16:55, 21. Listopad 2018

kultura...

Kultura 29. prosinca 2017.

Objavljeno: 29.12.2017 u 02:52
Pregledano 208 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 29. prosinca 2017.

ZAGREB, 29. prosinca 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

U Zagrebu otvoren 'privremeni' Centar Miroslav Krleža

ZAGREB - Centar Miroslav Krleža, zamišljen kao korak ka uspostavi prvog stalnog mjesta  povezivanja institucionalnih ustanova i neovisne scene u zajedničkom nastojanju stvaranja dinamičnog okruženja za umjetničko promišljanje ostavštine jednog od velikana hrvatske književnosti 20. stoljeća, otvoren je u petak u Zagrebu.

Autor koncepta Centra je glumac Goran Matović. Istaknuo je kako je riječ o privatnoj građanskoj inicijativi izrasloj iz Festivala Miroslav Krleža, a cilj joj je postaviti temelj i okvir za djelovanje, susret i razvoj ideja i programa kojima je zajednička poveznica Miroslav Krleža, i to dok se ne stvore uvjeti za realizaciju Projekta Krleža, kako taj započeti projekt, koji se trenutno nalazi "u sferi nadrealizma", ne bi ostao u zrakopraznom prostoru.

Otvaranje 'privremenog' Centra na adresi Lovćenska ulica 85A novi je korak prema stalnome Centru Miroslav Krleža i izuzetan događaj, jer prvi puta u povijesti ove zemlje i ovoga grada našem najvećem piscu otvaramo jedan prostor, rekao je Matović.

Ideja je Centra "raditi na sintezi grada i njegovog najvažnijeg kroničara", stvaraoca koji je Zagreb "uključio u svoju patnju, prkos, konspiraciju, borbu, u trajnost svog otpora zlu", jer "Krleža je neodvojiv od zagrebačkih veduta, pisac melankoličnih ugođaja i veliki osamljenik na vjetrometini, koji daje Zagrebu jedan osebujan i neponovljiv ton, maštovitost vizionara i strast rođena buntovnika".

Inicijativu otvaranja Centra Miroslav Krleža podržali su brojni umjetnici i umjetnice, kao i institucije, a uz pomoć Ministarstva kulture i CARnet-a realizirana je domena www.krleža.hr, koja će poslužiti kao platforma za gradnju Krležinog virtualnog centra, što je ujedno i prvi programski cilj Centra, za čiju je prvu fazu realizacije već potpisan i ugovor s Gradom Zagrebom, rekao je Matović.

Sljedeći je cilj traženje trajnog odgovarajućeg prostora za Centar, koji bi bio dostojan Krležinog značaja u hrvatskoj kulturi, jer postojeći se prostor nalazi u stanu u privatnom vlasništvu i relativno je mali – ima mjesta za do 60-ak ljudi, napomenuo je. Oblikovan je kao maketa budućega centra kako je zamišljen Projektom Krleža a prema kojemu bi se trebao nalaziti u potkrovlju Vile Rein na adresi Krležin Gvozd 23 u Zagrebu.

Program Centra neće svoje djelovanje svoditi na komemorativno-prigodničarski okvir, već je cilj "putem dramaturški osviještenog postupka ukazati na polemičnu vrijednost sjećanja u kojoj je glavni lik obnovljenih dijaloga na hrvatskoj kulturnoj sceni – živi duh Miroslava Krleže kao kanonskoga pisca koji je čitan, ali nepročitan, prihvaćen, ali ne usvojen, usvojen, ali ne posvojen".

Osim kao mjesto povezivanja Centar će služiti za umrežavanje sa srodnim regionalnim i europskim centrima koji imaju sličnu domenu djelovanja, u suradnji s Teatrom poezije organizirat će se Festival Miroslav Krleža, te raditi na poticanju razvoja interaktivnih multimedijalnih događanja u kojima bi se spajao autentični prostor velikoga pisca s obrazovnim sustavom.

U planu su također književne, kazališne i filmske radionice, razvoj raznih koprodukcijskih programa i poticanje interdisciplinarnog pristupa koji bi učinio Krležino djelo još atraktivnijim u budućnosti, a u tom su smislu u planu i programi temeljeni na suvremenim tehnologijama poput multimedijalnih izložbi, izrade mobilnih aplikacija, prisutnosti na društvenim mrežama i slično.

Među prioritetnim programskim sadržajima je i u suradnji s Nacionalnom sveučilišnom knjižnicom, realizacija procesa digitalizacije i virtualizacije Krležinih djela.

Na otvorenju je pročitano i pismo podrške koje je Matoviću uputila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Ministrica u pismu ističe kako cijeni njegova dugogodišnja nastojanja za uspostavom kulturnog središta "koje ne bi bilo samo čuvar uspomena na hrvatskog književnog velikana, nego i ishodište za afirmaciju i revalorizaciju njegovog raznolikog i višestrukog doprinosa hrvatskom književnom, kulturnom, društvenom i političkom životu".

"Širina Krležina književnog i intelektualnog obzora ponovo se pokazuje kao poticajan okvir za problematiziranje raznovrsnih literarnih i izvanliterarnih tema a gotovo četiri desetljeća od smrti velikana dovoljan je vremenski odmak za objektivnije sagledavanje njegova opusa i ovjeru njegova pozicioniranja u hrvatskom književnom kanonu", istaknula je ministrica Obuljen Koržinek u pismu.

Matoviću je na uloženome trudu posebno u ime svih članova Hrvatskog društva dramskih umjetnika zahvalila predsjednica HDDU-a Perica Martinović, a podršku inicijativi čitanjima i recitiranjem na otvorenju je dao i ravnatelj zagrebačkog Gradskog dramskog kazališta Gavelle Boris Svrtan.

Nositelj projekta je umjetnička organizacija Teatar poezije, a partneri Grad Zagreb, Turistička zajednica grada Zagreba i Ministarstvo kulture RH.



Godišnja nagrada HS AICA-e za likovnu kritiku A. Maračiću


ZAGREB - Na Godišnjoj skupštini Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA održanoj u petak u Orisu - Kući arhitekture u Zagrebu, Godišnja nagrada HS AICA-e za likovnu kritiku za 2016. dodijeljena je likovnom kritičaru, kustosu i umjetniku Antunu Maračiću.

Nominirani za Godišnju nagradu bili su Igor Zidić i Antun Maračić, a o nagradi je odlučeno većinom glasova na skupštini. Također na skupštini je u članstvo Hrvatske sekcije AICA-e primljeno dvoje novih članova – Renata Šparada i Marko Stamenković, priopćeno je iz HS AICA.

Godišnja nagrada za likovnu kritiku Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA najprestižnija je nagrada za specifično područje likovne kritike u Hrvatskoj te predstavlja ne samo visoko priznanje autorima različitih generacija koji su je svojim radom u ovoj disciplini zavrijedili, nego i svojevrsnu stimulaciju za samu kritičarsku praksu čiji se prostor djelovanja posljednjih godina dramatično smanjuje, navodi se u priopćenju.

 Osim toga, nagrada je vezana uz HS AICA-inu izdavačku produkciju budući da obvezuje autora na realizaciju i objavljivanje knjige tekstova u idućoj godini.   Nagrada se dodjeljuje onim članovima Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara koji su u godini koja se ocjenjuje pisanjem ili radio i TV - emisijama unijeli u likovnu kritiku novi duh i senzibilitet, nove teme i pristupe, ujedno stvarajući novu publiku i nove odrednice za kvalitetan razvoj likovne kritike u Republici Hrvatskoj.

 U obrazloženju dodjele nagrade Antunu Maračići, dr. Leonida Kovač i dr. Sandra Križić Roban navele su da je "umjetnik, kritičar, kustos i autor brojnih tekstova o suvremenim umjetnicima Maračić od 2013. godine vodio  program Galerije Forum u Zagrebu. U sklopu toga priredio je niz zapaženih izložbi umjetnika mlađih generacija, kao i umjetnika neoavangarde, surađujući usto i u projektima koji promoviraju djela manje poznatih autora, poput Branka Vlahovića. Osim toga, galeriju je otvorio mlađim kustosima koji su samostalno ili s njim u suradnji promovirali nova čitanja suvremene prakse. Na taj je način Galerija Forum iznova postala važno izložbeno mjesto u gradu Zagrebu, pri čemu je ranija koncentracija na visokomodernističke sadržaje preusmjerena na nešto drukčija događanja, reflektirajući opće društveno stanje i problematičnu stvarnost našeg prostora namijenjenog umjetnosti. Za godišnju nagradu Hrvatske sekcije AICA za 2016. godinu predlažemo njegov kritički i izložbeni opus realiziran u Galeriji Forum".

 Iz Maračićeva opusa u prošloj godini izdvajaju autorsku koncepciju i tekst izložbe "Deset godina poslije", posvećene Željku Jermanu (srpanj 2016.), zasnovane na osobnom iskustvu i prijateljevanju s umjetnikom.

 

Predstavljena knjiga "Tin Ujević - pisma"


ZAGREB - Knjiga Ujevićeve prepiske sa Stanislavom Šimićem "Tin Ujević - pisama", koju je uredio Miljenko Brlečić, predstavljena je u petak u Palači Matice hrvatske u Zagrebu.

O hrvatskom pjesniku Tinu Ujeviću i njegovoj pisanoj ostavštini govorili su književni povjesničari Nedjeljko Mihanović i Slobodan Prosperov Novak te u ime nakladnika Miljenko Brlečić.

Brlečić je podsjetio kako je korespondenciju svojega brata Stanislava s Tinom Ujevićem sačuvao Jerko Šimić.

Istaknuo je kako su ta pisma vrijedan doprinos rasvjetljavanju kulturnopolitičkih prilika jednoga vremena te da je objavljivanjem knjige sačuvana vrijedna književnopovijesna građa.

Po Mihanovićevim riječima, najopsežnija Ujevićeva ostavština koja je došla u Zavod za književnost HAZU potječe iz Sarajeva.

Rukopise dao 'za kiriju'

Pisanu građu Tin je, naime, ostavio gazdarici kod koje je stanovao 'umjesto kirije', napomenuo je Mihanović i dodao kako je ona tu ostavštinu prodala sarajevskom "halvadžiji" Rizi Rami da u nju, zbog nedostatka papira, zamata "halvu".

Istaknuo je kako je to najbogatija Tinova ostavština u kojoj su bili rukopisi dviju zbirka njegovih pjesama te mnogi prijevodi francuskih romana i drugih djela, a podsjetio je kako je iz te građe nastalo 10 od 17 svezaka njegovih sabranih djela.

Slično je bilo, rekao je Mihanović, i sa splitskim dijelom Ujevićeve ostavštine, kojom je gazdarici također platio stan u Splitu.

Mihanović je ocijenio kako je Ujević posebno držao do ekspresije riječi te da je mnogo radio na svojim djelima.

Slobodan Prosperov Novak smatra kako su knjige Vlatka Pavletića "Ujević u raju svoga pakla" te Ante Stamaća "Mali Ujević" i danas naše najbolje studije o pjesniku Tinu Ujeviću.

Legendarni Ujević je bio Matošev učenik, sljedbenik francuske tradicije koji je posebno dobro govorio engelski jezik, istaknuo je Prosperov Novak i dodao kako je Tin od svih hrvatskih pisaca bio najbolji poznavatelj hrvatskoga renesansnog pjesništva.

Ocijenio je da je nova knjiga posebno vrijedna jer je hrvatska epistolarna književnost vrlo oskudna.
Knjigu "Tin Ujević - pisma" (135 str.), u kojoj su objavljena Ujevićeva pisma Stanislavu Šimiću te Stanislavova pisma Tinu, objavio je zagrebački nakladnik MBA.

Prvo izdanje knjige objavio je Jerko Šimić u vlastitoj nakladi 1986.

Hrvatski pjesnik Tin Ujević rodio se u Vrgorcu 1891., a umro u Zagrebu 1955. Za života su mu objavljena djela "Lelek sebra" (1920.), "Kolajna" (1926.), "Auto na korzu" (1932.), "Ojađeno zvono" (1933.), "Skalpel kaosa" (1938.), "Ljudi za vratima gostionice" (1938.) i "Žedan kamen na studencu" (1954.).

 

 Srednjovjekovna jezgra Novog Vinodolskog u blagdanskom ozračju


NOVI VINODOLSKI - Građani Novog Vinodolskog će početkom iduće godine, na Sveta tri kralja 6. siječnja, obilježiti 730 godina od potpisivanja Vinodolskog zakona, što je ujedno i Dan grada, a čija će srednjovjekovna jezgra u toj prigodi 'svijetliti' u blagdanskom ozračju.

 Naime, u središtu grada na 'okupu' su na svega stotinjak metara i turnac, srednjovjekovna kula s frankopanskim kaštelom u kojem je 1288. godine potpisan Vinodolski zakon, te zvonik župne crkve svetih Filipa i Jakova, koja je u jednom razdoblju, nakon Krbavske bitke 9. rujna 1493. godine i dolaska biskupa Krištofora, bila i katedralom.

 Dojmu suvremenosti gradskog središta ovih blagdanskih dana znatno pridodaje svojim blještavim bojama i blagdanska rasvjeta koja ga, uz to što zaista jest grad kulture i stjecište više tradicija, i turističko središte 21. stoljeća, koje će u Novoj godini biti obogaćeno i dvjema novim marinama.

 A turizam ovog grada napunit će iduće godine 140 godina od prvih ugošćavanja turista, pa blagdanski noćni Novi Vinodolski, vjeruju Novljani, ima i svoju još svjetliju sutrašnjicu.



Riječki HNK izveo predstavu prilagođenu slijepim i slabovidnim osobama


RIJEKA - HNK Ivana pl. Zajca u četvrtak je izveo prvu predstavu u sklopu programa prilagodbe predstava za slijepe i slabovidne osobe i to "Put oko svijeta u 80 dana" uz opis predstave koju je putem prijemnika posjetiteljima čitao glumac Hrvatske drame Denis Brižić.

Taj program HNK pokreće u suradnji sa zagrebačkom udrugom za promicanje stvaralaštva i jednakih mogućnosti Alternator te Centrom za audiodeskriptivne djelatnosti i promicanje dostupnosti kulturnih sadržaja za osobe s invaliditetom.

Udruga Alternator je uz pomoć tvrtke DM-Drogerie Markt darovala 20 prijemnika koji omogućuju slijepima i slabovidnima praćenje predstava.

Na prvu predstavu u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku stigli su posjetitelji putem Udruge slijepih i slabovidnih osoba, a na predstavu 29. prosinca pozivaju sve građane koji žele na taj način pratiti izvedbu.

Tijekom sezone nastavit će se s prilagodbom predstava slijepim i slabovidnim osobama.

"Put oko svijeta za 80 dana" je predstava za mlade nastala prema romanu Julesa Vernea, u prilagodbi i dramaturgiji Blažke Mueller Pograjc i režiji Matjaža Pograjca.  Premijerno je izvedena u veljači 2017.

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Ravnateljicu Vatikanskih muzeja uzrujavaju nekulturni posjetitelji

RIM - Ravnateljicu Vatikanskih muzeja Barbaru Jattu sve više uzrujava manjak kulture posjetitelja jednog od najuglednjih svjetskih muzeja.

Kao primjer toga navodi gomile žvakaćih kuma zalijepljenih ispod drvenih klupa iz 17. stoljeća.

Svakoga dana osoblje zaduženo za čišćenje u muzeju pronalazi svašta. "Poluprazne boce vode, primjerice. Takav manjak kulture. Morate se zapitati kako je to moguće".

Navodi i primjer oca koji je podigao dijete na stolić ispod galerije slika kako bi snimio bolju fotografiju.

"Čak i kultivirani, elegantni, službeno pozvani ljudi rade takve stvari", kaže Jatta.

Barbara Jatta prva je žena na čelu Vatikanskih muzeja u njihovoj povijesti. Imenovao ju je papa Franjo prije godinu dana.
 

Vitamin D i kalcij kod starijih ne smanjuje rizik prijeloma

ZAGREB - Starije osobe koje uzimaju vitamin D i kalcij nemaju manji rizik od prijeloma kuka ili neke druge kosti od vršnjaka koji ne uzimaju te preparate, pokazalo je novo istraživanje.

Kineski znanstvenici su analizirali podatke iz prethodnih istraživanja koja su obuhvatila ukupno 51.000 osoba starijih od 50 godina koje su živjele u svojim domovima.

Utvrdili su da nema razlike u riziku od prijeloma među skupinama koje nisu uzimale nikakve preparate, uzimale su placebo tablete ili su stvarno uzimale vitamin D i kalcij, u kombinaciji ili samo jedan od tih preparata.

“Vrijeme je da starije osobe koje žive u svojim domovima prestanu uzimati kalcij i vitamin D”, kazao je voditelj istraživanja dr. Jia-Guo Zhao, istraživač u odjelu za ortopedsku kirurgiju bolnice Tianjin u Kini.

Vitamin D pomaže tijelu da iskoristi kalcij kao potporu zdravlju kostiju i mnoge starije osobe savjetuje se da uzimaju neki od tih dodataka. Dnevna preporučena doza vitamina D je 600 IU ili 800 IU za starije od 70.

“Preporuke treba promijeniti”, kazao je  Zhao. “Smatramo da su poboljšanje načina života, dovoljno vježbanja i dovoljno sunčeve svjetlosti te prilagođena prehrana važniji od uzimanja tih dodataka prehrani”.

Starije osobe mogu dobiti dovoljno vitamina D boravkom na otvorenom i mogu smanjiti rizika od padova i prijeloma, održavanjem zdrave težine i vježbanjem čiji je cilj poboljšati održavanje ravnoteže i koordinacija.

Uzimanje previše vitamina D - više od 1000 IU dovodi do rizika težih nuspojava posebice u kombinaciji s kalcijem. Neka ranija istraživanja to su dovodila u vezu s većim rizikom od padova, prijeloma, bubrežnih kamenaca, nekih vrsta karcinoma i prijevremene smrti.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu JAMA.


Joga pomaže u ublažavanju simptoma menopauze

BERLIN - Žene koje vježbaju jogu u menopauzi mogu imati blaže simptome poput noćnog znojenja ili valova vrućine od vršnjakinja u menopauzi koje se ne bave tom vrstom vježbanja, pokazalo je istraživanje.

Tim je analizirao podatke iz ranijih 13 istraživanja koja obuhvaćaju 1306 žena i koje su nasumičnim odabirom bile uključene u program vježbanja joge, u druge programe vježbanja, u zdravstveno savjetovanje ili nisu bile uključene ni u kakve programe. Sve su žene na početku istraživanja patile od simptoma menopauze.

Joga se pokazala dobrom u ukupnom ublažavanju simptoma menopauze, tjeskobe povezane s tim simptomima, te pojedinačno u ublažavanju valova vrućine i noćnog znojenja, vaginalne suhoće i bolnih snošaja, pokazalo je istraživanje.

U odnosu na druge vrste vježbanja koje se prakticiraju za ublažavanje noćnog znojenja i valova vrućine  joga je imala bolje rezultate kao i u usporedbi sa zdravstvenim savjetovanjem u pogledu ukupnih simptoma menopauze.

“Već je bilo naznaka u ranijim istraživanjima da bi joga mogla pomoći ublažavanju psihičkih simptoma povezanih s menopauzom poput promjena raspoloženja, depresije i problema sa spavanjem”, kaže voditelj istraživanja Holger Cramer, direktor istraživanja u odjelu za internu i integrativnu medicinu klinike Essen-Mitte i sveučilišta Duisburg-Essen u Njemačkoj.

“Na temelju novih podataka joga može učinkovito ublažiti tjelesne simptome poput valova vrućine, noćnog znojenja, slabosti ili simptoma vezanih uz mjehur”, kazao je Cramer. “To pokazuje potencijalne dobrobiti joge za sve žene sa simptomima menopauze”.

U okviru istraživanja koja su trajala od 4 do 16 tjedana žene su bile uključene u programe joge koji su trajali od jedan puta tjedno do 14 puta tjedno.  

S obzirom na to da su korištene razne vrste joge ne može se reći koja je najbolja za ublažavanje simptoma menopauze, napisali su znanstvenici u časopisu Maturitas.

S obzirom na to da je joga niskorizična tjelesna aktivnost koja se može prilagoditi tjelesnim sposobnostima pacijenata treba je uzeti u obzir kao metodu ublažavanja simptoma, kaže dr. Rachael Polis iz zdravstvenog sustava Crozer-Keystone u američkom gradu Springfieldu koja nije bila uključena u istraživanje.

 
Svi će jednoga dana trebati naočale

 ZAGREB - Ne postoje vježbe za oči ili posebna prehrana koja će sprječiti pogoršanje vida do kojeg dolazi s godinama.

To je prirodan proces i naziva se prezbiopija ili staračka dalekovidnost.

Obično počinje tako što novine ili knjige potrebno udaljiti kako bi se vidjele riječi. I tako sve dok "ruke ne postanu prekratke".

Većina će ljudi trebati naočale za čitanje već nakon 45, kažu njemački stručnjaci.

Jasan vid rezultat je toga što očne leće mijenjaju oblik i fokusiraju svjetlost na mrežnicu. Za promjenu oblika očne leće, odnosno njezino stezanje i rastezanje i fokusiranje na objekte različite udaljenosti, odgovoran je mišić koji s godinama slabi i čini leće manje fleksibilnima.

To je razlog zbog kojeg će, prije ili kasnije, svima trebati naočale.

A stručnjaci preporučuju da se one dobiju na recept nakon pregleda kod oftamologa, a da se jeftino ne kupuju u drogerijama.


Stručnjaci: hrana iz mikrovalne bezopasna je za zdravlje

BERLIN - Hrana pripremljena u mikrovalnoj pećnici bezopasna je za zdravlje, ističu njemački stručnjaci, no upozoravaju da može značajno smanjiti udio vitamina u namirnicama.

Mikrovalna pećnica omogućava da se hrana iz zamrzivača otopi ili podgrije za nekoliko minuta i bude spremna za konzumaciju, zahvaljujući zračenju frekvencije  2,45 gigaherca.

Hrani pećnica ne dodaje ništa osim topline. "Mikrovalna je bezopasna za vaše zdravlje", kaže stručnjakinja za prehranu Margret Morlo.

Ina Stelljes iz njemačke agencije za zaštitu od zračenja to potvrđuje.

Teoretski biste se mogli osloniti samo na mikrovalnu za podgrijavanje svih napitaka i hrane svaki dan.

No, postoje iznimke. Primjerice našoj je prehrani potrebno sirovo voće i povrće i ako mislite da ga možete zalediti i potom odlediti u mikrovalnoj uz zadržavanje svih vitamina - pogriješili ste.

"Mnogi su vitamini osjetljivi na temperaturu", kaže Morlo.

Temperatura, svjetlo i kisik smanjuju sadržaj vitamina i maksimalni gubitak vitamina je od  40 do 80 posto a folati i vitamin C mogu se i potpuno uništiti zagrijavanjem.

"Elektromagnetski valovi izazivaju velike oscilacije posebice u molekulama vode u hrani", kaže Morlo. Te oscilacije proizvode toplinu pa se namirnice s većim udjelom vode brže zagriju od suhe hrane.

Važan je i izbor prave posude za zagrijavanje.

"Najbolje su posude specijalno proizvedene za mikrovalne pećnice, no porculan i staklo također su dobri", kaže Annabel Oelmann koja vodi savjetodavni centar za potrošače u Bremenu.

Nikad se ne smiju koristiti plastične posude od melamina, kaže Andreas Hensel, voditelj njemačkog instituta za procjene rizika, vladine agencije koja daje savjete o sigurnosti hrane.

Melamin može zagrijavanjem otpuštati u hranu formaldehid koji je štetan za zdravlje.

Oelmann ističe da mikrovalna pećnica često neravnomjerno zagrije hranu.

"To znači da prvi gutljaj vašeg kakaoa može biti mlak a potom se opečete sekundu kasnije", kaže stručnjakinja. Stoga je važno promiješati piće prije konzumiranja.

Najbolje je ostaviti hranu da stoji par minuta nakon zagrijavanja kako bi se toplina ravnomjerno rasporedila, kaže Morlo.

"Sigurnosni mehanizmi osiguravaju da van pećnice bude vrlo malo zračenja za vrijeme njezina rada", kaže Stelljes. Malo zračenja kod ispravnih pećnica može 'iscuriti' ali ono nije opasno za zdravlje.

Kao mjera predostrožnosti preporučuje se izbjegavanje nepotrebnog izlaganja visokofrekventnom zračenju. Stoga njemačko društvo za zaštitu od zračenja preporučuje da djeca ne stoje pred 'mikrovalkom' ili blizu nje dok se zagrijava hrana.


Japanski znanstvenik izmislo samoobnavljajuće staklo

TOKYO - Japanski znanstvenik otkrio je slučajno novi tip stakla koje se može popraviti jednostavno pritišćući slomljene dijelove zajedno no trebat će, nesumnjivo, čekati još godinama prije nego se ta inovacija nametne u industriji.

Yu Yanagisawa, znanstvenik s Tokijskog sveučilišta, kazao je da je otkrio novi materijal slučajno dok je proučavao ljepila sposobna za djelovanje na vlažnim površinama.

U laboratorijskom pokusu 33-godišnji Yanagisawa lomi na pola mali komad stakla u vlastitoj proizvodnji. Pritišće potom dva dijela jedan uz drugi tijekom 30 sekundi na ambijentalnoj temperaturi prije nego se dogodi "čudo": staklo je ponovno u jednom komadu.

Komad rekonstruiranog stakla čini se otporan.

To organsko staklo, slično akrilskom staklu, proizvodi se iz kombinacije polimera, polietera i tioureje ili tiokarbamida, čija hidrogena povezanost daje staklu samoobnavljajuću sposobnost, po istraživanju Yanagisawe.

Drugi znanstvenici pokazali su slična svojstva s kaučukom ili gelom, ali je japanski istraživač prvi koji je do njih došao s jednim tipom stakla, a da ga nije morao prethodno otopiti.

Ta bi inovacija mogla omogućiti udvostručen ili čak utrostručen rok trajanja brojnih predmeta od stakla, poput automobilskog vjetrobranskog stakla ili građevinskog materijala, po Yanagisawi.


Tel Aviv pokušao izgraditi najveći lego toranj

TEL AVIV - Tel Aviv se nada da je postavio Guinnessov rekord u gradnji tornja od lego kockica, u sjećanje na osmogodišnjaka koji je umro od raka.

Građani su na Rabinovu trgu u Tel Avivu izgradili toranj visok 35,95 metara, za što im je trebalo pola milijuna živopisnih plastičnih kockica.

Trenutačni rekod drži Milano s 35,05 metara, postavljen prije dvije godine.

Kako gradnju nije nadgledao predstavnik Guinnessa, gradske vlasti još nemaju potvrdu hoće li ući u knjigu rekorda, ali su nadležnima poslali sve podatke o svom pothvatu i nadaju se pozitivnom odgovoru.

Projekt je poduzet u sjećanje na dječaka Omera Sayaga koji se obožavao igrati s 'legićima'.

Danska tvrtka Lego nije sudjelovala u akciji, koja je financirana privatnim donacijama.
 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus