11:16, 20. Rujan 2018

kultura...

Kultura 29. lipnja 2018.

Objavljeno: 29.06.2018 u 03:19
Pregledano 239 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 29. lipnja 2018.

ZAGREB, 29. lipnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:
 

Baletni spektakl "Gospoda Glembajevi" za pomoć pulskoj bolnici

PULA - Baletna predstava "Gospoda Glembajevi", nastala prema istoimenoj drami Miroslava Krleže, u petak navečer je prvi put izvedena pod otvorenim nebom na pulskom otoku Sveta Katarina, a prihodom od prodanih ulaznica nabavit će se medicinski uređaji za pulsku Opću bolnicu.

Jedinstveni doživljaj za više od tisuću gledatelja priredila je Kermas grupa hrvatskog poduzetnika Danka Končara u suradnji sa zagrebačkim Hrvatskim narodnim kazalištem i pulskim Istarskim narodnim kazalištem. Sav prihod od kupljenih ulaznica namijenjen je nabavi tri medicinska uređaja  za pedijatrijski odjel Opće bolnice Pula.

 Što se tiče prostora, organizator je ostavio obližnje bivše vojarne netaknutim kako bi Puljani i svi posjetitelji mogli vidjeti kako je izgledao taj desetljećima zabranjeni prostor.

"Ta transformacija ili demilitarizacija otoka Sv. Katarine koja je kulminaciju doživjela izvedbom ovog baleta, simbolički  označava kraj jedne ere i početak novog života ovog dijela Pule. Baletna papučica zamijenila je vojničku čizmu" , poručio je član Uprave Kermas grupe Krešimir Raguž.

 "Koliko je ova drama moćna dokazuje da se priča prati i razumije bez ijedne izgovorene riječi. Želio sam što više slijediti radnju i moglo bi se reći da sam stvarajući balet isključio svaki osobni komentar i pokušao što bolje iskoristiti obilje opisa radnje, kostima, epohe i nadasve psihološki pristup svakom od karaktera" - izjavio je novinarima redatelj baleta Leo Mujić.   

 Inače, čuveno Krležino dramsko djelo premijerno je kao baletno izvedeno prošle godine u Zagrebu, a Pula je mjesto gdje je balet prvi put izveden na otvorenoj pozornici, čemu su,  među ostalim, nazočili i vlasnik Kermas grupe Danko Končar te čelnici Istarske županije i Grada Pule.

Koreograf, redatelj i autor libreta za balet je Leo Mujić, scenograf je Stefano Katunar, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović, a u predstavi nastupaju Guilherme Gameiro Alves kao Ignac Glembay, Natalia Kosovac kao barunica Castelli, Takuya Sumitomo kao Leone Glembay i ostali članovi ansambla Baleta HNK.



Otvoreno „Osječko ljeto kulture“, zbog lošeg vremena ne i najavljenom praizvedbom rock-melodrame


OSIJEK – „Osječko ljeto kulture“ (OLJK) otvoreno je u petak navečer u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) koncertom "Noć filmske glazbe", a ne, kako je bilo najavljeno, rock-melodramom „Osječki long, long play“, čiju je praizvedbu na otvorenome spriječilo loše vrijeme.  

 Kako je rekla Biljana Kovačić, osoba za odnose s javnošću OLJK-a, zbog loših vremenskih uvjeta otkazana je praizvedba rock-melodrame „Osječki long, long play“ u izvedbi osječkog Hrvatskog narodnog kazališta  koja je trebala biti održana na otvorenome, u dvorištu osječkog hotela „Central " .

"Vrijeme je učinilo svoje i otvorenje OLJK-a moramo prebaciti u zatvoreni prostor“, rekla je Kovačić.

"Osječko ljeto kulture“  se održava 18. put, a na njemu će se od 29. lipnja do 13. srpnja, održati 49 visokokvalitetnih programa iz područja kazališne, glazbene, koncertne, likovne, književne, plesne, filmske i novomedijske umjetnosti. U organizaciju su uključene sve važnije osječke kulturne ustanove, udruge i umjetnici pojedinci, ali dolaze i brojni gostujući izvođači.  Prema najavama Žane Gamuš, zamjenice gradonačelnice Osijeka, 18. OLJK  stoji milijun i 120.000 kuna.

Na koncertu filmske glazbe, među ostalim  izvedene su teme iz filmova "Titanik", "Ples s vukovima", Jurski park", Ratovi zvijezda i drugi. Orkestrom je ravnao dirigent Mladen Tutavac, a kao solisti nastupili su Ivana Medić, Sanja Toth, i Filip Hozjak.  U vokalnom ansamblu nastupili su Stefany Findrik,Gordana Kalmar, Davor Solanović i Tomislav Moržan.



Ilok: Zbog lošeg vremena odgođen početak iločkog dijela DunavArt Festivala


ILOK - Zbog lošeg vremena i kiše koja je zahvatila Ilok, odgođena su događanja koja su se u petak navečer trebala održati u tome gradu u sklopu DunavArt Festivala koji se od 22. lipnja do 1. srpnja održava u Erdutu, Vukovaru, Iloku i Batini s ciljem promicanja vrijednosti kulturne baštine, glazbenog stvaralaštva, vinskog i gourmet bogatstva hrvatskog Podunavlja.

 U prgramu koji se trebao održati u atriju Dvorca Odescalchi bilo je predviđeno čitanje poezije o Dunavu, a potom i koncert novosadske grupe The Frajle.  

Po riječima iločke gradonačelnice Marine Budimir koja je iločki dio festivala trebala proglasiti otvorenim, program predviđen za petak najvjerojatnije će se održati u nedjelju dok bi se subotnji dio programa trebao održati sukladno najavljenom rasporedu.

 Projekt DunavArt Festivala realizira se uz financijsku potporu EU Interreg programa prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije 2014--2020.  u sklopu projekta Central Danube Tour (CDT). Nositelj CTD projekta je Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, a Grad Ilok i Osječko-baranjska županije partneri su s hrvatske strane. DunavArt Festival pokrenuli su prošle godine Miran Hadži - Veljković i Zlatko Petrović - Pajo, pozati kao Kraljevi ulice, koji organiziraju zagrebački Međunarodni ulični festival Cest is d' Best.



Predstavljen nastavak europskog projekta ArTVision+

 
RIJEKA - Nastavak projekta ArTVision+, koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a  provodi se s ciljem promidžbe suvremene umjetnosti i korištenja potencijala kulture kao glavnog kotača održivog turističkog razvoja te  promidžbe inovacija u međuinstitucionalnoj kulturnoj komunikaciji, predstavljen je u petak u Prirodoslovnom muzeju Rijeka.

Projekt su predstavili zamjenica župana Marina Medarić te predstavnik partnera, Sveučilišta u Veneciji, Fabrizio Fanozzo.

Vodeći partner je  Primorsko-goranska županija, a projekt se provodi od siječnja 2018. do lipnja 2019. Riječ je o nastavku projekta  ArTVision koji je Primorsko-goranska županija uspješno provodila od 2014. do 2016.

Projekt se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014.–2020., a ukupna mu je vrijednost milijun eura, od kojih je bespovratnih 855.406 eura.

Glavna ideja projekta temelji se na novom, inovativnom konceptu promocije turističkih proizvoda, na funkcionalnom i jednostavnom komunikacijskom kanalu koji će povezivati umjetnike i organizatore turističkih atrakcija.

Postojeći, dobro prihvaćen portal Županijske kulturne mreže podići će se na novu tehnološku razinu i postati međunarodni portal za razmjenu kulturnih sadržaja, s posebno razvijenim novim modulima za organizaciju kulturnih zbivanja namijenjenu turističkom sektoru  te za promidžbu kulturnih zbivanja putem portala i aplikacija za mobilne uređaje.

U okviru projekta bit će snimljeno po 9 kratkih umjetničkih prikaza manje poznatih turističkih odredišta u 4 regije -  Puglia, Veneto, Kvarner i Dalmacija, te će studenti i neovisni lokalni kulturni aktivisti biti obučeni za izradu video-sadržaja. U svakoj od regija sljedeće godine će se organizirati po jedan međunarodni kulturni događaj.  



Sabor donio Zakon o audiovizualnim djelatnostima


ZAGREB - Hrvatski sabor donio je u petak Zakon o audiovizualnim djelatnostima koji bi trebao unaprijediti tu važnu djelatnost.

Novi je zakon obuhvatio i videoigre čime je stvoren pravni okvir za daljnji razvoj jednog od najpropulzivnijih segmenata audiovizualne industrije.

Zakon preciznije definira način izbora i ovlasti članova tijela Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC): Upravnog odbora, ravnatelja i Hrvatskog audiovizualnog vijeća (HAVV).

Upravni odbor HAVC-a ima pet članova, po jedan se imenuje iz reda ekonomsko-financijskih i pravnih stručnjaka, dva iz reda stručnjaka za audiovizualne djelatnosti, a jednoga biraju radnici Centra.

Zakonom se uvodi nova struktura Hrvatskog-audiovizualnog vijeća, jedan od njegovih članova bit će i predstavnik Ministarstva kulture.

Prije glasovanja o tome zakonu, stanke su zatražili zastupnici Živog zida i Neovisnih za Hrvatsku.

Predloženi zakon predviđa da i Hrvatsko društvo filmskih redatelja delegira jednog člana u Vijeće, a postoje broje prijave koje se odnose na potraživanja u iznosu od oko 30 milijuna kuna navedenog Društva prema Hrvatskom društvu skladatelja, rekao je Branimir Bunjac (ŽZ)  i poručio da stranka Živi zid smatra da zakon ne bi smio stupiti na snagu sve dok se ti navodi ne razjasne.

Stanku je, radi konzultiranja oko djelovanja “koruptivno, klijentelističke institucionalizirane hobotnice u HAVC-u, posebice nakon vijesti o višemilijunskim pronevjerama vezanim uz djelovanje Hrvatskog društva filmskih redatelja”, zatražio Zlatko Hasanbegović (NZH). Poručio je i kako kolegama iz HDZ-a želi dati prigodu da još jednom preispitaju svoju savjest i razmisle žele li, nakon što su glasovali za “protulustracijski arhivski zakon”, glasovati i za ovaj “korupcionaški ili klijentelistički zakon”.

Sabor je donio Zakon o muzejima te potvrdio Konvenciju Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji (revidiranne).

Donio je i Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, odbivši oporbene prijedloge da članarina u toj Komori bude dobrovoljna, a ne obvezna.

Komora nije štitila interese poljoprivrednika kad je trebalo, a sad bi je trebali plaćati, ona je suvišna, poručio je Miro Bulj (Most).

Sabor je odbio interpelaciju o radu Vlade u vezi s renacionalizacijom Ine i privatizacijom HEP-a, koju je inicirao SDP.

U drugo su čitanje poslani zakonski prijedlozi o studentskim poslovima, o autorskom i srodnim pravima, o nasljeđivanju...

Sabor je Josipa Popovca imenovao novim predsjednikom Vijeća za elektroničke medije (VEM), a razriješio dosadašnjeg predsjednika Damira Hajduka, koji odlazi na novu dužnost.

Zbog isteka mandata, članstva u Vijeću razriješio je Suzanu Kunac, Gordanu Simonović i Roberta Tomljenovića, kojeg je potom imenovao na još jedan petogodišnji mandat. Za članove Vijeća imenovao je Damira Bučevića te Popovca.

 

Dodijeljeni Oskari znanja za uspjeh u području umjetnosti


ZAGREB - Učenicima glazbenih i plesnih škola te studentima muzičkih akademija koji su osvojili prve nagrade i prva mjesta na državnim i međunarodnim natjecanjima glazbe i plesa, njih ukupno 165, u petak su u Zagrebu uručeni Oskari znanja, uz poruke o važnosti promidžbe znanja i umjetnosti kao temelja razvoja svakog naroda.

Nagrađene je na svečanosti u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) pozdravio predsjednik te institucije Zvonko Kusić. Istaknuo je kako HAZU, kao najviša hrvatska znanstvena i umjetnička institucija, od svojeg osnutka promiče iste temeljne vrijednosti: obrazovanje, znanje i znanost kao osnovne postavke o kojima ovisi razvoj društva, smatrajući da je upravo promidžba znanosti, kulture i umjetnosti jedan od ključnih alata za osiguravanje pozicije neke nacije.

"Danas, 157 godina od osnutka Akademije, postoje i dalje isti principi", rekao je Kusić. U današnjem globaliziranom svijetu pozicija nacije ovisit će o znanosti, dok će njezin identitet ovisiti o umjetnosti, dodao je, što je shvatio još i sam osnivač Akademije, biskup Josip Juraj Strossmyer.

Dodjela Oskara znanja ima puno simboličnih značenja, napomenuo je nadalje Kusić, te naglasio dvostruku poruku tih nagrada: "Tu se prepoznaju najvrjedniji i najsposobniji talenti, ali se šalje i poruka društvu da se rad i talent cijene. Mi smo danas suočeni ne samo s gospodarskom krizom, nego i s krizom duha, urušavanjem sustava vrijednosti, gdje oni sustavi koji vrednuju prave vrijednosti kao da izmiču pred onima koji valoriziraju prividne vrijednosti", ocijenio je Kusić.

Zato nije važno samo da se nagrade oni najbolji i najtalentiraniji, oni koji su najviše radili, već i da se pošalje poruka da društvo cijeni njihov trud, te da društvo ima budućnost samo ukoliko bude njegovalo te vrijednosti, poručio je.

Svečana dodjela učenicima glazbenih i plesnih škola te studentima muzičkih akademija drugi je dio dodjele, nakon što su dan ranije, u četvrtak 28. lipnja, dodijeljeni Oskari znanja za postignute rezultate na natjecanjima u znanju. Riječ je o najvećim priznanjima za izniman uspjeh i postignute rezultate u obrazovanju koji se dodjeljuju u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Hrvatske zajednice županija.

Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković-Pečenković čestitala je nagrađenima, istaknuvši kako je cilj svečanosti "pokloniti se znanju, kreativnosti i beskrajnom trudu" koji su uložili kako bi zaslužili nagrade.

"Vi ste najljepši cvijet naše Republike Hrvatske, vi ste zalog da će nam budućnost biti bolja. Čvrsto vjerujem da ćete jednoga dana donositi važne i ključne odluke u zajednicama u kojima ćete živjeti i ostvarivati se", rekla je Žarković-Pečenković, te poželjela nagrađenima da "uvijek slijede put svojeg srca, budu skromni prema talentima koji su im darovani, ostanu veliki, te da čine sve da postanu najbolji ljudi, odgovorni i savjesni s puno empatije i razumijevanja za druge i njihove potrebe".

Nagradu je dobilo 165 učenika glazbenih i plesnih škola i studenata muzičkih akademija, dok su za predan i ustrajan rad s učenicima pohvaljeni i njihovi mentori, njih 80.

Priznanja je podijelila pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj, koja je napomenula kako je poticanje izvrsnosti i pružanje mogućnosti svakome temelj napretka, te je kao takvo dio cjelovite kurikularne reforme. Isto tako, poticanje razvoja talenata i darovitosti dio je strategije Ministarstva znanosti i obrazovanja, rekla je Kralj.

"Svi znamo da je pred nama još put razvoja, a vi ste nam na tom putu svijetli primjer koje pokazuje što se može, kako se može i koliko daleko se može doći", poručila je.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk izrazio je posebno zadovoljstvo što u današnjem digitalnom dobu postoje mladi ljudi "koji nastavljaju svoje misli, energiju i osjećaje izražavati kroz neki vid umjetnosti", te najavio nastavak podrške ulaganju u školstvo i obrazovanje kroz razne poticaje.

U ime nagrađenih učenika i studenata zahvalila se Dora Drašković, učenica 1. razreda srednje Umjetničke plesne škole Silvije Hercigonje u Zagrebu.

Dodjela Oskara znanja održana je pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike, Hrvatskog sabora i Ministarstva znanosti i obrazovanja te Agencije za odgoj i obrazovanje i u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija, a skulpture Oskara znanja izradili su učenici Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec u suradnji sa Srednjom školom August Šenoa iz Garešnice.



Sisak prvi u Hrvatskoj dobiva Centar starih fotografskih tehnika


SISAK - Sisak će, kao prvi i jedini grad u Hrvatskoj, te jedan od rijetkih u Europi, dobiti Centar za stare fotografske procese u kojemu će se učenici osnovnih i srednjih škola i polaznici radionica i seminara moći upoznati s osnovama fotografije i starim tehnikama.

Otvaranje Centra zasluga je sisačkog umjetničkog fotografa i voditelja gradske Foto galerije Siscia obscura Miroslava Arbutine. "Pod naletom digitalne tehnologije, klasična je fotografija već izgubila draž. I kada sam već namjeravao odložiti fotoaparat, prije šest godina, nakon tečaja mokrog kolodija u Novom Mestu, počeo sam razmišljati o novim sadržajima našeg Foto kluba. Tako ulazimo u jedan potpuno zaboravljeni svijet fotografije, izrade fotografija na starinski način. Vjerujem da ćemo na taj način sačuvati našu bogatu fotografsku baštinu", kaže Arbutina.

U sisačkoj galeriji učenici osnovnih i srednjih škola, kao polaznici radionica i seminara, moći će se upoznati s pet starih fotografskih tehnika za koje već postoje tehnički uvjeti, a u pripremi su još četiri tehnike. U suradnji s Aktivom likovnih pedagoga, kako je obrazložio Arbutina, u školama će se učenici upoznati s osnovama fotografije i starim tehnikama. Svima zainteresiranima omogućit će se praktični rad u galeriji. Sličan program fotograf i snimatelj Ivica Hripko provodi sa studentima u Osijeku.

"Na taj način popularizirala bi se fotografija, a foto klub bi dobio više mladih članova, koji bi dobili početno znanje za bavljenje fotografijom. Spajanjem likovne i fotografske kulture, posebno u nekim tehnikama, otvaraju se nove mogućnosti kreativnog stvaralaštva. Sve ovisi o kreativnosti učenika i nastavnika i rezultati mogu biti iznenađujući. Velik dio starih procesa radi se na akvarelnom papiru, a on se najčešće upotrebljava u likovnoj kulturi", dodao je Arbutina.

Spominje izradu replika starih fotografskih aparata s mjehom, tehniku mokrog kolodija i druge, pa sve do uređenja "staklene kuće", nekad nezamjenjivog fotografskog ateljea, koji u Europi još postoje samo u sastavu muzeja. U suradnji s učenicima sisačke Tehničke i Strukovne škole, kako kaže Arbutina, mogla bi se organizirati i proizvodnja foto aparata stare tehnologije.

Sredstva za proširenje djelatnosti, smatraju u Foto klubu, moći će se ostvariti komercijalnim djelatnostima, printanjem fotografija velikih formata, te aplikacijama snimljenih obiteljskih fotografija starim tehnikama na različite materijale.

Otvorenje novog centra, za koji je potporu dala i sisačka gradska uprava, najavljeno je za srijedu, 4. srpnja, a zainteresirani će se već dan poslije, za otvorenih dana galerije, moći fotografirati u starim tehnikama.



Hrvatski filmovi na 53. međunarodnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma


ZAGREB - U natjecateljskom programu 53. međunarodnog filmskog festivala Karlovy Vary prikazuje se dugometražni igrani film "Dišući u mramor" snimljen u litavsko-latvijsko-hrvatskoj koprodukciji, izvan konkurencije prikazat će se "Beskrajni rep" redateljice i scenaristice Željke Sukove, "Chris The Swiss" Anje Komfel i "U slučaju rata" Jana Geberta, a hrvatski filmaši sudjeluju i u industrijskom dijelu festivala, izvijestio je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).

Dugometražni igrani film "Dišući u mramor" redateljice Giedre Beinoriute, nastao u litavsko-latvijsko-hrvatskoj koprodukciji (hrvatski koproducent je Matija Radeljak, Aning Film) dio je natjecateljskog programa East of the West festivala u Karlovym Varyma koji ove godine traje od 29. lipnja do 7. srpnja, priopćio je HAVC.

Film je snimljen po istoimenom bestselleru Laure Sintije Černiauskaitė. "Dišući u mramor" priča je o Izabeli i njezinom suprugu koji posvoje šestogodišnjeg dječaka koji nikako ne može njihovu obitelj prihvatiti kao svoju. Na filmu je radio i hrvatski ton majstor i dizajner zvuka Ivan Mihoci.

Dugometražna dokufikcijska alegorija "Beskrajni rep" redateljice i scenaristice Željke Sukove svjetsku premijeru imat će u nedjelju, 1. srpnja. Film je nastao u produkciji riječke Udruge UKUS, financiran je sredstvima HAVC-a i Grada Rijeke, a prikazat će se u sklopu festivalskog nenatjecateljskog programa Imagina u kojem se prikazuju naslovi nekonvencionalnog pristupa naraciji i stilu.

U sklopu programa Another View prikazuje se i dugometražni dokumentarni film "Chris The Swiss" Anje Komfel, nastao u švicarsko-hrvatsko-njemačko-finskoj koprodukciji (hrvatski koproducent je Siniša Juričić, Nukleus film), koji je premijeru imao na ovogodišnjem Tjednu kritike, paralelnoj sekciji Filmskog festivala u Cannesu.

U revijalnom programu novih čeških filmova našao se i dugometražni dokumentarni film "U slučaju rata" redatelja Jana Geberta, nastao u češko-hrvatskoj koprodukciji (hrvatske producentice su Miljenka Čogelja i Dana Budisavljević, Hulahop). Također, u nenatjecateljskom programu Horizons prikazuje se i dugometražni igrani film Hladni Rat Pawela Pawlikowskog koji je dijelom sniman u Splitu.

Ove godine hrvatski predstavnik programa Karlovy Vary – Work in progress je debitantski igrani film Jure Pavlovića "Mater", nastao u produkciji Bojana Kanjera i Jure Pavlovića (Sekvenca). Program je namijenjen odabranim filmovima u fazi postprodukcije s područja Centralne i Istočne Europe. Uz mogućnost osiguranja izravne financijske potpore, predstavljenim filmovima i producentima program nudi i mogućnost osiguranja post-produkcijskih usluga potrebnih za dovršetak filma.

Organizacija European Film Promotion odabrala je Juditu Gamulin i njezin kratkometražni igrani film "Marica" za sudjelovanje na platformi Future Frames, koja se održava u sklopu Međunarodnog filmskog festivala u Karlovym Varyma. Tijekom trajanja programa, od 1. do 4. srpnja, filmaši će svoje radove predstaviti međunarodnoj publici, stručnjacima iz industrije i medijima.


Pula: Maksim Mrvica otvorio Rock&Stars festival u kamenolomu u Vinkuranu

VINKURAN/PULA - Najpriznatiji svjetski crossover pijanist današnjice Maksim Mrvica u četvrtak navečer je impresivnim nastupom u kamenolomu Cave Romane svečano otvorio Rocks&Stars festival u Vinkuranu kraj Pule.

Bio je to jedan od tri koncerata ovoga umjetnika u Hrvatskoj, a sam je nastup imao i dobrotvornu notu s obzirom da je djelovanjem organizatora i partnera festivala Općoj bolnici u Puli doniran inkubator. Mrvica je tijekom koncerta predstavio nove skladbe sa svog albuma "New Silk Road", kao i ranije skladbe, spoj starijih i novijih hitova.

 Među brojnim uzvanicima nazočni su bili ministar turizma Gari Cappelli i državni tajnik Ministarstva državne imovine i izaslanik hrvatske predsjednice Tomislav Boban koji su istaknuli vrijednosti ove manifestacije u jedinstvenom ambijentu kamenoloma.

Već 9. srpnja na ovome festivalu nastupit će jedan od najistaknutijih hrvatskih komičara, Ivan Šarić, a 28. srpnja publiku će zabaviti legendarni Darko Rundek. Do kraja festivala uslijedit će brojni zanimljivi koncerti i programi, a najavljeno je da će festival iduće godine biti još bogatiji



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

'Leteći mozak' poletio prema svemirskoj postaji

CAPE CANAVERAL - Loptoliki robot umjetne inteligencije nazvan 'leteći mozak' lansiran je u petak prema Međunarodnoj svemirskoj postaji u teretnom svemirskom brodu Dragon tvrtke SpaceX.

Lansiranje rakete Falcon 9 s Cape Canaverala u petak ujutro po mjesnom vremenu proteklo je potpuno u redu, objavila je NASA.

SpaceX, tvrtka Elona Muska, ima ugovor s američkom svemirskom agencijom o opskrbljivanju Međunarodne svemirske postaje.

I teretni brod Dragon i raketa Falcon 9 koja ga prevozi već su letjeli u svemir. Dragon je bio u svemiru 2016., a Falcon je prije dva mjeseca u orbitu ponio NASA-in satelit.

Musk i njegova kompanija time nastavljaju koristiti rabljene dijelove raketa i svemirskih brodova kako bi smanjili troškove putovanja u svemiru.

Dragon, koji ukupno nosi 2.700 tona razne opreme, na ISS bi trebao stići 2. srpnja.

Ključni dio opreme je uređaj veličine košarkaške lopte nazvan CIMON - (Crew Interactive MObile CompanioN).

Zovu ga letećim mozgom jer je programiran da prepoznaje lice i glas njemačkog astronauta Alexandera Gersta, geofizičara Europske svemirske agencije.

"To je povijesni trenutak, CIMON će bti prvi robot svoje vrste u interakciji s ljudima u svemiru", rekao je stručnjak njemačkog svemirskog centra Christian Karrasch, robotov projektni menadžer.

Kada ga Gerst pozove, robot će akustično osjetiti odakle ga zove i okrenuti se i otplutati u tom smjeru. Kada dođe do astrounatove razine očiju moći će kamerom detektirati je li osoba ispred njega Gerst ili netko drugi.

Robot ima više od desetak propelera koji će mu pomoći da se kreće postajom i ne sudara se sa stvarima.

"Radni jezik mu je engleski. Dizajniran je da razumije Alexandera. Kada on progovori, robot će doći", objasnio je Karrasch.

Cilj projekta je ponajviše demostracija rada tehnologije. Robot bi trebao pomoći Gerstu u raznim znanstvenim ispitivanjima. I najvažnije, CIMON ima dugme za isključivanje. Kad je 'offline', robot na Zemlju ne može emitirati ništa što Gerst ne želi.


Belgijska mankenka izazvala skandal u Jeruzalemu

JERUZALEM - Belgijska manekenka Marisa Papen izazvala je zgražanje jeruzalemskog rabina fotografirajući se gola na terasi iznad Zapadnog zida.

Fotografija potpuno obnažene 26-godišnje manekenke sa svetim židovskim mjestom u pozadini objavljena je u belgijskom listu HLN-u.

Ispod i iza nje vide se Židovi kako mole pred Zidom.

Rabin Shmuel Rabinowitz to je nazvao besramnim slučajem koji narušava svetost mjesta i vrijeđa osjećaje vjernika.

Papen je lani provela 24 sata u egipatskom pritvoru jer se fotografirala gola ispred hrama u Karnaku.

Ona na svom blogu objavljuje svoje golišave fotografije iz raznih dijelova svijeta.
 


Španjolska vlada krenula u pokušaj legalizacije eutanazije


MADRID - Zastupnici vladajuće Socijalističke stranke (PSOE) dali su prijedlog zakona o ozakonjenju eutanazije koji je prihvaćen na razmatranje u donjem domu parlamenta. Zakon se odnosi na smrtno bolesne i hendikepirane osobe koje bi izrazile želju za okončanjem života.

Prijedlog zakona usvojen je u utorak, a glasnogovornica PSOE-a Adriana Lastra izjavila je kako bi novi zakon „jamčio zaštitu osnovnog prava na život, ali i prepoznao da to pravo nije apsolutno.“

Trenutni kazneni zakon Španjolske zabranjuje pomaganje u samoubojstvu, a jedini način za osobe koje ne žele produljenje svojih patnji jest – odbijanje „liječenja“.

Usvajanje novog zakona bi osobama koje proživljavaju agoniju bez pozitivnog ishoda, omogućilo podnošenje zahtjeva za pomoć pri okončanju života, a što bi se također financiralo kroz javni ili privatni fond zdravstvenog osiguranja.

Iz oporbene Narodne stranke (PP) su odbacili takvu zamisao uz tvrdnju kako se radi o istom slučaju kao da „govorimo o neuspjehu, o priznanju političkog, profesionalnog i medicinskog poraza.“

Da bi zakon došao do Senata, nacrt zakona morat će dobiti apsolutnu većinu glasova.

Eutanazija je trenutno u Europi ozakonjena jedino u Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu i Švicarskoj.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus