20:30, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 28. svibnja 2017.

Objavljeno: 28.05.2017 u 09:55
Pregledano 160 puta

Autor: Icom, Hina
  Kultura 28. svibnja 2017.

ZAGREB, 28. svibnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


"Jezik in fabula": elektronička knjiga u kojoj pisci otkrivaju što misle o svom stilu

 ZAGREB - Nova elektronička knjiga "Jezik in fabula. Pisci o jeziku i stilu" u kojoj se nalaze odgovori istaknutih hrvatskih pisaca na pitanja o njihovom stilu pisanja, objavljena je netom na portalu stilistika.org.

Portal koji je nedavno "Hrvatskim rječnikom stopljenica" porušio stereotip o slabom zanimanju javnosti za jezične teme, ponovno je iznenadio objavljujući knjigu u kojoj o književnom jeziku umjesto stilističara, jezikoslovaca i književnih teoretičara govore sami književnici.

Posebnost ove knjige je ta što pisce – "umjetnike riječi" – potiče na autorefleksiju, na osvještavanje stvaralačke snage jezika te stupnjeva i oblika jezične imaginacije, ističu urednici Krešimir Bagić, Anera Ryznar i Gabrijela Puljić s Katedre za stilistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.



Ne bih o svom stilu

"Jezik in fabula" rezultat je ankete o odnosu pisaca prema jeziku. U anketi je sudjelovalo šezdeset autora. Svi su odreda progovorili o tome što čine s jezikom, misle li na čitatelja dok pišu, koriste li se jezičnim priručnicima, bi li uveli koji novi pravopisni znak i sl, objašnjavaju urednici.

Odgovori izravno ili posredno upućuju na karakter pisanja njihovih autora i uporišta njihovih stilova. Primjerice, na pitanje kako bi opisali glavna obilježja svojega stila, dio pisaca izbjegava odgovor, a drugi dio nudi njegov opis. Na jednoj strani Luko Paljetak veli da mu nije do takva opisa, Slobodan Šnajder da opis nije u njegovoj kompetenciji, Edo Popović ističe da se ne osjeća pozvanim govoriti o vlastitom stilu, a Miro Gavran da će opisivanje njegova stila prepustiti drugima.

Na drugoj strani Ivica Đikić smatra da je glavno obilježje njegova stila pokušaj moderne i autorski originalne interpretacije usmene književnosti dinarskih krajeva, a Pero Kvesić da je to funkcionalnost i ekonomičnost. Ivan Lovrenović ističe da mu je bliska figura po kojoj bi stil u književnosti bio jedinstven "znak prepoznavanja” autorstva poput otiska prsta za jedinstvenost osobe, a Josip Mlakić da stil prilagođava kompoziciji svakog novog romana. Sanja Pilić ističe da su bitna obiježja njezina stila sažetost, jednostavnost, ironičnost i tečnost te da ga je teško oponašati, a Olja Savičević Ivančević svome stilu pripisuje poetičnost, suvremeni jezik, fluentnost u žanrovima, humor i angažman.



Dva lica lektora

Većina pisaca, čini se da nema ništa protiv lekture svojih tekstova, ali ne propušta pokazati da postoji rezerva, ponekad i strah prema tome što će lektor napraviti od njihovih tekstova. Boris Beck se slaže i surađuje s lektorom, ali puno više od riječi osjetljiv je, kaže, na promjenu interpunkcije. "S prvom knjigom imao sam vrlo loše iskustvo – urednik je na svoju ruku promijenio zareze i to mi je bilo jezivo".

Branko Čegec drži da je fleksibilnost u suradnji s lektorom i urednikom vrlo važna u procesu finalizacije teksta, dok se Sanja Lovrenčić trudi da se lektura "odvija kao dijalog u kojemu ne mora nužno prihvatiti predložena rješenja". Miroslav Mićanović je, kaže, zahvalan na svim vrstama čitanja njegova teksta prije objavljivanja, "ako su suvisla, ako krate, pojednostavljuju, ako unapređuju tekst i pomažu mu u njegovu putu do čitatelja...".

Boris Senker surađuje s ljudima koji skrbe oko njegovih tekstova. "Nisu mi neprijatelji, na istom smo poslu, isti nam je cilj". Međutim, napominje: "Ali kad se i u stručnim tekstovima odlučim poigrati – rijetko, ali događa se – pa napišem, primjerice, rečenicu koja se razvuče preko cijele stranice, kažem: To je namjerno i to mi, molim, ne dirajte.".

To bi elektroničko izdanje moglo biti važan prinos govoru o jeziku književnosti te poticajna lektira svima koji ju čitaju – od znatiželjnika i studenata do specijalista kakvi su stilističari, kritičari, književni znalci ili lingvisti, zaključuju urednici "Jezika in fabula" Krešimir Bagić, Anera Ryznar i Gabrijela Puljić s Katedre za stilistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.



U Zagrebu održan prosvjed inicijative "Oslobođenje životinja"


ZAGREB - Inicijativa "Oslobođenje životinja" u subotu je u Zagrebu organizirala drugi međunarodni prosvjed pod nazivom "Oslobođenje životinja za zatvaranje svih klaonica".

Cilj prosvjeda bio je, kako su priopćili iz inicijative, "osvijestiti građane o nepotrebnom i moralno neprihvatljivom svagdanjem stradavanju i patnji milijardi porobljenih životinja, ukazati na iznimnu okrutnost industrije mesa, mlijeka, jaja, kože, svile, krzna, kozmetike i lijekova ispitanih na životinjama itd., te upozoriti na osobito štetne zdravstvene i ekološke posljedice rastuće industrijske proizvodnje i konzumacije mesnih i mliječnih proizvoda".
 
Na prosvjedu se, kako navode, okupilo oko 150 ljudi koji su transparentima i porukama "nastojali ukazati na nužnost zatvaranje svih klaonica i preusmjeravanje na druge vrste poduzetništva kako bi se spriječio daljnji masovni i kontinuirani uzgoj i klanje svjesnih i osjećajnih životinja".

Prosvjednici su se okupili na Trgu kralja Tomislava odakle su u povorci krenuli prema Trgu bana Jelačića, te nastavili Ilicom do Trga maršala Tita i Trga Petra Preradovića, te se Bogovićevom i Teslinom uputili natrag prema početnom mjestu okupljanja.

Nakon marša prosvjedne povorke, okupljenima se su se kratkim govorima obratili organizatori prosvjeda Robert Međugorac, Marijana Katić Jerković, Gordan Nogić i Dijana Benković Šebečić, a podršku od akademske zajednice svojim govorom dao je poslijedoktorand filozofije dr. Ljudevit Fran Ježić. Potporu zagrebačkom okupljanju, svojim su dolaskom dali aktivisti iz Slovenije i BiH. Performans je izvela umjetnica Vesna Mačković.

Inicijativa "Oslobođenje životinja" u priopćenju je istaknula kako se tim prosvjedom Zagreb pridružio međunarodnim marševima za zatvaranje svih klaonica koji su započeli 2007. prosvjedom u Parizu, te se od tada svake godine održavaju na svim kontinentima s podrškom koja je sve masovnija u sve brojnijim državama: Francuskoj, SAD-u, Australiji, Turskoj, Belgiji, Kanadi, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Brazilu, Švicarskoj.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Skupština DHK HB izabrala Ivana Sivrića za predsjednika društva

 
MOSTAR - Književnik Ivan Sivrić ponovno je izabran za predsjednika Društva hrvatskih književnika (DHK) Herceg Bosne u subotu u Mostaru na Izbornoj skupštini tog društva.

Sivrić je istaknuo kako će i dalje nastojati, u skladu sa svojim mogućnostima, raditi kako najbolje može te će, kako je naveo, tražiti suradnji svih članova društva i otvarati perspektivu za uspješniji rad.

Za potpredsjednike društva izabrani su Željko Kocaj i Vlatko Majić, a u Upravni odbor izabrani su Jozo Živković, Mića Stojić, Lidija Glavaš i Mijo Tokić.

Tijekom Izborne skupštine usvojeno je izvješće o radu, financijsko izvješće te izvješće Nadzornog odbora društva.

Unatoč, kako je istaknuto, lošem sadašnjem financijskom stanju objavljeno je šest knjiga od zadnje Skupštine, održane u svibnju prošle godine.

Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne ukupno je objavilo 135 knjiga a broji 143 člana.



Nagrada "Određeni pogled" filmu protiv korupcije Iranca Mohamada Rasulofa


CANNES - Nagrada "Određeni pogled" 70. filmskog festivala u Cannesu dodijeljena je u subotu navečer filmu "Dregs" iranskog redatelja Mohamada Rasulofa o korupciji u njegovoj zemlji.

Film koji na engleskom nosi naziv "Man of Integrity" (Čovjek s integritetom) zbog cenzure vjerojatno nikada ne će biti prikazan u Iranu.

On govori  o sudbini Reze, muškarca koji vodi jednostavan život i pokušava se boriti protiv korupcije privatne tvrtke koja prisiljava stanovnike na prodaju  imovine.

Još tri nagrade dodijelio je u subotu navečer žiri kojim predsjeda američka glumica Uma Thurman.

"April’s Daughter" Meksikanca Michela Franca dobio je nagradu žirija, film "Wind River" Amerikanca Taylora Sheridana nagradu za režiju a film "Barbara" Francuza Mathieua Amalrica nagradu za poeziju u filmu.

Nagrada "Određeni pogled" dodjeljuje se 24 sata prije objave "Zlatne palme" koja će biti dodijeljena u nedjelju navečer.

U konkurenciji je osamnaest filmova iz 22 zemlje.



Umro poznati rock glazbenik Gregg Allman


SAVANNAH - Poznati rock glazbenik Gregg Allman umro je u subotu u dobi od 69 godina, objavljeno je na njegovoj službenoj internetskoj stranici.

Allman je umro u svom domu u gradu Savannah u američkoj saveznoj državi Georgiji.

Gregg Allman bio je vođa vrlo popularne skupine 70-tih godina prošlog stoljeća, Allman Brothers Band, njezin vodeći vokal, klavijaturist i ključni autor pjesama.

Neki od njegovih hitova su "Midnight Rider", "Whipping Post'' i "It's Not My Cross to Bear".

Allman je otkazao dio prošlogodišnje turneje, a u kolovozu je objavio da je pod nadzorom liječnika zbog "ozbiljnih zdravstvenih teškoća".



I nakon 75 godina, Bambi slama srca


LOS ANGELES - Svevremenska filmska priča o Bambiju, preslatkom lanetu i njegovim šumskim prijateljima, koja po nekima simbolizira i smrt nevinog djetinjstva, očarala je i rasplakala naraštaje djece otkako se pojavila u kinima prije 75 godina.

Tužni prizor mlade životinje sklupčane uz mrtvu majku koju su ubili lovci jedan je od mitoloških prizora u povijesti kinematografije i mnogi vjeruju da je njome razbijen tabu razgovora o tuzi i smrti pred malenom djecom.

Taj je prizor, kažu, potaknula Paula McCartneyja da se krene boriti za prava životinja i postala model za prikazivanje smrti u kasnijim Disneyevim filmovima poput "Kralja lavova".

"Ako pričate priču o životinjama u šumi, smrt je njezin sastavni dio. Ako želite biti iskreni, ne možete to izostaviti. Pitanje je samo kako to napraviti, kako pripremiti publiku", rekao je Paul Felix, animator u Disneyevim studijima u Burbanku.

Bambi, animirani film nastao po dječjem klasiku austrijskog pisca Felixa Saltena, objavljen je u kolovozu g. 1942.

Bambi nije jedini Disneyjev film koji govori o traumama djetinjstva, ali i dalje je u vrhu popisa najtužnijih trenutaka u kinematografiji.  

Časopis Time otišao je i dalje od toga pa je Bambija uvrstio među 25 najstrašnijih filmova svih vremena, uz bok "Istjerivača đavola", "Frankensteina" ili "Noći živih mrtvaca".

"Bambi je bio remekdjelo. Uz dotad nezamislivu upotrebu boje, Walt Disney je angažirao djecu za sinkronizaciju glasova glavnih likova", naglašava Felix.

Donnie Dunagan danas ima 82 godine, a bilo mu je osam kada je snimao glas Bambija. I živo se sjeća Walta Disneyja.

"Nisam imao pojma da je on 'glavni'. Bio je radnik, bilo ga je posvuda, svima je pomagao, uskakao, bio je vrlo revan i sa svima je imao odličan odnos", kaže Dunagan.



Liam Gallagher u utorak nastupa za žrtve atentata u Manchesteru


MANCHESTER - Bivši pjevač skupine Oasis, Liam Gallagher, najavio je da će solistički nastup održati u utorak u Manchesteru, rodnome gradu na dobrotvornom koncertu za obitelji žrtava terorističkog napada počinjenog u ponedjeljak.

"Znao sam da to moram učiniti. Nisam ovdje radi novca. Koncert ću na svaki način održati i učiniti sve što mogu", rekao je 44-godišnji pjevač za dnevnik Manchester Evening News.

Prihod koncerta uplatit će u "Hitni fond Volimo Manchester". Zaklada u partnerstvu s britanskim Crvenim križem namijenjena je za pomoć osobama pogođenima atentatom u kojem je bombaš samoubojica aktivirao eksploziv na koncertu američke pjevačice Ariane Grande i usmrtio 22, a ozlijedio 116 osoba.

Skupinu Oasis osnovala su braća Gallagher, Noel (gitarist) te Liam (pjevač), zatim  gitarist Gem Arhcer, basist Andy Bell i bubnjar Chris Sharrock.

Skupina se raspala nakon jednog u nizu svađa između braće Gallagher u kolovozu 2009., nekoliko minuta prije završnog festivala Rock na Seini u Parizu.

Liam Gallagher je 2011. oformio vlastiti bend zvan Beady Eye, a zatim je nestao s javne scene te se opet pojavio 2015. u pubu u Irskoj gdje je svirao akustičnu gitaru te izveo nove sklade na improviziranu koncertu.

U petak je najavio da će njegov prvi solistički album "As You Were"  biti objavljen u listopadu.

 

Paradom 2000 brodova završen "Tjedan zaljeva Morbihan"


VANNES - Velikom paradom u kojoj je sudjelovalo više od 2000 brodova, među kojima i hrvatski, u nedjelju je završen službeni dio europskog festivala mora "Tjedan zaljeva Morbihan" u Vannesu, u francuskoj regiji Bretanji.

Hrvatsku je u europskom maritimnom selu, uz Irsku, Italiju, Francusku, Nizozemsku i Španjolsku, predstavljala Udruga Palagruža iz Komiže s tri broda te Muzej Staroga Grada s izložbom odabranih fotografija na temu slavne starogradske pomorske kulture.

Osim mnogobrojnih događanja na kopnu, radionica i stručnih predavanja, posade su svakog dana jedrile između 16 luka u zaljevu Morbihan, a najatraktivniju plovidbu na završnoj paradi na obali Atlantika pratilo je, prema procjeni organizatora, oko 150.000 ljudi.

Najatraktivniji bili su stari jedrenjaci, ali publika je jednako burno i oduševljeno pozdravljala sve, od malih sandolina, kajaka, pasara, ribarskih brodova, modernih jedrilica do katamarana i trimarana sagrađenih u malim bretonskim brodogradilištima.

Odlazak hrvatske 19-člane delegacije u Francusku organizirala je Udruga Cronaves iz Splita, koja je po uzoru na festival u Vannesu prošle godine pokrenula manifestaciju posvećenu hrvatskoj maritimnoj baštini u Starome Gradu na Hvaru pod nazivom "Dani u Vali".



U čileanskoj pustinji počela gradnja najvećeg teleskopa na svijetu

 
PUSTINJA ATACAMA - Gradnja najvećeg teleskopa na svijetu, Europskog ekstremno velikog teleskopa (ELT) počela je u petak u Čileu, a kada bude završen bit će to najveći na svijetu optički teleskop, pet puta veći od instrumenta za promatranja kakvi se danas koriste.

Veličina ELT-a ima mogućnost promijeniti naše razumijevanje svemira, kažu znanstvenici koji stoje iza projekta, a njegovo glavno zrcalo bit će promjera 39 metara.

Smješten na 3000 metra visokoj planini usred pustinje Atacama, instrument bi trebao biti operativan g. 2024.

Istraživat će podrijetlo prvih zvijezda i galaksija, tragati za planetima koji su slični Zemlji i ispitivati tamnu tvar i tamnu energiju koje vladaju svemirom.

"To što se ovdje gradi više je od teleskopa. Ovdje vidimo jedan od najvećih primjerka mogućnosti znanosti", rekla je čileanska predsjednica Michelle Bachelet u govoru kojim je obilježila početak gradnje.

Suha atmosfera Atacame osigurava gotovo savršene uvjete promatranja kakve je moguće naći na Zemlji. U tom području trebalo bi biti smješteno oko 70 posto svjetske astronomske infrastrukture do 2020-ih.

Projekt ELT financira Europski južni opservatorij, organizacija koju čine europske nacije, ali i one iz s južne polutke. ELT bi prema cijenama iza 2012. trebao stajati milijardu eura, a novi troškovi nisu objavljeni.



Porast smrti povezanih s Alzheimerom za 55 posto u 15 godina


WASHINGTON - Broj smrti povezanih s Alzheimerovom bolešću narastao je za 55 posto od 1999. do 2014. u Sjedinjenim Državama, prema statistici Centara za nadzor i sprječavanje bolesti objavljenima u četvrtak u toj zemlji.

Više je mogućih razloga porasta, a neki od njih su starenje američkog stanovništva, povećanje broja bolesnika u kojih je u ranoj fazi dijagnosticirana ta bolest te činjenica da sve više liječnika upisuje Alzheimer kao uzrok smrti.

Autori izvješća CDC-a svrstavaju među razloge i smanjenje smrtnosti izazvane drugim patologijama u starijih osoba, kao što su infarkt i moždani udar.

Tako je stopa smrtnosti pripisana Alzheimeru narasla sa 16,5 na 100.000 osoba u 1999. na 25,4 na 100.000 u 2014. godini, što je porast od 55 posto.

Većina tih smrti vezana uz neki oblik demencije događa se u domovima za starije i nemoćne, iako se i taj trend smanjuje pa je u 2014. iznosio 54 posto u odnosu na 68 posto u 1999.

Tako sve više osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti umire u vlastitu domu, što govori da sve više za takve bolesnike skrb preuzimaju članovi obiteljih.

"Miljuni Amerikanca i članova njihovih obitelji duboko su pogođeni Alzehimerovom bolešću", kaže dr. Anne Schuchat iz CDC-a.

"S porastom Alzheimerove bolesti u populaciji koja stari, skrb u njihovu domu postaje vro važna"; navode autori.

Alzheimerova bolest je šesti uzrok smrtnosti u SAD-u s 3,6 posto udjela u cjelokupnoj smrtnosti u 2014. Taj oblik demencije je također i peti uzrok smrti među Amerikancima starijima od 65 godina.

Dob je najveći čimbenik za rizik oboljenja od Alzheimera jer velika većina bolestnika ima više od 65 godina.

Manje osoba umire od kardiovaskularnih bolesti ili raka, što su dva vodeća uzroka smrti, dakle ima više starijih osoba i to povećava rizik od Alzehimera, navodi CDC.











← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus