08:34, 21. Srpanj 2018

kultura...

Kultura 3. siječnja 2017.

Objavljeno: 03.01.2018 u 11:32
Pregledano 194 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 3. siječnja 2017.

ZAGREB, 3. siječnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Premijera filma "Osmi povjerenik" 5. siječnja na Braču


ZAGREB - Premijera filma Ivana Salaja "Osmi povjerenik", nastaloga po istoimenom nagrađivanom romanu Renata Baretića, održat će se u petak, 5. siječnja na Braču, priopćio je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).

"Osmi povjerenik" dugometražni je prvijenac redatelja i scenarista Ivana Salaja, nastao u produkciji Alka filma, a na bračkoj premijeri u supetarskom Kinu Mediteran film će uz redatelja predstaviti i glumci Frano Mašković (naslovna uloga), Filip Šovagović, Ivo Gregurević i Nadia Cvitanović, producent Jozo Patljak, direktor fotografije Slobodan Trninić, kostimografkinja Morana Starčević, montažer Marin Juranić te autor romana Renato Baretić.

Radnja filma događa se na naujdaljenijem naseljenom otočiću Trećiću koji se službeno nalazi u Hrvatskoj, ali živi prema nekim svojim pravilima. Funkcionira i bez organizirane vlasti, ima dvije crkve i nijednog svećenika, a stanovnici se u svojoj maloj utopiji jako dobro snalaze i sami, skladni su i međusobno komuniciraju na tzv. trećićanskom.

Gotovo idiličnu sliku poremeti dolazak ambicioznog i arogantnog mladog političara, koji je na otok poslan po kazni, nakon namještenog skandala s prostitutkom, ne bi li ga se malo sklonilo iz javnosti. On bi, kao osmi vladin povjerenik, na otoku napokon trebao uspješno organizirati izbore i uspostaviti vlast, no to se već na prvom koraku pokaže zahtjevnijim nego što je očekivao, kada se suoči s dijalektom koji razumije smo uz pomoć neobičnog prevoditelja.

Veći dio filma snimljen je na otoku Braču. Selo Škrip za potrebe snimanja postalo je Trećić te je u njemu snimljen veći dio interijera, brački svjetionik Ražanj postao je trećićanski svjetionik, trećićansku luku 'odigrala' je uvala Smrka, a luku Drgić iz 30-ih godina prošloga stoljeća uvala Splitska, ističe se u priopćenju.

Lica stanovnika Trećića najvećim su dijelom oživjeli stanovnici Škripjana i Nerežišća, uz pomoć Supetrana i mještana Milne. Najmlađi statisti dolaze iz dječjeg vrtića 'Mrvica', a iz Osnovne škole Supetar su najmlađi glumci u filmu, Katja Vuković i Luka Radanović, uz koje se pojavljuje i supetarski srednjoškolac Bruno Gabrijel Bešker. Trećićanske 'žudije' obukli su pripadnici počasne straže crkve sv. Martina iz Sumartina, a kostime za prikaz života iz tridesetih godina prošlog stoljeća ustupilo je bračko folklorno društvo Ciciljona.

Film će se u kinima prikazivati od 11. siječnja, a distributer je 2i Film.



Preminuo hrvatski redatelj, scenograf i slikar Željko Senečić


ZAGREB - Željko Senečić, istaknuti hrvatski filmski i kazališni redatelj, scenograf, slikar, scenarist, dizajner interijera i pisac preminuo je 2. siječnja u Zagrebu u 85. godini, objavio je tjednik Nacional, čiji je Senečić bio kolumnist.

Željko Senečić rodio se 18. siječnja 1933. u Zagrebu.

Slikarstvo je diplomirao 1956. na Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi Marijana Detonija, a 1960. diplomirao je scenografiju na Kazališnoj akademiji, a u razdoblju od 1956. do 1960. bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića.

Prvu izložbu realizirao je s Julijem Kniferom u salonu Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske (ULUH) u Praškoj ulici u Zagrebu, a od 1957. izlagao je na brojnim izložbama ULUH-a u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu (na smotrama od 1958. do 1966.). Izlagao je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu, objavio grafičke mape Zašto, Zagreb, Dubrovnik, Zadar, Istra, Rab i jedan je od osnivača Galerije Josip Račić u Zagrebu (1976).

Pretežno tehnikom ulja na platnu ili staklu slikao je lirske vizije gradova, osobito Zagreba, prizore iz cirkusa i likove klaunova (ciklusi Moj grad, 1988. i Senečićeve vedute, 2003.).

Dio njegova slikarskoga opusa, osobito slike na staklu, posvećen je Veneciji, gradu kojemu se uvijek iznova vraćao i gdje je održana i jedna od njegovih posljednjih izložbi. Veneciji je posvećen i veći dio radova izloženih prošle godine na velikoj retrospektivnoj izložbi "Željko Senečić – Kritička antologija" u Galeriji Klovićevi dvori, autora izložbe Vladimira Crnkovića.

Od 1963. djelovao je kao filmski scenograf, jedan od najistaknutijih u Hrvatskoj. Autor je dvjestotinjak scenografija za igrane i dokumentarne filmove, niz emisija te tridesetak serija. Među najpoznatijim filmovima za koje je radio scenografiju su  "Rondo" (1966.) i "Ljubavna pisma s predumišljajem" (1985.) Zvonimira Berkovića, "Kad čuješ zvona" (1968.), "Kiklop" (1982.) "Glembajevi" (1988.) Antuna Vrdoljaka, "Breza" (1967.) Ante Babaje, "Četvrti suputnik" (1967.) Branka Bauera, "Imam dvije mame i dva tate" (1968.) Kreše Golika, "Jedanaesta zapovijed" (1969.) Vanče Kljakovića, "Tko pjeva zlo ne misli" (1970.) Kreše Golika, "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja" (1972.) Krste Papića, "Vrijeme ratnika" (1990.) Dejana Čoraka, "Čaruga" (1990.) Rajka Grlića i "Gospa" (1994.) Jakova Sedlara.

Od 1965. Senečić radi i kazališne scenografije ("Tko se boji Virginije Woolf?", "Guslač na krovu", "Koriolan", "Sablasna sonata", "Tango", "Idiot", "Otmica", "Richard III") za kazališta diljem Hrvatske, od Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Rijeke, Splitskog ljeta i Dubrovačkih ljetnih igara.

U žanru dokumentarnih i kratkih filmova od 1969. godine radio je na tridesetak filmova, i to na više od polovice njih kao scenarist i režiser. Posegnu skupinu čine njegovi filmovi posvećeni umjetnicima, naročito likovnim umjetnicima - Julije Knifer, Dušan Džamonja, Josip Vaništa, Josip Račić.

Režirao je cjelovečernje filmove "Pont Neuf" (1997), "Zavaravanje" (1998.), prikazan na Berlinskom filmskom festivalu i Filmskom festivalu u Ženevi, "Dubrovački suton" (1999.), u užoj selekciji Festivala svjetskog filma u Munchenu te "Crveno i Crno" (2005).

Posljednja kazališna predstava koju je režirao i postavio u vlastitoj produkciji bili su "Gospoda Glembajevi" sa samo tri lika. Ignjata Glembaja utjelovio je Žarko Savić, Leonea Glembaja Andrej Dojkić, a barunicu Castelli Vesna Tominac-Matačić.

Godine 1996. dobio je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo za filmsku umjetnost, a 2015. nagradu Zlatni Oktavijan za životno djelo za scenografiju u hrvatskoj kinematografiji.

Dobitnik je četiri Zlatne arene za scenografiju na Festivalu jugoslavenskog igranog filma (1964., 1985.) te Filmskog festivala u Puli (1992., 2001.), nagrade Dr. Branko Gavella za kazališnu scenografiju (1980.) te Grand Prixa za slikarstvo, za slike na staklu, na Salonu nacija - Le Salon des Nationas – u Parizu 1984. godine.

Obavijest o datumu i mjestu komemoracije za Željka Senečića bit će objavljena naknadno.


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Zaručili se Paris Hilton i glumac Chris Zylka


ASPEN - Bogata nasljednica Paris Hilton i glumac Chris Zylka zaručili su se tijekom vikenda, izvijestila je njezina glasnogovornica.

Zylka ju je zaprosio na skijaškoj stazi u Aspenu, a oduševljena Paris sve pojedinosti prosidbe objavila je na društvenim mrežama.

"Ovo je najromantičniji trenutak u mojem životu", napisala je uz video snimku prosidbe, a za časopis People nedavno je rekla da je Zylka "savršen", nazvavši ga čovjekom svog života i najboljim prijateljem.

Par se upoznao prije osam godina na jednom od partyja organiziranih nakon dodjele Oscara, no ljubavnu su vezu počeli prije dvije godine.

Zylka (32) je svojoj ljubljenoj poklonio prsten s velikim dijamantom od 20 karata u obliku kruške u vrijednosti od oko dva milijuna dolara.

Zlatar Michael Green ispripovijedao je da je sa svojim suradnicima prsten dizajnirao za samo dva dana jer je Zylka želio da bude dovršen prije odlaska u Aspen.

"Bajke postoje", napisala je Paris na društvenim mrežama.


 
Više od četvrtine tla osušit će se ako Zemlja bude dva stupnja toplija


PARIS – Više od četvrtine Zemljine površine postat će znatno suše čak i ako čovječanstvo uspije ograničiti globalno zatopljenje na dva Celzijeva stupnja, što je cilj dogovoren Pariškim klimatskim sporazumom, upozorili su znanstvenici.

No ako se zatopljenje zadrži na 1,5 stupanj, to bi moglo ograničiti sušenje za desetinu, čime bi se spasilo dvije trećine Zemlje za koje se to predviđa pod granicom od dva stupnja, stoji u istraživanju objavljenom u časopisu Nature Climate Change.

Zatopljenjem od 1,5 stupnja će dijelovi južne Europe, južne Afrike, središnje Amerike, obale Australije i jugoistoka Azije – doma oko petinu čovječanstva – "izbjeći znatnu aridifikaciju" predviđenu pod 2 stupnja Celzija, istaknuo je Su-Jong Jeong sa sveučilišta za znanost i tehnologiju u kineskom Shenzenu, jedan od autora studije.

"Postizanje granice od 1,5 stupnja bio bi važan čin smanjenja vjerojatnosti aridifikacije i povezanih posljedica", rekao je Jeong.

On je sa skupinom znanstvenika koristio projekcije sedam klimatskih modela kroz različite scenarije zatopljenja kako bi predvidio obrasce sušenja tla.

Aridifikacija je velika prijetnja koja ubrzava degradaciju i desertifikaciju tla, te gubitak biljaka i drveća ključnih za apsorpciju ugljikovog dioksida koji grije Zemlju.

Time se povećavaju rizici od suša i požara, te se utječe na kvalitetu vode za piće i poljoprivredu.

Znastvenici su došli do zaključka da će u slučaju zatopljavanja od dva stupnja, koje bi se moglo dogoditi između 2052. i 2070. godine, između 24 i 32 posto sveukupne Zemljinog tla postati suše.

No ako će ono iznositi 1,5 stupanj, taj bi se učinak mogao smanjiti na 8 ili 10 posto sveukupne površine.



Zbog snažnih naleta vjetra zatvoren Eiffelov toranj


PARIS - Zbog snažnih naleta vjetra koji prati oluju Eleanor u srijedu je za posjetitelje zatvoren Eiffelov toranj, izvijestilo je Društvo za upravljanje slavnim pariškim spomenikom.

Zapadne i sjeverne dijelove Francuske i parišku regiju u srijedu ujutro pogodila je oluja Eleanor koja je napravila veliku štetu, izazvavši poplave, rušeći stabla i trgajući električne vodove. Zatvorene su brojne zračne luke, a zračni promet preusmjeren je na istočni dio zemlje.

Bez struje je u sjevernoj Francuskoj ujutro bilo gotovo 200.000 kućanstava, objavila je elektroenergetska kompanija Enedis.

Udruga SETA je zbog naleta vjetra koji na mahove dosežu brzinu i do 100 km/h odlučila zatvoriti slavni pariški toranj koji godišnje posjeti više od šest milijuna posjetitelja.

"Zbog sigurnosnih razloga zatvorili smo ulazak na Eiffelov toranj u srijedu ujutro", rekla je glasnogovornica udruge. Moguće je da će ostati zatvoren do kraja dana.

Gradska uprava izvijestila je da će pariški parkovi, vrtovi i groblja ostati zatvoreni cijeli dan.

Eleanor je četvrta oluja koja je pogodila zemlju od početka prosinca, nakon Ane, Brune i Carmen.



Nisu više nacija pesimista: Francuzi pozitivnije gledaju u budućnost


PARIS - Francuzi optimističnije gledaju u budućnost nego zadnjih godina, pokazalo je istraživanje javnog mnijenja, i "pokvarilo" francuskoj ugled nacije pesimista.

Po istraživanju agencije Harris za RTL radio, 59 posto Francuza optimistično gleda na 2018. što je 15 posto više nego primjerice, g. 2012.

Najoptimističniji su simpatizeri predsjednika Emmanuela Macrona, a oni krajnje desne Nacionalne fronte najpesimističniji.

 "Ima tu vjerojatno pomalo Macronova učinka, koji budi nadu", kaže Jean-Daniel Levy.

"To se odnosi na osjećaj da je na vlasti predsjednik koji 'drži vodu' i da su ekonomski pokazatelji dobri", dodaje Levy.

Po prvi put u pet godina, većina Francuza, 51 posto, na proteklu godinu gledaju pozitivno.

Sve je to u suprotnosti s osjećajima koji su vladali za vrijeme predsjedništva Franocisa Hollandea.



Veprovi poharali dućan u Njemačkoj


BERLIN - Dva vepra porazbijala su u utorak dućan u jugozapadnom njemačkom gradu Oestringenu, objavila je policija.

Divlje životinje porušile su robu s polica u dućanu prouzročivši štetu od nekoliko tisuća eura.

Policija nije objavila koliko je ljudi bilo u trgovini kada su veprovi napali, ali nije bilo ozlijeđenih.

Agresivne životinje napustile su dućan same, pridruživši se skupini veprova na ulici s kojom su se vratili u šumu.



Francuski zatvorenici dobit će fiksne telefonske linije


PARIS - Francuski zatvorenici dobit će u svojim ćelijama fiksne telefonske linije, potvrdilo je u utorak francusko ministarstvo pravosuđa.

Time se želi suzbiti rašireno krijumčarenje mobitela i pomoći zatvorenicima da održavaju veze sa svojim obiteljima.

Kako prenosi Le Monde, u francuskim je zatvorima 2016. zaplijenjeno 33.000 mobitela.

Tehničke mjere ometanja signala za mobitele u zatvorima i dalje će se provoditi, navodi ministarstvo.

Zatvorenici će moći telefonski razgovarati samo s osobama za koje dobiju odobrenje.

Telefoni će biti postavljeni u svim ćelijama osim u onima predviđenima za kazne za nedisciplinu.

Francuski zatvori su prenapučeni pa mnogi zatvorenici ne mogu koristiti telefonske kabine u hodnicima.

Po podacima ministarstva pravosuđa iz prosinca, u francuskim zatvorima nalazi se više od 69.000 zatvorenika, a kapacitet je nešto preko 59.000.



U požaru u safari parku u Engleskoj stradalo 13 majmuna


LONDON - Trinaest majmuna iz safari parka na jugu Engleske smrtno je stradalo u požaru u utorak, naveli su park i vatrogasci, deset dana nakon požara u londonskom zoološkom vrtu.  

Tijekom ranih jutarnjih sati u utorak izbio je požar u nastambi majmuna, navodi u priopćenju Woburn Safari Park.

Osoblje parka i vatrogasci su došli na mjesto nesreće, ali nažalost za 13 životinja nije bilo spasa, dodaje park.

Vatrogasci Bedfordshirea su rekli da su čuvari tijekom rutinske ophodnje pokrenuli uzbunu nakon 2,30 ujutro. Oni su zaključili da je jedan generator izazvao požar.

Nastamba afričkih majmuna patas u potpunosti je izgorjela.

Ostale životinje tog parka nisu bile ugrožene.

Požar u utorak izbio je 10 dana nakon požara u kojem je 23. prosinca u londonskom zoološkom vrtu stradao južnoafrički mravojed.

Otad vrt nije pronašao četiri nestala merkata te smatra da ni oni nisu preživjeli.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus