09:21, 20. Studeni 2017

kultura...

Kultura 29. listopada 2017.

Objavljeno: 29.10.2017 u 00:37
Pregledano 215 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 29. listopada 2017.

ZAGREB 29. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Dodijeljene nagrade na VI. Bobijevim danima smijeha

 
ZAGREB - Najbolja predstava u cjelini VI. Bobijevih dana smijeha je "Revizor" Nikolaja Vasiljeviča Gogolja u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija, a još tri ravnopravne nagrade "za najveće prikazane domete", među 11 predstava u službenome programu, dobili su glumice Ankica Dobrić i Jasna Ančić te glumac Jakov Gavran.

Organizator festivala je Glumačka družina "Histrioni", a nagrade su u nedjelju navečer u Histrionskom domu dobitnicima dodijelili Zlatko Vitez i obitelj Marotti.

Ocjenjivački sud u kojem su bili kritičar Tomislav Kurelec i predstavnici publike Mehmed Aganović i Branko Babac ocijenio je da je Komedija predstavom "Revizor" ostvarila iznimno duhovitu verziju klasika, primjerenu suvremenoj publici zahvaljujući brzom, precizno vođenom ritmu predstave i vrlo inventivnim rješenjima redatelja i svih njegovih suradnika kao i izvanrednoj igri čitavog vrsnog glumačkog ansambla.

Nagrada za ulogu Marije u "Gastarbajterskom Božiću" Mate Matišića u režiji Zorana Mužića i izvedbi "Histriona" dodijeljena je Ankici Dobrić koja je, obrazlaže ocjenjivački sud, silnom unutrašnjom snagom vrlo nijansirano uspijela prikazati promjene koje tu protagonisticu iz pozicije žrtve patrijarhalnih shvaćanja vode do praga kasne ljubavi što joj omogućuje pronalaženje ranije nedostupnih životnih vrijednosti i potpuno ostvarenje kao potpunog ljudskog bića.

Za ulogu supruge Gillian u predstavi HNK Zadar "Ostavljam te", prema Edwardu Albeeju u režiji Matjaža Latina, nagrađena je Jasna Ančić jer je "na izvanredno dojmljiv način" uobličila sva različita lica žene koja u trenutku kada je muž želi ostaviti iza maske nesuprotstavljanja i podčinjenosti aktivira svu snagu ženstvenosti i ženskih strategija baziranih na dovitljivosti i inteligenciji koju prikriva tobožnjom naivnošću.

Za ulogu gimnazijskog profesora Mateja, koji želi da ga za prijemni ispit iz glume na akademiji pripremi veliki glumac na zalazu karijere i time pokreće kompleksnu intrigu uz složen prikaz bitnih elemenata stvaranja teatra u predstavi "Zaboravi Hollywood" Mira Gavrana u režiji Miroslava Međimorca i izvedbi "Teatra Gavran" nagrađen je Jakov Gavran jer je sugestivno oblikovao to lice postupnim otkrivanjem njegovih velikih glumačkih sposobnosti, otkrivajući da je iskazana želja za učenjem tek prikrivanje namjere ostvarenja nekih drugih, znatno dramatičnijih ciljeva.

"Histrioni" Festival komedije "Bobijevi dani smijeha" organiziraju u spomen na velikana hrvatskog glumišta Josipa Bobija Marottija koji je na njihovoj pozornici odigrao i svoju posljednju ulogu Gazde Iveka u predstavi Zagrebački orkestar prema Jeanu Anouilhu.

U "Histrionu" je redovito nastupao još od 1986. pa je to postala njegova druga kazališna kuća nakon Dramskog kazališta Gavella kojem je 1953. bio jedan od utemeljitelja i stalni član ansambla sve do umirovljenja.



Kristijan Novak dobitnik je nagrada Fran Galović i Gjalski za roman "Ciganin, ali najljepši"


ZAGREB - Kristijan Novak dobio je u subotu dvije književne nagrade za roman "Ciganin, ali najljepši": u Koprivnici na Galovićevim jesenima dodijeljena mu je nagrada Fran Galović, a u Zaboku je za istu knjigu dobio nagradu Gjalski.

Proglašenjem njegova romana za najbolje književno djelo koji se bavi temom zavičaja, odnosno identiteta, u subotu navečer u Koprivnici je priveden kraju 24.  festival književnosti Galovićeva jesen.

Novaku je to druga nagrada u istom danu, jer je samo oko sat vremena ranije u Zaboku, na Danima Ksavera Šandora Gjalskog primio za istu knjigu nagradu Gjalski.

"Velika je stvar u istom danu dobiti dvije velike nagrade i to nagrade koje nose imena kanonskih pisaca hrvatske književnosti. To je za mene velika čast i ne mogu biti sretniji, ali riječ je i o velikoj odgovornosti za daljnji rad," rekao je Novak novinarima.

Za nagrađeni roman je kazao da je baziran na mnoštvu istinitih detalja, ali je sama priča fikcija. "Njime sam pokušao ispričati ljudsku priču, jer ne vjerujem u romantiku kad je riječ o kolektivima, ali vjerujem u nju kada se radi o odnosima između ljudi," objasnio je Novak dometnuvši da je tom pričom u prilično lošem kontekstu pokušao pronaći momente ljudskosti.

Za 24. Galovićeve jeseni bio je prijavljen rekordan broj knjiga, njih 53, a u samo finale ušlo je deset djela. Na višednevnom događanju u Koprivnici su uz domaće sudjelovali pisci iz Slovenije, Nizozemske i Slovačke.
 


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Na kazališnim daskama West Enda uskoro mjuzikl o životu Tine Turner


LONDON - Mjuzikl napravljen po životu Tine Turner premijerno će biti prikazan iduće godine na kazališnim daskama londonskog West Enda, pišu britanski mediji.

Iako od 2010. pjevačica uživa u mirovini u Švicarskoj, zbog pomoći u realizaciji mjuzikla povremeno će boraviti u Londonu, gdje će biti mentorica mladoj američkoj glumici Adrienne Warren, piše BBC.

"Premda ovo nisam željela, dobila sam toliko pisama obožavatelja da sam se, bar nakratko, morala vratiti", rekla je Tina novinarima. "Producenti su me izvukli iz mirovine i sad sam vrlo uzbuđena što ću biti dio svega ovoga."

Rad na glazbenom 'komadu' u punom je jeku, a mjuzikl će govoriti o dobru i zlu u životu slavne sedamdesetosmogogodišnje zvijezde. Mjuzikl je protkan pričama o Tininu životu, od njezina djetinjstva, preko nasilnog braka s pokojnim Ikeom Turnerom do današnjeg života u Švicarskoj, a velik dio je posvećen njezinu solo glazbenom trijumfu.

Režiju mjuzikla potpisuje Phyllida Lloyd, višestruko nagrađivana rediteljica mjuzikla "Mamma Mia". Tvrdi da će svjetsku glazbenu divu predstaviti baš kao što kaže njezina pjesma - "jednostavno najboljom" (Simply the Best).

Premijera bi se trebala održati dogodine u travnju pod nazivom "Tina" u londonskom Aldwych Theatreu.

Njezin život prvi je put prikazan 1993. u biografskom filmu "What’s Love Got to Do With It", što je naziv jedne od njezinih pjesama. U filmu ju je uspješno utjelovila glumica Angela Bassett.

O mladoj glumici Warren Tina je kazala: "Zna pjevati. A i plesat će u mjuziklu. Možda dosad nije plesala poput mene i mojih cura, no uspjet će. Radimo na tomu, vrlo je lijepa...."

U mjuziklu će se, među ostalima, naći pjesme "Nutbush City Limits", "Private Dancer" i "What's Love Got to Do With It".

Nakon londonske premijere, mjuzikl će se premjestiti na njujorški Broadway.



Izložba: Mata Hari - fatalna žena, špijunka ili žrtva moralističkog vremena


ZAGREB - Nakit, pisma, službeni dokumenti (...) dio su najveće izložbe ikada organizirane o orijentalnoj plesačici Mata Hari, slavnoj kurtizani kojoj je zbog optužbi za špijunažu život završio pred streljačkim odredom u Francuskoj tijekom Prvog svjetskog rata, a koja je upravo otvorena u njezinoj rodnoj Nizozemskoj, javljaju u nedjelju agencije.

Život Margarethe Zelle poprimio je mitski karakter čak i prije njezine smrti ispred streljačkog odreda prije 100 godina 15. listopada 1917., a u tom razdoblju snimljena je i njezina posljednja fotografija na kojoj turobno proviruje iz pariškog zatvora pod optužbom da je špijunirala za Njemačku.

Muzej Frise u Leeuwardenu, na sjeveru Nizozemske, na izložbi prvi puta izlaže 150 dokumenata iz vojnih arhiva, fotografije i osobne predmete mlade žene, pripovijedajući o 27-godišnjakinji i njezinu dolasku 1903. u Paris na do tada nečuven način - vrlo oskudno obučena, gotovo gola, i koja je redovito punila novinske stupce i za kojom su se okretale glave. Nastupala je u tada najekskluzivnijim pariškim kabareima i dvoranama, od Folies-Bergerea do Olympije.

Muzej je izložio njezine goleme slike u senzualnim pozama i video projekcije na velikom platnu, otkrivajući očaravajuću Mata Hari, "rođenu" pod tim slavnim ili, kako se gleda, zloglasnim imenom po dolasku u veličanstveni Paris. U tom Gradu svijetla, "Margreet" iz malog nizozemskog grada, postaje druga osoba koju je držala podalje od svog istinskog "ja".

"Što se događa Mata Hari, ne tiče se gospođe Zelle", napisala je u pariškom zatvoru.

Njezin egzotičan ples, njezine brojne afere sa časnicima, fantastične priče o njezinoj prošlosti, uključujući udaju sa samo 18 godina za Johna MacLeoda, 20 godina starijeg časnika koji je službovao u Nizozemskoj istočnoj Indiji (sadašnja Indonezija), rođenju dvoje djece, misterioznoj smrti sina i bijegu od supruga, te metci ispaljeni u pariškoj zelenoj oazi Bois de Vincennes bili su dovoljni za stvaranje legende, opisane i ovjekovječene u glamuroznim filmovima. U trenutku smrti imala je 41 godinu.

Na izložbi, koja ostaje otvorena do 2. travnja 2018., može se vidjeti i njezin portret koji je 1916. naslikao Isaac Israels.



Zaboravljene fotografije Johna Lennona uskoro na dražbi


LIVERPOOL - Nikada dosad viđene fotografije Johna Lennona koje su više od 30 godina bile skrivene u ladici jer je njihov vlasnik mislio da su bezvrijedne, nedavno su ugledale svjetlo dana, a britanski aukcionar Darren Julien njihovu vrijednost procjenjuje na 10.000 funta.

Ispripovijedao je da je u liverpulski "The Beatles Story museum" na procjenu nedavno doneseno 26 fotografija i negativa koji datiraju iz 1970. godine.

Njihov vlasnik, koji je želio ostati anoniman, kazao je da je negative vjerojatno kupio njegov pokojni otac dok je sedamdesetih godina prošlog stoljeća studirao umjetnost. Rekao je i da su u tami ladice sigurno provele 34 godine jer je njegov otac vjerovao da su bezvrijedne.

Vrlo osobni Lennonovi portreti poput ovih su "rijetkost", a vrijednost bi im mogla dosegnuti 10.000 funta, rekao je Julien.

Negativi prikazuju Lennona u najznačajnijem umjetničkom dijelu karijere, kada su se Beatlesi "raspadali", a on je objavio svoj treći singl - Instant Karmu.

Bio je to prvi solo singl člana legendarnog rock banda koji se u Sjedinjenim Državama prodao u više od milijun primjeraka.

Negativi i fotografije od studenoga će biti izloženi u muzeju Beatlesa u Liverpoolu, a tijekom 2018. ponudit će se na dražbi.

 

Znanstvenici protiv konzumiranja alkohola u trudnoći - nova studija


COLUMBUS - Već godinama se vode rasprave o tomu smiju li trudnice povremeno konzumirati alkohol. Jedni smatraju da je povremeno posezanje za čašom vina uz obrok prihvatljivo, a drugi da u trudnoći treba u potpunosti apstinirati od alkohola. Novo istraživanje je u potpunosti protiv konzumiranja alkohola u trudnoći.

Studija čiji su rezultati objavljeni u časopisu Frontiers in Behavioral Neuroscience upućuje na to da konzumacija i najmanje količine alkohola tijekom trudnoće može prouzročiti tjeskobu kod djeteta koja može potrajati do njegova zrelog doba.

Prije potpunog formiranja posteljice, a to je približno 12 tjedana, alkohol prolazi direktno u tkivo embrija koji se razvija i uzrokuje štetu. Ometa razvoj tkiva tijekom kritičnih perioda, smanjujući broj stanica i oštećujući stanice koje su već nastale. Mozak je jedan od prvih organa koji se počinje razvijati kod fetusa, a zadnji završava svoj razvoj. Osobito je osjetljiv na alkohol tijekom svog razvoja, pogotovo u prva tri mjeseca trudnoće.

Istraživanje su američki znanstvenici proveli na laboratorijskim štakorima. Trudne ženke dvanaestog su dana trudnoće izložili tijekom šest sati parama etilnog alkohola.

Mladunčad je nakon okota podvrgnuta nizu testiranja povezanih s anksioznim poremećajima. Pokazalo se da se kod muških štakora majki izloženih alkoholu u trudnoći češće razvio anksiozni poremećaj u tinejdžerskoj dobi. U odrasloj je dobi poremećaj iščeznuo.

Kod ženske mladunčadi nije se razvio ovakav poremećaj.

Studija je provedena na štakorima, a ne na ljudima, no ginekolog, dr. Michael Cackovic iz Medicinskog centra Wexner državnog sveučilišta u Ohiju kaže da se mogu povući brojne paralele. "Istraživanja na životinjama su najbolje što možemo poduzeti jer ih ne možemo provesti na trudnim ženama, a štakori su vrlo dobar model", kazao je.

S njim se slaže kolega koji je sudjelovao u studiji, psiholog Marvin Diaz koji tvrdi i da je mozak djeteta u razvoju puno osjetljiviji od mozga odraslog čovjeka.  

"S obzirom na to da nije poznata kritična količina alkohola koja može ugroziti plod, najbolje je u potpunosti apstinirati od alkohola za vrijeme trudnoće. Opasnost je u svakom slučaju veća kad se alkohol pije u prekomjernim količinama, no i male količine mogu biti štetne za nerođeno dijete" smatra Diaz.

Kaže i da je tijekom trudnoće, osim alkohola, jako važno izbjegavati sve toksične čimbenike, među kojima i opijate, pušenje i određene lijekove koji bi mogli oštetiti plod, kako bi se beba mogla pravilno razvijati", podsjeća Diaz.

"No ako ste popili nekoliko pića prije nego što ste saznali da ste trudni, ne paničarite, jer to neće značajnije utjecati na razvoj ploda", kaže dr. Diaz, podsjećajući da se od trenutka spoznaje trudnice trebaju pridržavati pravila apstinencije od alkohola.



Oboljeli od depresije žive kraće

 
OTTAWA - Osobe koje boluju od depresije žive kraće od onih koje ne pate od ovoga mentalnog poremećaja, potvrdilo je istraživanje kanadskih znanstvenika.

Oni su tijekom šezdesetgodišnjeg razdoblja u tri navrata pratili omjer između mentalnog zdravlja i smrtnosti kod 3410 odraslih osoba: od 1952. do 1967., od 1968. do 1990. i od 1991. do 2011.

Povećan rizik od preuranjene smrti zbog posljedica depresije u svakom su desetljeću evidentirali kod muške populacije, a nakon devedesetih godina i kod žena.

Povezanost između depresije i kraćeg životnog vijeka pokazala se snažnijom u razdoblju netom nakon depresivne epizode. Iz toga su znanstvenici zaključili da se bar dio podataka može izmijeniti nakon učinkovitog liječenja.

"Depresija je u nekim slučajevima vrlo ozbiljno stanje", kazao je voditelj studije Stephen Gilman s državnog Instituta za zdravlje djece i ljudski razvoj.

"Dugogodišnje istraživanje pokazalo je da su osobe kod kojih se depresija javljala u više navrata bile u lošijoj poziciji, zbog čega je iznimno važno ovaj mentalni poremećaj na vrijeme otkriti i liječiti, a usto voditi računa o recidivu", kazao je Gilman.

Pokazalo se da najveći broj preuranjenih slučajeva smrti zapravo nije direktno povezan s mentalnim poremećajem, već s onim što nastane kao izravna posljedica depresije, poput primjerice srčanog udara.

Depresija se godinama povezuje s nizom zdravstvenih problema, djelomično zbog toga što može rezultirati fiziološkim promjenama u organizmu te pridonijeti nezdravim navikama, poput loše prehrane, fizičke neaktivnosti, pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola.

Kanadska je studija potvrdila povezanost između depresije i preuranjene smrti kao posljedice pretilosti, pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola.

Studija je započela 1952., a njezini sudionici imali su prosječno pedeset godina kada su se u nju uključili.

Kod muškaraca oboljelih od depresije izgledi za preuranjenu smrt bili su gotovo triput veći na početku studije, no s vremenom su se smanjivali te su na kraju studije pali za 52 posto.

Kod oboljelih žena je rizik od preuranjene smrti kao posljedice depresije s vremenom rastao. U početku studije su kod oboljelih žena izgledi za preuranjenu smrt iznosili osam posto, a na kraju su se povećali na 51 posto, čime su se žene izjednačile s muškarcima.

Ranije provedena studija znanstvenika s Oxforda pokazala je da borba s depresijom vremenski skraćuje život koliko i pušenje, prosječno sedam do 11 godina. U 2006. godini slična studija je pokazala da ljudima koji pate od teške depresije životni vijek može biti skraćen za 13 do čak 31 godinu.

Podaci govore da i do 15 posto depresivnih osoba počini suicid. Koliko je značajna ova povezanost govori podatak po kojemu je samoubojstvo drugi vodeći uzrok smrtnosti u populaciji mladih od 15 do 29 godina.

Procjene pak govore da je depresivni poremećaj neprepoznat u čak 50 posto slučajeva, neliječen u 75 posto, nedovoljno liječen u 90 posto, a adekvatno liječen tek u 10 posto slučajeva.

Depresivni poremećaj je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice i predstavlja značajan problem na području mentalnog zdravlja, patnju za oboljelu osobu i njenu obitelj te težak ekonomski teret za svako društvo.

Broj osoba s depresijom kontinuirano raste od početka prošlog stoljeća u svim razvijenim zemljama svijeta. Epidemiološke studije pokazuju da 3 do 4 posto populacije boluje od težih, a 1,5 do 2 posto od blažih oblika depresije.

Znanstvenici već dugo upozravaju da će depresivni poremećaj do 2020. godine postati drugi po raširenosti svjetski zdravstveni problem.



Fosilni otisci stopala otkrili postojanje ranog velikog dinosaura grabežljivca


WASHINGTON - Trag fosilnih otisaka stopala s tri prsta dugačkih 57 centimetara pokazuju da je ogromni dinosaur mesojed harao južnim dijelovima Afrike prije 200 milijuna godina u vrijeme kad je većina grabežljivaca dinosaura bila srednjeg rasta.

Znanstvenici su opisali otiske stopala iz drevnog riječnog korita u Lesotu i procijenili da je dinosaur kojega su nazvali Kajentapus ambroholohali bio dug oko 9 metara.

Nisu pronađene nikakve fosilne kosti no otisci su sami pokazali mnogo o životinji. Znanstvenici su zaključili da se radilo o ogromnom teropodu - dvonožnom mesojedu iz skupine dinosaura kojima su kasnije pripadali divovski tiranosaurus i giganotosaurus. Iz teropoda kasnije su se razvile i ptice.

Kajentapus je živio u ranom razdoblju jure odmah nakon masovnog izumiranja grabežljivih gmazova koji su živjeli u prethodnom razdoblju trijasu kad su se dinosauri prvi puta pojavili.

“Naše otkriće potvrđuje hipotezu da su teropodi postajali veliki relativno rano u svojoj evoluciji ali očito ne prije razdoblja koje označava prijelaz iz trijasa u juru”, kaže paleontolog Fabien Knoll iz španjolske fondacije Dinopolis i britanskog sveučilišta u Manchesteru.

Ne postoje skeletni ostaci tako velikih dinosaura mesojeda iz tako ranog razdoblja razvoja dinosaura koji je živio na južnoj polutki superkontinenta Gondvane.

Postoje drugi fosilni otisci stopala iz Poljske koji pokazuju da je teropod slične veličine naseljavao superkontinent Laurasiju otprilike u to vrijeme.

Fosilni ostaci teropoda slične veličine datiraju tek iz razdoblja 30 milijuna godina kasnije, kaže Knoll.

Otisci stopala pronađeni su na mjestu koje je nekad bilo riječno dno.

“Radi se o prvom dokazu iznimno velikog mesojeda koji je tumarao tim područjima kojima su dominirali razni biljojedi, svejedi i mnogo manji grabežljivi dinosauri", dodala je paleontologinja Lara Sciscio sa sveučilišta Cape Town u južnoafričkoj republici.

Rezultati istraživanja objavljeni su u srijedu u časopisu PLOS ONE.
U četvrtak su drugi znanstvenici u časopisu  Scientific Reports opisali još jednog novog dinosaura, nazvanog materonodon provincialis, koji je živio prije 70 milijuna godina i čiji su fosilni ostaci otkriveni na jugu Francuske. Uočljivo obilježje materonodona su njegovi veliki zubi.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus