23:34, 10. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 29. kolovoza 2017.

Objavljeno: 29.08.2017 u 04:58
Pregledano 111 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 29. kolovoza 2017.

ZAGREB, 29. kolovoza 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Održan sastanak ministrice Obuljen Koržinek i gradonačelnika Bandića


ZAGREB -
U Gradskoj upravi Grada Zagreba održan je u utorak sastanak gradonačelnika Milana Bandića s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek na kojemu je dogovoren nastavak dosadašnje suradnje na zajedničkim projektima, priopćeno je iz Ureda gradonačelnika.

Ističe se da se posebno govorilo o Hrvatskom narodnom kazalištu, uključujući rješavanje pitanja druge scene HNK, o suradnji Grada i Ministarstva u financiranju velikih kazališnih i koncertnih gostovanja, o velikim projektima u Galeriji Klovićevi dvori i Galeriji Gradec te o Međunarodnoj smotri folklora.

Raspravljalo se i o projektima koji će se financirati kroz program Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) i svim ostalim mogućim projektima na području kulturne scene u Gradu Zagrebu, dodaje se u priopćenju.



Festival ilustracija "36 Mountains" u Meštrovićevu paviljonu od 7. do 10. rujna


ZAGREB -
Treći međunarodni festival ilustracija "36 Mountains" održat će se od 7. do 10. rujna u galeriji Bačva Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) u Zagrebu s crnom bojom kao središnjom temom, a predstavit će neka od najjačih ilustratorskih imena domaće i međunarodne scene.

Nastao na inicijativu umjetnice Jelene Bando, festival njeguje formu koja podrazumijeva odmak od standardnog galerijskog ili muzejskog pristupa te ima participativni karakter namijenjen široj publici, stoji u najavi.

Na festivalu će se predstaviti već etablirani ilustratori ali, kako je to ujedno prilika za afirmaciju mladih umjetnika, i kustoski odabrani autori na javnom natječaju za sudjelovanje na izložbi.

"Treće festivalsko izdanje na jednom će mjestu okupiti najbolje domaće, regionalne i europske ilustratore te dati priliku nekim novim imenima rastuće ilustratorske scene", najavila je Bando, istaknuvši kako je ove godine tema festivala 'crna boja'.

Ovogodišnji žiri, u čijem su sastavu bili Jelena Bando, Bojan Krištofić i Davor Gromilović, među velikim brojem pristiglih prijava odabrao je 26 umjetnica i umjetnika iz Hrvatske, Srbije, Italije, Njemačke, Češke, Australije, Argentine, Velike Britanije i Švedske, čiji će radovi, uz radove deset pozvanih autora, etabliranih umjetnika, biti predstavljeni na izložbi.

Među velikim imenima na listi izlagača u Meštrovićevu paviljonu bit će ilustrator s kanadskom adresom Ivo Matić, mlada zvijezda hrvatskog slikarstva Stipan Tadić, grupa umjetnika Artu Ditu, Tomislav Lončarić, poznatiji pod umjetničkim imenom Lonac te mnogi drugi.

Za razliku od protekla dva izdanja, u kojima su izabrani autori ispunjavali posebno dizajnirane blokiće za izložbu, ovoga puta za ispunjavanje svojih 1,80 metara dugačkih blokova izrađenih od paus papira, autori moraju koristiti isključivo crnu boju.

Petak, 8. rujna bit će rezerviran za predavanja, a u ulozi predavača između ostalih naći će se predstavnici tvrtke Nanobit, gošće iz Švedske, dizajner Nebojša Cvetković, te prošlogodišnje debitantice Klara Rusan i Tea Jurišić. Svi zainteresirani moći će pohađati i kreativne radionice u subotu, 9. rujna.

Ulaz tijekom sva četiri dana trajanja je besplatan.



Organ Vida: svjetski fotografi i trendovi od 6. do 20. rujna u Zagrebu


ZAGREB -
Festival Organ Vida u devetom izdanju, što će se održati od 6. do 20. rujna na čak šesnaest lokacija, ponovno u Zagreb dovodi relevantne svjetske fotografe i trendove suvremene scene, a ove ih je godine okupio pod temom "Novi građani".

Već tradicionalno ta najveća međunarodna fotografska manifestacija u Hrvatskoj i najveći festival suvremene fotografije u jugoistočnoj Europi koji okuplja i predstavlja fotografe i umjetnike, profesionalce i stručnjake, za svoj je prvi tjedan pripremio iznimno intenzivan program.

Direktorica Fesivala Marina Paulenka kaže kako će se unatoč gustom rasporedu programa koji se održava u puno zagrebačkih galerija i muzeja, sve moći jednostavno pratiti jer se ništa neće preklapati, dok će se prvoga tjedna svaku večer otvarati izložbe, koje će se potom moći razgledati do 20. rujna.

Objasnila je kako je ovogodišnja tema, "Novi građani", proizašla iz ideje redefiniranja pojam novog građanina, čovjeka koji živi u postkapitalističkom 21. stoljeću, lišen je doslovne definicije vezivanja uz mjesto, grad i državu, niti je privržen nekoj vlasti.

Po njezinim riječima, uz sve društveno-političke teme i nepredvidljive izazove koji se odvijaju danas u svijetu željeli su vidjeti koja je naša odgovornost kao građana, ali i koja su to naša osobna previranja.

"Zanimalo nas je kako na sve to odgovaramo u digitaliziranom društvu u kojem smo udaljeniji nego ikada, kada je kolektivno znanje toliko veliko, a mi ponovno redefiniramo povijest", dodala je.

Paulenka ističe kako se na festivalu uvijek trude aktualno odgovoriti na zbivanja u svijetu kroz fotografiju. "Ona nije nužno dokumentarna, već i konceptualna, osobna, ali itekako može pričati priče iz dijelova svijeta u kojem nikada nismo bili i zato je ta fotografija nama bitna", rekla je.



Organ Vida: festival o kojem pišu Guardian i Time

U proteklih se devet godina festival Organ Vida profilirao ne samo kao europski, već i kao svjetski fotografski festival. "Za nas zaista puno znaju, o nama pišu Guardian i Time. Sretni smo što smo ucrtali Zagreb u tu mapu, jer iako je Hrvatska prepoznata kao turistička zemlja, možemo je promovirati i kroz umjetnost", rekla je Paulenka.

Dodala je kako festival u Zagreb dovodi umjetnike i kapitalna djela o kojima je, i sama kao fotografkinja, mogla samo sanjati, a smatra važnim i što Organ Vida pokreće inicijativu da se u Hrvatskoj osnuje institucija koja bi se brinula za fotografiju na svim razinama.

"Postoji potreba i želja da se to ostvari, riječ je o velikim projektima, a vjerujem da će se uz pomoć grada i države to dogoditi", ustvrdila je.

Jedna od novosti ove godine je i dodjela nagrade "Marina Viculin", nazvane po prerano preminuloj povjesničarki umjetnosti, kustosici i ravnateljici Klovićevih dvora, zaslužnoj za promociju fotografske umjetnosti.

"Organ Vida smatramo platformom i zato smo uveli financijsku potporu za razvoj novog rada umjetnika i mentoriranje s međunarodom stručnjacima, što će rezultirati samostalnom izložbom", napomenula je Paulenka.

Novčani iznos od 25 tisuća kuna bit će dodijeljen jednom autoru ili umjetničkom kolektivu prema odluci međunarodnog žirija za završetak započetog umjetničkog projekta i izložbenu prezentaciju tijekom idućeg festivala.



Izložbe i prije službenog otvorenja - već od 4. rujna

Festival ove godine organizira ukupno trinaest izložbi, petnaest razgovora, dvije radionice, projekcije dvaju filmova o fotografiji.

Izložbeni program počinje već dva dana prije službenog otvorenja festivala, pa će se u Galeriji Greta 4. rujna otvoriti izložba tajvanskog umjetnika Šeng-Wen Loa "Bijeli medvjedi", a dan kasnije u Galeriji Šira Davora Konjikušića "Autocesta".

Izložba finalista "Novi građani" održat će se u Muzeju suvremene umjetnosti, novom glavnom partneru festivala, a ondje će se predstaviti i retrospektiva proslavljenog Pietera Hugoa "Vjerojatni svjetovi, radovi iz zapadne Afrike, 2005-2010."

MSU predstavlja i instalaciju "Sharkification" Christine de Middel, video-rad "Imperial Courts" nizozemske umjetnice Dane Lixenberg, dobitnice fotografske nagrade Deutsche Börse te izložbe fotoknjiga "Fotobookfestival Kassel" i dobitnika Dummy Award Kassel.

U Francuskom paviljonu će se izložiti novi rad nizozemske umjetnice Anouk Kruithof "Ego, eco, crescendo", u galeriji Arheološkog muzeja rad Dragane Jurišić "YU: Izgubljena zemlja", u Galeriji Kranjčar postavlja se izložba australsko-njemačke umjetnice Katrin Koenning "Na neodređeno", a u Orisu - Kući arhitekture "Jeliba, muette" Danka Stjepanovića

Muzej za umjetnost i obrt donosi izložbu suvremene finske fotografije "Neovisnost kroz objektiv", koja se realizira u suradnji s Backlight Photo Festivalom i međunarodnim partnerima kao dio programa obilježavanja stogodišnjice finske neovisnosti 2017. godine.



Cjelodnevna konferencija o suvremenoj fotografiji

Izložbeni program festivala prati bogati edukativni, diskurzivni i zabavni program s brojnim gostima iz zemlje i inozemstva, među kojime se ističe konferencija "Izvan dokumentarnog”, kao svojevrsno proširenje festivalske teme - 9. rujna u MSU, čiji je središnji predavač David Bate.

"Organ Vida prvi put objedinjuje svoj diskurzivni program kao jednu konferenciju, na temu koja se nadovezuje na 'nove građane', da progovorimo i o ulozi oni koji fotografiraju i etici prezentacije fotografija", rekla je Lea Vene, koordinatorica konferencije.

Priređen je niz predavanja koja će, dijelom pomičući i granice klasične prezentacije, pokušati osvijestiti pojam, forme i dosege novog dokumentarnog te paralelno promotriti kako takav vizualni obrat rafinira i transformira pozicije i pogled gledatelja kojemu se obraća.

Među ostalim, govorit će se o utjecaju društvenih mreža u dokumentarnoj fotografiji, novom načinu pričanja priče u suvremenom fotožurnalizmu, suvremenoj fotografiji na granici masovnih medija i umjetničke prakse, pitanju etike u fotografiranju rata.

Producentica Festivala Paola Orlić podsjeća kako su festivalski programi besplatni, čime se nastavljaju njihova nastojanja da približe fotografsku umjetnost široj publici, a zbog čega već godinama u Zagreb dovode kvalitetan program, unatoč činjenici da se festival organizira u gotovo gerilskim uvjetima, bez stalnog prostora i velikim dijelom uz pomoć volontera.

Festival Organ Vida održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i sport Grada Zagreba te Turističke zajednice Grada Zagreba.



Dječji mjuzikl "Mala sirena" otvara u listopadu sezonu Žar ptice


ZAGREB -
Zagrebačko Gradsko kazalište Žar ptica u novoj sezoni 2017./18. najavljuje tri nove predstave od kojih će dvije biti praizvedbe, a sezonu će otvoriti. 5. listopada premijera bajke "Mala sirena" Hansa Christiana Andersena.

Kako se ističe u najavi, 180 godina od prvog objavljivanja, popularna bajka slavnoga danskog pisca na sceni Žar ptice bit će postavljena kao dječji mjuzikl u režiji Ive Srnec.

Prvi puta objavljena 1837., bajka o Maloj sireni itekako je i danas aktualna jer govori o problemima s kojima se današnja djeca i mladi susreću u velikoj mjeri, stoji u najavi.

"Ona se bavi propitivanjem drugog i drugačijeg, predstavlja nam društvo koje postaje sve više zatvoreno, a sve manje tolerantno, gdje različitosti postaju prepreka u komunikaciji i izgradnji jednog kvalitetnijeg društva temeljenog na poštivanju osnovnih ljudskih prava", dodaje se.

Glumački ansambl čine Sanja Crljen, Zoran Pribičević, Berislav Tomičić, Petra Vukelić, Gorana Marin, Vesna Ravenšćak Lozić, Petar Atanasoski, Marko Hergešić, Paola Slavica i Stanislav Kovačić.

Scenografiju i kostimografiju osmišljava Patricio Alejandro Aguero, scenski pokret Irena Mikec a glazbu Stanislav Kovačić.

Dvije su domaće praizvedbe u novoj sezoni Žar ptice, u veljači 2018. "Indijanska bajka" Zinke Kiseljak, koju režira Saša Broz a tematizira mitove i legende američkih Indijanaca; te, u travnju iduće godine, predstava "Malena i Klepetan" Mirjane Pičuljan Štriga, posvećena životu ptica selica u režiji Želimira Mesarića.

Oba naslova uz dramsku priču imaju i snažnu društvenu i ekološku poruku: "Indijanska bajka" kroz bajke drevnih starosjedilaca, štovatelja prirode, koje čine srž vjere sjevernoameričkih Indijanaca da svaki čovjek ima svog duha zaštitnika u obliku životinje, a "Malena i Klepetan" kroz ljubavnu priču najpoznatijeg hrvatskog rodana Klepetana.

"Ta ljubavna priča iz svijeta roda, koja je izazvala veliki interes i senzibilitet javnosti, samo je potka za širu edukativnu priču o životu i zaštiti ptica selica, kojom se bave brojni domaći i svjetski projekti ukazujući da su na svom migracijskom putu ptice selice izložene velikoj pogibelji", ističu iz Žar ptice.

Predstava se radi u suradnji s Javnom ustanovom Zeleni prsten zagrebačke županije, koja je 2017. raznim aktivnostima i prezentacijama među dječjom populacijom obilježila godinom bijele rode.

U nedjelju besplatna predstava za prvašiće

Službeni početak sezone kazališta na Bijeničkoj obilježit će već u nedjelju 3. rujna, neposredno prije prvog dana škole, tradicionalna besplatna predstava posvećena prvoškolcima "Ja i moji osjećaji", autorski projekt Ivice Boban.

Priča je to koja govori o odrastanju, odvajanju od roditelja i brojnim drugim situacijama u kojima se nađu djeca, ali i o tome kako svoje osjećaje izraziti i prevladati.

"Glumci Ivana Boban, Marija Šegvić, Zoran Pribičević i Jure Radić, na najbolji mogući način poučit će djecu kako da im prvi dan škole bude veseo i sretan", poručuju iz Žar ptice.


Hrvatski filmovi na 3. festivalu kratkometražnog filma FeKK

ZAGREB - Hrvatski filmovi uvršteni su u natjecateljske programe 'FeKK YU' i 'FeKK SLO' 3. festivala kratkometražnog filma FeKK, koji se održava od 28. kolovoza do 2. rujna u Ljubljani, a programska sekcija 'Instant cult' posvećena je opusu Igora Bezinovića, priopćio je HAVC.

U međunarodnom natjecateljskom programu 'FeKK YU', koji prikazuje autore s područja bivše Jugoslavije, uvršteni su hrvatski animirani, igrani i dokumentarni filmovi.

Od igranih filmova to su "13+" Nikice Zdunić, "Kako je Iva otišla 16. rujna 2016." Tomislava Šobana i "Pino" Josipa Lukića, a od dokumentarnih "After Party" Viktora Zahtile i "Oni samo dolaze i odlaze" Borisa Poljaka te "White Trash" Sunčice Ane Veldić.

Eksperimentalni film predstavljaju filmovi "Kartograf" Darie Blažević i "Na plaži" Gorana Škofića. Hrvatsku selekciju zaključuju animirana ostvarenja "Crvenkapica Redux" Danijela Žeželja, "'Stranac' u mojoj glavi" Petre Bakelić te kanadsko-hrvatska koprodukcija "Ježeva kuća" Eve Cvijanović (hrvatski koproducent je Bonobostudio).

Natjecateljski program 'FeKK SLO', koji je posvećen slovenskim autorima, uključuje dvije hrvatske koprodukcije. To su animirani hrvatsko-slovenski film "Noćna ptica" Špele Čadež (hrvatski koproducent je Bonobostudio) i igrani slovensko-hrvatsko-austrijski film "Sretno Orlo!" Sare Kern (hrvatski koproducent je Kinorama).

U program je uvršten i dokumentarni film "Lovačka sreća" slovenske redateljice Maje Alibegović koji je nastao u sklopu Restartove Škole dokumentarnog filma.

Programska sekcija 'Instant cult' posvećena je hrvatskom redatelju Igoru Bezinoviću. Festival će slovenskoj publici predstaviti deset njegovih kratkometražnih filmova, između ostalih dokumentarni film "Veruda - film o Bojanu" koji je nagrađen na Zagrebdoxu i Liburnia film festivalu, te igrani film "Vrlo kratki izlet".

Festival će prikazati i retrospektivu kratkometražnih filmova Miguela Gomesa, a donosi i program 'EFA - Short Matters' posvećen filmovima koji su se u prošloj godini natjecali za Europsku filmsku nagradu.



Duran Duran na Šalati predstavljaju novi album


ZAGREB - Duran Duran, bend koji je obilježio glazbenu pozornicu osamdesetih godina, predstavit će u utorak navečer na zagrebačkoj Šalati svoj novi, 14. album - "Paper Gods", no ne će nedostajati niti hitova zahvaljujući kojima i danas imaju vjernu sljedbu.

Bend iz Birminghama prodao je dosad više od sto milijuna albuma, a za svoju su glazbu dobili i niz priznanja, među kojima i prestižni Grammyji i Brit Awards.

Bend su osnovali klavijaturist Nick Rhodes i basist roger Taylor, a kasnije su im se pridružili pjevač Simon Le Bon, bubnjar Roger Taylor i gitarist Andy Taylor (koji je prije desetak godina napustio grupu).

Na vrhuncu svoje popularnosti bili su osamdesetih godina kada njihove pjesme nisu silazile s top lista. Bend je tada postavljao trendove u glazbi i video spotovima koji su se stalno vrtili na MTV-u.

Duran Duran je bio jedan od rijetkih britanskih bendova koji je s lakoćom pokorio i američko tržište - imao je čak 21 singl na top 10 popisu Billboardove ljestvice.

Da nisu bili samo skupina ljepuškastih momaka koje obožavaju žene pokazuje i činjenica da su ostavili trag na glazbenike različitih izričaja, njihove su pjesme obrađivali mnogi - od Franz Ferdinanda, preko Korna i Deftonesa, do Courtney Love i grupe Hole.

Unatoč povremenim prekidima i mijenjanjem postava, za popularno zvanim 'Duranovcima' i nakon više od 35 godina postoji veliki interes, što potvrđuje i zagrebački koncert za koji su ulaznice rasprodane tri dana prije održavanja.

S obzirom da nemaju predgrupu, Duran Duran će u Zagrebu imati najduži set na cijeloj turneji, a bit će to drugi koncert održan u Hrvatskoj - prvi je bio prije 16 godina u zagrebačkom Domu sportova.

Posjetitelji će na Šalatu moći ući u 19,30 sati, a početak koncerta najavljen je za 21,15 sati.

Za publiku će biti otvorena tri ulaza - dva iz ulice Šalata i jedan do kojeg se dolazi stepenicama iz Vončinine, dok je sam koncertni prostor podijeljen na četiri sektora: Fan pit, Parter, Tribina i VIP.

Od 16 sati za promet će biti zatvorene ulice Šalata i Rubetićeva od križanja s Vončininom.

Koncert grupe Duran Duran dio je Ožujsko Glazbene točionice, brenda pokrenutog u suradnji Ožujske pive i LAA.



FSK – Daniel Kehlmann i Monaldi & Sorti otvaraju u nedjelju 5. Festival svjetske književnosti


ZAGREB - Peti Festival svjetske književnosti (FSK) ugostit će u Zagrebu i Splitu od 3. do 9. rujna 50-ak autora iz 17 zemalja Europe i svijeta, a otvorit će ga u nedjelju u Zagrebu razgovor s jednim od najistaknutijih suvremenih književnika njemačkog govornog područja Danielom Kehlmannom, dok će splitski program otvoriti gostovanje talijanskog spisateljskog para Monaldi & Sorti.

Festival već petu godinu za redom organizira nakladnička kuća Fraktura, svake godine s novim književnim, jezičnim i tematskim fokusom, a ove godine u središtu bogatog programa od oko 60-ak događanja, kako je najavljeno u ponedjeljak u Zagrebu, bit će književnost i kultura njemačkog govornog područja.

"Ove godine festival se održava peti puta u Zagrebu i drugi put u Splitu, a stižu nam 52 autora iz 17 zemalja", rekao je na konferenciji za novinare u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića programski direktor festivala i glavni urednik Frakture Seid Serdarević.

Najavio je reprezentativan niz nekih od najistaknutijih književnih imena suvremene europske i svjetske literarne scene, brojne istaknute domaće autore, "jedan od najjačih filmskih programa do sad", dvije večeri poezije, te nastavak književnih matineja gdje će se sa zagrebačkim gimnazijalcima susresti četvero suvremenih domaćih autora – Olja Savičević Ivančević, Franjo Janeš, Pavao Pavličić i Marina Vujčić.

Fokus na književnost njemačkog govornog područja dio je programa godine kulture Austrije i Hrvatske "Zajedno u kulturi".

Jedan od partnera FSK-a je Austrijski kulturni forum Zagreb, čija je direktorica Susanne Ranetzky izrazila veliko zadovoljstvo višegodišnjom suradnjom s festivalom koji "u eri modernih medija, kada facebook i Twitter igraju važnu ulogu i tjeraju nas da komprimiramo poruke, nudi najbolju platformu za promicanje književnosti".

Filmski program ostvaren je u suradnji s Goethe-Institutom Hrvatska, a donosi niz svjetskih filmskih uspješnica s fokusom na Njemačku, od kojih će dio imati svoje hrvatske premijere upravo u Zagrebu i Splitu.

Ravnatelj Goethe instituta Matthias Mueller-Wieferig najavio je festivalski filmski program koji će hrvatskoj publici predstaviti neke od najznačajnijih njemačkih redatelja, kao što su Fatih Akin, Volker Schlondorff i Wolfgang Becker. Čestitao je festivalu na sjajnom programu "koji na izvrstan način predstavlja današnju Europu, i ukazuje i na stručnost, ali i na hrabrost organizatora koji su tako velika književna imena doveli u jednu malu zemlju".


Velika inozemna i domaća imena

Otvorenje u Zagrebu, nakon razgovora s Kehlmannom koji će u Kinu Europi voditi Serdarević, uveličat će koncert "Bečanke iz Vojvodine" Jelene Popržan, violistice, pjevačice, performerice, jedne od najvećih zvijezda suvremenog austrijskog i europskog cross overa, koja će nastupiti s jednim od najvećih interpreta bosanske sevdalinke Damirom Imamovićem.

Od velikih zvijezda njemačkoga govornog područja Serdarević je posebno izdvojio "možda najvećeg živućeg urednika i pjesnika njemačkoga područja" Michaela Kruegera, koji će na FSK-u održati predavanje o suvremenoj njemačkoj nakladničkoj sceni.

Na festival među ostalima dolaze i Austrijanac Manfred Mittermayer, najveći poznavatelj djela Thomasa Bernhardta, njemačka spisateljica ukrajinskog podrijetla Marjana Gaponenko i poznati austrijski satiričar Richard Schuberth.

Uz njih će se hrvatskoj čitateljskoj publici predstaviti i Francuz Philippe Claudel, Gvatemalac Eduardo Halfon i Nigerijac Chigozie Obioma; a od domaćih književnika Dubravka Ugrešić, koja će tu predstaviti novi roman "Lisice", te Ognjen Spahić, Damir Karakaš, Milana Vuković Runjić, Ivana Rogar, Kristian Novak, Boris Dežulović i drugi.

Zbog velikog broja gostiju i gustog rasporeda događanja ove godine neće biti programa okruglih stolova, dok je stripaški program značajno reduciran, a njegove su perjanice finski stripaš Tuomas Kyro i mlada austrijska zvijezda grafičke novele Ulli Lust, uz koju će se u Kinu Europi predstaviti domaća vizualna umjetnica Ivana Pipal.


Novinarske radionice i čitaonica na otvorenom

Kao posebnost ovogodišnjeg programa Serdarević je izdvojio četverodnevnu novinarsku radionicu za učenike srednjih škola, koje će voditi novinari 24sata i Expressa.

Glavni urednik 24 sata Goran Gavranović istaknuo je kako je cilj programa predstaviti novinarstvo kao djelatnost koja je posljednjih nekoliko godina nepravnedno došla na loš glas.

"Cilj nam je predstaviti svu raskoš koju novi mediji pružaju, a osobito u kombinaciji sa starim medijima. Pokazat ćemo učenicima kako se rade novine, kako nastaju video vijesti, kako se stvara web, te kako se sve to jedno s drugim nadopunjuje i donosi publici ono što je i svrha svih novina, a to je priča - ne samo informacija, nego i ono što je iza nje", rekao je Gavranović.

Također u suradnji s 24 sata, drugu godinu za redom za vrijeme trajanja Festivala održavat će se čitaonica na otvorenom na Trgu Josipa Jurja Strossmayera, gdje će se moći, uz kavu i novine, besplatno čitati i razmjenjivati knjige, a bit će organizirana i čitanja autora koji gostuju na festivalu.

Kao i svake godine, službenom otvorenju zagrebačkog programa prethodi, u četvrtak 31. kolovoza u Studiju Josip Račić Moderne galerije, otvorenje izložbe slika inspiriranih književnicima koji gostuju na festivalu u kojoj ove godine sudjeluje 30-ak predstavnika hrvatske likovnosti.

Program će se u Zagrebu održavati u Kinu Europi i Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, te u Splitu u Gradskoj knjižici Marka Marulića i Kinoteci Zlatna vrata, a zatvorit će ga u subotu 9. rujna u Zagrebu predstavljanje novog romana Igora Štiksa, uz veliki festivalski rođendanski tulum i koncert grupe Memories Can't Wait.

Konferenciji za novinare nazočili su i istaknuti belgijski književnik Stefan Hertmans, gost prošlogodišnjeg izdanja FSK-a, te ovogodišnji festivalski gost, slovenski pisac i urednik Aleš Šteger.

Šteger, koji se na festivalu predstavlja i kao filmski i kao književni autor, ocijenio je kako je "festival takvih dimenzija nešto čime se i puno veće zemlje od Hrvatske ne mogu pohvaliti".

Hertmans je govorio o svojem otvorenom pismu Europi, u kojemu problematizira migrantsko pitanje u kontekstu današnjeg globaliziranog svijeta u kojemu je, smatra, američka arogantna i cinična geopolitika dovela do krize u odnosima i izazvala globalne neravnoteže. U pismu Hertmans upozorava i na sustavno potkopavanje mislećeg pojedinca, koje je europskoga građanina degeneriralo u čovjeka mase koji nezadovoljno gunđa.

Pismo je objavljeno u nizu istaknutih svjetskih medija, a u nas u tjedniku Express.


Predstavljena knjiga "Rim, a ne Beograd" Darka Hudelista

SOLIN - Knjiga "Rim, a ne Beograd, u kojoj autor Darko Hudelist na 800 stranica detaljno analizira ulogu  važnost Katoličke Crkve u Hrvatskoj za vrijeme komunističke vlasti Josipa Broza Tita u bivšoj Jugoslaviji, predstavljena je u ponedjeljak na večer u Solinu.

Hudelist je istaknuo kako je naslov knjige "Rim,a ne Beograd," zapravo, nikad izrečeno geslo i krilatica Katoličke Crkve u Hrvatskoj.

"Poruka te krilatice je da je glavni grad Hrvata Rim u smislu Vatikana-centar zapadnog civilizacijskog kruga s kojim su Hrvati u tijesnim vezama trinaest stoljeća, a Beograd je glavni gard Jugoslavije u koju su Hrvati ušli stjecajem povijesnih okolnosti,," rekao je Hudelist. Po njegovim riječima, Rim je "stvarni stožer Hrvata"
Hudelist je istaknuo kako njegova knjiga tematizira nacionalno-politički angažman Katoličke Crkve u Hrvatskoj u 20 stoljeću s naglaskom na pokret obilježavanja trinaest stoljeća kršćanstva, koji se, po njemu odvija u dva razdoblja-najprije u vrijeme Alojzija Stepinca a zatim drugi "glavni dio" u doba Franje Kuharića i Frane Franića između 1975. i 1984. godine.

"To je bio državotvorni pokret Katoličke Crkve u Hrvatskoj koja je bila jedina nacionalna snaga u Hrvatskoj koja je smjela i mogla slobodno govoriti svojim posebnim metajezikom nakon sloma Hrvatskog proljeća," rekao je Hudelist.

Govoreći o važnosti razdoblja između 1975. i 1984. godine, Hudelist je istaknuo kako je to bilo vrijeme kada se mijenjala struktura svijeta na globalnoj regionalnoj i domaćoj hrvatskoj razini.

"Na globalnoj razini tada se odvija informatička revolucija i globalizacija koja ima svoje političke značajke u smislu rušenja bipolarne strukture Europe i svijeta, to jest rušenja komunističkog sustava u čemu su glavne uloge odigrali Vatikan na čelu s Papom Ivanom Pavlom II i američki establišment na čelu s predsjednikom Jimmy Carterom i njegovim savjetnikom Zbigniewom Brzezinskim koje je naslijedio Ronald Reagan.

"To je bilo razdoblje u kojem se trebalo uključiti u to i rješavati domaće probleme na planu osamostaljenja Hrvatske tijekom 70-ih i 80-ih godina a posebno kada je krenula rušilačka snaga iz Beograda u smislu Miloševićevog velikosrpskog projekta," kazao je Hudelist.

Govoreći u svojoj knjizi, Hudelist je također istaknuo kako je on "obraćenik te se krizmao prošlog ljeta."

Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban je naglasio kako je knjiga "Rim, a ne Beograd," iznimno važna jer su komunističke vlasti nakon Drugog svjetskog rata željele odvojiti Katoličku crkvu u Hrvata od Vatikana, odnosno od Rima

"Hvala Katoličkoj Crkvi i kardinalima Stepincu i Kuhariću, jer da nije bilo njih danas bi neki drugi, slični Jakovu Blaževiću, pisali knjige o Beogradu a ne o Rimu," rekao je Boban.

Don Vjekoslav Pavlinović je kazao kako knjiga "Rim, a ne Beograd" pokazuje da je Crkva u Hrvata "znala biti mudra i da se nije odrekla svojeg naroda."

"Hudelist u ovoj knjizi govori o događajima koji su počeli u Solinu gdje je 1975. godine počeo pokret obilježavanja trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, a koji su urodili hrvatskom državom 90-ih godina 20. stoljeća," kazao je don Pavlinović.

Na predstavljanju ove knjige u Solinu prikazani su i dijelovi dokumentarnog filma o završnom slavlju "Jelenine godine 12. rujna 1976." ispred solinske Crkve u nazočnosti oko 100.000 ljudi. Ovaj dokumentarni film, koji se bavi jubilejom "Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata" a kojeg je prije 41 godinu proizvela Kršćanska sadašnjost iz Zagreba, do sada, kako je rečeno, nije prikazivan široj javnosti.
 


Let 3 zatvara Veliku rock ekploziju 6. listopada u Boogaloou


ZAGREB - Riječki rock bend Let 3 predvodi listu izvođača finalne večeri Velike rock eksplozije u zagrebačkom klubu Boogaloo, najavili su u ponedjeljak organizatori tog rock festivala koji će se u svom 10. izdanju održati od 30. rujna do 6. listopada na šest različitih lokacija diljem Zagreba.

Otvorenje festivala i promocija dvostrukog CD albuma povodom desetog izdanja festivala najavljeno je za subotu, 30. rujna, u 11 sati u galeriji Greta, a veliko finale u petak, 6. listopada, u Boogaloo Clubu, gdje je održana i prva Velika rock eksplozija, na kojoj su nastupili Gretta, Gatuzo i Dosh Lee.

Tijekom festivala svirat će se na različitim neuobičajenim mjestima (galerija, knjižara, tonski studio, radio, Uspinjača…), a kompletan program festivala bit će objavljen uskoro, najavljuju organizatori.

Na finalnoj večeri, nazvanoj "Grande finale", uz legendarne Riječane, u Boogaloou će svirati i zagrebački dark-ghotic metalci Phantasmagoria te mladi karlovački "razbijači atoma" - EoT.

Iako dolaze iz punk i alter scene, organizatori najavljuju Let 3 kao prvorazrednu rock atrakciju, koja proteklih 30-ak godina konstantno iznenađuje svojim projektima i performansima. Objavili su šest studijskih albuma te osvojili cijeli niz prestižnih glazbenih nagrada.

Kao uvod u finalnu večer nastupit će nove snage hrvatskog rock'n'rolla, karlovački alter punk rock metal band EoT, koji je početkom godine objavio album prvijenac "Defibracija". Nakon EoT-a na scenu izlazi Phantasmagoria koja će nakon dugo vremena ponovno zasvirati s Letom 3, s kojima su u početku karijere vrlo često dijelili pozornicu.



Hrvate na Instagram više privlači socijalna interakcija, a Amerikance vlastita promocija


ZAGREB - Između Hrvata i Amerikanaca nema velike razlike u motivima korištenja Instagrama, ali se razlikuju po ishodima odnosno zadovoljstvima korištenja tom društvenom mrežom: Hrvate na Instagram više privlači socijalna interakcija, a Amerikance vlastita promocija, objavljeno je u digitalnom izdanju međunarodnog časopisa Computers in Human Behavior, čije će se tiskano izdanje pojaviti u listopadu.

Uporaba Instagrama među hrvatskim studentima odražava kolektivističke tendencije, prije svega društvenu interakciju, dok korištenje Instagrama kod američkih studenata odražava individualistička nastojanja, a to su vlastita promocija i dokumentacija, kaže se u članku četiri autora od kojih su tri s različitih američkih sveučilišta a jedan, Sandra Car, sa Sveučilišta u Zagrebu.

Istraživanje je ponudilo ispitanicima rangiranje pet zadovoljstava Instagramom: socijalna interakcija (npr: da vidite što drugi objavljuju o sebi), dokumentacija (sjećanje na posebne događaje), preusmjeravanje (izbjegavanje usamljenosti, opuštanje ili bježanje od stvarnosti), vlastita promocija (kako postati popularan) i kreativnost (pokazati svoju vještinu fotografiranja i sl).

Istraživanje je provedeno među 293 sudionika iz Hrvatske, većinom studenta društvenih i humanističkih studija, i 404 američka studenta, među kojima 72 posto bijelaca.

U smislu učestalosti korištenja, hrvatski i američki sudionici nisu se mnogo razlikovali, s tim da američki studenti imaju prosječno 389 sljedbenika, dvostruko više od hrvatskih. S druge strane, hrvatski studenti su aktivniji na hashtagovima, tj. na uporabi ključnih riječi za temu, koje označavaju tzv. ljestvama (#).

Instagram je pokrenut 2010. godine kao aplikacija za objavljivanje fotografija i video snimaka s mobitela. Trenutno bilježi više od 600 milijuna aktivnih mjesečnih korisnika, i  među najpopularnijim je aplikacijama za društvene mreže. Instagram korisnici mogu preuzeti, uređivati ​​i odmah prenijeti slike visoke kvalitete.

Uporabu Instagrama karakteriziraju selfiji, fotografije s tzv. hashtagovima i brojni filtri koje korisnici mogu primijeniti za uređivanje svojih slika. Profili slavnih doprinose njegovoj popularnosti, budući da glamurozne ikone dijele osobne fotografije i videozapise svojim obožavateljima.

U Hrvatskoj postoji oko 670.000 korisnika Instagrama koji čini oko 15 posto cjelokupne hrvatske populacije. U Sjedinjenim Državama ima oko 77,5 milijuna registriranih korisnika Instagrama, tj. oko 24 posto ukupne populacije SAD-a, kaže se u istraživanju.



Mia Planinić nova miss Dubrovačko-neretvanske županije


DUBROVNIK - Mia Planinić postala je nova Miss Dubrovačko-neretvanske županije na izboru koji je u ponedjeljak navečer održan u povijesnoj jezgri Dubrovnika.

Prva pratilja je Mia Vukas, druga Dijana Bačić, a miss fotogeničnosti je ove godine Sara Pejović.

"Rodom sam iz Mostara, živim kraj Metkovića, a inače trenutno živim i studiram u Zagrebu. Studentica sam novinarstva, upisujem treću godinu. Nisam ništa očekivala kad sam se prijavila, ali sam smatrala kako bi mi ovo moglo biti jedno novo iskustvo i prilika za napredak u ovom poslu, ali kao što sam već pred žirijem rekla, to je samo moj hobi, škola je na prvome mjestu", rekla je nakon izbora 21-godišnja missica.

Za naslov najljepše večeras su se borile Mia Vukas, Sara Pejović, Eva Miljko, Marijana Rašica, Mia Planinić, Diana Bačić, Nikolina Galić i Nina Marinko.
Finale za Miss Hrvatske održat će se 26. rujna u Biogradu na moru.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Melanijin 'look' za poplavu - visoke potpetice i avijatičarske naočale?


WASHINGTON - Melanija Trump, bivša manekenka, izazvala je podsmijeh na internetu kada je u utorak ujutro izišla iz Bijele kuće u visokim potpeticama i avijatičarskim naočalama na put u Teksas pogođen katastrofalnim poplavama koje je izazvao uragan Harvey.

"Melanija nalikuje na Barbie Alert Floods. Louboutinke sigurno nisu nepromočive, djevojke", našalila se Maria del Russo, govoreći o luksuznom brendu cipela.

"Pomoć na putu, Texas! Ne brinite, Melanija nosi posebne visoke potpetice za oluju", tvitao je producent i glumac Brad Wollack, dok je J. D. Altman napisao da bi "netko trebao reći Melaniji da bi te potpetice trebale biti malo više za ovu poplavu."

Glumica Jessica Kirson joj je čestitala: "Izvrsna ideja @FLOTUS. Možete kupiti smeće svojim potpeticama". Druga tviterica poručila je: "Ovo Melanija nije Tjedan mode u Milanu".

Osim cipela, prva dama je bila predmet kritika i zbog jakne i naočala u avijatičarskom stilu.

Njezin suprug, bez kravate, pripremio se za kišu, odjenuvši vjetrovku s predsjedničkim logom i čvrste planinarske cipele, vjerojatno nepromočive.

"Misli da je u Top Gunu", prestižnoj američkoj školi za pilote, tvitao je @think2018, dok se @TheTommy J411 upitao "Hoće li ona upravljati zrakoplovom do Texasa".

"Melania Antoinette", skovali su neki komentatori novo ime prisjetivši se francuske kraljice Marije Antoanete koja je odgovorila "Neka jedu kolače" kada je čula da narod nema kruha. "Neka nose visoke potpetice", pojavilo se nekoliko puta na Twitteru.

Svima ipak nije bilo smiješno.

Jennifer Tromans, koja se predstavila kao fotografkinja koja je proživjela više uragana, poručila je da je "jako ljuta". "To nije foto-session. Ljudi se bore za život."

Barry Thomas Goldberg, umjetnik iz Minneapolisa, ocijenio je da "nije u redu nositi potpetice od 10 cm za vrijeme poplave. Potpetice ne mogu pomoći".



Galapagos: Kinezi uhićeni u krijumčarenju 6.600 morskih pasa


QUITO - Ecuadorski sud dosudio je zatvorske kazne dvadesetorici kineskih ribara koji su polovinom kolovoza u brodu presretnutom u arhipelagu Galapagosa ilegalno prevozili 6.600 morskih pasa, među kojima je bilo i nekoliko vrsta na rubu istrebljenja, izvijestili su iz Nacionalnog parka Galapagos koji je pod zaštitom UNESCO-a kao dio svjetske baštine.

U potpalublju broda "Fu Yuan Yu Leng 999" koji je plovio pod kineskom zastavom otkriveno je oko 300 tona ugroženih morskih pasa, među kojima i vrste poput morskog psa mlata ili čekićara i morskog psa lisice.

Brod dugačak 98 metara presretnut je 13. kolovoza blizu otok San Cristobala, dok je nezakonito plovio vodama otočja Galapagos.

U skladu sa sudskom odlukom članovi posade u zatvoru će provesti između godinu i četiri godine te moraju platiti globu u iznosu od 5,9 milijuna američkih dolara. Trupla uginulih životinja bit će bačena u more.  

Ekvadorsko ministarstvo vanjskih poslova uputilo je službenu prosvjednu notu Kini zbog plovidbe kineskih brodova blizu Galapagosa. Kineski veleposlanik u Quitu Wang Yulin ranije je kazao da će njegova zemlja poduzeti sve potrebne mjere kako bi se "stalo na kraj ilegalnoj praksi" izlova ribe u području nacionalnog parka u kojemu živi rijetka i zaštićena flora i fauna.


Konzumiranje jela od peraje morskog psa u Kini je pitanje prestiža

Konzumiranje jela od peraje morskog psa pitanje je prestiža u Kini, gdje ovo jelo gurmani smatraju poslasticom. Od njih se najčešće pripravlja juha. U restoranima diljem Kine poslužuju ih na tradicionalnim banketima, unatoč tomu što je još 2014. predsjednik Xi Jinping najavio oštrije mjere kada je posrijedi njihovo konzumiranje na službenim događanjima.

Juha od morskih pasa drevna je tradicija u Kini, ali ove ribe nisu bile toliko masovno lovljene u prošlosti. Tek je ekonomski rast u najmnogoljudnijoj zemlji omogućio širokom krugu ljudi dovoljno visok standard da mogu priuštiti ovu skupu namirnicu. Kilogram peraje stoji između 600 i 700 dolara, dok je meso manje cijenjeno.

Masovno ubijanje i izlov remeti ekološku ravnotežu u morima. Morski pas se sporo razmnožava i sporo sazrijeva pa prirodnim prirastom ne uspijeva nadoknaditi gubitke izazvane prekomjernim izlovom. Ekosustav mora ovisi o morskim psima radi kontrole broja drugih morskih životinja, kao i radi uklanjanja bolesnih i ozlijeđenih jedinki. Bez morskih pasa, od najmanjih vrsta do velike bijele psine, ugrožen je čitav prehrambeni lanac mora i oceana.


Galapagos najveći prirodni rezervat na planetu

Sve biljne i životinjske vrste Galapagosa koje pripadaju Ekvadoru zaštićene su u perimetru od 138.000 km2 na koliko se proteže najveći prirodni rezervat na planetu.

Stanovnici Galapagosa posljednjih su nekoliko dana prosvjedovali zbog tristotinjak kineskih ribarica koje plove međunarodnim vodama vrlo blizu zaštićenog arhipelaga.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u utorak je izvijestilo da se Kina žestoko protivi bilo kakvom obliku ilegalnog ribarenja, uz obećanje da će posvetiti veliku pozornost ovom slučaju kako se slično ne bi ponovilo.

Otočje Glapagos slavno je po velikom broju endemskih vrsta koje je prvi izučavao Charles Darwin 1835. godine. Njegova zapažanja i prirodoslovna kolekcija pridonijeli su razvoju Darwinove teorije evolucije prirodnim odabirom. Na stogodišnjicu izlaska Darwinove knjige "Porijeklo vrsta" 95 posto površine otočja 1959. proglašeno je nacionalnim parkom i pomorskim rezervatom biosfere. Otočje čini 13 velikih otoka, 17 manjih i više od 40 hridi na površini od oko 9.000 km2.



New York žestoko protiv pušača


NEW YORK - Njujorški gradonačelnik Bill de Blasio u ponedjeljak je potpisao niz mjera kojima je najavio 'rat' pušačima u gradu.

Cijena kutije cigareta tako će s 10,5 poskupjeti na 13 dolara (80 kuna), što znači da će Njujorčani pušiti daleko najskuplje cigarete u Sjedinjenim Državama.  

Istodobno grad u idućih deset godina planira postupno prepoloviti broj licenciranih prodavača cigareta.

Godine 2002. u New Yorku je bilo 1,3 milijuna pušača, a kutija cigareta stajala je 6,5 dolara. Danas ih je 900.000, a procjena je da će se novim mjerama u iduće tri godine taj broj spustiti za 160 tisuća.

"Danas vam šaljemo jasnu poruku, niste dobrodošli u naš grad", rekao je De Blasio na tiskovnoj konferenciji u Brooklynu.

Poruku je uputio duhanskoj industriji, koja, po njegovu mišljenju nastavlja varati potrošače.

"Nećemo mirno gledati kako umiru oni koji ne bi trebali umirati", naglasio je.

Nepušačima se mjera sviđa, a pušačima?

"Ja ću ići u Jersey po cigarete, ondje stoje osam dolara", rekao je jedan među njima.




 

 

 

 

Zuckerberg dobio drugu kćer, društvenim mrežama zanimljivije njezino ime


SAN FRANCISCO - Utemeljitelj Facebooka Mark Zuckerberg u ponedjeljak je na svojem Fb profilu objavio da je njegova supruga Priscilla Chan rodila drugu kćer kojoj su nadjenuli ime August, što je pokrenulo lavinu duhovitih, ali i malicioznih komentara.

Uz emotivno pismo koje su roditelji uputili August, kako su napravili i po rođenju prve kćeri, Mike je podijelio fotografiju sa suprugom, starijom kćeri Maximom i novorođenom kćeri August. Precizan datum rođenja nove bebe nije naveo.

Uz brojne čestitke pod Zuckerbergovom se objavom mogu pročitati i komentari poput "Kako ćemo je nazvati? Hm, koji je mjesec? Kolovoz! Eto imena" ili "Je li joj srednje ime ponedjeljak?", "Zamislite da se rodila u listopadu".

No ima i onih Zuckerbergovih fanova koji su stali u obranu imena djevojčice uz objašnjenje da joj je ime biblijsko te da znači 'poštovana, uvažena, posvećena".

Zuckerberg je nedavno najavio kako po rođenju drugog djeteta planira uzeti dvomjesečni roditeljski dopust za očeve. Isto je napravio i nakon Maximina rođenja.



Argentinski gradić za Despacito platio 1,5 milijuna kuna


DOLORES - Argentinski gradić Dolores odlučio je dostojno proslaviti dvjestogodišnjicu postojanja pa je gradonačelnik za nastup angažirao Luisa Fonsija, autora planetarnog megahita Despacito. I platio ga 190.000 eura.

Camilo Etchevarren, gradonačelnik toga naselja s 30.000 stanovnika, u telefonskom razgovoru za list Perfil priznao kako je bez grižnje savjesti ispisao ček na 190.000 eura (1,5 milijuna kuna) popularnom pjevaču, rekavši da je riječ o velikoj i važnoj obljetnici.

Oporba ga je zbog visokih troškova 'razapela', ali on se nije dao smesti. "Ma tko ste vi, tko za vas glasa..., vi ne predstavljate nikoga. Proslavu smo organizirali i platili gradskim novcem, zahvaljujući vrlo učinkovitoj gradskoj upravi", odgovorio im je.

"Kada bih sve mogao ponoviti, ponovio bih... i to još bolje. Dvjestogodišnjica grada proslavlja se jedanput. Ovo je turistički grad i ljudi su sretni i razdragani."

Portorikanski pjevač nije se obazirao na gradske prijepore i mirno je preuzeo svoj ček. "Hvala Dolores, do skorog viđenja", rekao je na odlasku sa scene.

Fonsijev hit "Despacito" postao je najgledaniji u povijesti YouTubea s više od tri milijarde pregleda.

 

Njemačko mjesto traži ekspertizu o "Hitlerovom zvonu"


HERXHEIM AM BERG - Općinsko vijeće mjesta Herxheim am Berg u njemačkoj saveznoj pokrajini Porajnju-Falačkoj odlučilo je od stručnjaka zatražiti savjet o sudbini zvona koje se nalazi u crkvenom tornju mjesne protestantske crkve svetoga Jakova na kojoj su ugravirani kukasti križ i posveta nacističkom vođi Adolfu Hilteru.

S obzirom na to da zvono više ne pripada crkvi nego općini Herxheim, o njegovoj sudbini odlučuju politički dužnosnici. Vijeće se u ponedjeljak jednoglasno složilo da će se savjetovati sa stručnjacima koji bi trebali donijeti odluku s obzirom na to da nacistička ostavština većini stanovnika regije stvara nelagodu, a mnogi su zatražili njegovo uklanjanje.

"To jednostavno ne ide... da neko dijete ovdje ima krštenje i da nad njim zvoni zvono na kojemu stoji nacistički natpis'", smatra jedna mještanka, dodajući i da se brojni parovi Porajnja-Falačke dolaze vjenčati u pitoresknu crkvu, no o zvonu "ništa ne znaju".

Ono je u crkveni toranj postavljeno 1934. u doba procvata nacizma u Njemačkoj. Na njemu su nacistička svastika i natpis "Sve za domovinu - Adolf Hitler".

Jedan je umirovljeni učitelj u novinskom članku javno kritizirao činjenicu da crkva nema objašnjenje kada je posrijedi povijest crkvenoga zvona iz nacističkog razdoblja, što je općinske vijećnike potaknulo da posjetiteljima objasne o čemu je riječ.

Nakon što skupina stručnjaka donese odluku, općinsko vijeće gradića će u suradnji s prezbiterijanskim svećenicima poduzeti daljnje korake i odlučiti o postavljanju ploče s objašnjenjem o povijesti zvona.

Neimenovani darovatelj već se ponudio za financiranje ploče.

 

Teksašani odbijaju napustiti svoje domove bez kućnih ljubimaca


HOUSTON – Mnogi stanovnici Texasa u bijegu od poplava uzrokovanih tropskom olujom Harvey sa sobom nisu ponijeli samo svoje vrijedne stvari, nego i svoje pse, mačke, ptice i druge kućne ljubimce.

"Čini se da svi koji silaze s broda nose psa ili mačku", rekla je Monica Schmidt, predsjednica neprofitne organizacije za pomaganje životinja Houston Humane Society.

Dužnosnici su nakon uragana Katrina iz 2005. isticali koliko je evakuiranima važno povesti i svoje kućne ljubimce jer su neki u New Orleansu odbili napustiti svoje domove bez svojih životinja. Vlasti su stoga u federalne smjernice za djelovanje tijekom katastrofa unijeli i životinje, ističe Američko društvo za prevenciju okrutnosti prema životinjama (ASPCA).

U nedjelju navečer to je uzrokovalo zbunjenost i bijes ispred houstonskog kongresnog centra koji je postao veliko sklonište.

Tamo je stiglo više desetaka ljudi s psima kojima je rečeno da ih ne smiju unvesti jer ne postoji služba za životinje koja bi za njih brinula. Jedna od njih je 27-godišnja Rosana Nagera koja se sa suprugom smjenjivala na kiši s njihovim promrzlim psom.

Ljubimcima je u ponedjeljak ujutro omogućen pristup dijelu skloništa gdje su im pripremljeni krevetići. Službenici Crvenog križa objavili su da su evakuirani s psima dobrodošli u njihovim skloništima, a životinje se u pravilu smješta u tamošnje kaveze ili ih primaju partnerske organizacije.

Houstonsko sklonište za pse BARC u ponedjeljak je postavilo prikolicu za smještaj izgubljenih kućnih ljubimaca ispred mjesta koje nije dopuštalo smještaj ljubimaca, objavila je ta organizacija na svojoj Facebook stranici.

I dok se vlasti nose sa sve većim brojem stanovnika koji u skloništa stižu s kućnim ljubimcima, oluja i dalje prijeti tisućama drugih životinja.

Udruge za spašavanje životinja, od kojih mnoge ne mogu stići na mjesto događaja zbog poplave ili blokiranih cesta, ističu kako će trebati više dana da se utvrdi točna brojka stradalih životinja.


Tijekom Katrine stradalo 250 tisuća kućnih ljubimaca

ASPCA ističe kako je tijekom Katrine izgubljeno ili stradalo oko 250 tisuća pasa i mačaka.

"Kad se voda povuče shvatit ćemo koliko mnogo žrtava ima", naglasila je u ponedjeljak Jennifer Williams, predsjednica teksaške udruge za zaštitu konja Bluebonnet Equine Humane Society.

"Na Facebooku vidim priče o izgubljenim konjima i onima koje vade iz poplavljenih štala", dodala je.

Prije početka oluje evakuirano je na stotine životinja od Corpus Christija do La Portea, a neke su poslane do Atlante.

Humane Society će u iz houstonskog skloništa u koje stane 300 životinja nakon povlačenja vode preseliti tamošnje životinje na druge lokacije kako bi lakše primila velik broj izgubljenih životinja, ističu dužnosnici.

Ta je udruga u ponedjeljak u Houston poslala svoj spasilački tim.

"Dobivaju jako puno poziva za spas životinja", rekla je Katie Jarl, predstavnica udruge za Texas.

"Zovu ih ljudi koji su ostali sa svojim životinjama, oni koji su ih ostavili i sad žele da ih netko provjeri ili oni koji javljaju o zavezanim životinjama", dodala je.

Društvene mreže i televizija pune su izvještaja o ugroženim životinjama, poput priče o čovjeku koji prenosi dva štenca u hladnjaku iznad vode ili o napuštenom psu koji je zavezan za stup i okružen vodom, no koji je kasnije spašen.

U houstonskom zoološkom vrtu neke su se nastambe napunile vodom, no tamošnji službenici otkrili su da su sve životinje na sigurnom. Skupina od oko 30 ljudi ostala je u vrtu kako bi brinula za sigurnost njegovih oko 6 tisuća životinja.
 


Dvadeset godina od pogibije kraljice srca


LONDON - Lady Diana Spencer bila je omiljena članica kraljevske obitelji iako se pet godina prije pogibije razvela od princa Charlesa. Na 20. godišnjicu njezine smrti u prometnoj nesreći, vidljivo je da ta popularnost nije jenjala.

Od televizijskih dokumentaraca i osobnih sjećanja njezinih sinova do novih teorija zavjere o nesreći u Parizu, princeza Diana ponovo je naslovnicama medija 20 godina nakon smrti.

Njezina pogibija u pariškom tunelu 31. kolovoza 1997. izazvala je najveći javni izljev tuge u modernoj britanskoj povijesti.

"Željela bih biti kraljica u ljudskim srcima, ali se ne vidim kao kraljica ove zemlje. Mislim da mnogi ljudi iz institucije u koju sam se udala to ne žele", rekla je u intervjuu BBC-ju 1995. godine.

Dani nakon njezine pogibije bili su najmračniji u dugoj vladavini kraljice Elizabete II., popularnost monarhije uzdrmana, mnogi Britanci ljutiti načinom na koji se kraljevska obitelj ophodila prema Diani.

Taj je animozitet posebno bio usmjeren na princa Charlesa i njegovu ljubavnicu, a kasnije suprugu Camillu Parker Bowles.

Charles i njegovi roditelji, kraljica i princ Filip, bili su izloženi kritikama i zato jer su mlade prinčeve sklonili od javnosti u dvorcu Balmoralu i zatim ih prisilili da hodaju u povorci iza njezina lijesa na pogrebu.

William (35) i Harry (32) u nekoliko intervjua povodom godišnjice majčine smrti, međutim, branili su oca i baku.

Izolacija im je dobro došla, a Harry je kazao i kako im je otac priopćio vijest o majčinoj pogibiji.

"Jedna od najtežih stvari koje roditelj mora napraviti jest reći djeci da je drugi roditelj umro", kazao je Harry za BBC. "Kako se nositi s time, ne znam, ali on nam je bio podrška".

Mlađi princ se u razgovoru za Newsweek požalio na to što je morao hodati u pogrebnoj povorci i rekao da se od nijednog djeteta to ne bi trebalo zahtijevati bez obzira na okolnosti, ali izgleda se mjesec dana poslije predomislio.

"Iskreno, ne znam je li to dobra ili loša odluka, ali mi je drago što sam bio dio toga", rekao je BBC-ju.

Stariji William, kojemu je tada bilo 15 godina, pogrebnu povorku je opisao kao "najtežu stvar",  tijekom hodnje za lijesom pokušao je balansirati između "princa Williama i sina Williama koji je ostao bez majke i samo želi otići negdje plakati".

Rekao je i da nije mogao shvatiti zašto mnogi ljudi koji su gledali povorku uz rub ceste glasno nariču: "Mislio sam si, niste je niti poznavali, zašto ste tako uznemireni?".

Odgovor možda leži u riječima kraljice Elizabete II. koja se o Dianinoj smrti oglasila tek nakon nekoliko dana, nakon velikog pritiska javnosti i tadašnjeg premijera Tonyja Blaira. "Bila je iznimno i darovito ljudsko biće. U dobrim vremenima i lošim, nikada nije izgubila sposobnost da se smije i šali, da nadahnjuje druge toplinom i dobrotom", rekla je Elizabeta II.


Nesreća

Navečer 30. kolovoza Diana i njezin ljubavnik Dodi al-Fayed krenuli su na večeru nedaleko od njegova pariška stana na Elizejskim poljanama. Pošto ih je gomila paparazza spriječila u namjeri da večeraju u bistrou Chez Benoit, to su učinili u hotelu Ritz.

Dvadesetak minuta poslije ponoći krenuli su iz hotela prema stanu. Za upravljačem mercedesa S-280 bio je vozač Henri Paul, zamjenik šefa osiguranja u Ritzu. Na suvozačkom sjedalu sjedio je britanski tjelohranitelj Trevor Rees-Jones. Diana i Dodi bili su na stražnjim sjedalima.

U 12.25 mercedes se brzinom od 100 km/h zaletio u 13. stup tunela Alma u blizini Seine. Dodi i Paul poginuli su na mjestu. Rees-Jones bio je teško ozlijeđen, ali je preživio.

U 12.30 stižu prve ekipe hitne pomoći, vatrogasaca i policije. Diana je nakon pola sata oslobođena iz olupine, ali joj tijekom tog procesa došlo do zastoja rada srca. Liječnici su odmah počeli s oživljavanjem.

Oko dva sata ujutro Diana stiže u bolnicu Pitie-Salpetriere s teškim unutarnjim ozljedama, bez svijesti i slaba pulsa. U četiri sata proglašena je mrtvom.

U prvim danima nakon nesreće gnjev javnosti bio je usmjeren na nekolicinu paparazza koji su Dianin automobil slijedili na motociklima. U istrazi se pokazalo točnim da su sedmorica fotografa slijedili mercedes, ali mu u trenutku nesreće nisu bili blizu, dok su u krvi Henrija Paula otkriveni alkohol i sedativi.

Britanski sud prije desetak je godina presudio da su za smrt princeze Diane i Dodija al-Fayeda krivi i njihov vozač i fotografi od kojih su bježali.  

"Znala sam da će fokus medija biti usmjeren na naš javni i privatni život. Ali nisam znala do kojih će razmjera to ići, svakako ne do razine koju će biti nemoguće podnositi", rekla je Diana u jednom intervjuu 1993.

Pogibija princeze Diane, koju paparazzi nisu proganjali samo kobne noći, nego svakodnevno, stubokom je promijenila odnos medija prema britanskoj kraljevskoj obitelji.

Do tad se urednici raznih časopisa nisu mogli zasititi njezinih fotografija, a jedan od Dianinih najslavnijih progonitelja, Jason Fraser, zaradio je na njezinim fotografijama više od milijun funti.

Pogibija je bila poziv na buđenje. Britanska javnost okrenula se protiv paparazza i tabloida, pa je tako Sunu i Mirroru tiraža pala na najnižu razinu od 1961. godine. Samo osam dana nakon Dianine smrti Daily Mail je objavio da više neće objavljivati fotografije paparazza na svojim stranicama.

Danas je privatni život prinčeva i kraljevskih obitelji poštuje, a eventualna objava nekih fotografija utuživa je.

Nakon pariške nesreće pojavilo se i mnogo teorija zavjere o tome kako je Diana zapravo ubijena, koje je predvodio Dodijev otac, bogati egipatski useljenik Mohamed al-Fayed, vlasnik Harrodsa, ali su istrage u Francuskoj i Britaniji odbacile sve senzacionalističke tvrdnje.



Macron pronašao novog prijatelja, psa Nema


PARIS – Francuski predsjednik Emmanuel Macron, suočen s padom popularnosti, u ponedjeljak je potražio pomoć novog pomoćnika, mladog psa Nema, udomljenog iz azila za napuštene životinje.

Križanac labradora i grifona Nemo je prvi javni nastup imao na stubama Elizejske palače dok je Macron pozdravljao predsjednika Nigera Mahamadoua Issoufoua.

Pokazavši besprijekorno ponašanje, Nemo je ispratio svog novog vlasnika iz palače prije nego što se zaustavio na vrhu stubišta ignorirajući zvižduke fotografa i glazbu.  

Diskretno je pričekao da Macron primi Issoufoua uoči summita čelnika Europe i Afrike te zatim otpratio dvojicu predsjednika u palaču.

Dnevne novine Le Figaro pišu da je predsjednički par psa posvojio u nedjelju.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus