07:12, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 3. listopada 2017.

Objavljeno: 03.10.2017 u 02:06
Pregledano 129 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 3. listopada 2017.

ZAGREB, 3. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Počelo snimanje nizozemsko-belgijsko-hrvatskog filma "Rafael"


ZAGREB - U idućih trideset dana u Hrvatskoj će se snimati nizozemsko-belgijsko-hrvatski film "Rafael" Bena Sombogaarta, čije je snimanje počelo prošli vikend na lokacijama u Moščenićkoj Dragi.

"Rafael" se temelji na istinitoj priči iz 2011. godine o Nizozemki i Tunižaninu koji su dospjeli na naslovnice svjetskih medija kada je trudna Kimmy pokušala izvući svog supruga iz izbjegličkog kampa na talijanskom otoku Lampedusi.

Režiju potpisuje nizozemski redatelj Ben Sombogaart, čiji je prethodni film "Twin Sisters" bio nominiran za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma.

To mu je drugo snimanje u Hrvatskoj - 2005. je na području Šestanovca, okolice Makarske i Trogira snimio dugometražni dječji igrani film "Križari u trapericama", na kojem je statiralo tristotinjak djece.

"Dosta voditelja sektora bili su Hrvati i to je sjajno funkcioniralo, pa kad je izvršni producent Ben Bouwmeester predložio da snimamo u Hrvatskoj, znao sam da će biti dobro. Prelijepi hrvatski krajolik i obala odgovaraju našoj priči, a angažiranost hrvatske ekipe oko te izbjegličke priče samo pridodaje užitku rada ovdje", izjavio je u povodu snimanja redatelj, a prenosi Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).

"Uvjeren sam da ćemo uspjeti ispričati našu priču na najbolji mogući način uz pomoć hrvatske ekipe i koproducenta", dodao je.

Ulogu Kimmy igra poznata nizozemska glumica Melody Klaver, a Nazira belgijski glumac Nabil Mallat.

"Njihova dirljiva priča privukla je pažnju lokalnih i stranih medija, no interes je popustio jednako brzo kako je počeo. Danas je aktualnija nego ikad prije, kada je cijela Europa suočena sa strahovitim posljedicama ratova na Bliskom istoku i u Africi", ističe se u najavi HAVC-a.

Direktor fotografije je Jan Moeskops, producent Rinkel Films, a s hrvatske strane kooproducent Siniša Juričić iz Jaako dobre produkcije u suradnji s Nukleus filmom.

U hrvatskoj ekipi filma su scenograf Ivan Veljača, kostimografkinja Željka Franulović, slikarica maske Ana Bulajić Črček, majstor rasvjete Filip Beatović, majstor scene Hrvoje Vulić, majstor tona Luka Mustać, prvi asistent kamere Ivan Ivče, prvi pomoćnik redatelja Ljubo Joseph Lasić, direktorica hrvatske ekipe Ana Šolaja, organizator lokacije Hrvoje Šepić, dok je koordinatorica produkcije Snježana Vukmirović.

Film je s budžetom od 1,2 milijuna eura prijavljen na HAVC-ov program mjera poticaja.

Nakon Istre filmska ekipa preselit će na lokacije u Obrovcu, Pagu i Zagrebu



"Noćni život" u petak na 57. MESS-u


ZAGREB - Međunarodni kazališni festival 57. MESS, koji se održava u Sarajevu od 30. rujna do 8. listopada, ugostit će u petak 6. listopada Zagrebačko kazalište mladih (ZKM) s predstavom "Noćni život", koju je po tekstu Ivana Vidića postavio redatelj Paolo Magelli, a među 22 predstave iz 13 zemalja svijeta ovogodišnjeg festivalskog programa još su dva hrvatska teatarska ostvarenja, "Magic Evening" Anice Tomić i, u programu Malog Messa, "Ružno pače" Renate Garole Gatice.

Kako se ističe u najavi gostovanja, "Noćni život" Ivana Vidića dramsko je djelo koji govori o sveopćem i raširenom stremljenju, gotovo pa čežnji današnjice – kako napraviti opću i sveobuhvatnu promjenu društvene, ekonomske, političke i duhovne stvarnosti.

Grupa nezadovoljnika zauzima gradski trg i tamo podiže barikadu. Revolucionari se učas pretvaraju u reakcionare kad su njihovi interesi u pitanju, tako da kad padne noć oni s lakoćom postaju i grupa sebičnih lopova koji razvlače istu barikadu da bi stvari prodali pod sekundarnu sirovinu. U ratu ideja i ideologija, u kovitlacu koji oponaša onaj revolucionarni, u brzim izmjenama visokog i niskog jezika, plemenitih i niskih strasti, traje komedija koja se učas može okrenuti u kaos i nasilje.

"Zadatak koji je pred sebe postavljalo cjelokupno dvadeseto stoljeće stoji pred ljudima i na početku dvadeset i prvog, samo promijenjen, multipliciran i proširen u svim smjerovima. Taj zadatak postaje zahtjev vremena, sve ogorčeniji, odrješitiji i odlučniji: Da bi se opstalo na zemlji, treba promijeniti cjelokupnu društvenu stvarnost. Je li način za to ustanak, pobuna, revolucija? Glasovi i ideje o tome dopiru sa svih strana, ciljevi mnoštva su različiti i traje opća i sveobuhvatna kakofonija", stoji u najavi.

U predstavi za čiji je predložak Ivan Vidić dobio Držićevu nagradu glume Pjer Meničanin, Katarina Bistrović Darvaš, Doris Šarić Kukuljica, Urša Raukar, Lucija Šerbedžija, Barbara Prpić, Vedran Živolić, Frano Mašković, Anđela Ramljak, Nataša Dangubić, Hrvojka Begović, Filip Nola, Zoran Čubrilo, Milivoj Beader i Sreten Mokrović.

Ovogodišnji 57. MESS otvorila je u subotu 30. rujna predstava "Slijepi pjesnik" belgijske trupe Needcompany, vrhunskog umjetnika i višestrukog festivalskog laureata Jana Lauwersa.

U devet večeri festivala koji je svojim inovatorskim pristupom i naglaskom na najhrabrije i najzanimljivije umjetničke projekte postao jedan od vodećih festivala ovog dijela Europe, publika će ove godine imati priliku vidjeti 22 predstave iz 13 država, vrlo različite po sadržaju kako u teatarskim formama tako i po temama - od plesnog teatra do marionetske opera te teatra-predavanja i performansa.

Uz predstave iz Italije, Belgije, Poljske, Argentine, Makedonije, Španjolske, Italije, Srbije, Francuske, Bugarske, Brazila, Crne Gore te niz ostvarenja bosansko-hercegovačkih teatara, u program su uvrštena još dva hrvatska kazališna ostvarenja.

Nakon predstave "Magic Evening" zagrebačkog Teatra &TD redateljice Anice Tomić prema dramaturškom predlošku Jelene Kovačić, koja igra u utorak 3. listopada u Sarajevskom ratnom teatru SARTR igra, u srijedu i četvrtak 4. i 5. listopada u sklopu programa Mali MESS gostovat će Teatar Poco Loco s predstavom "Ružno pače" po bajci Hansa Christiana Andersena i u režiji Renate Carole Gatice.

Festivalski program obuhvaća i nekoliko projekcija nagrađivane kanadsko-hrvatske animirane koprodukcije "Ježeva kućica" Eve Cvijanović, dok će u Pozorištu mladih Sarajevo lutkarske radionice za djecu pod nazivom "Od predmeta do živog bića" održati hrvatska redateljica, glumica i lutkarica Tamara Kučinović.

U sklopu programa OFF MESS u petak 6. listopada u Galeriji Gabrijel - Kamernog teatra 55 bit će upriličeno predstavljanje knjige hrvatskog teatrologa, dramaturga i dramskog pisca Darka Lukića "Uvod u primijenjeno kazalište: Čije je kazalište?".



Umjetnički paviljon spreman za otvaranje izložbe "Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght"

 
ZAGREB - Umjetnički paviljon u Zagrebu spreman je za sutrašnje svečano otvorenje svog ovogodišnjeg velikog međunarodnog projekta - izložbe "Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght", koja predstavlja neke od najvećih umjetnika moderne i suvremene umjetnosti 20. stoljeća.

Vrijedne slike, skulpture, crteži već su postavljeni u prostor galerije, pod strogim uvjetima temperature, vlage i osvjetljenja, te premijerno u utorak predstavljeni medijima.

"Željeli smo pokazati raspon umjetnika, od Europe do Amerike, to je doista vrh europske i svjetske umjetnosti", rekla je ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić, koja je s direktorom Fondacije Maeght, Olivierom Kaeppelinom autorica izložbe.

Objasnila je kako su među 25 umjetnika čiji su radovi na izložbi, uz općepoznata imena poput Braquea i Chagalla, uvršteni i značajni umjetnici za koje zna muzejsko-galerijska struka, ali su široj publici manje poznati ili su da bi ih vidjeli morali putovati u inozemstvo.

"Željeli smo pokazati što sve Fundacija ima u svojoj zbirci, ali i slijediti principe njezina utemeljitelja Aimea Maeghta koji je kao galerist otkrivao i promovirao i nepoznate umjetnike", istaknula je. "Nije inzistirao na poznatim imenima, s umjetnicima je bio prijatelj. Profit mu nije bio na prvom mjestu, zbog čega se tada izdvajao, a i danas je to prilično rijetko", dodala je Poklečki.

S tim je razlogom odabran i naziv izložbe, "Strast stvaranja", koji se ne odnosi samo na filozofiju po kojoj je djelovao, već i na njegove prijatelje, Miroa, Caldera, Giacomettija, Braquea, koji su strastveno sudjelovali u izgradnji Fundacije.

Umjetnički paviljon je s tom Fundacijom u suradnji dosad organizirao izložbu Joana Miroa, 2014. godine, te Alberta Giacomettija dvije godine kasnije, a kako kaže Poklečki, ovaj im je put prijateljski 'uskočila' u presudnom trenutku jer su planiranu izložbu Alexandera Caldera morali odgoditi na 2019. godinu.

"Mogla sam napraviti izložbu hrvatskog umjetnika, to bi bilo jednostavnije, no željela sam slijediti agendu s kojom sam došla na čelo Umjetničkog paviljona, da svake godine imamo jednu međunarodnu izložbu, i to ne bilo koju", napomenula je.


Među šezdesetak djela najbrojniji Georges Braque

Od 65 izloženih slika, skulptura, litografija, grafika i crteža, njih dvadesetak je Georgesa Braquea, od najranijih originalnih bakropisa s početka stoljeća, do "Herakla" iz 1961. godine, a među njima je i ulje naplatnu "Atelier VI" s početka pedesetih te skulptura u bronci "Himen" (1939.-1957).

Izloženo je i djelo Marca Chagalla religiozne tematike "Pred slikom" iz 1968., serija tuša na papiru Pola Burya s kraja sedamdesetih, Balthusov crtež olovkom bez naziva iz 1972. godine, crteži Julia Gonzalesa iz tridesetih i četrdesetih godina, Raoula Ubaca "Napušteno polje" (1967.) 

Američki umjetnici predstavljaju se u ovom dijelu Europe prvi put - Alexander Calder izlaže gvaš "Korak u prostoru" (1974.) te skulpture "Tri žuta sunca" (1965.) i "Repne površine zrakoplova" (1953.), Sam Francis svoju bijelu sliku uokvirenu bojama "Od mojih anđela" (1969-1970.), Paul Jenkins akril na platnu "Phenomena cardinal priam points" iz 1985., a slikar, kipar i grafičar Ellsworth Kelly ulje na platnu "Crveno, žuto, plavo" iz 1963. 

Tu su i slike jednog od najvećih predstavnika narativne figuracije Valeria Adamija ("Scena iz spavaće sobe" iz 1969.), islandskog umjetnika Erra, pravim imenom Gudmundura Gudmundssona ("Španjolski comicscape", 1981.-1982.) te Jörga Immendorffa koji na ulju na platnu iz 2006. prikazuje slikara majmuna, svoj alter ego, koji u svijet baca slike iz povijesti umjetnosti i iz časopisa. 

Posjetitelje na samom ulazu u izložbeni prostor dočekuju tri skulpture - "Figura (Orah)" iz 1964. britanske umjetnice Barbare Hepworth, glavne predstavnice apstraktnog kiparstva prve polovine dvadesetog stoljeća, francuske kiparice, crtačice i grafičarke Germaine Richier ("Planina", 1955-1956.) te ruskog umjetnika Ossipa Zadkinea "Kip za vrt" (1958.). 

Izložene su i četiri bibliofilske knjige s oslikanim listovima Picassa, Miroa, Braquea te Chagalla.

Novinarima je radove predstavio Olivier Kaeppelin, direktor Fundacije Maeght, podsjetivši na riječi Umberta Eca o tome kako je najljepše trenutke proživljavao kada je posjećivao izložbe jer tada nije živio samo jedan život, već njih tisuću.

"Kroz djela koja je Jasminka Poklečki Stošić izabrala za izložbu, bilo da je riječ o djelima koja se referiraju na mitologiju, Homera, igru prostora, boje, metafizičke ili političke teme, imamo priliku proživjeti tisuću života", ustvrdio je Kaeppelin, poželjevši isto ljubiteljima umjetnosti koji će razgledati izložbu u sljedeća 3,5 mjeseca.

S obzirom da će izložba biti otvorena do 14. siječnja, ona je i uvod u proslavu 120. obljetnice Umjetničkog paviljona koja se obilježava iduće godine.



HNK Split za novu sezonu najavljuje osam premijera

 
SPLIT - Osam premijera, od kojih je pet dramskih, dvije operne i jedna baletna, prikazat će se na velikoj i maloj sceni splitskoga kazališta, a uz to će na repertoaru još biti sedam koncerata i brojne reprize, najavljeno je u utorak na konferenciji za medije u toj kazališnoj kući.

Ravnatelj Opere maestro Ivo Lipanović za novu je sezonu najavio premijere "Moć sudbine" Giuseppea Verdija i "Atlantida" Mirka Krstičevića.

Verdijevom operom, u režiji Dražena Siriščevića, ravnat će Lipanović, dok će "Atlantidom", koreoperom u režiji Gorana Golovka i koreografiji Igora Kirova, dirigirati Alan Bjelinski.

U sezoni 2017/2018. u opernom će se programu reprizirati "Seviljski brijač" Gioachina Rossinija, "Ero s onoga svijeta" Jakova Gotovca te "Mala Floramye" i "Spli'ski akvarel" Ive Tijardovića.

Prvi od sedam koncerata, Verdijev "Requiem" na programu je za Dušni dan. "Povodom 175. obljetnice Matice Hrvatske održat ćemo prvi simfonijski koncert, potom Božićni, pa Novogodišnji koncert. U veljači nam je na programu drugi simfonijski koncert, u ožujku treći, a u svibnju Filharmonija budućnosti. Na svim koncertima nastupaju splitski umjetnici", kazao je Lipanović.

Za jedinu baletnu premijeru, predstavu "Gusar" Adolpha Adama za koju je koreografiju napravio Aivars Leimanis, a njome će dirigirati Hari Zlodre, ravnatelj Baleta Igor Kirov istaknuo je kako će se ta predstava prvi put izvesti u Hrvatskoj.

"Sezonu otvaramo 12. listopada Slovačkim plesnim teatrom koji će izvesti balet 'Carmen'. To je veoma interesantna i suvremena predstava koju bih preporučio svakome da je pogleda", rekao je Kirov te najavio gostovanja splitskoga baleta u Njemačkoj, Austriji i Makedoniji, a postoji i mogućnost gostovanja u Kini i po srednjem istoku.

Baletni ansambl reprizirat će predstave "Derviš i smrt", "La sylphide", "East/west", "5 do 12", "Orašara", "Vragolastu djevojku i "Na putu".

Intendant HNK Split Goran Golovko istaknuo je da je dramski program sastavljen od klasičnih i suvremenih djela dodavši kako vjeruje da će "svatko doći na svoje".

Dramska sezona, najavio je, počinje obnovom i prilagodbom predstave autora Predraga Lucića i redatelja Dina Mustafića "Aziz ili Svadba koja je spasila zapad" 9. studenoga.

Na Velikoj sceni premijerno će se prikazati "Čovik, zvir i kripost" Luigija Pirandella u režiji Nenni Delmestre, "Clara Schumann" Valerije Moretti u režiji Ivana Lea Leme, "Višnjik" Antona Pavlovića Čehova u režiji Aleksandra Ogarjova i "Ukroćena goropadnica" Williama Shakespearea u režiji Ivana Plazibata, dok će na Maloj sceni odigrati "U pohode Splitu Marka Uvodića", niz večeri inspiriran Uvodićevim opusom. Usto će se u dramskom programu reprizirati i 12 naslova.

Na pitanje o sredstvima s kojima kazalište raspolaže u novom četverogodišnjem razdoblju, odgovorio je da je novo gradsko vijeće izglasalo financijski okvir za njihov rad od 2018. do 2021. godine, te su iznosi vraćeni na razinu od 2015. godine.

Kazao je da je financijski okvir koji je predvidio stari sastav gradskog vijeća predviđao oko 41 milijun kuna iz Grada Splita za HNK, a sada je vraćen na 39,4 milijuna kuna.

"Govorimo o umanjenju sredstava od gotovo dva milijuna kuna te ćemo se u tom okviru pokušati kretati i dati svoj maksimum. Postojeće zakonodavstvo i kompletan sustav financiranja tako velikih organizacija kao što je HNK trebao bi biti korjenito reformiran i transformiran. Mislim da bi se stvari trebale osoviti na drugačije, da ne kažem, čvršće noge što je pitanje kojim se bave svi intendanti nacionalnih kazališta u Hrvatskoj. Sastali smo se nekoliko puta s nekim prijedlozima mijenjanja Kazališnog zakona, te već ove jeseni ili do kraja godine očekujemo promjene Zakona o kazalištima", odgovorio je Golovko.



Predstavljena knjiga "Temelji  moderne Hrvatske - Hrvatske zemlje u 'dugom' 19. stoljeću"


ZAGREB - Šesti svezak Povijesti Hrvata Matice hrvatske, knjiga "Temelji moderne Hrvatske - Hrvatske zemlje u 'dugom' 19. stoljeću" predstavljena je u utorak u Palači Matice hrvatske u Zagrebu.

Knjigu su predstavili recenzenti Stjepan Ćosić i Zlatko Matijević te urednice knjige Jasna Turkalj i Vlasta Švoger.

Ćosić je istaknuo kako svaki naraštaj iz svoje perspektive piše sintezu nacionalne povijesti te ocijenio kako je ova generacija hrvatskih povjesničara ispunila svoj nacionalni i historiografski dug.

Smatra kako je knjiga iskorak i novum u pisanju sinteza hrvatske povijesti. "Sve što je u ovoj knjizi obuhvaćeno relevantno je", napomenuo je dodavši kako je 19. stoljeće najkompleksnija prijelomnica Hrvatske.

Naglasio je kako u 19. stoljeću u povijest ulazi narod kao oblik kolektivnoga identiteta.

Po Ćosićevim riječima svaka nova sinteza je i revizija dosadašnje historiografije pa je zato, smatra, dobrodošla svaka revizija u historiografiji.

Matijević je naglasio kako je ovu sintezu radio sam vrh hrvatske historiografije te dodao kako su u knjizi obrađene, uz političku, i kulturna, intelektualna u društvena povijest hrvatskoga naroda.

Posebno je istaknuo vrijednost rada o pitanjima panslavenstva, koje je dosad, kako je rekao, uglavnom obrađivano s književnih i jezikoslovnih stajališta. U pozadini te ideologije stajao je projekt ruske vanjske politike o širenju carske Rusije, napomenuo je.

Ocijenio je i kako su hrvatski pokušaji da se Austro-Ugarska uredi na trijalističkom načelu, premda je Čista stranka prava uspjela dobiti carsku i ugarsku privolu, nažalost prekasno došli. Naime neposredno poslije toga Monarhija se raspala, rekao je.

Po riječima Jasne Turkalj Matičin sintetski prikazi hrvatske povijesti usmjeren je na prikazivanje političkih zbivanja i procesa, integracijskih ideologija te na gospodarski i društveni razvoj, kulturu i vjerske odnose kao i životnu svakodnevicu različitih društvenih slojeva, ali i regionalnu perspektivu te interpretaciju zbivanja i procesa hrvatske povijesti na političkom, institucionalnom, gospodarskom, društvenom, kulturnom i vjerskom području u širem, međunarodnom, kontekstu.

Ova sinteza hrvatske povijesti u "dugom" 19. stoljeću, smatra, prati moderne trendove u sintetskoj obradbi nacionalne povijesti i objedinjuje sve aspekte hrvatske prošlosti pa kao takva predstavlja iskorak u metodološkom i koncepcijskom pogledu.

Knjiga "Temelji moderne Hrvatske - Hrvatske zemlje u 'dugom' 19. stoljeću"  (741 str.) je podijeljena u tri velike tematske cjeline.

U prvoj su temeljne razvojne sastavnice na općehrvatskoj razini počevši od osnovnih odrednica političke povijesti, preko institucija izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, demografskih kretanja, hrvatskog iseljeništva i Hrvata u susjednim zemljama. Također je obrađene strukture hrvatskoga društva uvažavajući regionalne posebnosti te širenje modernih političkih ideja i ideologija, nacionalno-integracijski proces i oblikovanje moderne hrvatske nacije, zatim gospodarski razvoj hrvatskih zemalja, ustroj različitih vjerskih zajednica kojima su pripadali stanovnici Hrvatske u 19. stoljeću, kulturni i intelektualni razvoj te svakodnevni život stanovnika hrvatskih zemalja.

U drugoj tematskoj cjelini obrađene su pojedine hrvatske regije.

Treća cjelina prikazuje hrvatske zemlje u međunarodnom kontekstu, s težištem na onim zemljama s kojima su hrvatske zemlje tijekom "dugog" 19. stoljeća bile državnopravno povezane ili su imale važnije političke, gospodarske i kulturne veze i kontakte.

Na kraju svakoga teksta doneseni su izbor iz relevantne literature, a u nekim tekstovima i izbor najvažnijih izvora. U knjizi se donosi desetak povijesnih karata, posebno izrađenih za ovo izdanje, a tekst prate i nadopunjuju brojne  ilustracije i grafikoni.

Knjiga je rezultat rada više od dvadeset znanstvenica i znanstvenika srednje i mlađe generacije, a osim povjesničara svojim prilozima prisutni su i pravni povjesničari, povijesni demografi, politolozi i etnolozi.

Knjigu su uredile Jasna Turkalj i Vlasta Švoger, a o  "dugom" 19. stoljeću pišu: Juraj Balić, Tihomir Cipek, Dalibor Čepuljo,  Ljiljana Dobrovšak,  Zoran Grijak,  Zlatko Hasanbegović,  Željko Holjevac,  Arijana Kolak Bošnjak,  Mirela Krešić,  Marino Manin,  Dragan Markovina,  Tomislav Markus,  Kristina Milković Šarić,  Aleksandra Muraj,  Filip Novosel,  Robert Skenderović,  Slavko Slišković,  Dinko Šokčević,  Vlasta Švoger,  Marko Trogrlić,  Jasna Turkalj,  Josip Vrandečić,  Božena Vranješ-Šoljan,  Milan Vrbanus,  Zdravka Zlodi,  Zlata Živković-Kerže i Dinko Župan.



Tjedan češkog filma s recentnim naslovima u kinu Europa

 
ZAGREB - Tjedan češkog filma, koji se ove godine održava 24. godinu zaredom, već će tradicionalno posjetitelje uvesti u bogati jesenski program zagrebačkog kina Europa - od 10. do 17. listopada predstatvit će se šest odabranih filmova recentne češke kinematografije.

"Dobro je poznato da ljubav između domaće publike i češkog filma traje desetljećima, stoga nije neobično da po senzibilitetu bliska nam češka kinematografija iz godine u godinu osvaja srca Zagrepčana toplim ljudskim pričama, promišljenim zapletima i prepoznatljivim humorom", ističe se u najavi kina Europa.

Tjedan će otvoriti film "Učiteljica", inspirirana istinitim događajem, priča je o snazi ljudskog karaktera iz radionice uigranog i višestruko nagrađivanog redateljsko-scenarističkog dvojca Jana Hrebejka i Petra Jarchovskog.

Radnja filma smještena je u predgrađe Bratislave početkom osamdesetih godina. Kad nova, politički umrežena učiteljica dolazi u školu ravnateljica, uvjerena u njezinu korumpiranost saziva hitan sastanak i poziva roditelje da potpišu peticiju protiv nje, čime stavljaju na kocku budućnost svojih obitelji.

Za ulogu omražene učiteljice Zuzana Maurery je dobila nagradu za najbolju glumicu na festivalu u Karlovym Varyma.

Slijedi jedan od najvećih novijih čeških kino hitova, "Anđeo gospodnji 2", nastavak popularne božićne bajke o nespretnom anđelu Petronelu i njegovu prijatelju vragu Uriašu koja je prije desetak godina osvojila češku publiku.

Anđeo Petronel i dalje radi na Rajskim vratima, ali misli da zaslužuje bolji posao, pa ga vrag počinje nagovarati da otrgne jabuku sa Stabla spoznaje, tako će znati sve ono što zna i Bog i dobiti priznanje koje zaslužuje. U njihovoj svađi jabuka padne na Zemlju, pa i njih dvojica moraju krenuti za njom.

Prikazat će se još jedna uspješnica - "Dvojnici", koji se opisuje kao "urnebesno smiješna kriminalistička komedija zabune o dva naizgled jednaka, ali potpuno različita muškarca", jedan je simpatični prevarant, a drugi srednjoškoslki profesor. Njihove se sudbine isprepletu u trenutku kad prevaranta zbog dugova na zub uzme mafijaš.

Bit će tu i film "Podnevkinja", drama s elementima psihološkog horora, nadahnuta češkom folklornom legendom o mitskom biću koje odnosi neposlušnu djecu.

U središtu je žena koja se, tražeći novi početak, s malom kćeri vraća u rodno selo svog muža, gdje upoznaje mjesnu čudakinju pomućenog uma.

Redateljski prvijenac Jirija Sadeka premijerno je prikazan na festivalu u Karlovym Varyma, a glavna glumica Ana Geislerova bila je gošća jednog od prethodnih izdanja Tjedna češkog filma.

Iz programa se ističe i s pet Čeških lavova nagrađen tjeskoban biografski film "Ja, Olga Hepnarova" hvaljenih dokumentarista Tomaša Weinreba i Petra Kazde o posljednjoj ženi koja je smaknuta u Čehoslovačkoj nakon što je 1973. godine kamionom u centru Praga usmrtila osmero ljudi kao čin osvete društvu koje ju je cijeli život marginaliziralo.

Ta je kontroverzna drama osvojila Češkog lava, najvažnijeg nacionalnog filmskog priznanja, za najbolji film, a izabrana je i za otvaranje prestižne Panorame prošlogodišnjeg Berlinalea.

Svim generacijama gledatelja namijenjena je animirana fantazija "Neparožderi" slavne češke ilustratorice Galine Miklinove o malenim stvorenjima koja se hrane čarapama - ali samo jednu iz para. Film je snimljen u hrvatskoj koprodukciji, a animiranim junacima glasove su dali hrvatski glumci Goran Navojec, Maja Posavec i Žarko Potočnjak.

Tjedan češkog filma ostvaruje se u suradnji s Veleposlanstvom Republike Češke u Zagrebu.



West End i Broadway ponovo u Zagrebu: Mjuzikl "Evita" u veljači u Areni


ZAGREB - Nakon gostovanja u Zagrebu slavnog westendskog mjuzikla "Mačke" u ožujku, Arena Zagreb ugostit će u veljači iduće godine još jednu vrhunsku produkciju West Enda i Broadwaya, mjuzikl "Evita", legendarni show autora Tima Ricea i Andrewa Lloyda Webbera, priopćila je promotorska tvrtka Outbox.

Kako se ističe u najavi, riječ je o produkciji iste produkcijske kuće, The Really Useful Theatre Andrewa Lloyda Webbera, a u Zagreb dolazi 28. veljače 2018. u organizaciji bugarske promotorske tvrtke ART BG Production.

Djelo koje tematizira život druge supruge argentinskog predsjednika Juana Perona, "Evita" je remek djelo žanra s više od 40 godina iznimno uspješnog izvođenja na West Endu i Broadwayu, više od 20 nagrada, te prijevodima a 14 jezika.

Evita je kao prva dama djelovala šest godina, do 1952. U javnosti od milja zvana Evita, bila je pravi predstavnik naroda i borac za ženska prava u svojoj zemlji. Za vrijeme svojeg kratkog životnog vijeka, ostavila je neizbrisiv trag na obespravljene žene i socijalno ugrožene sugrađane, vodila je prvu žensku političku stranku u Argentini te je odradila ogromnu količinu humanitarnog rada u svojoj zemlji.

Mjuzikl o njezinu životu za koji je glazbu skladao Andrew Lloyd Webber a tekst napisao Tim Rice, na londonskom je West Endu prvi puta postavljen 1978., osvojivši nagradu Laurence Olivier za najbolji mjuzikl, te godinu kasnije na Broadwayu u New Yorku, gdje je postao prvi britanski mjuzikl koji je dobio nagradu Tony za najbolji mjuzikl.

"Dok su mnogi upoznati s hollyoodskim blockbusterom iz 1996. godine s Madonnom u glavnoj ulozi, puno bolja verzija u mjuziklu koji kombinira sve najbolje elemente kazališta vjerojatno je najbolji opis života Marie Eve Duarte de Peron", stoji u najavi.

Mjuzikl je osvojio i brojne nagrade za pjesme "Don’t Cry For Me Argentina", "You Must Love Me" i "Another Suitcase in Another Hall".

Redatelj produkcije koja dolazi u Zagreb je Bill Kenwright, poznat po mnogim mjuziklima, glumi i činjenici da je trenutni predsjednik nogometnog kluba Everton, dok u naslovnoj ulozi nastupa glumica Emma Hatton, poznata po mjuziklima poput "We Will Rock You", "Dreamboats and Petticoats" i mnogim drugima.

Turneja 2017/2018 je pod produkcijskom kućom Broadway Entertainment Group, a organizatori najavljuju spektakularan show koji će Zagrebu još jednom donijeti dašak glamura, vrhunske produkcije, plesa i pjesme.



Izložba slikara Slavka Šohaja u Modernoj galeriji


ZAGREB - Na reprezentativnom prvom katu Vranyczanyjeve palače - zagrebačke Moderne galerije u utorak se otvara izložba izložba Slavka Šohaja, u znak zahvalnosti na vrijednim donacijama koju je ta galerija dobila iz ostavštine tog istaknutog hrvatskog umjetnika.

Stotinjak radova za izložbu odabrao je Igor Zidić, a riječ je o uljenim slikama, studijama, crtežima i grafikama koje najvećim dijelom dolaze iz donacije umjetnikove udovice Hede Šohaj te iz ranijih umjetnikovih donacija Modernoj galeriji, iz njezinog starijeg fundusa i ostalih muzejsko-galerijskih institucija, kolekcija i pojedinih vlasnika.

Izložbom, koja predstavlja radove nastale od ranih tridesetih do kasnih devedesetih godina 20. stoljeća, želi se upotpuniti predodžba o slikaru i njegovoj ulozi u hrvatskoj modernoj umjetnosti, najavljeno je iz Moderne galerije.

Slavko Šohaj (1908.-2003) diplomirao je 1931. na Akademiji likovnih umjetnosti u rodnom Zagrebu. Tridesetih godina prošlog stoljeća se usavršavao u Parizu, gdje ga oduševljava slikarstvo Cezannea i Matissea.

Na prvoj izložbi 1934. godine u Zagrebu, gdje je bio gost Grupe trojice (Babić, Becić, Miše), prepoznat je kao tipičan predstavnik figuralnoga poetskog realizma.

Nadahnut Cezanneovom konstrukcijom kromatskih masa i Matisseovim kolorizmom, ostvario je djela uravnoteženih ritmova i osebujna kolorističkoga bogatstva, navodi se u Hrvatskoj enciklopediji.

Autor je autoportreta i portreta, putenih aktova, veduta, osobito Cavtata, Dubrovnika i Hvara, mrtvih priroda i figuralnih prizora smještenih u krajolik.

Među poznatijim djelima su mu "Dječak II" (1938), "Licitarsko srce" (1978), "Autoportret" (1982,), "Akt s paravanom" (1987).

Posebnu skupinu njegovih djela čine crteži u boji, akvareli i gvaševi naglašene dekorativnosti, na kojima se često uočava spontana improvizacija.

Trideset godina je bio i likovni suradnik Arheološkoga muzeja u Zagrebu.

Dobitnik je Nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo, a "Le Figaro" ga je uvrstio među pet najvećih slikara mrtvih priroda 20. stoljeća.

Njegova izložba u Modernoj galeriji će biti otvorena do 5. studenog.



Zbor Ivan Goran Kovačić prima nove članove i sprema se za proslavu 70. rođendana


ZAGREB - Akademski zbor Ivan Goran Kovačić prima nove članove - velika godišnja audicija za najpoznatiji hrvatski amaterski zbor održat će se u subotu, 7. listopada i u ponedjeljak, 9. listopada.  

Audicija će se održati u 19 sati u prostorijama Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Unska 3, u Zagrebu. Za članstvo nisu potrebni niti glazbena naobrazba niti glazbeno iskustvo, jer zbor Ivan Goran Kovačić je mjesto gdje se potpuni amateri mogu baviti vrhunskom umjetnošću, poručuju iz Zbora.

Novi članovi imat će priliku sudjelovati u izvedbi Hrvatske mise Borisa Papandopula, koju Goranovci planiraju izvesti u sezoni 2017./2018., u povodu 70. obljetnice utemeljenja Zbora.  Riječ je o reprezentativnom vokalnom djelu maestrova duhovnog opusa, nastalom 1938., a praizvedenom 1942., koje često izvode i strani zborovi. Za Hrvatsku misu Goranovci su 1995. dobili prvi Porin, drugog su dobili lani za Mozartov Requiem, izveli su ga sa Zagrebačkom filharmonijom pod ravnanjem maestra Vladimira Kranjčevića.  

Posljednjih 70 godina, u, kako to Goranovci vole naglasiti, obiteljskom ozračju, nastaju izvedbe vrhunskog klasičnog repertoara, u suradnji s poznatim orkestrima, dirigentima i solistima, ali i važnim hrvatskim institucijama.

Od značajnijih nastupa u koncertnoj sezoni 2016./2017., Goranovci ističu humanitarni koncert Korak u život, obilježavanje 80. rođendana maestra Kranjčevića, Korizmeni koncert u Zagrebačkoj katedrali, proslavu 50. godišnjice samostalnog umjetničkog rada Radojke Šverko, Carminu Buranu na Trgu kralja Tomislava i na Dubrovačkim ljetnim igrama, koncert na 36. Gričkim ljetnim večerima, otvorenje Dubrovačkih ljetnih igara.



Dodijeljene nagrade 47. varaždinskih baroknih večeri


VARAŽDIN - Dobitnici nagrada 47. varaždinskih baroknih večeri su sopranistica Ivana Lazar, ansambl Capella Cracoviensis te Zbor i Orkestar Panonske filharmonije iz Pečuha.

Nakon 35 koncerata u deset dana u četiri županije te još 23 popratna programa, u ponedjeljak su svečanošću dodjele nagrada u varaždinskoj Gradskoj vijećnici završile 47. Varaždinske barokne večeri kojima je zemlja partner bila Mađarska.

Dr. sc. Zdenka Weber, predsjednica festivalskog žirija, u kojem su bili prof. Nataša Maričić i prof. Predrag Šantek iz Glazbene škole u Varaždinu, objavila je dobitnike ovogodišnjih nagrada.

Nagrada „Ivan Lukačić“ za najviši izvodilački domet ansambla dodijeljena je Zboru i Orkestru Panonske filharmonije iz Pečuha pod ravnanjem Tibora Bogányja za izvedbu djela Pala Esterhazyja, Georga Philippa Telemanna i Dietricha Buxtehudea. Nagradu je preuzeo ravnatelj Mađarskog instituta u Zagrebu Dinko Šokčević, naglasivši pritom da su Varaždinske barokne večeri festival s publikom koja razumije i voli glazbu.

 Žiri je ove godine odlučio dodijeliti dvije nagrade „Jurica Murai“ za najbolju interpretaciju.

Jedna je dodijeljena Capelli Cracoviensis iz Krakova za izvedbu dva monumentalna vokalno-instrumentalna ostvarenja, „Magnificat“ poljskog skladatelja Marcina Józefa Źebrowskog i „Magnificat“ u D-duru Johanna Sebastiana Bacha.

 Druga je uručena sopranistici Ivani Lazar za izvedbu „Devet njemačkih arija“ Georga Friedricha Händela, te za sudjelovanje na koncertu Hrvatskoga baroknog ansambla i Katedralnog zbora Chorus Angelicus pod ravnanjem Anđelka Igreca u izvedbi „Večernji Blažene Djevice“ Claudija Monteverdija. Primajući nagradu, Lazar je istaknula da je Varaždin grad koji brine o svojim glazbenicima.

 Ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri Davor Bobić naglasio je da varaždinski festival najveća kulturna manifestacija regije.

 „Organizacijski smo najbolji festival u Hrvatskoj. Malo je gradova i u Europi koji su razvijali svoju kulturu, a mi smo napravili svjetski festival. Varaždinske barokne večeri su najveći ambasador hrvatske kulture u svijetu. Festival su ljudi i vjerujem u varaždinsku snagu, u ovo što radimo“, rekao je Bobić. Zamjenica varaždinskog gradonačelnika Sandra Malenica  istaknula je da festival utjelovljuje ono čime se Varaždin diči – kulturom i barokom.

  Na svečanosti je predstavljen nosač zvuka sa snimkom koncerta održanog na prošlogodišnjim Varaždinskim baroknim večerima kada su Bachovu „Muku po Ivanu“ izveli Hrvatski barokni ansambl, Katedrali zbor Chorus angelicus, te solisti i za to bili nagrađeni nagradom „Ivan Lukačić“ za najviši izvodilački domet ansambla.

 

Mirela Holy predstavila fantasy knjigu za mlade "Kraljevstvo Onkraja"


ZAGREB - Nakon jednog "odraslog" romana koji je napisala još kao djevojčica, te tri publicističke knjige, bivša političarka, ministrica i saborska zastupnica Mirela Holy napisala je knjigu za djecu "Kraljevstvo Onkraja", predstavljenu u ponedjeljak u Zagrebu kao stilski vješto pisan fantasy roman o odrastanju, prihvaćanju sebe i tome kako biti zadovoljan u vlastitoj koži.

Knjiga je objavljena u izdanju nakladničke kuće Semafora, a o njoj je uvodno u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića govorio urednik i ilustrator Boris Kugler.

Istaknuo je kako se knjiga zapravo sastoji od dvije knjige: "To je dvostruka knjiga, ali ne na način da je druga nastavak prve, već one naliježu na naročit način jedna na drugu", rekao je Kugler.

Do polovice, s jedne strane, čita se 'Knjiga prva' s podnaslovom "Drvo svijeta", a od polovice, ali sa suprotne strane, 'Knjiga druga' podnaslovljena "Kraljevstvo slijepaca".

"Prva je knjiga intuitivna pretpostavka drugoj; prva je fantasy a druga detektivski roman, a ta su se dva žanra, koliko god to čudno zvučalo, u toj knjizi uspjela odlično spojiti", dodao je Kugler, koji je i autor ilustracija.

Mirela Holy (1971.) voditeljica je specijalističkog diplomskog studija Upravljanje poslovnim komunikacijama Veleučilišta VERN. Poznata ponajprije po svojem političkom angažmanu – Holy je osnivačica stranke Održivi razvoj Hrvatske – ORAH, te je bila ministrica u vladi Zorana Milanovića –  ona je ujedno i velika zagovornica prava LGBT osoba i prava žena. Dobitnica je Nagrade Miko Tripalo za izniman doprinos demokratizaciji društva i promociji ljudskih prava za 2012. godinu.

Objavila je dosad i ekofeministički roman mit "Apokalipsa" (1991.), monografiju "Mitski aspekti ekofeminizma" (2007.), te u koautorstvu sa Sonjom Hodak, priručnik o uspješnom planiranju projekata i komunikacije "Komunikacijske (strategije) magije" (2012.).

Nakon knjige političke publicistike pret-a-porter priča o političkoj moći "Vražica nosi Pradu, a bogovi konfekciju" (2017.), "najpoznatija hrvatska zelena vražica" napisala je i svoju prvu knjigu za djecu (i one koji se tako osjećaju) koja se žanrovski može svrstati u formu fantasy romana.


Hrabro suočavanje sa strancem u ogledalu

Glavna junakinja "Kraljevstva Onkraja" 11-godišnja je djevojčica Lile/Lali, koja ima svoje "drugo ja, stranca u ogledalu", s kojim se mora suočiti i naučiti kako biti sretna i zadovoljna u svojoj koži iako se ne uklapa u očekivanja drugih.

Knjiga je najavljena kao roman o odrastanju koje, po autoričinu mišljenju, nikada ne završava, ali i kao roman o prihvaćanju sebe i vlastite različitosti, i tome kako biti zadovoljan sa samim sobom i istodobno prihvatiti i poštovati različitost drugih.

Književnica i novinarka Snježana Babić Višnjić istaknula je kako Holy u tome romanu pokazuje i upozorava da "iza prvog pogleda moramo baciti i drugi".

"Taj je roman pun prevrata i zadivljujućih pustolovina, fantastike, mistike i svega onoga što očekujemo od štiva koje spada pod fantasy žanr, a čija fabula odlično korespondira s nemirnim duhom djeteta u odrastanju", rekla je Babić Višnjić, napomenuvši kako je središnja poruka Mierle Holy u toj knjizi: "Usudite se otkriti tko ste, i otkrijte sebe svijetu hrabro".

Holy je zahvalila svima koji su omogućili da ta knjiga ugleda svjetlo dana, a posebno svojem ilustratoru, istaknuvši kako se nada da će ona "naći svoje čitatelje i da će im pomoći".

"U svijetu u kojem je sve postalo društvo spektakla, gdje se ne traže prave vrijednosti i prave kvalitete, nadam se da će ta knjiga malo usmjeriti pažnju djece, a i odraslih, prema istinskim vrijednostima svijeta u kojem živimo", rekla je.

Izdavačica, književnica Silvija Šesto izrazila je dobrodošlicu Mireli Holy "u svijet književnosti za djecu i mlade", istaknuvši kako ona piše "stilski vješto, s puno ljubavi, vizije i žara da educira i čitalački privuče".



Znanstveni skup "Hrvatski i bugarski kulturni djelatnici u Zagrebu"


ZAGREB - Trodnevni međunarodni znanstveni skup "Hrvatski i bugarski kulturni djelatnici u Zagrebu" održava se u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu a ciljevi su predstavljanje i dopuna znanstvenih spoznaja iz različitih područja hrvatsko-bugarskih veza u prošlosti, s naglaskom na djelovanje hrvatskih i bugarskih kulturnih djelatnika u gradu Zagrebu.

Sudionike skupa pozdravio je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić naglasivši kako se radi o tradicionalnoj i plodotvornoj suradnji hrvatskih i bugarskih znanstvenika. Ocijenio je da HAZU vrlo dobro surađuje s bugarskim kolegama.

Pozdravljajući sudionike skupa, bugarska veleposlanica u Hrvatskoj Tanya Dimitrova također je istaknula iznimno plodnu suradnju znanstvenika dvaju prijateljskih naroda, Bugara i Hrvata.

Povjesničar Ante Gulin podsjetio je kako je zahvaljujući toj suradnji dosad održano 9 znanstvenih skupova te objavljeno 9 zbornika radova.

Naim Kaičev, profesor sa sofijskoga sveučilišta "Sveti Kliment Ohridski" u svom je izlaganju govorio o mapiranju Balkana što ga je 1840-ih godina izradio Dragutin Seljan u Zagrebu.

Hrvatska povjesničarka književnisti sa Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU Hrvojka Mihanović-Salopek prikazala je značenje Harambašićevih prijevoda  bugarskih pjesnika u kontekstu romantičarske stilske formacije.

Naglasila je kako je riječ o prvoj hrvatskoj antologiji bugarskoga pjesništva u koju su uvrštene pjesme bugarskih nacionalnih junaka, koji su sudjelovali u oslobođenju Bugarske od osmanske vlasti. Podsjetila je i da su neki od njih bili članovi bugarske vlade.

Ocijenila je da su romantične hrvatska i bugarska poezija djelomično odudarale od osnovnih obilježja zapadnoeuropskoga romantizma, koji je u orijentu tražio egzotiku.

S obzirom na svoj rubni položaj, bugarska i hrvatska poezija tog doba imaju značajke oslobodilačke borbe od osmanske vlasti, napomenula je.

Međunarodni znanstveni skup "Hrvatski i bugarski kulturni djelatnici u Zagrebu" organizira se u suradnji Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, Zavoda za povijest hrvatske književnosti, glazbe i kazališta HAZU i Hrvatsko-bugarskog društva u Zagrebu.

Skup se održava kao nastavak dugogodišnje suradnje s Bugarskom akademijom znanosti.

Znanstveni skup nastavak je kontinuiranog rada bugarskih i hrvatskih znanstvenika na istraživanju različitih tema, koje su tijekom povijesti činile poveznice tih srodnih i prijateljskih naroda.

S obzirom na činjenicu da su se hrvatsko-bugarske veze od sredine XIX. stoljeća pa sve do današnjih dana odvijale ponajprije na planu kulturno-prosvjetne te znanstveno-intelektualne suradnje te da je stjecište te suradnje bio grad Zagreb, pojavila se potreba da se, u nastavku niza skupova koji su se od 1998. do 2015. održavali u Hrvatskoj i Bugarskoj, održi znanstveni skup posvećen hrvatskim i bugarskim kulturnim djelatnicima u Zagrebu, kako bi se omogućilo sagledavanje velikog individualnog doprinosa pojedinih istaknutih Hrvata i Bugara koji su kreirali u mnogome jedinstven model kulturne i intelektualne suradnje među dvjema nacijama.

Na skupu sudjeluje 19 izlagača (deset iz Hrvatske i devet iz Bugarske). Radi se o znanstvenim i kulturnim djelatnicima iz različitih akademskih i kulturnih hrvatskih i bugarskih ustanova.



VI. Bobijevi dani smijeha od 20. do 29. listopada u Histrionskom domu


ZAGREB - Festival komedija VI. Bobijevi dani smijeha, posvećen velikom glumcu i histrionu Josipu Bobiju Marottiju, ove će se godine održati od 20. do 29. listopada, a donosi novi niz ponajboljih izvedbi komediografske dramske literature kazališta iz Zagreba i još četiri hrvatska grada.

Kako se ističe u najavi, nakon dugog i toplog ljeta na Opatovini Histrioni se vraćaju u Histrionski dom u Ilicu 90 i, prema običaju, novu sezonu započinju festivalom komedija, VI. Bobijevim danima smijeha, na kojem ponovno gostuju zanimljivi naslovi brojnih hrvatskih kazališta koje nemamo priliku često gledati u glavnom gradu.

Festival otvara u petak 20. listopada izvedba predstave "Gastarbajterski božić" u produkciji domaćina, Glumačke družine Histrion u Histrionskom domu, gdje će se održati sve izvedbe, osim predstava "Romanca o tri ljubavi" zagrebačkog Gradskog dramskog kazališta Gavelle (23. listopada), i "Nije bila peta, bila je deveta" Gradskog kazališta Komedije (26. listopada), koje će igrati u svojim matičnim kazalištima.

Ove godine, festival donosi i jednu praizvedbu, predstavu "Frizeraj" Damira Horvata u režiji Maje Katić, koprodukciju udruge Canta i Glumačke družine Histrion.

Predstava je u programu 22. listopada, a u njoj glume Jurica Hotko, Jasna Jozić, Damir Horvat i Lovro Šicel, koji uz to i sviraju i pjevaju uz glazbenu pratnju deset originalno pisanih songova.

Uz niz ostvarenja zagrebačkih kazališta, Bobijevi dani ove godine donose i komedije kazališta iz Velike Gorice, Zadra, Varaždina i Požege.

Predstava "Otpisa(ne)" u režiji Nikole Zavišića po tekstu Renata Baretića, koja će biti prikazana 23. listopada, koprodukcija je zagrebačkog Kazališta Moruzgva i GK Scene Gorica, Velika Gorica.

Zadar na festivalu predstavlja HNK Zadar s predstavom "Ostavljam te" (24. listopada) redatelja Matjaža Latina, a dan kasnije, 25. listopada, zagrebačkoj će se publici predstaviti HNK Varaždin s adaptacijom komada "Gospon lovac" najvećeg francuskog komediografa Georgesa Feydeaua u režiji Tomislava Pavkovića.

Histrionski dom ugostit će i Gradsko kazalište Požega, s "komedijom prožetom glazbom i fenomenom instant glazbenih zvijezda" pod nazivom "Floromanija" Borisa Senkera redatelja Majkla Mikolića (27. listopada).

Kazalište Moruzgva na festivalu gostuje i s predstavom "Miris lovine" redateljice Franke Perković, u programu 21. listopada, najavljenom kao komedija satkana od iskrenih teatarskih ispovijesti o brakovima na rubu propasti.

Od zagrebačkih kazališta, predstavit će se još Teatar Gavran, koji nastupa u Histrionskom domu 26. listopada sa svojom velikom uspješnicom "Zaboravi Hollywood" Mire Gavrana u režiji Miroslava Međimoreca.

Festival će u subotu 28. listopada ugostiti i GALA teatar iz Zagreba s predstavom "Samo jedna žena" Franca Rame & Daria Foa u režiji Đure Roića, a zatvorit će ga, u nedjelju 29. listopada, uz svečanu dodjelu nagrada VI. Bobijevih dana smijeha, Glumačka družina Histrion s predstavom "U petak (za)metak" Ivana-Gorana Viteza.

Bobijevi dani smijeha održavaju se od 2012. u spomen na velikog histriona Josipa Bobija Marottija (1922.-2011.), koji je od 1986. glumio u histrionskim predstavama te ostavio neizbrisiv trag u hrvatskom glumištu i u sjećanju kazališnih gledatelja. Okosnicu festivala čine Bobijevi Histrioni, a do danas je u Zagrebu ugostio kazalištarce iz Karlovca, Osijeka, Virovitice, Varaždina, Velike Gorice, Ljubljane, Beograda te brojnih zagrebačkih kazališta.



Vodeći svjetski koreograf i plesač Roberto Bolle u HNK-u Zagreb


ZAGREB - Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Zagrebu ugostit će u utorak i srijedu 3. i 4. listopada jednog od najvećih svjetskih koreografa i plesača Roberta Bolla, zvjezdu milanske Scale i prvaka American Balet Theatrea, koji će za zagrebačku publiku izvesti gala baletni koncert "Roberto Bolle i prijatelji" na kojemu će nastupiti uz neke od najpoznatijih međunarodnih plesača..

Kako se ističe u najavi, time se središnji hrvatski nacionalni teatar pridružuje popisu svjetskih metropola, uz Tokio, Milano, London i New York, koje će ugostiti slavnog umjetnika na ovogodišnjoj turneji.

"Zahvaljujući svojem međunarodnom ugledu, Bolle je postao moćni posrednik širenja plesne umjetnosti čiji nastupi svake godine privlače tisuće ljubitelja baleta", stoji u najavi.

Program "Roberto Bolle i prijatelji", uz nastup i umjetničko vodstvo samoga Bolla, donosi ono najbolje od baletne umjetnosti, od velikih klasika do najnovijih koreografija, nudeći rijedak i prestižni umjetnički događaj, rušeći tabue koji balet smatraju umjetnošću za uzak krug publike.

"U spoju čudesnih, živopisnih i neočekivanih programa za najraznovrsniju publiku, uz sudjelovanje vrhunskih svjetskih plesača, Bolle će na sceni HNK-a Zagreb publici pružiti večer najkvalitetnijega plesa", poručuju iz toga kazališta.

Cjelokupan program gostovanja dostupan je na mrežnim stranicama HNK-a Zagreb.



Mando Diao nastupit će 7. veljače na Zagrebačkom velesajmu

 
ZAGREB - Švedska rock četvorka Mando Diao nastupit će 7. veljače u Paviljonu 9 Zagrebačkog velesajma, najavio je organizator koncerta INmusic festival.

Nakon premijernog nastupa pred hrvatskom publikom na INmusic festivalu 2012. godine, Mando Diao će u veljači u sklopu europske turneje održati i prvi samostalni koncert u Zagrebu.

Mando Diao osnovali su Björn Dixgärd i Daniel Häglund 1999. godine, nakon višegodišnje zajedničke suradnje u sklopu benda Butler. U relativno kratkom vremenskom roku uz niz odličnih albuma i singlova osigurali su titulu jednog od najuspješnijih švedskih izvoznih glazbenih proizvoda.

Prvi album "Bring 'Em In" Mando Diao u Švedskoj izdaju 2002., a godine međunarodno izdanje albuma 2004. godine lansira im međunarodnu karijeru. Uslijedili je nekoliko još uspješnijih albuma, a kulminaciju karijere Mando Diao doživjeli su s petim studijskim albumom "Give Me Fire" iz 2009. godine, na kojem se nalazi i njihov najveći hit "Dance With Somebody".

Nakon kompilacije najvećih hitova u 2012. godini bend se okreće svojoj matičnoj publici i snima prvi album s tekstovima isključivo na švedskom jeziku, a 2014. eksperimentiraju s elektro rock zvukom te izdaju sedmi studijski album "Ælita".

U svibnju ove godine Mando Diao izdali su osmi studijski album "Good Times" i započeli novo poglavlje benda, ističe organizator koncerta.

Švedska četvorka trebala je svoj prvi samostalni koncert u Zagrebu odsvirati još u studenom 2009., kada je njihov nastup u Boogaloo Clubu bio rasprodan, no koncert je u zadnji čas otkazan zbog kolabiranja pjevača Gustafa Noréna na prethodnom koncertu u Beču.



Rod Stewart u veljači u zagrebačkoj Areni

 
ZAGREB - Sir Rod Stewart, jedan od najpopularnijih rock pjevača na svijetu, glas iza hitova kao što su  "Sailing", "The First Cut Is The Deepest", "Rhythm Of My Heart" i "Maggie May", nastupit će 2. veljače u zagrebačkoj Areni, najavio je organizator koncerta Star produkcija.

Stewart je dva puta uvršten u sastav legendarne Rock and Roll Hall of Fame, među najprodavanijim je izvođačima svih vremena jer je tijekom pet desetljeća karijere prodao više od 200 milijuna albuma diljem svijeta.

Njegovi brojni uspjesi uključuju šest uzastopnih albuma koji su zasjeli na vrh ljestvica u Velikoj Britaniji, uključujući 62 hit singla i šest brojeva 1 na top listi.

U SAD je lansirao 16 singlova koji su ušli u prvih deset naslušanijih, a četiri među njima osvojila su prvo mjesto Billboard Hot 100 ljestvice. Prošle je godine za svoje zasluge u glazbi i humanitarnom radu dobio titulu viteza.

Ovog kolovoza u suradnji s multi-platinastom grupom DNCE snimio je obradu jednog od svojih najizvođenijih plesnih hitova svih vremena "Da Ya Think I’m Sexy", a njihova debitantska izvedba bila je glavni hit ovogodišnje MTV VMA dodjele nagrada.

Star produkcija najavljuje nezaboravno iskustvo za sve obožavatelje glazbene legende.

"Velika nam je čast zastupati svjetsku zvijezdu čije je ime već desetljećima jamstvo vrhunske glazbe i produkcije te, ponajprije, odlične zabave. Prvi zagrebački nastup Sir Roda Stewarta za nas je veliko uzbuđenje, ali i izazov, stoga nestrpljivo očekujemo veljaču sljedeće godine", poručio je direktor Star produkcije Alen Ključe.




IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)



Kendrick Lamar objavio mjesta i datume nastupa u sklopu europske turneje

 
LOS ANGELES - Glasine su točne, Kendrick Lamar objavio je mjesta i datume nastupa u sklopu europske turneje tijekom koje će mu se u Velikoj Britaniji pridružiti posebni gost James Blake.

Reper je prošli tjedan na Redditu objavio da započinje turneju pod nazivom "The Damn", a na Instagramu je tijekom vikenda objavio popis europskih gradova u kojima će nastupiti.

Fanove je dodatno obradovao preciznim datumima nastupa koje je objavio u ponedjeljak.

Europska turneja započinje 7. veljače 2018. u Dublinu, nakon čega nastupa u Birminghamu, Manchesteru, Glasgowu i Londonu gdje će mu se kao poseban gost pridružiti James Blake.

Britanski obožavatelji oduševljeni su koncertima omiljenog repera koji je zadnju turneju po Engleskoj imao 2013., a poznato je da je u protekle četiri godine izdao dva albuma i osvojio sedam Grammyja.

Turneju će nastaviti u ožujku nastupima u Parisu, Amsterdamu, Berlinu i Oslu.



Svjetska premijera "Blade Runnera 2049" zbog tragedije u Las Vegasu bez glamura


LOS ANGELES - Uprava filmskog studija Warner Bros. u ponedjeljak je odlučila da će se premijera filma "Blade Runner 2049" održati u utorak kako je predviđeno, no da će zbog tragičnog napada u Las Vegasu u kojemu je ubijeno 59 ljudi, događaj proći bez glamura i crvenog tepiha.

Crvenim tepihom večeras su trebali prošetati glavni protagonisti dugo očekivanog filma, Harrison Ford, Ryan Gosling i brojni drugi, no svečanost je otkazana zbog tragedije koja se dogodila u Las Vegasu, kao i zbog sigurnosnih razloga.

"U svjetlu tragedije koja je pogodila zemlju, Warner Bros. Pictures, Sony i Alcon Entertainment otkazuju svečanost crvenog tepiha planiranu za utorak navečer. U žalosti se pridružujemo ostatku zemlje, a misli i molitve upućujemo svima koje je pogodila ova tragedija," navele su kompanije u zajedničkom priopćenju.

Iz istog je razloga otkazana i glamurozna premijera filma "Marshall", a ABC-jeva emisija "Ples sa zvijezdama" u ponedjeljak je započela minutom šutnje u znak počasti žrtvama. Časopis Variety je objavio da su nastupi Cirque du Soleila i grupe Blue Man otkazani.

Film "Blade Runner 2049" nastavak je SF-hita snimljenog prije 35 godina, a kritičari koji su ga imali prilike pogledati tvrde da je puno bolji od originala.



Umro američki rocker Tom Petty


LOS ANGELES - Američki rocker Tom Petty, napoznatiji po hitovima poput "Free Fallin" i "American Girl", umro je u ponedjeljak u dobi od 66 godina od srčanog udara, objavio je njegov menadžer.

Petty je pretrpio srčani udar u svome domu u Malibuu u ponedeljak i prevezen je u medicinski centar sveučilišta UCLA, ali su pokušaji da ga se spasi ostali neuspješni, rekao je njegov dugogodišnji menadžer Tony Dimitriades.

"Shrvani objavljujemo preranu smrt našeg oca, supruga, brata, vođe i prijatelja Toma Pettyja", rekao je Dimitriades u ime obitelji.

Petty je mirno preminuo u ponedjeljak navečer okružen članovima obitelji, njegove rock grupe i prijateljima

Karijeru je ostvario kao samostalni umjetnik i član svoje skupine The Heartbreakers, te kao član supergrupe The Traveling Wilburys.

Petty i Heartbrekaresi  ove su godine krenuli na turneju po SAD-u povodom  40. obljetnice skupine, a posljednji put su svirali tri koncerta u rujnu u Hollywood Bowlu u Los Angelesu. Skupina je trebala u studenom održati koncerte u New Yorku.

Petty je osnovao Heartbreakerse sredinom 70-tih godina, a popularni su postali nakon trećeg albuma "Damn the Torpedos" objavljenog 1979. godine. Na albumu su bili hitovi "Refugee" i "Don't Do Me Like That".

Petty i Heartbreakersi su u kuću slavnih Rock and Rolla primljeni 2002. godine.

Osamdesetih godina Petty je bio i suosnivač i supergrupe The Travelling Wilburys s Bobom Dylanom, Royom Robisonom, Gerogeom Harrisonom i Jeffom Lynneom.



Namirnice bogate kalcijem, a nisu mlijeko i mliječni proizvodi

 
LONDON - Premda su mliječni proizvodi, prvenstveno mlijeko, najbolji izvor kalcija, minerala važnog za zdrave kosti, zube i ispravno funkcioniranje mišića, stanica i živaca, mnogi ih ne konzumiraju jer su vegani ili ih ne smiju konzumirati zbog netolerancije na mliječni šećer laktozu. U tom slučaju izvor kalcija trebaju potražiti u lisnatom povrću, mahunarkama, voću i ribi, preporučuje nutricionistica Frida Harju-Westman s aplikacije za zdravu prehranu Lifesum.

Odraslim osobama u dobi od 19 do 64 godine potrebno je dnevno oko 700 miligrama kalcija, što je jedna čaša obranog mlijeka, no zbog netolerancije ne laktozu ili nemogućnosti probave mliječnog šećera neki ga ne smiju konzumirati, prenosi Independent.

Kalcij je najzastupljeniji mineral u tijelu, od vitalne važnosti za kosti i zube. Organizmu pomaže u održavanju zdravih krvnih žila, regulira krvni tlak te sprečava inzulinsku rezistenciju koja može dovesti do dijabetesa tipa 2.

Kalcij se ne proizvodi u tijelu pa ga zato moramo uzimati hranom. Njegovu apsorpciju otežava masna hrana, a natrij (sol), kofein i fosfati iz gaziranih pića povećavaju izlučivanje ovog minerala iz organizma.

Frida Harju-Westman navela je sedam nemliječnih namirnica s prirodnim izvorom kalcija:


Bijeli grah

Ova je mahunarka odličan izvor kalcija, željeza i vlakana, a sadrži i otporan škrob, zdrave ugljikohidrate koji potiču metabolizam. Sadrži 175 miligrama kalcija po porciji.


Naranče

Otprije je poznato da su naranče bogate vitaminom C, no sadrže i vrlo malo kalorija, ali jako puno antioksidansa. U jednoj velikoj naranči je 74 mg kalcija, a u čaši soka od naranče 27 mg.


Bademi

Od svih vrsta orašastog voća, bademi imaju najveću nutritivnu vrijednost. Stručnjaci preporučuju dnevnu konzumaciju jedne šake badema. Uz kalcij, oni sadrže kalij, vitamin E i željezo. Nutricionisti savjetuju da pripazite na veličinu porcije.


Sardine

Sardine su jedna od najzdravijih vrsta ribe. Uz kalcij, porcija sardina ima i veliku količinu omega 3 masnih kiselina i vitamina D.


Smokve

Sušene smokve obiluju antioksidansima, vlaknima i kalcijem, a sadrže i magnezij.


Zeleno lisnato povrće

Sadrži vitamine A i C, ali i kalcij te vlakna. Kelj, primjerice sadrži samo 30 kalorija po porciji. Jedna šalica sirovog kelja sadrži 101 mg kalcija.


Brokula

Osim kalcija ovo povrće sadrži gotovo dvostruko više vitamina C od naranče. Istraživanja su pokazala da prehrana bogata povrćem poput brokule smanjuje rizik od razvoja nekih vrsta karcinoma, primjerice raka debelog crijeva i mokraćnog mjehura.

Dvije šalice sirove sadrže 86 mg kalcija.

 

Nobelova nagrada za medicinu američkim stručnjacima za čovjekov biološki ritam


STOCKHOLM - Nobelovu nagradu za medicinu u ponedjeljak su dobili američki znanstvenici Jeffrey C. Hall, Michael Rosbash and Michael W. Young za otkriće kompleksnih molekularnih mehanizama čovjekova biološkog sata, objavio je Kraljevski institut u Stockholmu.

"Dobitnici ovogodišnje nagrade podigli su opću svijest o važnosti ispravne higijene spavanja", rekla je Juleen Zierath iz Vijeća za dodjelu Nobelove nagrade.

U objašnenju stoji da su trojica znanstvenika nagrađena za "otkrića kompleksnih molekularnih mehanizama koji kontroliraju dvadesetčetverosatni ciklus tjelesnih aktivnosti poznat kao cirkadijski ritam ili biološki sat", objavio je Karolinska institut.

Američki znanstvenici podijelit će nagradu u iznosu od 9 milijuna švedskih kruna (7 milijuna kuna).

Cirkadijski ritam čini niz bioloških ritmova unutar određenog perioda definiranog kao vrijeme potrebno da završi jedan ciklus od 24 sata, koliko treba Zemlji da se okrene oko svoje osi te ljudima omogućuje prilagodbu na različite dijelove dana i noći.

Biološki ritam je endogena pojava, što znači da započinje iznutra i samoodrživ je kako bi mogao održavati organizam pojedinca u istome stanju tijekom promjenjivih uvjeta u okolišu, primjerice tijekom svjetla ili tame. On omogućuje i ravnotežu potrebe za snom i hranom te prilagodbu krvnog tlaka i tjelesne temperature.  

Proučavajući voćne mušice, laureati su izolirali gen koji kontrolira biološki ritam. Dokazali su da taj gen šifrira protein koji se akumulira u stanici tijekom noći, a potom se tijekom dana razlaže.

Riječ cirkadijski potječe od latinskih riječi circa - oko i dies - dan.







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus