dr. Andrew Mente sa Sveučilišta McMaster tvrdi da je unos 35 posto kalorija iz masnoća smjernica prema dobrome zdravlju.

"Ublažiti ograničenja kada je posrijedi unos svih masnoća, pa i zasićenih i svesti unos ugljikohidrata na umjerenu količinu, optimalno je rješenje. Dakle stvar je u izbalansiranosti", kaže dr. Mente.






← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus