20:16, 16. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 3. srpnja 2017.

Objavljeno: 02.07.2017 u 22:32
Pregledano 140 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 3. srpnja 2017.

ZAGREB, 3. srpnja 2017. (icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


"Hungry Sharks" otvaraju plesni festival u Svetvinčentu

 

ZAGREB -
"Hidden in Plain Sight", nova predstava austrijske plesne kompanije "Hungry Sharks" i Valentina Alferyja otvorit će 20. srpnja u Svetvinčentu 18. izdanje Festivala plesa i neverbalnog kazališta.

Riječ je o koreografiranoj slagalici sastavljenoj od urbanog plesa koji publiku poziva da se uključi u pustolovno putovanje u potrazi za međusobnim odnosima, ističe se u najavi ovogodišnjeg festivala koji će do 23. srpnja tradicionalno mali istarski gradić pretvoriti u živahno središte suvremenog plesa.

Nadahnuta motivima Oscarom nagrađenog kratkog filma "Tango" Zbigniewa Rybczynskog, ta je izvedba sjajan primjer kako se urbani ples iz uličnog stila može razviti u umjetničku predstavu koja ne kompromitira njegovu svježinu, i pritom publici jasno i opipljivo predočiti važnost poticaja koje dobivamo od drugih ljudi, dodaje se.

"Hidden in Plain Sight" posljednji je projekt u sklopu europske plesne platforme Aerowaves, mreže plesnih stručnjaka iz tridesetak europskih zemalja koja već dvadesetak godina radi selekciju ponajboljih mladih koreografa. 

Između desetak ovogodišnjih plesnih izvedbi na Festivalu će se, prema odabiru glumca i redatelja Edvina Liverića, predstavnika Hrvatske za Aerowaves, predstaviti nekoliko naslova koji dolaze s te platforme, o čijem značaju svjedoči da se na njezin posljednji natječaj prijavilo oko 600 radova i projekata.

Po Liverićevim riječima, prilikom izbora predstava vodio je računa o tome da se pokaže široki spektar promišljanja suvremenog plesnog izričaja. Bilo mu je važno i da je rad promišljen dobrom idejom koja je ujedno dobra motivacija za originalnost u koreografiranju, da ima jasnu i čvrstu strukturu, da je koreografija otplesana sa žarom i uvjerenjem, da će djelo izgledati dobro i u novim, specifičnim uvjetima izvedbe, da se radi o autorima koji još nisu poznati našoj publici te onima za koje je uvjeren da je pred njima svjetla budućnost na europskoj plesnoj sceni.

Jedan od njih je i projekt "Your Mother at My Door" o odnosu plesa i zvuka, rezultat suradnje mađarskih plesnih umjetnika Emese Cuhorka i Laszla Fulopa koji djeluju unutar plesne kompanije Timothy and the Things. 

"Kroz ironiju i dezorijentiranost, dvoje umjetnika pokušavaju odgovoriti na razna pitanja na osoban i zabavan način, stvarajući lako shvatljivu i ujedno fascinantno kompleksnu koreografiju", napominje se u najavi predstave.

S iste platforme dolazi i još "Alien Express" slovenskih umjetnika Žigana Krajnčana i Gašpera Kunšeka, svojevrsno plesno putovanje kroz preobrazbe, dok portugalsko-brazilski duo Jonas Lopes i Lander Patrick donose predstavu "Adorabilis" s plesom u "hobotnica-stilu, svrha kojega je progutati, probaviti i izbljuvati razne kulturne i prirodne reference". 

U okviru festivala izvest će se i "Open Wound" Laure Aris Alvarez, dio serije solo radova "MicroActions" te plesačice, koreografkinje i međunarodne pedagoginje koja svojim predstavama želi razviti trajni dijalog između suvremenog plesa, drugih umjetničkih disciplina i gledatelja. 

Predstava "The Devil's Garden" Zagrebačkog plesnog ansambla bavi se temom ženske stvarnosti - njezin autor, američki umjetnik David Hernandez koji je koreografirao to djelo za hrvatske plesačice, postavio se kao svjedok, kao netko izvana tko promatra što se događa, želeći da i publika doživi nešto slično onome što je on doživio gledajući jedan svijet izvan svog vlastitog. 

Studenti prve godine studija suvremenog plesa izvest će, u koreografiji Ane Mrak, kratku plesnu cjelinu "U nizu", nastalu kao rezultat 12-dnevne radionice, a prema koncepciji i koreografiji Martine Nevistić u programu je i predstava "Horizont događaja", koja daje uvid u nadrealan svijet androgenih bića. 

Posljednji dan festivala izvest će se dvije španjolske predstave -"Cualquier Manana" Alvara Estebana i Laure Aris Alvarez, opisana kao "intimni duet o urođenoj tuzi slomljenih stvari" te "Birdie" kazališne kompanije Agrupacion Senor Serrano, multimedijalno djelo s tri izvođača "koji se s humorom, kritikom i predanošću ljudskom rodu hvataju u koštac s kaotičnim svijetom". 



Predstavljena monografija o 150. obljetnici početka gradnje đakovačke katedrale

   
ZAGREB -
Povjesničar umjetnosti i izvanredni profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Dragan Damjanović autor je monografije "Umjetničko blago Strossmayerove katedrale u Đakovu", predstavljene u ponedjeljak u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) o 150 obljetnici početka gradnje te katedrale nazvane "najljepšom od Venecije do Carigrada".

Predstavljanje je okupilo brojne uzvanike i ugledne predstavljače koji su suglasni da je riječ o važnom događaju za hrvatsku kulturu i povijest te vrijednom zajedničkom izdavačkom pothvatu Razreda za likovne umjetnosti HAZU, Đakovačko-osječke nadbiskupije i grada Đakova.  



Katedrala Sv. Petra - jedan od četiri kapitalna Strossmayerova projekta


Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić istaknuo je da je đakovačka katedrala Svetog Petra jedan od četiri velika Strossmayerova kapitalna projekta, uz osnutak Akademije 1861., modernoga Sveučilišta u Zagrebu 1874. i Strossmayerove galerijue starih majstora HAZU, osnovane 1884.

"Strossmayer je bio gigantska figura, vizionar koji je objedinio hrvatski intelektualni i kulturni prostor prije nego je Hrvatska bila ujedinjena. Svojim djelom pozicionirao nas je u Europi kao europsku zemlju, a Zagreb je učinio pravom metropolom, ne samo političkim, nego i kulturnim i znanstvenim središtem Hrvatske", rekao je Kusić.

Spomenuo je iznimnu važnost izgradnje katedrale u Đakovu "na rubu Europe" - na granici s Osmanskim carstvom, gdje je biskup doveo najslavnije umjetnike toga doba, poput arhitekta Karla Rösnera, Friedricha Schmidta i Hermana Bollea te slikara oca i sina Alexandera-Maximiliana i Ludwiga Seitza.

Akademik Kusić podsjetio je i da su đakovačku katedralu posjetila dvojica papa - Ivan XXIII. 1927. (dok još nije bio papa), kada ju je nazvao "najljepšom crkvom između Venecije i Carigrada" te Ivan Pavao II. 2003. kada je svijet obišla njegova slika sa šokačkim šeširom koji je stavio na glavu. Spomenuo je i da je HAZU 2015. povodom jubileja 200. godišnjice Strossmayerova rođenja u Đakovu osnovao Zavod za znanstveni i umjetnički rad, vrativši time dug svom utemeljitelju i njegovom biskupskom sjedištu.

Akademik Vladimir Marković, tajnik Razreda za likovne umjetnosti HAZU, rekao je da je monografija bitno proširena doktorska disertacija autora brojnim novim saznanjima, koja je Damjanović u monografiji sažeo i približio ih širem krugu čitatelja kojima je ona i namijenjena, ali je i dalje bitno znanstveno utemeljena.



Strossmayer - predglasnik Drugoga vatikanskog sabora, i na crkvenoj razini njegovo drukčije vrednovanje


Đakovačko-srijemski nadbiskup dr. Đuro Hranjić ustvrdio je da je katedrala Svetoga Petra u Đakovu najznačajnije djelo koje je biskup Josip Juraj Strossmayer ostavio svome biskupskom sjedištu i svojoj biskupiji. Pozvao je sve da pomognu da se ta "stara ljepotica" kvalitetno obnovi.

Podsjetio je da je bl. pape Pavao VI. u vidu obilježavanja 100. obljetnice početka izgradnje katedralu u Đakovu uzdignuo na razinu katedrale-bazilike i u svome dekretu "Slava Božja" od 11. prosinca 1965. godine, među ostalim, zapisao, da "ovaj Božji dom veličinom znamenit, izvedbom glasovit, jamačno svojom veličanstvenošću nadvisuje sve katedralne crkve Jugoslavije, te je prikladno i ne nezasluženo prozvan dragocjenim biserom".

Nadbiskup Hranjić istaknuo je kako su "taj titul manje bazilike i birane riječi bl. pape Pavla VI. o biskupu Strossmayeru kao predglasniku Drugoga vatikanskog saboraostale nam dragocjena baština obilježavanja 100 godina od početka njezine izgradnje, a 150. obljetnica urodila je pak ovom prekrasnom monografijom koja ostaje trajna i najznačajnija uspomena na proslavljeni jubilej".

"I dok nama crkvenim ljudima gode riječi koje je bl. papa Pavao VI. izrekao o biskupu Strossmayeru, sv. papa Ivan Pavao II. za svoga posjeta đakovačkoj katedrali ni jednom riječju nije spomenuo biskupa Strossmayera", rekao je nadbiskup Hranić. Dodao je kako to pokazuje da je i u "Crkvi zbog razmišljanja biskupa Strossmayera koji je smatrao da donošenje dogme o papinoj nezabludivosti u pitanjima vjere i morala na Prvome vatikanskom saboru nije politički mudro ni crkveno oportuno te da treba gledati u budućnost i misliti na jedinstvo crkava, Strossmayeru toliko toga zamjereno sve do današnjih dana".

Zato su, istaknuo je nadbiskup Hranić, "ove birane riječi pape Pavla VI. doista svjetle i vjerujem da se malo po malo konačno i na crkvenoj razini nekim drukčijim tonovima počelo vrednovati biskupa Strossmayera i njegov doprinos Prvome vatikanskom saboru, a doista moramo kazati da je biskup Strossmayer bio preteča Drugoga vatikanskog sabora i da su ideje, zbog kojih je na Prvome vatikanskom saboru bio stjeran s govornice, na Drugome vatikanskom saboru bile nosive ideje".



Znanstvena, ali lako čitljiva monografija


Recenzenti - profesori Zvonko Maković i Sanja Cvetnić te urednik knjige Žorž Draušnik suglasni su da je monografija znanstveno, ali i vrlo čitljivo djelo. Suglasni su i da je autor zapravo jedini koji je zbog svoje iznimne stručnosti i poznavanja teme te velikoga znanja koje posjeduje kao povjesničar umjetnosti, povjesničar i arhivist, i mogao napisati tako vrsnu monografiju.

Maković je tako podsjetio da je upravo on sugerirao Damjanoviću da tema njegove doktorske disertacije bude đakovačka katedrala jer je bio svjestan da taj veliki pothvat može učiniti baš Damjanović. Istaknuo je kako je biskup Strossmayer jedan od njegovih uzora, ali i ocijenio kako je uz to što je bio vizionar, Strossmayer bio i pragmatičan te tvrdoglav što, napomenuo je, pokazuje i primjer da, zbog političkih razloga, nije prihvatio velikoga slikara Celestina Medovića, već je angažirao drugorazredne talijanske slikare.

Recenzentica Cvetnić ukazala je i na to da je vrstan autorov tekst popraćen i s velikim brojem odličnih fotografija Mire Martinića te je istaknula iznimnu stručnu koncepciju urednika Žorža Draušnika.

Kako je rekao autor Dragan Damjanović, njegova zahvala je kronološkoga karaktera pa je tako spomenuo dvojicu đakovačkih gradonačelnika - bivšega Zorana Vinkovića i sadašnjega Marina Mandarića, koji je bio na svečanosti, Ivicu Mandića koji je moderirao svečanost predstavaljanja i predsjednika je odbora "Strossmayerovih dana" gdje je, podsjetio je Damjanović, sve počelo.

Zahvalio je i recenzentima i posvjedočio da nije bilo njegova mentora Zvonka Makovića đakovačka katedrala zasigurno ne bi bila tema njegove doktorske disertacije, te je istaknuo izuzetno kvalitetnu  suradnju s urednikom Žoržom Draušnikom.

Monografija je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku.      



Zagrebačka plaža puna knjiga od danas na Zrinjevcu


ZAGREB -
Plaža, ležaljke, knjige, kokteli, žuborenje vode - tipična 'morska' atmosfera može se idućih tjedan dana doživjeti i na zagrebačkom Zrinjevcu, gdje je je u ponedjeljak počela manifestacija "More knjiga" izdavačke kuće Lumen.

Umjesto u pravo more, posjetitelji će do nedjelje, 9. srpnja, 'uroniti' u knjige na engleskom i hrvatskom jeziku - njih više od 200 odabranih po principu 'za svakog ponešto", a koje će besplatno, zavaljeni u ležaljke, moći čitati svakoga dana od 10 do 23 sata.

More knjiga ove se godine održava treći put, a novost je Facebook reading challenge, izazov kojim se, kao i cijelom manifestacijom, nastoji promicati čitanje i ljubav prema knjigama.

Ljubitelji knjiga na Facebooku će moći izazvati svoje prijatelje da objavljuju popise deset knjiga koje žele pročitati tijekom ljeta te tako dobiti priliku da osvoje neke od Lumenovih naslova, objasnila je voditeljica projekta Anamarija Žužul.

Po njezinim riječima, More knjiga prošlih je godina postala najpoželjnija ljetna gradska destinacija, no uoči prvog izdanja nisu bili sigurni kako će  plažu punu knjiga uspjeti postaviti usred grada.

"U početku smo bili jako skeptični zbog sulude ideje da donesemo 40 tona pijeska na Zrinjevac, no sve je prošlo fenomenalno, već iduće godine proširili smo program i svakim novim izdanjem nudimo nove i inovativne sadržaje", rekla je Žužul.

S obzirom na veliki broj ljudi koji prođu 'plažom', dio knjiga očekivano se ošteti, neke unatoč čuvarima i nestanu, a one koje ostanu u dobrom stanju se doniraju ili ostave za iduće izdanje, napomenula je. 

Najavila je kako će se, uz središnje događanje, tijekom manifestacije održati i posebni programi - tajna projekcija Motovun Film Festivala, ljetni Somersby Sunset party i umjetnički događaj u sklopu kojega će mladi umjetnici kroz svoj medij kreirati nešto što za njih simbolizira strast čitanja. 

Svaki dan održat će se Afterwork bookclub s posebnim popustima na knjige i koktele inspirirane književnicima i književnim likovima, a priredit će se i jungle jazz koncert uz Harry Gustavsson trio.



Nova hit izdanja - od Bridget Jones do Stephena Kinga


Početak ovoljetnog Mora knjiga obilježila su i četiri upravo objavljena Lumenova izdanja - "Pax" Sare Pennypacker, "Šešir pun neba" Terryja Pratchetta, "Revolveraš" Stephena Kinga i "Drugo stanje Bridget Jones" Helen Fielding.

"'Pax je jedna od najljepših knjiga za mlade objavljena posljednjih godina i odmah po objavljivanju je postala klasik za koji znamo da će se čitati za pedeset i sto godina", rekla je urednica "Lumena" Ana Briški Đurđevac.

Opisana kao "dirljivo remek-djelo o neraskidivoj vezi između dječaka i njegova lisca", taj bestseler s ilustracijama Jona Klassena prati dječaka dok u osvitu rata pokušava pronaći svog ljubimca kojega je bio prisiljen ostaviti u šumi.

U "Revolverašu", prvom od osam dijelova serijala "Kula tmine" koji spaja znanstvenu fantastiku, fantaziju i horor,  Stephen King predstavlja lik osamljenika koji kreće na fascinantno putovanje na kojemu susreće dobro i zlo.

"Taj je serijal Kingovo remek-djelo kojim je zaokružio cijeli svoj svemir i svijet, a u kolovozu u kina dolazi i film snimljen prema njemu. u kojemu glume Matthew McConaughey i Idris Elba", napomenula je Briški Đurđevac.

Nove dogodovštine Bridget Jones donosi knjiga u kojoj neurotična, ali simpatična, sada već četrdesetogodišnjakinja ulazi u novu fazu svog života. "O Bridget već sve znamo, a u ovoj knjizi naša najmilija solerica ima trbuh do zuba", dodala je.

Od knjiga za mlade čitatelje tu je i "Šešir pun neba" Terryja Pratcheta, jednog od najvažnijih književnika engleskog govornog područja, koji je za svoj doprinos književnosti odlikovan viteškom titulom.

Riječ je o naslovu iz serijala o Svijetu Diska u čijoj povijesti postoji mnogo pojedinačnih priča - "Šešir pun neba" prati Tiffany koja uči kako postati vještica, no ne zna da je progoni podmuklo bestjelesno biće zvano rojilo.

Zrinjevačku plažu koja se prostire na više od 300 četvornih metara uredile su mlade produkt i grafičke dizajnerice Laura Mrkša i Anta Bučević, u stilu džungle koja simbolizira divljinu i slobodu koju u svijetu mašte nude knjige.



Raspisan natječaj za kratku priču - satiru


ZAGREB -
Gradska Knjižnica Slavka Kolara Čazma i Organizacijski odbor manifestacije Slavko Kolar – književni dani raspisuju natječaj za kratku priču - satiru, izvijestilo je Društvo hrvatskih književnika (DHK).

 Na natječaju mogu sudjelovati autorice i autori iz Republike Hrvatske i inozemstva koji pišu hrvatskim jezikom, a kako se navodi, svaki sa samo jednim radom.
 Tema kratke priče - satire je slobodna.

Kratka priča – satira ne smije biti objavljena, a može imati najviše 300 redaka (18.000 slovnih znakova, s prazninama).

Natječaj je anoniman pa kratke priče – satire treba slati ispisane u pet primjerka i na CD-u, sve označeno šifrom, na adresu: Gradska Knjižnica Slavka Kolara Čazma, Ulica Alojza Vulinca 3, 43240 Čazma, s naznakom „Natječaj za kratku priču - satiru".

Ostale podatke: puno ime autorice ili autora, adresu, telefon, rješenje šifre treba priložiti u zasebnoj, zatvorenoj koverti.
 
 Nepotpune prijave i priče koje nisu satiričnog karaktera te ne udovoljavaju ostalim propozicijama Natječaja neće se uzimati u obzir.

 Kratke priče - satire će ocijeniti žiri sastavljen od književnika i/ili književnih kritičara, koje će imenovati Organizacijski odbor, te dodijeliti prvu, drugu i treću nagradu, koja se sastoji od plakete i novčanog iznosa.

Prva nagrada je u iznosu od 2.000,00 kn neto, druga u iznosu od 1.500,00, kn neto, a treća nagrada u iznosu od 1.000,00 kn neto.

 Žiri će načiniti izbor od 10 najuspjelijih priča koje će biti objavljene u elektroničkom obliku na mrežnoj stranici Gradske Knjižnice Slavka Kolara 15. studenoga 2017.

Dodjela nagrada i javno čitanje nagrađenih priča – satira bit će organizirano u okviru manifestacije „Slavko Kolar – književni dani" 2. prosinca 2017. u Čazmi.
Natječaj traje do 30. rujna 2017.

 

Predstavljeno zakopano blago pronađeno u podrumu Arheološkog muzeja Istre


PULA -
Zakopanog blago, pronađeno u podrumu Arheološkog muzeja Istre u adaptaciji muzeja, predstavljeno je u ponedjeljak novinarima u Puli, a riječ je o dva zvona iz 14. i 15. stoljeća, koja su skrivena prije 70 godina, najvjerojatnije poslije Drugoga svjetskog rata, do 1947. godine.

Jedno zvono je rad zvonoljevača Bona i Vivencuisa oko 1325. godine, a drugo zvonoljevača Salvatora iz 1425. godine s prikazom sv. Tome.

 Ovo drugo zvono najprije je bilo na crkvi sv. Tome, a u 19. stoljeću na Komunalnoj palači i označavalo je sate. Nakon obnove Komunalne palače, preseljeno je u muzej, gdje je bilo izloženo u stalnom postavu. Zvono sv. Tome iznimno je važno za grad Pulu jer je sv. Toma apostol zaštitnik Pule i pulske biskupije, rekao je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, dodajući kako su ta zvona i više od nalaza zakopanog blaga jer je riječ o "spašenoj kulturno-povijesnoj baštini bogate i dinamične povijesti grada Pule, tijekom koje su brojni vrijedni spomenici uništeni ili nestali".

O vrijednim nalazima u ponedjeljak su novinarima govorili i voditelj srednjovjekovne zbirke Arheološkog muzeja Istre Željko Ujčić, voditeljica novovjekovne zbirke Tatjana Bradara te župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Puli Rikardo Lekaj.

Kako je istaknuto, veće zvono rad je zvonoljevača Salvatora iz 1425. godine  a na njemu je prikaz sv. Tome, a drugo, manje zvono rad je Bela i Vivencija i može se datirati u drugu četvrtinu 14. stoljeća prema ostalim datiranim zvonima istih majstora na području Istre i Dalmacije.

"Iz literature poznato je nedatirano zvono majstora Bela i Vivencija koje je pripadalo crkvi sv. Lovre u Buzetu. Na razglednici nastaloj tridesetih godina 20. stoljeća u uglu prostorije vidi se zvono koje se najvjerojatnije može povezati sa zvonom majstora Bela i Vivencija, a nalazilo se u postavu nakon preseljenja u današnju zgradu 1930. godine u dvorani posvećenoj novovjekovnoj građi", istaknula je Tatjana  Bradara i dodala kako se trenutačno ne zna gdje su zvona izlivena te da slijedi proučavanje.

    

MFF - Film "Ta divna stvorenja" na tajnoj lokaciji jedne zagrebačke šume


ZAGREB -
Nakon "Kluba boraca" u Laubi i "Društva mrtvih pjesnika" u Preporodnoj dvorani Motovun Film Festival (MFF) u sklopu svojih "Skrivenih projekcija" u utorak, 4. srpnja, zagrebačkoj publici donosi još jedan legendarni film - južnoafrički dokumentarac "Ta divna stvorenja".

"Najljepši ljudi zapravo su životinje - dokazuje kultni humoristični dokumentarac redatelja Jamiea Uysa koji se kao treća skrivena projekcija Motovun Film Festivala pritajio u jednoj zagrebačkoj šumi", najavljuju s MFF-a, poručujući da će kao i dosad pretplatnici motovunskog newslettera točnu lokaciju otkriti 24 sata prije projekcije.

Jamie Uys, koji je režirao i slavnu komediju "Bogovi su pali na tjeme" četiri je godine radio "Ta divna stvorenja", potrošivši više od 150 tisuća metara filmske vrpce.

Taj vjerojatno najpoznatiji južnoafrički film svih vremena osvojio je Zlatni globus, a te 1974. godine kada je snimljen bio je najgledaniji u zagrebačkim kinima, prestigavši čak i Spielbergove "Ralje".

"Urnebesne scene u kojima se životinje koje nastanjuju područje pustinje Kalahari i Namib te rijeke Okavango ponašaju kao ljudi nasmijavale su generacije i generacije odraslih i djece od pet do 95 godina", ističu s Motovun Film Festivala i podsjećaju da je narator bio Relja Bašić.

Projekcija na zasad tajnoj lokaciji, počinje u 21 sat. Za Skrivene projekcije treba se prijaviti na newsletter na stranici skrivene.motovunfilmfestival.com.

Među pet filmova pripremljenih za taj besplatni program 'zagrijavanja' za skorašnji motovunski filmski festival pripremljeni su još Jarmuscheva "Noć na zemlji" i višestruki dobitnik Oskara, "Let iznad kukavičjeg gnijezda" Miloša Formana.

S MFF-a napominju kako do 10. srpnja traje akcija za komplet ulaznica za ovogodišnji Festival (koji će se održati od 25. do 29. srpnja) - deset ulaznica po vlastitom izboru stoji 150 kuna.



Održani 36. Susreti hrvatskih zavičajnih književnika


ZAGREB -
Na ovogodišnjim 36. Susretima hrvatskih zavičajnih književnika, koje je u Zagrebu organizirao Hrvatski sabora kulture pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, predstavljena su najbolja književna ostvarenja hrvatskih zavičajnih književnika koja su odabrana u konkurenciji od ukupno 447 radova, priopćio je u ponedjeljak Hrvatski sabor kulture (HSK).

Radove je odabralo stručno Prosudbeno povjerenstvo ovogodišnjega književnog natječaja HSK-a: književnici Miroslav Mićanović i Ivan Babić, teatrologica i dramska pedagogica Ozana Iveković.

Susret je okupio brojne zavičajne književnike iz Istre, Dalmacije, Slavonije, Hrvatskog zagorja, Zagreba i okolice, koji su se predstavili odabranim poetskim, proznim i dramskim radovima na svojim narječjima i zavičajnim govorima i pokazali koliko je bogatstvo i ljepota hrvatskoga jezika, što ga čuvaju i njeguju u svojim djelima.

Nagrađenim autorima dodijeljene su plakete kao najviša priznanja Hrvatskog sabora kulture za književno stvaralaštvo: Plaketa Mihovil Pavlek Miškina za pjesništvo na književnom standardu, Plaketa Mihovil Pavlek Miškina za dijalektalno pjesništvo, Plaketa Slavko Kolar za prozu, Plaketa Slavko Kolar za prozno stvaralaštvo mladih autora i Plaketa Kalman Mesarić za dramsko stvaralaštvo.

Pohvaljenim i odabranim autorima Hrvatski sabor kulture dodijelio je pohvalnice i priznanja, a književnu svečanost uveličao je i nastup violončelistice Mije Grubišić.
Plaketu "Mihovil Pavleka Miškin" za pjesništvo na književnom standardu dobila je Sanja Benko iz Dubrava, a za dijalektalno pjesništvo dobila je Maja Cvek iz Zagreba.

Plaketu "Slavko Kolar" za prozno stvaralaštvo Sandra Halt-Ćuže iz Požege, a za prozno stvaralaštvo mladih autora Antonio Dević iz Nove Gradiške.

Plaketu "Kalman Mesarić" za dramsko stvaralaštvo dobila je Ana Narandžić iz Zagreba.

Pohvaljeno je još dvadesetak, a dobilo priznanja tridesetak autora.



Objavljena knjiga C. Milanje "Hrvatsko pjesništvo 1930–1950. - Novostvarnosna stilska paradigma"


ZAGREB -
Knjigu Cvjetka Milanje "Hrvatsko pjesništvo 1930–1950. - Novostvarnosna stilska paradigma" objavila je u svojoj knjižnici Posebna izdanja Matica hrvatska.

 Nakladnik ističe kako je Milanjina knjiga analiza i interpretacija kojom se završava njegov monumentalni, višesveščani projekt proučavanja hrvatskoga pjesništva prošloga stoljeća.

Knjiga je, kako navodi, prva sustavna analiza i žanrovska povijest hrvatskoga pjesništva između atentata na Stjepana Radića (1928.) i Krležina istupa na Trećem kongresu jugoslavenskih pisaca (1952.).

 Prema svim važnijim književno-povijesnim i književno-teorijskim načelima proučavanja pjesništva, ovo razdoblje predstavlja jednu od najzanimljivijih i najkvalitetnijih dionica cjelokupna korpusa hrvatskoga pjesništva, napominje nakladnik i dodaje kako je knjiga njemu napisana u skladu s najvišim standardima književnohistorijkoga diskursa.

 Ocjenjuje kako spomenuto razdoblje opisuje kontekstualno politički, kulturno i poetički, a potom se pojedinačni pjesnički opusi raščlanjuju tako da se shvaćaju kao realizacije društvenih kretanja i svjetonazorske refleksije na estetskome području.
 
 Nakladnik ističe kako studioznim iščitavanjem pojedinačnih, umnoženih i šarolikih poetičkih ostvarenja, Milanja otkriva i opisuje zajednički poetički model koji naziva novom stvarnošću, kako bi označio sveopći zaokret prema stvarnosti vremena i prema dominantnim društveno-povijesnim strukturama.
 
 U tom smislu, smatra nakladnik, odnos pjesničkih opusa prema stvarnosti autor analizira u sklopu višedimenzionalne angažiranosti i trostruke orijentacije hrvatske književnosti toga doba - socijalne, nacionalno-katoličke i artističko-liberalne orijentacije.

 Milanja smatra kako je u vremenskom razdoblju od 1930. do 1950. hrvatsko pjesništvo pretežito u znaku novostvarnosne stilske paradigme, uz napomenu da u tomu razdoblju započinju pojave, primjerice nadrealizam, hermetizam, egzistencijalizam, koje su imale znatnu kolikoću i kakvoću, iako nisu bile prevladavajuće kao novostvarnosna dominantna paradigma.
 
 Po Milanjinim riječima, nisu one ni kasnije imale značajniji utjecaj na razvitak modela hrvatske pjesničke prakse, iako su se javljale kao nadrealizam u poeziji, a egzistencijalizam  u prozi.

Upravo su to razlozi zbog kojih je, ističe Milanja, ovo razdoblje imenovao novostvarnosnim.

 U knjizi "Hrvatsko pjesništvo 1930–1950. - Novostvarnosna stilska paradigma" (447 str.) objavljene su analize pjesništva Mihovila Pavleka Miškina, Augustina Ujevića, Miroslava Krleže, Dore Pfanove (Dorenjka Pfann), Ante Cettinea, Luke Perkovića, Vlade Vlaisavljevića, Antuna Bonifačića, Dobriše Cesarića, Side Košutić, Ive Ćaće,Frane Alfirevića, Vladislava Kušana, Tona Smerdela, Gabrijela Cvitana, Dragutina Tadijanovića, Augusta Đarmatija, Vladimira Kovačića, Ive Frola, Ive Lendića, Srećka Karamana, Jeronima Kornera, Šime Vučetića, Mirka Jirsaka, Stjepana Devčića, Vladimira Jurčića, Marijana Matijaševića, Olinka Delorka, Vladimira Popovića, Marina Franičevića, Grigora Viteza, Ive Kozarčanina, Branka Klarića, Ante Jakšića, Vinka Nikolića, Antuna Nizetea, Ivana Gorana Kovačića, Grgura Karlovčana, Janka Bubala, Alekse Kokića, Vinka Kosa, Lucijana Kordića, Rajmunda Kuparea, Stjepana Jakševca, Jakše Ercegovića, Jure Franičevića – Pločara, Jure Kaštelana, Živka Jeličića, i Zvane Črnje.
 
 Cvjetko Milanja je povjesničar i teoretičar književnosti, književni kritičar i urednik (1943.). Predavao je noviju hrvatsku književnost na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Autor je niza knjiga u kojima je opisao, interpretirao i tipologizirao hrvatsko suvremeno pjesničko i romaneskno stvaralaštvo.

 

Emil Jurcan novi predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata

 
ZAGREB -
Na izbornoj skupštini Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA), za novog predsjednika izabran je Emil Jurcan, a nove dopredsjednice su Ana Mrđa i Ana Dana Beroš.

Tom je skupštinom okončan polugodišnji period bez rukovodstva, s obzirom da nitko nakon odstupanja prethodne predsjednice i dopredsjednika nije istaknuo svoju kandidaturu, nego vršiteljica dužnosti predsjednice, priopćeno je u ponedjeljak iz tog udruženja. 

"U nedostatku formalno izabranog rukovodstva UHA-om je zadnjih šest mjeseci upravljalo predsjedništvo sačinjeno od predstavnika svih jedanaest regionalnih Društava arhitekata koje čine naš Savez. Riječ je o demokratizaciji samog Udruženja do koje je došlo iz nužde", istaknuo je Jurcan nakon subotnje izborne skupštine. 

Jurcan ističe kako je to udruženje jedina nevladina i neprofitna organizacija u Hrvatskoj koja se ciljano i sustavno bavi arhitekturom i izgrađenim prostorom te "jedini institucionalni alat kojim arhitektonske misli i ideje mogu utjecati u kulturnom, društvenom i političkom polju bez da ovise isključivo o tržišnim uvjetima i ekonomskim pritiscima koji, na žalost, često oblikuju suvremenu arhitekturu, kao i same arhitekte". 

"Naša regionalna Društva arhitekata već su krenula u tom smjeru, posebice na Jadranu gdje se mlađa generacija arhitekata odlučila aktivirati upravo kroz lokalna društva. Na redu je da se taj val promjene prelije i na krovno Udruženje hrvatskih arhitekata, koje će sljedeće godine obilježiti 140 godina djelovanja, dodao je. 

Novi predsjednik UHA-e rođen je 1981. godine, a diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani 2007. Suosnivač je grupe Temp i Pulske grupe s kojom je prije pet godina predstavljao Hrvatsku na Bijenalu arhitekture u Veneciji. 

Jurcan je upravitelj inženjerske zadruge Praksa, autor projekata rekonstrukcije Malog rimskog kazališta u Puli, Palače Nomada u Splitu i stanzie Brčevac u Istri, a od 2015. i predsjednik Društva arhitekata Istre. Uređuje blog Praksa. 

Prema predloženom programu rada za naredne dvije godine aktualna situacija Udruženja upozorila je na nužnost artikuliranja novog, dvojakog, djelovanja koje bi se razvijalo u dijalektičkom međuodnosu kritike i akcije, brišući na taj način uske granice strukovnog i poslovnog polja na koje se današnja arhitektonska produkcija često svodi. 

Na skupštini su odabrani i članovi Odbora kontrole - Aneta Mudronja Pletenac, Mariana Bucat, Tajana Jaklenec, zamjenik Mario Matić i Suda časti - predsjednik Miroslav Pavlinić, Gianmarco Ćurčić Baldini, Margareta Zidar i zamjenica Helena Sterpin.


 U Karlovcu otvoren 20. Međunarodni festival folklora


KARLOVAC - Uz sudjelovanje šest folklornih ansambala iz svijeta i domaćeg  Folklornog ansambla KUD-a "Matija Gubec" u nedjelju je u Karlovcu otvoren jubilarni 20. Međunarodni festival folklora.

Uz nastupe u Karlovcu, sudionici festivala nastupat će u Ozlju, Dugoj Resi i Ogulinu, a festival će nastupom svih ansambala u Karlovcu biti zatvoren 8. srpnja.
Nakon svečanog mimohoda ulicama Karlovca u kojem su, uz domaći ansambl koji je organizator MFF-a, sudjelovali ansambli Great Rivers Art Group s Tajvana, Gocmenkoy - Taskinkoy sa Cipra, ansambl "Busuiocul" iz Rumunjske, "Pirinche" iz Bugarske i ansambl "Ara de Madrid", direktor Festivala Željko Štajcer istaknuo je da u dosadašnjih 19 uspješno organiziranih festivala sudjelovalo više od 3.200 sudionika iz 50 zemalja. Zajedno s ovogodišnjim izvođačima, u tom jubilarnom nizu publici su se u 15 gradovima predstavila 103 folklorna ansambla.

Zahvaljujući kvalitetnoj organizaciji i visokim kriterijima pri odabiru ansambala, karlovački je festival stekao i dva na svjetskoj razini vrijedna certifikata - 2013. godine CIOFF, a od 2017. godine ima i certifikat FIDAF, što ga svrstava u svjetski relevantne folklorne festivale.
Ovogodišnji festival službeno je otvorio karlovački gradonačelnik Damir Mandić.
 


Održani Mali vezovi

 
ĐAKOVO - U Đakovu su u nedjelju održani Mali vezovi, manifestacija koja đakovačku smotru folklora Đakovačke vezove, što se ove godine održavaju po 51. put, uvode u njezin udarni tjedan.

U malovezovskoj povorci, što je prošla središtem grada od Male crkve do Velikog parka, prodefiliralo je oko 1.500 djece i mladih, uz dječje pjesme i plesove, odnosno u 32 skupine iz Đakovštine, drugih dijelova Slavonije i Hrvatske.

Nakon prolaska središtem grada, na ljetnoj pozornici u Strossmayerovo parku održan je program za sudionike Malih vezova - uz dječji folklor, pjesme i običaje, a sudionike je na početku pozdravio gradonačelnik Marin Mandarić.

"Mali vezov i, pogled na njihovu povorku, jamac su da Đakovački vezovi imaju budućnost", rekao je gradonačelnik Mandarić.

Prvi put program Malih vezova pratilo je i desetak edukativnih radionica za djecu u Velikom parku.

Ovogodišnji Vezovi svečano će biti otvoreni u petak, 7. srpnja, a zatvoreni  u nedjelju, 9. srpnja, kada će biti održan središnji program - svečani mimohod svih sudionika.

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Dob muškarca utječe na oplodnju in vitro

 
ZAGREB -
Uspjeh izvantjelesne odnosno in vitro oplodnje (IVF) ne ovisi samo o dobi žene nego i o dobi muškarca, pokazala je nova američka studija.

Kako u ponedjeljak prenosi BBC, stariji muškarci imaju manje izgleda za uspjeh u izvantjelesnoj oplodnji nego mlađi muškarci, u slučajevima kada se radi o ženi iste dobi.

Istraživači s Harvarda predstavili su studiju u kojoj je obuhvaćeno gotovo 19.000 oplodnja in vitro Europskom društvu za humanu reprodukciju i embriologiju.

Rezultati su u suprotnosti s dugo uvriježenim stajalištem da muška plodnost ostaje ista s godinama.

Zapravo, bilo da je začeće prirodno ili medicinski potpomognuto, mutacije spermatozoida i smanjivanje njihovog broja kod starijih muškaraca smanjuju izglede za trudnoću.

Ranija istraživanja također su pokazala da su stariji spermatozoidi skloniji genetskim poremećajima, te mogu biti povezani primjerice s razvojem autizma kod djece.

U studiji je pokazano da muškarci u dobi između 40 i 42 godine imaju 46 posto manje izglede za začeće in vitro od muškaraca u dobi između 30 i 35 godina, kada žena ima manje od 30 godina.

Žena u dobi od 35 godina ima puno veće izglede za uspjeh s partnerom ispod 30 godina nego s  muškarcem u srednjim tridesetima.

Raj Mathur, ginekolog i stručnjak za reproduktivnu medicinu u Manchesteru rekao je da utjecaj muške dobi na IVF mora biti dodatno proučen u većoj bazi podataka.

"Ali moramo početi uzimati u obzir i dob muškarca", naglasio je.

Ipak, bez obzira na te rezultate, dob žene i dalje ima veći utjecaj na začeće od dobi muškarca.


 
Na pola puta do Sunca: plastične boce postaju golemi ekološki problem

 
ZAGREB -
Svake se minute u svijetu proda milijun plastičnih boca, a taj će broj do 2021. porasti za još 20 posto i stvoriti ekološku krizu za koju mnogi predviđaju da će biti jednako ozbiljna kao i klimatska, piše britanski Guardian.

Takva potražnja plod je očito neutažive žeđi za flaširanom vodom i širenjem zapadne, urbanizirane kulture u Kinu i druge zemlje azijskog Pacifika.

Više od 480 milijardi plastičnih boca prodano je u svijetu 2016. godine. Kada bi ih se poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca. Po postojećim trendovima rasta, taj će broj do 2021. porasti na 583 milijarde.

Većina plastičnih boca za vodu i gazirane napitke radi se od polietilenskog-teteftalata (PET), koji se može odlično reciklirati. Prikupljanje boca i njihovo recikliranje, međutim, ni izbliza ne prate porast proizvodnje i potrošnje.

Manje od polovine boca kupljenih 2016. prikupljeno je za recikliranje, a samo ih je sedam posto pretvoreno u nove boce. Umjesto toga, većina ih završi na smetlištima ili u oceanima.

Između pet i 13 milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima i progutaju ih morske ptice, ribe i ostali organizmi. Do 2050. godine u oceanima će po težini biti više plastike nego riba, sudeći po istraživanju Zaklade Ellen MacArthur.

Stručnjaci upozoravaju da je plastika već našla put do ljudskog prehrambenog lanca.

Znanstvenici sa sveučilišta u belgijskom Gentu nedavno su izračunali da ljudi koji vole plodove mora godišnje u sebe unesu 11.000 sitnih komada plastike. Prošle je godine u analizi sveučilišta u Plymouthu otkriveno da je u trećini ulovljene ribe u Britaniji pronađena plastika, uključujući bakalar, skušu i razne školjke.

Aktivist za zaštitu okoliša Hugo Tagholm kaže da su brojke poražavajuće. "Kriza zagađivanja plastikom jednaka je klimatskoj, jer plastika zagađuje svaki prirodni sustav i sve više organizama na Zemlji".

Zabrinutost za zagađivanje oceana posebno je velika. Prošli su mjesec znanstvenici pronašli gotovo 18 tona plastike na jednom od najizoliranijih svjetskih otoka, nenaseljenom koraljnom atolu u južnom Pacifiku. Plastika je stigla i do udaljenih arktičkih obala, otkriveno je u odvojenoj studiji.

Većina plastičnih boca proizvodi se za vodu, a Kina je najodgovornija za porast potražnje. Kineska potražnja iznosi četvrtinu svjetske.

"Kina je ključna zemlja za razumijevanje porasta globalne prodaje PET boca", rekla je Rosemary Downey iz Euromonitora.

"Iza toga stoji proces urbanizacije i želja za zdravijim životom, odnosno zabrinutost kvalitetom vode iz vodovoda", kazala je Downey.

Najviše plastičnih boca proizvode najveći brendovi u toj industriji. Coca-Cola je odgovorna za 100 milijardi plastičnih boca godišnje ili 3.400 svake sekunde. Greenpeace tvrdi da šest najvećih kompanija gaziranih napitaka i vode u prosjeku imaju samo 6,6 posto recikliranih PET boca u svojim proizvodima.

Aktivisti za zaštitu okoliša pokušavaju javnim pritiskom natjerati kompanije da povećaju udio reciklirane plastike u svojim bocama.

"Tijekom nedavne ekspedicije Greenpeacea na udaljene škostske otoke, našli smo plastične boce gotovo svuda gdje smo pošli. Evidentno je da industrija gaziranih pića mora smanjiti svoje 'plastične otiske' diljem svijeta", kazala je članica te organizacije Louisa Casson.
 

Portret sirijskog predsjednika Bašara al-Asada po prvi puta na novčanicama


BEJRUT - Lik sirijskog predsjednika Bašara al-Asada našao se po prvi puta na valuti te zemlje, i to na novoj novčanici vrijednoj dvije tisuće sirijskih funta koja je u nedjelju puštena u optjecaj.

Guverner središnje banke Duraid Durgam izjavio je kako je riječ o jednoj od nekoliko novih novčanica tiskanih prije više godina, ali je odluka o njihovom puštanju u optjecaj odgođena "zbog ratnih okolnosti i fluktuacija valutnih tečajeva".

Vrijednost nove novčanice jednaka je vrijednosti četiri američka dolara (26 kuna) po trenutnim valutnim tečajevima. Sirijska funta snažno je izgubila na vrijednosti od početka sukoba 2011., strmoglavivši se s 47 funta za dolar 2010., na sadašnjih oko 500 funta za dolar.

Durgam je pojasnio kako je zbog pohabanosti postojećih novčanica ocijenjeno da je pravi trenutak za puštanje u optjecaj novih novčanica, prenosi državna novinska agencija SANA.

Najviša denominacija siriskih novčanica ranije je iznosila tisuću funta. Lik Asadova oca, pokojnog predsjednika Hafeza al-Asada preminulog 2000., pojavljivao se na kovanicama i starijoj verziji novčanice od tisuću funta, koja je još uvijek u optjecaju.

Nova novčanica puštena je optjecaj u Damasku i nizu pokrajina, rekao je Durgam.

Nakon višegodišnjeg rata u kojemu je živote prema procjenama izgubilo stotine tisuća ljudi, Asad se čini vojno nepobjedivim, zahvaljujući većim dijelom izravnoj vojnoj podršci njegovih saveznika Rusije i Irana.

 

Trump objavio video na kojem "premlaćuje" CNN

BRIDGEWATER – Američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je na svom Twitter profilu objavio video u kojem napada i udara muškarca čiju je glavu zamijenio logo CNN-a.

Video je modificirana verzija Trumpovog nastupa na kečerima iz 2007. u kojem je oborio čelnika organizacije WWE Vincea McMahona. U snimci objavljenoj u nedjelju McMahonova glava se ne vidi od loga CNN-a.

Trump je McMahonovu suprugu Lindu imenovao kao čelnicu uprave za mala poduzeća, a i ona je godinama bila aktivna u hrvačkoj organitaciji WWE. 

Kao predsjednički kandidat i čelnik SAD-a Trump je više puta izražavao prezir prema medijima, prozvavši ih "neprijateljima američkih naroda". Medijske kuće često je nazivao "neuspješnima" i "lažnim vijestima", a posebno se okomio na CNN. 

"Tužan je dan kad predsjednik SAD-a potiče nasilje protiv novinara", priopćila je ta medijska kuća. 

"Umjesto da se priprema za svoje prekooceansko putovanje, svoj prvi sastanak s Vladimirom Putinom, rješavanjem sjevernokorejskog pitanja ili zdravstvenog sustava, on se ponaša adolescentski, daleko ispod časti svog ureda", dodao je CNN. 




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus