09:17, 20. Studeni 2017

kultura...

Kultura 3. studenoga 2017.

Objavljeno: 03.11.2017 u 01:12
Pregledano 58 puta

Autor: iCOM, hINA
Kultura 3. studenoga 2017.

ZAGREB 3. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Otvorena 22. revija lutkarskih kazališta u Rijeci


RIJEKA - 22. revija lutkarskih kazališta u Rijeci svečano je otvorena u petak predstavom "Odisej - san o povratku" u produkciji Dječjeg kazališta Republike Srpske iz Banje Luke po scenariju i u režiji Biserke Kolevske.

 Prije izvedbe predstave je ravnateljica Gradskog kazališta lutaka Rijeka, organizatora manifestacije, Magdalena Lupi Alvir istaknula da je ove godine za nastup na reviji prijavljeno najviše predstava do sad, njih 50. To govori o tome da Rijeka postaje zanimljiva kulturna destinacija, ocijenila je. Od tih 50 predstava odabrano je 17 u produkciji kazališta iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije te prvi put iz Grčke i Kine.

Jedan od temata ovogodišnje revije je "neobična baština", a drugi su odrastanje, vrednovanje različitog i zajedništvo, rekla je Lupi Alvir. Istaknula je da se prvi put uvodi nagrada publike, pod nazivom "Domino", prema jednom od ranijih naziva Gradskog kazališta lutaka Rijeka.  

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel kazao je da Gradsko kazalište lutaka i ova revija čine važan element u projektu Europske prijestolnice kulture 2020. u Rijeci, te naglasio da će tad revija lutkarskih kazališta slaviti 25. godišnjicu, a GKL Rijeka 60 godina postojanja.

Revija traje do 11. studenoga a održava se u GKL Rijeka, Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, galeriji Kortil te u dvorani centra "Joga u svakodnevnom životu".

 

U osječkom HNK-u premijera predstave "Anđeli Babilona"


OSIJEK - Komedija "Anđeli Babilona", autora Mate Matišića, u režiji Vinka Brešana, u petak uvečer premijerno je izvedena u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK), a to je ujedno  prva premijera ovoga HNK-a u novoj kazališnoj sezoni.

 Redatelj Brešan pojašnjava kako se radnja osječkog uprizorenja predstave događa u Hrvatskoj 2041. godine, nakon nuklearne katastrofe na Zemlji i nestanaka civilizacije kakvu poznajemo.

Na zgarištima te civilizacije stvara se novi politički život, a gledatelji neka prosude prepoznaju li u tom svijetu budućnosti naš današnji svijet. Sami sebi ćemo postaviti pitanje koliko ideologije zapravo nestaju i umiru, ali i uočiti da nešto što je sastavni dio tih ideologija, a to je primitivizam, na žalost preživljava, jer svjesni smo da je primitivizam bio dio fašizma i komunizma, koji su nestali, ali primitivizam još uvijek postoji, rekao je Brešan.

Ravnatelj drame Miroslav Čabraja podsjetio je kako je ova predstava, koju autor Matišić naziva rustikalnom travestijom, praizvedena 1997. godine, u zagrebačkom kazalištu "Gavella" te brzo skinuta s repertoara, ali da se u toj verziji predstave lik gradonačelnika, kojega se satirički prikazuje kao primitivnog manipulatora, odnosio točno na jednu osobu, što su u osječkom HNK-u nastojali izbjeći
.
Mi se nismo bavili jednom osobom, ili jednim licem. To nije priča o gradonačelniku, niti se bilo koji gradonačelnik ili državnik može prepoznati u našoj verziji predstave. To je priča o nama, jer su građanke i građani zaboravili na sebe, zaboravili su da su bitni, odnosno da je narod bitan, jer bira čelnike koji, vrlo često, znaju poduzimati nepopularne mjere nauštrb naroda, smatra Čabraja

Intendant osječkog HNK-a Božidar Šnajder ističe kako "ovo nije politički teatar, niti je ovo politička predstava", te da u ovom uprizorenju "Anđela Babilona" ni na koga nisu aludirali.

Smatra kako je redatelj Brešan svoj posao odradio profesionalno i na najvišoj umjetničkoj razini te da će predstava biti jednako dobro primljena kod publike, ali i kod kritike.

U predstavi su, uz ostale, nastupili Aleksandar Bogdanović, Miroslav Čabraja, Vladimir Tintor, Sandra Lončarić, Davor Panić, Aljoša Čepl i Matea Grabić.

Asistentica redatelja je Julia Martinović, dramaturginja Željka Udovičić Pleština, autor glazbe za predstavu je Mate Matišić, scenografiju je osmislio Dragutin Broz, koreografiju Vuk Ognjenović, a kostimografkinja je Doris Kristić.

 

U Vinkovcima počela jezična i književno znanstvena manifestacija 15. Šokačka rič


VINKOVCI - U organizaciji u Vinkovcima se u petak održava Jezična i književno-znanstvena manifestacija 15. Šokačka rič, posvećena slavonskom dijalektu s posebnim naglaskom na odnos slavonskog s ostalim hrvatskim dijalektima, održava se u petak u Vinkovcima u organizaciji Zajednice kulturno umjetničkih djelatnosti (ZAKUD) Vukovarsko-srijemske županije

"Nažalost, šokača rič je sve manje zastupljena među nama samima. Nositelji šokačke riči odnosno šokačkih govora unutar slavonskog dijalekta su u trećoj životnoj dobi i sve ih je manje. Još uvijek se šokački govor dosta dobro čuva u brodskom Posavlju, Cvelferiji i Đakovštini, u tamošnjim ruralnim sredinama i kod autohtonih obitelji", kazala je autorica projekta "Šokačka rič" Anica Bilić iz Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima.

Manifestacija je počela predstavljanjem Zbornika radova s prošlogodišnjeg, 14. izdanja “Šokačke riči”, recezentice Ljiljane Kolenić i urednice Anice Bilić, a bit će predstavljena i knjiga "Riječnik podgajačkoga govora" poznate hrvatske jezikoslovke i jezične znanstvenice Marije Znika.

"Trudimo se kroz ovakve manifestacije kao što je Šokačka rič očuvati šokački govor u Slavoniji kako ga novi naraštaji ne bi zaboravili. Jer, ukoliko nestane govora nestat će i nas samih", poručio je predsjednik ZAKUD-a Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić.

Navečer će biti održana priredba Štokavčići, posvećena najmlađim govornicima šokačkog govora.



Više od 300 izlagača na 40. Interliberu od 7. do 12. studenoga


ZAGREB - Ovogodišnji 40. jubilarni međunarodni sajam knjiga i učila Interliber održava se od 7. do 12. studenoga na Zagrebačkom velesajmu (ZV), a na njemu će se predstaviti više od 300 izlagača, najavljeno to u petak na konferenciji za novinare na ZV.

Interliber je književna manifestacija koja okuplja najvažnije nakladnike i knjižare, a ujedno je platforma je za promociju knjiga, pisaca, čitanja, znanosti i znanja.

Predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga Ana Stokić Deban istaknula je kako će se na Interliberu predstaviti više od 300 izlagača na 13.000 četvornih metara te dodala da nastupaju izlagači iz 16 zemalja: Austrije, BiH, Crne Gore, Francuske, Hrvatske, Irana, Italije, Kine, Nizozemske, Njemačke, SAD-a, Slovenije, Španjolske, Turske te Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Interliber se održava pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića.

Bandić je podsjetio kako je grad Zagreb nakon propasti nakladne kuće Algoritam ponudio da nakladnici koji koriste najam gradskih prostora plaćaju samo 1 kunu. Tako smo, istaknuo je, i za 40. Interliber omogućili nakladnicima plaćanje najma po 1 kunu za prostor na Velesajmu.

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić smatra kako će organizacija ovogodišnjega Interlibera biti platforma za njegov budući razvoj.

Naglasio je kako posjetitelje očekuju puni paviljoni, novi naslovi i predstavljanja knjiga, razgovori s autorima, susreti nakladnika, knjižara i knjižničara, književne radionice, okrugli stolovi, kvizovi, dodjele književnih nagrada.

Sve to samo je dio bogatog programa koji će se, kako je rekao, odvijati u intenzivnom ritmu na izložbenim prostorima izlagača i na pozornici u VI. paviljonu

Na galeriji V. paviljona svakodnevno će se održavati različiti kreativni i edukativni programi: radionice stripa, crtanja, igara, zabavno čitanje lektire, a pisci će se družiti sa svojim čitateljima, napomenuo je Nejašmić.

U sklopu tog programa su i kviz znanja Interlibera - HIGH FIVE za učenike osnovnih i srednjih škola, rekao je dodavši kako ga organiziraju u suradnji s  Hrvatskim kviz savezom.

Po Nejašmićevim riječima tu su i aukcije starih i rijetkih knjiga kao i Knjigodar - akcija darivanja knjiga jednoj školskoj knjižnici s Hrvatskom udrugom školskih knjižničara i Zajednicom nakladnika i knjižara.

Na Interliberu je postavljen i Znastveni kvart, posebno osmišljen dodatni sadržaj koji se organizira u suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara, gdje će posjetitelji uživati u interaktivnoj popularizaciji znanosti kroz prenošenje znanja na praktičan i zabavan način, rekao je.

Jubilarni 40. Interliber obilježit će se kroz poseban kulturno-glazbeni program pod nazivom "Interliber 40“ u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara, Grada Zagreba i Zagrebačkog velesajma.

Tijekom šest dana održavat će se na galeriji V. paviljona  premium program sastavljen od 3 dijela: dječji program (aktivnosti vezane uz dječju knjigu), strukovni (panel diskusije na temu nakladništva, knjižarstva i knjižničarstva) te promocije knjiga i čitanja.

Na otvorenoj pozornici ispred V. paviljona sve posjetitelje očekuje cjelodnevna glazbe i nastup DJ-a te glazbenih bendova.

U svim paviljonima posjetitelji će moći kao i do sada ostaviti knjige na posebnom mjestu – Knjižideru, koji će ujedno služiti i kao garderoba, a novost ove godine je i prostor za prematanje beba - BABY ROOM uz Knjižider u VI. paviljonu.

Ulaz na Interliber je besplatan.



Izložba "Nepoznato o poznatom" posvećena dizajnerici Morani Radanović


ZAGREB - Izložba "Nepoznato o poznatom - Prilozi povijesti hrvatskog dizajna 1989. – 2014.", na kojoj će se kroz skice i fotografsku dokumentaciju te sačuvane ambalaže i promotivne materijale predstaviti odabrani radovi dizajnerice Morane Radanović, otvara se u subotu, 4. studenog u zagrebačkoj Galeriji ULUPUH.

Brojni popularni i poznati proizvodi koje svakodnevno zatičemo na policama trgovina, od Dukata, Kraša, Plive do Coca-Cole, Cappyja, Rame, Cedevite i LinoLade, opremljeni su ambalažom u dizajnu Morane Radanović (1956. - 2014.).

Među radovima koji će se predstaviti na izložbi su i projekti koje Branka Hlevnjak, kustosica izložbe, podvodi pod pojam gerilskog marketinga, oblika marketinške strategije koja minimalnim ulaganjima i nekonvencionalnim metodama oglašavanja nastoji ostvariti maksimalan učinak, najavljeno je iz Galerije ULUPUH.

Hlevnjak radove Morane Radanović svrstava u hrvatsku povijest gerilskog marketinga i dio dizajnerske avangarde, a kao jedan od istaknutijih izdvaja urbanu instalaciju "Ledena kocka", oprostorenu naslovnicu National Geographica, koja je 2008. bila postavljena na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

"U žutom okviru, koji je nepromjenjivi dio vizualnog identiteta časopisa, smjestio se ledeni bijeli kubus složen od manjih bloketa, ispod kojeg je u karakterističnoj crnoj pisalo National Geographic Hrvatska. U toj likovno-dizajnerskoj instalaciji ogledala se u pozadini Piacentinijeva bijela zgrada, i suprotno, micao se tramvajski i pješački promet, čime je simbolično grad Zagreb postao sadržaj časopisa i dobio tu privilegiju da bude na njegovoj naslovnici", istaknuto je.

Taj je ekološki intoniran projekt imao odličan prijem kod struke i javnosti koja je mogla pratiti kako se ledena kocka teška tri tone tijekom devet dana topi.

Radanović je svoje profesionalne početke na području grafičkog dizajna ostvarila krajem osamdesetih u studiju Grafitti dizajn u Samoboru, a 1993. osniva M-Graffik, studio za grafički i produkt dizajn kojeg je bila i art direktorica.

U narednih deset godina kroz njezin je studio prošlo pedesetak mladih dizajnera, copywritera, ilustratora koji su se bavili produkcijom. Posljednjih godina studio se specijalizirao za gerilni marketing, odnosno organizaciju promotivnih događanja u rasponu od uličnih iznenađenja do interijernih glamuroznih scenografija.

Svoju najvrjedniju nagradu World Packaging Award Radanović je dobila za pojedinačni dizajn ambalaže 2001. godine, za dizajn bočice za Cappy sok. Taj joj je rad predstavljen u knjizi "Exploring Packaging Design" autora Chucka Grotha iz 2006. godine.

"Pomirujući minimalizam s tradicionalnom dekoracijom u skladnom odnosu otmjenosti i profinjene raskoši, minimaliziranih informacija unesenih u decentno izvedenu etiketu, sve je to ukomponirano u sklad u kojem dominira naziv brenda Cappy", ustvrdila je Hlevnjak u opisu tog djela.

Višestruko nagrađivana dizajnerica je bila aktivna članica ULUPUH-a te u više navrata članica Umjetničkog savjeta udruge te Organizacijskog odbora međunarodne izložbe grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija Zgraf.

"Duhovita, ali samozatajna, Morana je uvijek bila timski igrač, nije isticala svoje autorstvo niti je držala do samopromocije, a kako se u Hrvatskoj donedavno nismo sustavno bavili poviješću vlastitog dizajna, tako ni ona nije bila poznata široj (pa ni dizajnerskoj) publici", ustvrdila je u predgovoru njezina kolegica Sanja Rocco. 

"Profesionalan dizajnerski pristup studija M-Graffik i mnoge ambalaže proizvoda koje su postale dio naših života, kao i prvi originalni projekti gerilskog marketinga koje je Morana sa svojim timom osmislila i realizirala svakako zaslužuju svoje mjesto u povijesti hrvatske dizajnerske scene", zaključila je. 

Izložba će biti otvorena do 13. studenog, a ulaz je besplatan.


Film "Sindrom Halla" Mladena Jurana premijerno u Kinoteci

ZAGREB - Film "Sindrom Halla, začetak hrvatskog profesionalnog filma – rođenog da umre" Mladena Jurana, premijerno će se prikazati u petak u zagrebačkoj Kinoteci, u povodu stote obljetnice obljetnice prvog hrvatskog igranog filma "Brcko u Zagrebu".

Riječ je o igranom omnibus-kolaž samostalnih priča s dokumentarnim elementima koji na tragu nestalih filmova progovara o 'teroru zaborava' kao autentičnosti hrvatske kinematografije.

"Autorski kolaž postupak osebujnog inovativnog izraza zorno i vrlo atraktivno oživljava nestalu strukturu filmskog izraza, izbor rodova i žanrova, uz glumačke zvijezde 'ovog i onog' vremena - igranim filmovima na tragu nestalih filmova, koje je uglavnom snimio prvi hrvatski profesionalni filmaš, snimatelj Josip Halla", najavljuje producent filma Adriatic Art Media Film.

"Hrvatska filmska ikona Relja Bašić, allias 'gospon Fulir', sada 'El Pi' - Lujo Pipić, vođen je faustovskom idejom da vrati mladost, polazeći od činjenice da za gledatelja svaki film (Vražji izum) predstavlja - sada. El Pi sanja long play filmove u tradiciji prvih hrvatskih igranih filmova profesionalnog snimatelja Josipa Halle, čije je ime zajedno s filmovima nestalo u indoktriniranoj tišini dvadesetog stoljeća", stoji u opisu filma.

Film traje 146 minuta, a prikazat će s kratkim stankama i u tri čina - "Teror zaborava", "Na Hallinom tragu do iskona i dalje" i "Feniks nema jezik".

Uz režiju Mladen Juran potpisuje scenarij i produkciju, a direktor fotografije je Igor Juran, koji je napravio montažu, vizualnu i ton obradu te efekte u filmu.

Kako je najavljeno, u filmu sudjeluju Relja Bašić, Ena Begović. Alen Liverić, Darko Rundek, grupa Haustor, Božidar Orešković, Željko Vukmirica, Juraj Mofčan, Mia Begović, Ksenija Balog, Rade Šerbedžija, Claudia Sovre, Nina Erak, Boris Svrtan, Zdenko Botić, Denis Brižić, Darko Čurdo, Mladen Crnobrnja Gumbek, Jasmin Mekić, Mustafa Nadarević i mnogi drugi.

Mladen Juran (1942.), autor je prvih filmova samostalne Hrvatske u službenoj konkurenciji velikih svjetskih festivala - ističu se Zlatne medalje koje je osvojio za kratki igrani film "Transatlantic" i dugometražni dokumentarni "Živuće fotografije", a nagrađivan je i za dugometražni "Transatlantic". Njegov film "Potonulo groblje" je bio nominiran za nagradu Melies d’Or za najbolji europski film fantastike.

Svoj novi film snimio je u koprodukciji s Inter Filmom i HRT-om te u suradnji s Državnim arhivom – Hrvatskom kinotekom, Gradom Zagrebom, Formula Filmom, Croatia Filmom, MH Filmom Paris, a sufinancirao ga je i Hrvatski audiovizualni centar.



Besplatan masterclass oskarovca Danisa Tanovića u MM centru

 
ZAGREB - Zagrebački MM centar ugostit će u petak oskarovca Danisa Tanovića, koji će u organizaciji Restarta održati masterclass predavanje na temu promišljanja granica između rodova u suvremenom filmu.

Zagrebačkoj publici će približit će nekonvencionalni pristup razvoja filma u kontekstu kombiniranja igrane i dokumentarne forme. "Koketiranje s ta dva roda, Tanoviću je donijelo brojna međunarodna priznanja među kojima se ističu nagrade Oscar, Zlatni Globus te čak dva Srebrna medvjeda", najavljeno je iz MM centra Studentskog centra.

Primjerice, njegov film "Smrt u Sarajevu", nagrađen Srebrnim medvjedom 2016. započeo je kao dokumentarac, sa stvarnim intervjuima na temu lika i djela Gavrila Principa, a kasnije se razvio u igrani žanr s elementima glumačke slobode i improvizacije. 

S druge strane, Tanovićeva drama "Epizoda u životu berača željeza", koja je osim Srebrnog medvjeda za najbolji film 2013. osvojila i posebnu nagradu ekumenskog žirija te Srebrnog medvjeda za najbolju mušku ulogu, igrani je film snimljen na dokumentaristički način.  

Film je snimljen za samo devet dana i sa skromnim proračunom od 30 tisuća eura. Nitko u od glumaca nije bio profesionalac. 

Osim hibridnog filma, Tanović će govoriti o pitanju filmskog identiteta postjugoslavenskih zemalja, te je li moguće napraviti film koji je istovremeno i lokalan i globalan.

Kako se ističe u najavi predavanja, iako za sebe kaže da nema stil, Tanović se već kao mladi redatelj u povijesti kinematografije istaknuo kao najnagrađivaniji debitant vrlo specifičnog načina prikazivanja aktualnih, teških tema. 
Proslavio se ratnom dramom "Ničija zemlja" koja mu je 2001. donijela Oscara za najbolji strani film te "Zlatni Globus", a uspješan niz je nastavio filmovima "Epizoda u životu berača željeza" (2013.) i "Smrt u Sarajevu" (2016.).

Među brojnim međunarodnih priznanjima na prestižnim svjetskim filmskim festivalima, posebno se ističe nagrada Canneskog festivala za scenarij "Ničije zemlja", te nominacija za Zlatnu Palmu. 

Predavanje će moderirati redatelj Nebojša Slijepčević, a ulaz je besplatan.



HNK Zagreb premijerno izveo operu "Adel i Mara" Josipa Hatzea


ZAGREB - Opera "Adel i Mara" Josipa Hatzea, premijerno postavljena u četvrtak u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu u režiji Ozrena Prohića, osuvremenjeno je scensko čitanje glazbene drame praizvedene 1932., smatrane jednim od najistaknutijih djela domaćega opernog stvaralaštva, koje se nakon više od osam desetljeća ponovno našlo na pozornici zagrebačke Opere.

Orkestrom je na premijeri ravnao maestro Nikša Bareza, a zagrebačka je publika oduševljenim ovacijama ispratila interprete i autorski tim.

Operni libreto Branka Radice temelji se na istinitoj priči o nesretnoj ljubavi muslimana Adela i kršćanke Mare iz 1574. godine. Izvještaj o tom događaju koji je splitski knez poslao mletačkoj vladi pronašao je u 19. stoljeću u splitskom arhivu književnik Luka Botić te ga iskoristio za svoj ep "Bijedna Mara", koji je dramatičar Niko Bartulović 1922. dramatizirao pod istim nazivom.

Adel i Mara ugledaju se i zaljube na seoskom sajmu. No, vjerske, društvene i nacionalne podijeljenosti i razlike čine jaz između dviju zajednica predubokim da bi ga ljubav dvoje mladih mogla prebroditi. Adelovu javno obznanjenu ljubav Marin otac doživljava kao veliku sramotu pa, smatrajući kako ju je sama nekako skrivila, djevojku šalje u samostan da okaje svoje grijehe. Tamo se Mara razboli i umre.

Iz toga je predloška Hatze razvio orkestraciju nastalu na spoju mediteranske raspjevanosti, dalmatinskog melosa i orijentalnih elemenata, čija se dramska radnja temelji na polarizaciji dviju vjerskih i etničkih skupina – hrvatske katoličke i "turske", odnosno bosanske muslimanske.

Praizvedena u Ljubljani 1932., pa potom u Beogradu, te 1933. u Zagrebu, opera "Adel i Mara" nakon toga desetljećima nije scenski izvedena u integralnom opernom obliku – izvođena je tek koncertno i kao pojedinačne arije – a posljednji ju je put na sceni, nakon 20 godina stanke, 2011. u HNK-u Split postavila Dora Ruždjak Podolski.

U redateljskom čitanju Ozrena Prohića nova produkcija Opere HNK-a Zagreb priču o nesretnoj ljubavi dvoje mladih iz druge polovice 16. stoljeća suvremeno rekontekstualizira, sagledavajući podijeljenosti uzrokovane sukobom različitih vjera u razjedinjenoj sredini iz perspektive današnjice.

U operi je prisutna specifična melodika naših prostora – Hatze se koristio narodnom glazbom dvaju različitih područja Dalmacije, mediteranskog Splita i grada Klisa, koji je tada bio pod turskom vlašću, pa se tako u "Adelu i Mari" čuju utjecaji Mediterana prošarani insertima orijentalnog zvuka.

Prohić je režiji pristupio gotovo filmski – scene se izmjenjuju u brzim sekvencama, a iz te se protočnosti razvija snažna dramska priča o ljubavi i ljudskosti koje – poruka je te tragične pripovijesti – moraju biti ispred svih religijskih, etničkih ili bilo kakvih drugih podijeljenosti.

U "Adelu i Mari" nema velikih i malih uloga u pravome smislu, a na premijeri su nastupili Stjepan Franetović (Adel), Valetina Fijačko Kobić (Mara), Ivica Čikeš (njezin otac), Sofija Ameli Gojić (majka), Tamara Franetović Felbinger (sestra Ivanica), Ljubomir Puškarić (prijatelj Frane), te Sonja Runje, Nikša Radovanović, Cecilija Car, Siniša Hapač, Gorana Biondić Ruško, Ivo Gamulin, Alen Ruško, Siniša Galović i dr.

Scenografija Dinke Jeričević ansambl smješta u prostore lišene karaktera – to je tržnica koja ima izgled tvorničke hale ili bezlične kolodvorske čekaonice, samostanska ćelija, ogoljeli interijeri. Kostimi Petre Pavičić suvremeno su beskarakterni, ograničeni na paletu blijedih sumornih boja, uz pokoji orijentalni dodatak.

Iz tih je elemenata nastalo posve suvremeno glazbeno-scensko djelo snažne dramske poruke, razigrane melodijske orkestracije i upečatljive karakterizacije likova i ambijenta, čijim postavljanjem na scenu HNK Zagreb suvremenoj publici približava još jedno iznimno djelo hrvatske operne baštine.



Islandski GusGus sviraju u Tvornici kulture 6. prosinca


ZAGREB - Islandski elektro dvojac GusGus nastupit će u Tvornici kulture na blagdan Sv. Nikole, 6. prosinca, najavili su organizatori koncerta.

Koncert u Zagrebu uslijedit će netom nakon izdavanja novog albuma "Lies Are More Flexible", koji će svjetlo dana ugledati krajem studenoga, tako da će zagrebačka publika među prvima imati priliku uživo čuti pjesme s njihova najnovijeg izdanja.

GusGus je osnovan 1995. godine na Islandu, prvo kao umjetnički kolektiv, a u 25 godina karijere izdali su devet studijskih albuma, od kojih je najveći komercijalni uspjeh polučio "Arabian Horse" iz 2011. godine. Surađivali su s nekima od najpoznatijih imena elektro i pop scene poput Björk, Roisin Murphy, Depeche Mode i Sigur Ros.

GusGus su miljenici svake publike koja voli dobre partyje, nordijski elektro-zvuk, elektroničku glazbu s umjetničkim štihom, kao i uzbudljive i osvježavajuće live nastupe daleko od mainstreama.

Poznati su po eklektičnom zvuku i nekonvencionalnoj fuziji techna, trip-hopa i housea, uspješno ukomponiranoj s drugim glazbenim žanrovima, a uz njih se veže i pojam "techno-soul", navodi organizator koncerta.

GusGus su dosad već tri puta nastupili u Hrvatskoj - ove godine su 5. kolovoza svirali na šibenskoj tvrđavi Sv. Mihovila, a prije toga su održali koncerte u riječkoj Harteri i zagrebačkom Aquarius klubu.

Mark Lanegan Band u Tvornici u ponedjeljak 6. studenog


ZAGREB -
Mark Lanegan Band nastupit će u Tvornici kulture 6. studenog, gdje će predstaviti novi album "Gargoyle", izvijestili su u petak iz SuperUho festivala.

Mark Lanegan Bandu potporu će pružiti američki kantautori Joe Cardamone i Lyenn.

Svoju karijeru Lanegan je započeo prije više od 30 godina u, pokazalo se kasnije, iznimno važnom i utjecajnom, ali i uvelike podcijenjenom bendu Screaming Trees. Premda su nakon potpisa za veliku etiketu i objavljivanja šestog albuma "Sweet Oblivion" 1992. zabilježili značajan komercijalan uspjeh, ipak su ostali u sjeni svojih popularnijih mlađih kolega koji su upravo u njima crpili inspiraciju. Singl s tog albuma "Nearly Lost You" postala je njihova najpoznatija pjesma na čemu mogu zahvaliti prije svega kultnom filmu "Singles" snimljenom u Seattleu 1992., u kojem su sudjelovali i neki od stvarnih aktera tamošnje glazbene scene tematizirane u filmu.

Nakon što su se raspali pioniri stoner rocka Kyuss, njihov gitarist Josh Homme pridružuje se 1996.  Screaming Treesima kao ritam gitarist te se vrlo brzo sprijateljuje s Laneganom. Kad je godinu dana poslije osnovao Queens of the Stone Age upravo je Lanegana uvrstio na vrh popisa onih koje bi volio vidjeti kao pjevača ovog benda, da bi na kraju ipak odlučio po prvi put u karijeri sam preuzeti tu dužnost. No Homme očito nije odustao od svoje prvotne ideje pa Lanegan tri godine kasnije postaje punopravni član QOTSA s kojima snima niz izvrsnih albuma na kojima u nekim pjesmama preuzima čak i ulogu glavnog vokala.

Premda je još od početka devedesetih Lanegan snimao i objavljivao redovito hvaljene samostalne albume, s uspjehom QOTSA i njegova samostalna karijera dolazi u fokus šire publike pa tako 2004. album "Bubblegum" postiže pomalo neočekivan komercijalan uspjeh i Lanegan se morao odlučiti između QOTSA i vlastite karijere. Iako i dalje povremeno nastupa na njihovim koncertima i gostuje na albumima, ipak se odlučio potpuno posvetiti samostalnoj karijeri, ali i brojnim drugim suradnjama od kojih su najpoznatije one s Isobel Campbell, nekadašnjom pjevačicom škotskih Belle and Sebastian, te s Gregom Dullijem, pjevačem i gitaristom Afghan Whighsa i The Twilight Singersa, s kojim je punih šest godina vodio zajednički projekt The Gutter Twins.

Uz gore navedene glavne suradnike, lista glazbenika koji su imali tu sreću da im vokal Marka Lanegana obogati izdanja podugačka je, a neki od njih su Moby, Earth, Bomb the Bass, Soulsavers, UNKLE, Mad Season, Slash, Duke Garwood, Melissa Auf der Maur i Martina Topley Bird.

Kad je 2012. objavio naveliko hvaljeni album "Blues Funeral" i napokon došao u Hrvatsku odsvirati svoj prvi samostalni koncert, Mark Lanegan je uvjerljivo demonstrirao kultni status kojeg uživa među našom publikom pa je tako zagrebački Pauk bio rasprodan skoro tjedan dana uoči koncerta. Slično se dogodilo i na sljedećem nastupu u našoj najvećoj kino dvorani Kinu SC, dok su na zadnjem i ujedno najvećem dosadašnjem samostalnom koncertu održanom prije dvije godine u Laubi zadnje ulaznice prodane na samom ulazu.

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Na Sumatri otkrivena nova vrsta orangutana


DŽAKARTA - Znanstvenici koji već nekoliko godina proučavaju izoliranu manju skupinu orangutana na području sjeverne Sumatre izvijestili su da su otkrili novu vrstu velikog majmuna.

Skupina znanstvenika sa sveučilišta u Zürichu, liverpulskog sveučilišta John Moores te članovi Programa za zaštitu orangutana na Sumatri, koji su ovo područje prvi put posjetili 1997., ustanovili su da na tom području živi vrsta orangutana koja se razlikuje od ostalih.

Prvi je put potvrđeno da je riječ o novoj vrsti tih velikih majmuna otkad je 1929. otkrivena jedna od njih na području sadašnje Demokratske Republike Kongo, izvijestili su biolozi koji su rezultate objavili u stručnome američkom časopisu Current Biology.

Znanstvenici strahuju da najnoviji član obiteljskog stabla ovih naprednih životinja kojima pripada i čovjek možda ne će još dugo opstati.

Naime, jako ih je malo - samo oko 800, a stanište im je vrlo rascjepkano, pa su u opasnosti od izumiranja, upozoravaju znanstvenici koji su vrsti nadjenuli naziv "tapanuli orangutan". To je treća vrsta orangutana uz sumatranskog i bornejskog orangutana.

Riječ je o vrlo osjetljivoj životinjskoj vrsti čiji je prirodni habitat pod dodatnim pritiskom zbog ljudske aktivnosti. Žive u području u kojemu je naseljenost vrlo gusta, ondje se lovi, postoji i rudnik zlata, a planirana je izgradnja elektrane.

Ovo je prva nova vrsta velikog majmuna u skoro stotinu godina. Ranije su znanstvenici otkrili šest vrsta velikih majmuna: orangutane s Bornea i Sumatre, istočne i zapadne nizinske gorile, obične čimpanze i bonobo čimpanze.

Indonezijski "tapanuli" žive na oko 1100 četvornih kilometara šume Batang Tore na sjeveru Sumatre. U povijesti su vjerojatno bili izolirani od sumatranskih orangutana koji žive sjevernije već 10.000 do 20.000 godina, pokazalo je genetsko ispitivanje.  

Nekoliko je osobina koje razlikuju tapanuli orangutane od drugih vrsta: lubanja im je manja od jedinki iz dviju preostalih vrsta, a to je zaključeno usporedbom s još 33 lubanje odraslih mužjaka orangutana. Stručnjaci kažu i da im je krzno boje cimeta te drukčije teksture od ostalih orangutanskih vrsta.

Jedan od 37 autora studije, Russel Alan Mittermeier je rekao da je riječ o iznimnom otkriću te da je sada na indonezijskoj vladi da se pobrine da novootkrivena vrsta preživi.

Prve indicije o specifičnosti vrste "tapanuli" zamijećene su na kosturu odrasloga mužjaka ubijenog g. 2013. Proučivši lubanju i zube, znanstvenici su otkrili jedinstvene odlike po kojima se razlikuje od drugih orangutana.

Analizom genoma orangutana koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Zürichu otkrivena je povijest evolucije ove vrste majmuna.

Svi se slažu u jednome - ako se hitno ne zaštite šumska područja u kojima žive, a ona se brzo smanjuju, ova vrsta orangutana mogla bi nestati za samo nekoliko desetljeća.

 

Ljudi više vole pse nego ljude

 
BOSTON - Ljudi imaju više sklonosti prema psima nego prema pripadnicima svoje vrste, pokazali su rezultati novoga znanstvenog istraživanja.

Psiholozi s bostonskog sveučilišta proučavali su što ljude više osjećajno uznemiruje, zlostavljanje psa ili čovjeka.

U studiju je bilo uključeno 256 ljudi koji su u ruke dobili izmišljeno izvješće o neizazvanom napadu bejzbolskom palicom. Napadač je bio nepoznat, a žrtva je do dolaska policije pretrpjela lom noge, imala više posjekotina i bila bez svijesti.

U različitim inačicama izvješća žrtve su bile jednogodišnje dijete, štene, odrastao pas i odrastao čovjek.

Ispitanici su zatim odgovarali na pitanja koja su upućivala na razinu njihove osjećajnosti za svaku od žrtava.

"Sudionici su bili znatno manje uznemireni kada je žrtva bila odrastao čovjek u usporedbi s djetetom, štenetom i odraslim psom", objavili su znanstvenici u časopisu Society & Animals.

Razina osjećajnosti prema djetetu, štenetu i odraslom psu bila je podjednaka.

"Jedino je odrastao pas dobio nešto manju razinu empatije u usporedbi s djetetom", dodaje se.

"Ispitanici nisu gledali na pse kao na životinje, nego vjerojatnije kao na 'bebe s krznom' ili kao na članove obitelji u rangu s djecom", navodi se u zaključcima.

Znanstvenici smatraju da je ključnu ulogu u razini empatije imala percepcija ranjivosti žrtve, a ne to kojoj vrsti pripadaju.
 

Kevin Spacey u potrazi za liječenjem nakon optužbi za spolno napastovanje


LOS ANGELES - Oskarovac Kevin Spacey u potrazi je za zasad neodređenom vrstom liječenja, objavili su njegovi zastupnici nakon što je slavni glumac javno optužen za spolno napastovanje, zbog čega je Netflix zaustavio produkciju političke dramske serije "Kuća od karata", u kojoj je Spacey bio glavna zvijezda.

"Kevin Spacey uzeo si je vrijeme potrebno za ocjenu stanja i traženje liječenja", izjavio je njegov predstavnik u priopćenju, no nijedna pojedinost o prirodi traženog tretmana nije dostavljena Reutersu koji je to zatražio putem maila.

CNN je u četvrtak objavio izvješće u kojem osam neidentificiranih sadašnjih i bivših zaposlenika "Kuće od karata" optužuje Spaceya za nedolično ponašanje. Producentska kuća serije poručila je u četvrtak da je "duboko uznemirena saznanjima o novim optužbama".

Netflix je u priopćenju objavio da je prethodno riješen slučaj iz 2012. godine, kada se neidentificirani sudionik u produkciji serije potužio na "određenu primjedbu i gestu Kevina Spaceyja", nakon čega je odmah poduzeta akcija i problem je bio riješen. Netflix je ustvrdio da je Spacey "dragovoljno sudjelovao u procesu obuke" i da otada nije bilo nikakvih pritužbi na njegovo ponašanje.

Netflix je ranije ovog tjedna objavio da je "duboko uznemiren" optužbama  Anthonya Rappa, koji je ustvrdio da ga je Spacey spolno napastovao u vrijeme kada je tom glumcu bilo samo 14 godina. Nakon toga je obustavio proizvodnju šeste i završne sezone popularne serije "Kuća od karata", u kojoj Spacey igra američkog predsjednika Franka Underwooda.

U članku objavljenom na BuzzFeed Rapp je ustvrdio da ga je Spacey pozvao 1986. u svoj stan na zabavu i po završetku večeri, kada su svi gosti otišli, gurnuo na krevet, popeo se na njega i pokušao s njim imati spolni odnos. Rappu se činilo da je Spacey bio pijan pa ga je odgurnuo i otišao.

Danas 58-godišnji Spacey odgovorio je kako je zgrožen tom pričom, koje se ne sjeća jer se dogodila prije više od 30 godina. "Ako se dogodilo kako je (Rapp) to opisao, dugujem mu najiskreniju ispriku za pijano i duboko neprimjereno ponašanje", napisao je Spacey na svome twitteru.

Kao dio isprike Spacey je objavio da je gay, što je razljutio mnoge u LGBT zajednici i izvan nje, koji su taj njegov "izlazak iz ormara" ocijenili kao pokušaj da skrene pozornost s Rappovih optužbi.



Ginekologinja muškarcima: posve je normalno da se vagina 'osjeti'

LONDON - Kanadska ginekologinja poručila je muškarcima kako je posve normalno da vagina ima karakterističan miris i da to moraju prihvatiti, piše britanski list Independent.

Dr. Jen Gunter kaže da bi žene trebale "dati nogu" partnerima koji od njih traže da koriste proizvode za intimnu njegu.

"Ako mislite da ste bolesne, otiđite doktoru. No ako vaš partner smatra da je umjetni miris bolji od mirisa normalne vagine onda oni imaju problem", rekla je ginekologinja.

"Govoriti ženi da mogu biti bolje tipičan je način nametanja idealizirane slike tijela i, bit ću posve iskrena, oblik zlostavljanja", istaknula je.

Ginekologinja je na svom blogu odgovorila na vijesti da žene sve više za pranje vagine koriste kremu Visk VapoRub.

No brojni liječnici već su se izjasnili protiv tog trenda, pojašnjavajući da kreme i mirisni proizvodi mogu oštetiti osjetljivi epitel vagine i izazvati bolne infekcije.

"Vaginu ne treba čistiti, a stidnicu vrlo malo", savjetuje dr. Gunter.

Ispričala je kako ju je bivši dečko jednom uvrijedio kada je rekao da joj "vagina ne miriše kako treba".

"Kada mi je to rekao, sinulo mi je da se zapravo radi o jednom obliku kontrole koju muškarci često koriste", kaže Gunter.

Radi se o istoj taktici kao kada muškarci od partnerica traže da obriju stidne dlake.

"Nasreću, ja sam samouvjerena stručnjakinja za vagine, pa mi se upalila lampica i njegov 'oprosti' nabila sam mu u stražnjicu", rekla je doktorica Gunter.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus