15:24, 17. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 28. studenoga 2017.

Objavljeno: 28.11.2017 u 01:13
Pregledano 63 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 28. studenoga 2017.

ZAGREB 28. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Islandski metalci Solstafir u Tvornici kulture u subotu, 2. prosinca


ZAGREB -
Islandske metal legende Solstafir po prvi puta će nastupiti u Hrvatskoj u subotu, 2. prosinca, u zagrebačkoj Tvornici kulture, a prije njih svirat će danska black metal izvođačica Myrkur, najavio je organizator koncerta agencija LAA.

Solstafir postoje od 1995. godine, kada su počeli svirati kao viking metal bend, da bi kroz godine svoj zvuk mijenjali od black metala prema današnjem post metal zvuku, koji je na trenutke primjereniji prvacima post rocka nego metalcima.

Uz velika priznanja kritike od samih početaka s vremenom su pridobivali publiku, pa su danas jedan od najtraženijih bandova na metal svirkama i festivalima žestokog zvuka diljem svijeta. Specifičnim izričajem i fantastičnim live nastupima Solstafir su se izdvojili iz mase žanrovski sličnih bandova i postali predvodnici scene, dohvativši i ozbiljnije diskografske tiraže.

Dosad su izdali šest studijskih albuma, a u Zagreb dolaze na promotivnoj turneji aktualnog albuma "Berdreyminn", objavljenog sredinom proljeća.

Dodatni mamac za publiku na zagrebačkom nastupu je izbor predgrupe - Solstafiru će se pridružiti Myrkur, one-woman black metal projekt danske pjevačice, skladateljice i multiinstrumentalistice Amelie Bruun.

U izrazito muškom i ekstremnom svijetu black metala, pojava Myrkur pravo je osvježenje, pa danas predstavlja jednu od zanimljivijih pojava u svijetu žestoke glazbe.

I ona će u Zagrebu promovirati novo izdanje, album "Mareridt", koji je nakon objave u rujnu požnjeo izvrsne kritike.



Advent u Klovićevim dvorima uz izložbe te domaće bendove i delicije


ZAGREB -
Organizatori Adventa u Klovićevim dvorima najavljuju bogat program tijekom kojeg će posjetitelji Gornjeg grada od 3. prosinca do kraja godine moći pogledati izložbe, slušati najpoznatija imena domaće glazbene scene i uživati u autohtonim delicijama poput Poljičkog soparnika.

Koncertni program počinje 3. prosinca s grupom Detour u 20 sati, a u mjesec dana "na krovu grada" nastupit će 25 bendova. Petak i subota rezervirani su za najpoznatija imena domaće glazbene scene - Ljetno kino, Marka Tolju, Kuzma&Shaka Zulu, Songkillerse, Šajetu, Cubismo, Vatru i Dino Dvornik Tribude band, najavluju iz RED agencije, organzatora Adventa u Klovićevim dvorima.

"Kao uvertira u večernji party, subotom je na programu Grinč@Grič špica party koji će od ranih prijepodnevnih sati zagrijavati atmofseru, a Grinč će rasplesati brojne posjetitelje na platou Gradec. Nedjeljom će pravu blagdansku atmosferu u popodnevnim satima prirediti glazbeni zborovi", dodaju.

Tijekom Adventa Galerija Klovićevi dvori petkom i subotom radit će produženo, do 22 sata, a u tom će razdoblju od 19 do 22 sata vrijediti promotivna cijena ulaznice za izložbu od 10 kuna.

Ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić najavljuje da će se tijekom Adventa moći pogledati Retrospektivna izložba Vaska Lipovca, osebujnog umjetnika hrvatskog i europskog modernizma druge polovine 20. stoljeća. Također, od 14. prosinca ove do 28. siječnja iduće godine posjetitelji će moći razgledati i izložbu ilustratora i animatora, dobitnika nagrade 6. bienala ilustracije, Zdenka Bašića, "koja će zasigurno oduševiti naše najmlađe posjetitelje“.

"Nakon prošlogodišnjeg velikog uspjeha i brojnih gostiju koji su sudjelovali u prekrasnom adventskom ambijentu Galerije i Platoa Gradec iznimno se veselimo i ovogodišnjem izdanju", kaže Picukarić.

Cijeli će prostor biti ukrašen s više od 60 tisuća lampica i brojnim drugim dekoracijama, a posjetitelji će ponovno moći snimiti i "najljepšu adventsku fotografiju" u čemu će im pomoći i posebno izrađeni okvir iz kojeg pada umjetni snijeg s pogledom na Zagrebačku katedralu.

Direktorica RED agencije Sanela Seferagić ističe da će subotnji špica party tijekom dana za najmlađe "biti posebno zanimljiva slatka priča", kao i da neće nedostajati sadržaja za sve generacije, poput Poljičkog soparnika te germknedli, kao i kuhanog vina i vrućih zimskih koktela.



Bonobo, David Rodigan i Outlook Orkestar otvaraju 11. Outlook festival

 
ZAGREB -
Britanski glazbenici Bonobo i David Rodigan nastupit će 5. rujna iduće godine na velikom koncertu u pulskoj Areni, kojim će biti otvoren 11. Outlook festival, najveće europsko okupljanje ljubitelja bass glazbe i soundsystem kulture, najavili su organizatori.

U novo desetljeće Outlook festival uvest će Sir David “RAM JAM” Rodigan MBE, koji će zajedno s 20-članim Outlook Orkestrom izvesti glazbu koja je obilježila 40 godina karijere tog poznatog radijskog voditelja. Nakon rasprodanih koncerata Outlook Orkestra u Bristolu i Londonu, Rodigan će Orkestru dodati svoj jedinstveni pečat, a pridružit će mu se još niz gostiju koji će, po najavama organizatora, uskoro biti objavljeni.

Pulski amfiteatar ugostit će i britanskog glazbenika Bonobu, koji će uživo izvesti svoj posljednji album “Migration”.  O popularnosti tog albuma svjedoče rasprodani koncerti na zadnjoj turneji Bonoba koja ga je lansirala u sami vrh elektroničke elite, ističu organizatori Outlooka.

Osim tih velikih imena na pozornicu Arene popet će se mladi i zapaženi hip-hop/soul duo Children of Zeus iz Manchestera.

Organizatori napominju i da su već u prodaji prve regionalne ulaznice po najpovoljnijoj cijeni za veliki koncert otvorenja.

Najveći europski festival bass glazbe i soundsystem kulture održat će se na tvrđavi Punta Christo pokraj Pule, koja će do 9. rujna ugostiti najznačajnija imena iz svijeta grime, dubstep, reggae, hip-hop, dub i garage glazbe.


Na 15. Human Rights Film Festivalu bogat program dokumentarnih filmova


ZAGREB - Ovogodišnje, 15. izdanje Human Rights Film Festivala (HRFF), koje se od 4. do 10. prosinca održava u kinu Europa i MM centru Studentskog centra u Zagrebu te od 6. do 10. prosinca 2017. u riječkom Art-kinu Croatia, donosi bogat program dokumentarnih filmova.

Novi film bugarskog redatelja Iliana Meteva cjelovečernji je igrani film "3/4" koji je na ovogodišnjem festivalu u Locarnu osvojio Zlatnog leoparda u kategoriji Filmmakers of the Present. Film donosi priču o tročlanoj obitelji, dječaku Nikiju, djevojčici Mili te ocu Todoru, čiji prividno harmonični život u tročetvrtinskoj mjeri narušava nestanak dječaka.

"Mama Colonel" dokumentarac je o policijskoj časnici koja u Kongu nastoji spriječiti seksualno nasilje nad ženama i fizičko kažnjavanje djece. Treći dugometražni film redatelja Dieuda Hamadija osvojio je niz nagrada, uključujući onu Afričke filmske akademije za najbolji dokumentarni film 2017. kao i Grand Prix na festivalu Cinéma du Réel 2017.

"Dawson City – zamrznuto vrijeme" priča je o istoimenom gradiću udaljenom tristotinjak kilometara od Arktičkog kruga, koji je krajem 19. stoljeća postao središte američke zlatne groznice. Ova priča o usponu i padu grada na dalekom sjeveru početak je arheološke potrage redatelja Billa Morrisona za blagom pronađenim na istom mjestu desetljećima kasnije. Ovaj je dokumentarac ovjenčan nagradom Critics Choice Documentary Awards za najinovativniji dokumentarni film 2016. te je nominiran za nagradu Horizons na filmskom festivalu u Veneciji.

"Pacijentica" kolumbijskog dokumentarista Jorgea Caballera prati sredovječnu ženu koja danonoćno skrbi o svojoj kćeri Leidy, oboljeloj od raka, strpljivo se probijajući se kroz birokratski labirint kolumbijskog zdravstvenog sustava.


Na 15. HRFF-u i najbolji ovogodišnji eksperimentalni dokumentarci

Ovogodišnji festival donosi i najbolje ovogodišnje eksperimentalne dokumentarce. Koredatelji kultnog Levijatana (HRFF 2012.), Verena Paravel i Lucien Castaing-Taylor u eksperimentalnom dokumentarcu "Caniba" istražuju svijet Isseija Sagawe, zloglasnog japanskog kanibala optuženog za ubojstvo i djelomični kanibalizam 1981. godine. Film je nagrađen posebnom nagradom žirija na filmskom festivalu u Veneciji.

J.P. Sniadecki, alumni harvardskog Sensory Ethnography Laba (koji vodi Lucien Castaing-Taylor) u suradnji s kanadskim umjetnikom Joshuom Bonnettom u eksperimentalno-dokumentarnom filmu "El mar la mar" na poetičan način pristupaju gorućoj političkoj temi. 16-milimetarskom vrpcom kreću u filmsko istraživanje tragova u pustinji Sonar, preko koje meksički imigranti pokušavaju prijeći u SAD. Film je osvojio Caligari nagradu i nagradu ekumenskog žirija na ovogodišnjem festivalu u Berlinu.

"Rečenice iz fantazije" naziv je eksperimentalnog filma banjalučkog redatelja Daneta Komljena, u čijem su središtu muškarac i žena koji igraju igru riječi. Koristeći naslov, ali i ideje iz eksperimentalnog teksta "Phantasiesätze" Waltera Benjamina, ovaj enigmatski film promišlja na glas smrt i "uskrsnuće" černobilskog krajobraza. Film je na festivalu u Locarnu ovjenčan nagradom Mantarraya.

U sklopu ovog dijela programa bit će prikazana i mini retrospektiva argentinskog redatelja Jonathana Perela koja uključuje pet njegovih naslova - "Murali", "Vode zaborava", "17 spomenika", "Tabula Rasa" i "El predio".

Ulaz na sve projekcije i popratna događanja 15. Human Rights Film Festivala je besplatan.



Izniman interes publike za 9. Noć kazališta


ZAGREB -Ovogodišnju Noć kazališta, prema procjenama organizatora, pratilo je gotovo četrdeset tisuća posjetitelja koji su nazočili svim priređenim programima u Hrvatskoj.

Točan broj posjetitelja, napominju organizatori, ne može se utvrditi zbog velikog broja slobodnih programa bez naplate, ali i ove godine zabilježen je velik interes publike za 141 program priređen u 48 mjesta i gradova u Hrvatskoj, u 142 kazališta, i to javnih i nezavisnih kazališnih družina, drugih javnih ustanova i amaterskih skupina.

"Ukupni dojam je da je manifestacija Noć kazališta u svom 9. izdanju bila jako uspješna i da je to najbolji način najave 10. jubilarne Noći kazališta koja će se održati slijedeće godine", ističu organizatori Dječje kazalište Dubrava Narodnog sveučilišta Dubrava u Zagrebu.

Pedesetak mjesta u noći "drame, komedije, života, kazališta", dodaju organizatori, pokazalo je vitalnost ove manifestacije i na taj način najavili početak priprema za slijedeću godinu koja će ujedno biti i jubilarna 10. i na kojoj svi očekuju nove pomake i uključivanje još većeg broja partnera.

Ovogodišnji je program ponudio najviše kazališnih predstava, a uz njih i pedesetak popratnih programa poput izložaba, otvorenih proba, koncerata, razgledavanja kazališnih prostora i drugih aktivnosti.

Među izvedenim programima izdvajaju se četiri kazališne premijere, pet inozemnih gostovanja, a u mnogim mjestima manifestacija je trajala i nekoliko dana, kao recimo u Belom Manastiru, Karlovcu, Koprivnici, Požegi, Rijeci, Zagrebu i Vukovaru.

Organizatori ističu i mjesta i gradove u kojima se ove godine Noć kazališta održala prvi put, kao u Loboru, Kninu, Novom Marofu i Novoj Gradiški.

Manifestacija se održala uz potporu Ministarstva kulture, Grada Zagreba, Turističke zajednice grada Zagreba i lokalnih zajednica.



"Alfi" Une Gunjak na Torino Film Labu dodijeljeno 50.000 eura


ZAGREB -Autorica Una Gunjak dobila je za svoj prvi dugometražni igrani film "Alfa" potporu Torino Film Laba, koji podupire prve i druge filmove mladih redatelja, izvijestio je u utorak Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).

Film Une Gunjak nastaje u koprodukciji Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Francuske i Italije, a dodijeljena mu je potpora u iznosu od 50 tisuća eura.

Deseto izdanje Torino Film Lab Meetinga održalo se 24. i 25. studenog u sklopu Filmskog festivala u Torinu, a okupilo je više od 300 filmaša iz cijelog svijeta. Predstavljeno je 12 projekata u završnim fazama razvoja.

Una Gunjak autorica je višestruko nagrađivane Kokoše koja je nastala u njemačko-hrvatskoj koprodukciji (hrvatski koproducent je Siniša Juričić iz Jaako dobre produkcije) za koju je, među ostalim, dobila i Europsku filmsku nagradu za najbolji kratkometražni film 2014. godine.

"Alfu" je počela razvijati 2015. godine na rezidenciji Cinéfondation, a projekt je podržao i Desk Kreativne Europe – Potprograma MEDIA te Filmskog fonda Sarajevo grad filma, ističu iz HAVC-a.

Una Gunjak je 2008. diplomirala filmske studije pri Sveučilištu u Torinu, a 2010. magistrirala je montažu na prestižnoj National Film and Television School u Londonu gdje trenutno živi i radi kao montažerka i redateljica igranih i dokumentarnih filmova te reklama. "Kokoška" joj je bila prvi profesionalni autorski projekt.

Produkcijsku nagradu Torino Film Lab Meetinga dodjeljuje međunarodni žiri za završavanje filma. Novčana nagrada od 50 tisuća eura dodjeljuje se nakon ocjenjivanja scenarija, budžeta, financijskog i produkcijskog plana i javnog prezentiranja projekta. Žiri se također sastaje s redateljem i producentom filma.

Ovogodišnji članovi žirija bili su Laura Milani (predsjednica žirija, Italija), ravnateljica Nacionalnog muzeja kina u Turinu (Museo Nazionale del Cinema); redatelj Karim Aïnouz (Brazil); filmašica i umjetnica Tala Hadid (Maroko/Irak); redateljica i scenaristica Anna Rose Holmer (SAD) te producent Georges Schoucair (Libanon).

Uz "Alfu" drugu ravnopravnu nagradu u istom iznosu dobio je film "Sole" (Italija, Francuska, Poljska) u režiji Carla Sironija.

U modulu ScriptLab, dodaje HAVC, sudjelovao je projekt "Črna mati zemla", adaptacija romana Kristiana Novaka koja nastaje u produkciji Antitalenta iz Hrvatske.



"Maša i Božić" premijerno u Trešnji 1. prosinca


ZAGREB - Predstava "Maša i Božić", nagrađivane spisateljice za djecu i mlade Sanje Pilić, autorice serijala priča o djevojčici Maši, u režiji Ivana Lea Leme i u suradnji s koreografom Leom Mujićem premijerno će biti izvedena u Gradskom kazalištu Trešnji, u petak, 1. prosinca.

Redatelj predstavu, u čijem je središtu radoznala, vesela i zaigrana osmogodišnja djevojčica Maša, najavljuje kao urbanu pastoralu koja će pokazati prave vrijednosti Božića.

"Posebno inspirativno bilo mi je raditi s pomlađenim ansamblom kazališta Trešnja u jednostavnoj priči, ali zahtjevnoj formi. Prvi dio predstave je koreodramski gdje su novi mladi glumci odlično obavili složene koreografske zahtjeve Lea Mujića, te u cijeloj predstavi pjevaju, plešu i glume. Na svim umjetnicima je duhovna odgovornost da i mladu i odraslu publiku podsjete na temeljne vrijednosti čovjeka, čovječnosti i čovječanstva, a to je širenje ljubavi, tolerancije i empatije", kazao je Lemo.

Kako se ističe u najavi, predstava "Maša i Božić" pokušat će pripremiti mladu publiku za nadolazeće blagdane. Uz sve veći pritisak konzumerizma često zaboravljamo temeljne vrijednosti Božića. Zato je tu djevojčica Maša da ih svojim zlatnim srcem i ljubavlju prema svim ljudima, a posebno prema starima i siromašnima, na to podsjeti. Maša ne pristaje na to da će neki ljudi Božić provesti sami i tužni, zato uz pomoć prijatelja organizira proslavu za cijelo susjedstvo kako bi svima približila ljepote Božića.

"Drago mi je da će se moja priča o Maši uprizoriti u kazalištu Trešnja koje rado i sama posjećujem. Nadam se da će predstava razveseliti djecu i njihove roditelje", kaže u povodu premijere spisateljica Sanja Pilić.

Kao u pričama, tako i u predstavi, djeca će se zasigurno prepoznati u Mašinim zgodama i skupa s njom veseliti se zimskim radostima koje dolaze. U ulozi Maše je Karla Brbić koja je kroz rad na predstavi "naučila da ponekad treba, kako redatelj kaže, 'mašizirati' svijet oko sebe jer samo tako može biti bolji".

Narator je Silvio Mumelaš, a ansambl predstave čine Marijana Mikulić, Paško Vukasović, Tamara Garbajs, Jure Radnić, Luka Bulović, Ana Vučak, Dubravka Lelas i Kruno Bakota.

Scenografkinja predstave je Vesna Režić, kostimografkinja Mirjana Zagorec, a glazbu je skladao Zvonimir Dusper.

Predstava je namijenjena za djecu stariju od tri godine, a svečana premijera na rasporedu je 1. prosinca.



Transformacija knjižnica kao doprinos razvoju digitalnog društva


ZAGREB - Digitalna transformacija knjižnica tema je stručne konferencije koja je u utorak počela u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, te je tom prigodom istaknut značaj i uloga knjižnica u razvoju digitalnog društva i znanosti, ali i činjenica da čitanje sve manje zaokuplja mlađe generacije.

"Paradoksalno je da je u vrijeme kada su knjiga i podatak više nego ikada dostupni, ne samo u tiskanom obliku, nego i na drugim medijima, čitanje sve manje interesira mlade", ustvrdila je pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Ivana Franić na otvorenju  dvodnevnog stručnog skupa Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena, koji će pokušati odgovoriti jesu li knjižnice u Hrvatskoj spremne za zahtjeve digitalne znanosti.

Konferencija posvećena pitanjima sistemskog knjižničarstva u Hrvatskoj održava u sklopu Druge godišnje konferencije korisnika integriranoga knjižničnog sustava NSK te knjižnica iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja RH.

Visokoškolske knjižnice prije svih su ušle u digitalno doba, ali je sada od presudne važnosti poticati mlade na čitanje i na korištenje knjižničnih usluga, što je preduvjet za ovladavanje drugim disciplinama, put prema drugim kulturama i put u druge svjetove, istaknuto je na otvorenju skupa.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja aktivno će sudjelovati u provedbi nedavno donesene strategije čitanja, poručila je pomoćnica ministrice Ivana Franić istaknuvši da je proračun za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom i stručnom literaturom za iduću godinu povećan za milijun kuna. Proračun NSK, kojoj je jedna od temeljnih zadaća izrada skupnih kataloga i nacionalnih baza podataka, povećan je devet milijuna kuna.

Izrada skupnog kataloga integriranog knjižničnog sustava NSB-a, visokoškolskih i znanstvenih knjižnica sastavni dio programa uspostave nacionalnog skupnog kataloga, kojemu je cilj povećanje kakvoće usluga knjižnica i dostupnost podataka svim korisnicima, međusobna povezanost i transparentnost podataka knjižnica.

Skupnog kataloga knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja predstavila je ravnateljica NSK Tatijana Petrić istaknuvši da je testna inačica javno dostupna na adresi http://skupni.nsk.hr, a gradi ga se po modelu objedinjenog pretraživanja, distribuiranih bibliografskih baza te znanstvenih elektroničkih izvora.

Stručni skup održava se uz potporu Ministarstva kulture, u čije ga je ime pozdravila Jelena Glavić Perčin, načelnica sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost, koja je također naglasila potrebu izgradnje informacijske infrastrukture i  nacionalnog knjižničnog informacijskog sustava.

Stručni skup tematski je podijeljen u šest tematskih cjelina, a program sadrži dvadeset i četiri stručna izlaganja koja će tematizirati iskorak knjižnica prema digitalnoj transformaciji, razvoj digitalnog društva te koje promjene mogu očekivati autori, znanstvenici i nakladnici u kontekstu primjene Uredbe o zaštiti osobnih podataka.



Preminula dramska pedagoginja i glumica Mirjana Rogina


ZAGREB - Dramska pedagoginja i glumica Mirjana Rogina, filmskoj publici najpoznatija po ulogama u filmovima "Tri muškarca Melite Žganjer" i "Ne dao Bog većeg zla", preminula je noćas u Zagrebu nakon duge i teške bolesti.

Mirjana Rogina rođena je u Zagrebu 1961. godine, gdje je završila osnovnu školu i srednju školu za odgajatelje. Od 1975. do 1979. godine polazila je dramski studio Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM) kod dramskih pedagoginja Zvjezdane Ladike i Slavenke Čečuk.

Od 1980. do 1993. radila je u dječjem vrtiću kao odgajateljica i tada se specijalizirala za dramski odgoj u predškolskoj dobi. U istom je razdoblju radila kao dramska pedagoginja u dramskim studijima ZKM-a i Kazališta Mala scena, a kao glumica surađivala s redateljima Ivicom Krajačem, Zoranom Vuletićem, Matkom Ragužem, Reneom Medvešekom te kao asistentica za rad s djecom glumcima s Ivicom Kunčevićem.

Od 1993. stalno je zaposlena u Učilištu ZKM-a kao dramska pedagoginja. Godine 1990. počela je raditi na televiziji i voditi emisiju "Mirčin lonac", a glumila je i u seriji za djecu "Zlatko i detektivi".

Ostvarila je brojne filmske uloge, a publika će je pamtiti po ulozi Melite, prodavačice u slastičarnici koja čezne da upozna muškarca svog života, u filmu Snježane Tribuson iz 1998. "Tri muškarca Melite Žganjer".

Sa Snježanom Tribuson snimila je još tri filma "Prepoznavanje" (1996.),  "Crna kronika ili dan žena" (2001.) i "Ne dao Bog većeg zla" (2002.).

Glumila je i u filmovima "Novogodišnja pljačka" Dražena Žarkovića, "Blagajnica hoće ići na more" Dalibora Matanića,  "Novo doba" Hrvoja Hribara, "Moja kućica, moja slobodica" Tomislava Radića te "Ispod crte" Petra Krelje.

Od 2000. do 2002. vodila je televizijsku emisiju "Kruške i jabuke", bila je i savjetnica u izboru i radu s djecom glumcima u filmovima i spotovima.

Od 2002. do 2004. glumila je u ZKM-ovoj predstavi "Jelka kod Ivanovih", a bila je i pomoćnica redateljice Grozdane Lajić u predstavi "Zabranjena vrata" Učilišta ZKM-a.

Snježani Tribuson asistirala je u radu s glumcima i glumila ulogu novinarke u kratkom filmu o obiteljskom nasilju "Tri ljubavne priče".

Televizijska publika pamtit će je po ulogama u serijama "Cimmer fraj" Silvija Jesenkovića te "Odmori se, zaslužio si" Snježane Tribuson.


Svjetska orguljaška zvijezda Thomas Ospital gost ciklusa Lisinski subotom


ZAGREB - Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u Zagrebu ugostit će u subotu 2. prosinca u svojem ciklusu Lisinski subotom višestruko nagrađivanog francuskog orguljaša Thomasa Ospitala, "majstora orgulja" koji će tom prilikom zasvirati na veličanstvenim orguljama koje su zaštitni znak Dvorane Lisinski.

Najavljen kao svjetska orguljaška zvijezda i čudesni mladi umjetnik, Ospital je od 2015. godine na mjestu orguljaša glasovite "pariške župne crkve" Saint-Eustache.

Naslijedio je slavnog Jeana Guilloua te je od 2016. rezidencijalni orguljaš Francuskoga radija u Auditorium Radio France, a od akademske godine 2017./2018. počinje pedagošku djelatnost na glasovitom Pariškom konzervatoriju, gdje će se pridružiti skupini profesora na Odsjeku za orgulje i orguljašku improvizaciju.

Kao solist, komorni glazbenik i uz orkestar Ospital redovito gostuje diljem Europe, Rusije i SAD-a, pri čemu važno mjesto u njegovu koncertnom repertoaru zauzimaju nadahnute i uzbudljive improvizacije.

Tako će biti i na zagrebačkom koncertu, na kojemu će, uz Preludij i fugu u D-duru i Sonatu u c-molu, br. 2 Johanna Sebastiana Bacha, te Fantaziju u f-molu i Andante u F-duru Wolfganga Amadeusa Mozarta zasvirati i vlastitu Improvizaciju.

U programu su također Štajerska tarantela, L. 69 (transkripcija za orgulje: Thierry Hirsch) Claudea Debussyja, te Varijacije na temu Clémenta Janequina Jehana Alaina, Najade, op. 55, br. 4 Louisa Viernea i Toccata, op. 9 Jeana Guilloua.

"Doista pravi majstor, mladi i beskompromisni vizionar, za veličanstvene orgulje graditelja Wernera Walckera Mayera iz 1974., koje su zaštitni znak zagrebačkog hrama kulture, Dvorane Lisinski, koje svojim značenjem, veličinom, tehničkim i interpretativnim mogućnostima zauzimaju istaknuto mjesto u orguljaškoj umjetnosti", poručuju iz Lisinskog.



Zagrebačka filharmonija i Ivo Pogorelić u petak u Lisinskom


ZAGREB - Orkestar Zagrebačke filharmonije u svojem će Plavom ciklusu u petak 1. prosinca ugostiti slavnog pijanista Ivu Pogorelića, s kojim će u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu izvesti koncert najavljen kao nezaboravan spektakl pijanističke briljantnosti i umjetničke izvrsnosti.

Koncertom će ravnati maestro Pavle Dešpalj, a Pogorelić će tom prilikom izvesti Chopinov 2. koncert za klavir i orkestar u f-molu, op. 21.

Zagrebačka filharmonija odsvirat će još tri skladbe. Na repertoaru se nalazi jedna od najpoznatijih kompozicija klasične glazbe, uvertira Figarova pira Wolfganga Amadeusa Mozarta, te dvije skladbe hrvatskih skladatelja, 1. klasični koncert poznatog hrvatskog skladatelja, dirigenta i akademika Stjepana Šuleka, i Romantične varijacije na Krežminu temu počasnog šefa dirigenta Zagrebačke filharmonije Pavla Dešpalja.

"Ivo Pogorelić glazbenik je koji se rađa jednom u stoljeću i mi imamo privilegiju svjedočiti tom vremenu. Njegova zadivljujuća interpretacija glazbe potvrđuje jedinstvenost talenta i umijeća, a ugledni New York Times je napisao: 'Pogorelić svakom tonu daje osjećaj i izraz te svira kao da je 200 godina ispred našeg vremena'", stoji u najavi.

Od kad je 1980., u dobi od 22 godine, na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Frederic Chopin prvi puta skrenuo na sebe pozornost svjetske javnosti, te ubrzo potpisao ugovor s prestižnom izdavačkom kućom Deutsche Grammophon za koju od 1982. ekskluzivno snima, Pogorelić je do danas senzacija gdje god se pojavi.

Diljem svijeta redovito rasprodaje koncertne dvorane.

Koncert u Lisinskome u petak bit će njegov prvi nastup sa zagrebačkim Filharmoničarima od 2011., koji ističu kako će to biti rijetka i jedinstvena prilika čuti "genija na djelu" i osjetiti njegovu "pijanističku briljantnost".

"Zagrebačka filharmonija i Ivo Pogorelić garancija su spektakularnog glazbenog doživljaja koji je nemoguće zaboraviti", poručuju.



Kazalište Hotel Bulić s novim čitanjem Ibsenove "Nore" premijerno u Tvornici kulture


ZAGREB - Kazalište Hotel Bulić kao svoju sljedeću premijeru najavilo je, u srijedu 29. studenoga u zagrebačkoj Tvornici kulture, predstavu "Nora", koju prema "Lutkinoj kući" Henrika Ibsena postavlja Senka Bulić, u novom čitanju koje problematiku toga djela promatra u kontekstu suvremenog društva.

Najnovije uprizorenje drame iz 1879. koja je tematikom obilježila prekretnicu u razvoju europske dramaturgije, kako se ističe u najavi, jednom od najvažnijih i najizvođenijih djela svjetske književnosti prilazi iz novog kuta, uzimajući ga kao polazište za novo istraživanje problema "koji jednako intenzivno skandaliziraju i uznemiruju od praizvedbe teksta".

Cilj je te produkcije "ući u novo čitanje temeljnih pitanja koja otvaraju prostor za suvremene umjetničke perspektive, kako bi se istražila motivacija Nore u transformiranom društvenom kontekstu u kojem se otkrivaju novi mehanizmi pritisaka".

"Promjenom društvenih, političkih i ekonomskih okolnosti mijenja se i izvedbeni fokus priče o Nori. Prostori koji su se činili emancipatorski, kao proširenja slobode, ispostavljaju se kao regresivni", stoji u najavi.

Pitanja koja postavlja su: Koji su dometi pobune i mjesto slobode u visoko materijalističkom društvu? Kakav je odnos intimne i društvene represije? U što se Nora kao nagovještaj pobunjenog čovjeka pretvara kad je se uvede u suvremeni kontekst naoko brojnih izbora, a zapravo reduciranih mogućnosti? U kojoj mjeri nove društvene okolnosti mogu radikalizirati potrebu za promjenom?

U predstavi glume Helena Minić Matanić, Marko Cindrić, Lucija Šerbedžija, Igor Kovač i Darko Japelj.

Scenografiju osmišljava Silvio Vujičić, a kostime Oliver Jularić, oblikovanje svjetla potpisuje Tomislav Maglečić, a tona Branimir Božak.



Obilježena 125. godišnjica gradskog kazališta "Zorina doma" u Karlovcu


KARLOVAC - Karlovačko Gradsko kazalište „Zorin dom" u ponedjeljak je središnju svečanost povodom obilježavanja 125. godišnjice počelo otkrivanjem biste akademskog kipara Ante Jurkića u čast dugogodišnjem kazališnom režiseru, glumcu i dramskom pedagogu Berislavu Frkiću.

Da u „Zorinu domu“ ništa nije slučajno, u svom govoru o liku i djelu Berislava Frkića naglasila je njegova dugogodišnja suradnica, kostimografkinja Ljubica Wagner, govori i to da je taj zaljubljenik i entuzijast koji je odgojio generacije mladih i koji nije trpio osrednjost, umro u svojoj 70-oj godini prije 11 godina baš na današnji datum, na rođendan svog „Zorina doma“ kojem je posvetio i svoj život.

Ravnatelj „Zorina doma“ Srećko Šestan podsjetio je da je cijela 2017. godina bila posvećena proslavi 125. godišnjice „Zorina doma“, 65. godišnjici rada Dramskog i Baletnog studija.

"Sve je to ususret velikoj proslavi 160. godišnjice osnutka Prvoga hrvatskog pjevačkog društva 'Zore' za koju je najprije i sagrađena ova današnja zidana zgrada kazališta 'Zorina doma', a koju ćemo proslaviti 2018. godine. Valja spomenuti da 'Zorin dom', nakon što je 1963. godine nekom birokratu trebalo 50 sekundi da potpiše četiri lista o ukidanju profesionalnog ansambla 'Zorina doma', od 2013. godine zapošljavanjem prvih dvaju profesionalnih glumaca, Peđe Gvozdića i Giulia Settima, opet nakon 50 godina ima profesionalni ansambl, sada sa šest profesionalnih glumaca", kazao je Šestan.

Baletni studio „Zorina doma“ obilježit će 65 godina svog rada premijerom „Orašara“ 15. prosinca.  Dramski studio, koji je tijekom svojeg postojanja uz sudjelovanje više od tisuću djece i mladih izveo 200 premijera i odigrao preko tri tisuće predstava u zemlji i inozemstvu, svoju je 65. godišnjicu proslavio nedavno izvedenom premijerom predstave „Jaje“.



Državni arhiv u Šibeniku proslavio desetu obljetnicu rada


ŠIBENIK - Državni arhiv u Šibeniku prigodnom izložbom proslavio je u ponedjeljak desetu obljetnicu rada i pedesetu obljetnicu djelovanja arhivskog Sabirnog centra.

Izložbu kojom je predstavljen vremeplov čuvanja arhivske baštine od prvog spominjanja u 15. stoljeću do danas otvorila je ravnateljica šibenskog Državnog arhiva Nataša Mučalo.

„Pedeset godina duga priča o osnivanju samostalne arhivske ustanove u Šibeniku dobila je svoj epilog 11. siječnja 2007. kada je Uredbom Vlade Republike Hrvatske osnovan Državni arhiv u Šibeniku s nadležnošću na području Šibensko-kninske županije. Iako je ovo deseta obljetnica rada, treba napomenuti da je 1967. godine, dakle prije pedeset godina ustrojena javna arhivska služba na šibenskom području osnivanjem Sabirnog centra, koji je spadao pod odjel zadarskog Arhiva," rekla je.

Istaknula je kako sustavno rade na zaštiti arhivskog gradiva, a da veoma važnim smatraju otvaranje ustanove javnosti i prezentiranje gradiva. "Arhivi postoje da se netko njima i koristi i na tome svakodnevno radimo. Zadovoljni smo što je više istraživača koji se bave poviješću i koriste arhivsku građu,“ kazala je ravnateljica Mučalo.

Zahvalila je svim ustanovama na dobroj suradnji, posebno Ministarstvu kulture i Šibensko-kninskoj županiji, gradskim muzejima Šibenika i Drniša, te Nacionalnom parku Krka.

Izložbu je priredila Andrijana Radoš Šupe. Rekla je da je cilj bio predstaviti arhivsku baštinu i retrospektivu arhivske djelatnosti od njenih  početaka do danas.

„Izložba je sastavljena u dva dijela, u prvom dijelu predstavili smo arhivsku baštinu i nastojali smo odškrinuti vrata koja pružaju uvid u raznolikost gradiva koje u arhivu čuvamo, drugi dio je retrospektiva arhivske djelatnosti od njenih početaka. Početci djelatnosti u Šibeniku mogu se iščitati na stranicama Statuta grada Šibenika iz 15. stoljeća kad se sustavno počelo brinuti o pisanoj građi pa sve do 20. stoljeća kad se počelo prikupljati gradivo što je rezultiralo osnivanjem sabirnih arhivskih centra i konačno osnivanjem Državnog arhiva u Šibeniku,“ istaknula je Radoš Šupe.

Najraniji pisani podatci o čuvanju arhivskog gradiva u Šibeniku potječu iz 15. stoljeća, a statut šibenske komune u poglavlju 247. Knjige Reformacija datiranom 7. srpnja 1438. godine određuje da se svi zapisi notara i kancelara, koji se do tada nisu čuvali primjereno, moraju pohraniti u posebno pripremljene ormare.

U kolovozu i rujnu 1967. godine poduzimale su se prve pripremne radnje za osnivanje Sabirnog centra u Šibeniku kao odjela Historijskog arhiva u Zadru. Sabirni centar u Šibeniku započeo je s radom 1. siječnja 1968. godine s jednim zaposlenim arhivistom prof. Antom Šupukom.

Tijekom nekoliko sljedećih desetljeća osnovna prepreka osnivanju samostalne arhivske ustanove u Šibeniku bila je nemogućnost pronalaženja prostora za trajni smještaj ustanove.



Pula - sve je spremno za ovogodišnji 23. Sa(n)jam knjige u Istri


PULA - Sve je spremno za ovogodišnji, 23. "Sa(n)jam knjige u Istri," bit će otvoren u petak, 1. prosinca u Domu hrvatskih branitelja gdje će knjige izložiti 250 izdavača, najviše u posljednjih deset godina, rekla  je direktorica sajma Magdalena Vodopija na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak u Puli.

"Među izdanjima gotovo cijele hrvatske nakladničke scene koja će biti u ponudi na pulskom Sajmu, izlagat će oko pedeset istarskih izdavača, a dolaze i nakladnici iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije," rekla je direktorica Sajma dodavši kako će u ponudi biti i veliki izbor literature na engleskom jeziku, od dječje književnosti do beletristike.

Glavni program ovogodišnjeg je U temi: "Intime", regionalni program je "Hercegovina čita" i program Žarište "A propos/ Francuska i frankofonska književnost".

Vodopija je istaknula kako će u prodaji ovogodišnji fokus biti na znanstvenoj knjizi, a da je prikaz znanstvenog i stručnog izdavaštva nastao u suradnji s grupacijom nakladnika stručne i znanstvene literature.

Govoreći o značaju ove manifestacije za grad Pulu, gradonačelnik Boris Miletić kazao je kako nakon 23 godine može slobodno ustvrditi da je Sa(n)jam knjige postao dio identiteta grada. Gradska uprava je od samih početaka prepoznala vrijednost te manifestacije i podržala je, rekao je.

"Grad ima mnogo simbola, a nakon 23 godine, Sa(n)jam knjige u Istri svakako je jedan od njih. Čestitam na izuzetno velikoj energiji i kreativnosti zahvaljujući kojoj grad u zimskim mjesecima ima ovako kvalitetnu kulturnu manifestaciju. Da bi jedna vaninstitucionalna manifestacija kao što je ta mogla opstati, mora imati stabilnost i zato sam ponosan na tripartitni sporazum u kojem sudjeluju Grad Pula, Istarska županija i Zagrebačka banka," poručio je gradonačelnik Boris Miletić.

Suradnica sajma, povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner naglasila da je Sa(n)jam knjige u Istri gotovo nezamisliv bez osobnog i uvijek osobitog "pečata" Mauricija Ferlina, autora vizualnog identiteta mnogih manifestacija i institucija.

Sa(n)jam knjige u Istri svečano se otvara u petak 1. prosinca točno u podne u Domu hrvatskih branitelja. Glavnu temu, Intime, glazbom će izraziti Darko Rundek i violinistica Isabel. Otovrenim će ga proglasiti književnik Igor Mandić, koji će se na sajmu i sam predstaviti svojom novom knjigom "Predsmrtni dnevnik".

   

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Njemačke radijske postaje zbog antisemitizma neće prenositi koncerte Rogera Watersa


BERLIN -
Njemačke javne radio postaje Antenne Brandenburg i radio Berlin 88,8 izvijestili su da ne kane prenositi koncerte uživo koje će 1. i 2. lipnja uživo u Berlinu održati nekadašnji frontman Pink Floyda, Roger Waters, optuživši ga za antisemitizam zbog njegovih otvorenih poziva na bojkot Izraela.

"Važno je da radio RBB jasno iskaže svoje stajalište i uputi jasnu poruku židovskoj zajednici u Berlinu i u Brandenburgu", rekla je članica uprave radija Patricia Schlesinger.

Slične su odluke u posljednjih nekoliko dana donijeli i ostale radio-postaje poput Westdeutsche Rundfunka i Norddeutsche Rundfunka.

Waters, koji je s bandom surađivao između 1965. i 1985., već dulje vrijeme poziva publiku na svojim koncertima da bojkotira Izrael. Nerijetko zrakom zalepršaju baloni u obliku svinja s utisnutom Davidovom zvijezdom.

Svrha njegova angažmana protiv Izraela je nastojanje da stanovnici te zemlje promijene politiku prema palestinskom stanovništvu, objasnio je.

Osim slave koju je stekao svirajući bas gitaru u Floydima, Waters je međunarodnu pozornost privukao 1990. kad je u Berlinu između Potsdamer Platza i Brandenburških vrata uživo izvodio pjesme s albuma "The Wall".

 

ECDC/WHO: Zaraza HIV-om u europskim se zemljama često prekasno otkrije


LONDON -
Polovina svih Europljana kojima je dijagnosticiran HIV, o zarazi virusom dozna tek u odmakloj fazi bolesti, objavili su Europski centar za kontrolu i sprečavanje bolesti i Svjetska zdravstvena organizacija.

Dijagnozu virusa u zemljama EU-a tijekom 2016. dobilo je više od 29.000 testiranih, što je lagani porast u odnosu na prethodnu godinu, izvijestili su ECDC i WHO.

Direktorica ECDC-a Andrea Ammon je pojasnila da prosječno između zaraze virusom i postavljanja dijagnoze prođu tri godine, dodajući da to znači kako su pacijentove prognoze puno lošije nego da se za zarazu doznalo ranije.

Usto je virus puno teže kontrolirati, a i veća je vjerojatnost da ga je zaraženi, ne znajući, prenio na druge osobe.

"Europa mora učiniti puno više u borbi protiv HIV-a", upozorila je Ammon.

Ove je godine virusom koji uzrokuje AIDS u 53 zemlje šire europske regije HIV-om zaraženo oko 160.000 ljudi. Osamdeset posto zaraženih je iz zemalja istočne Europe, a najviše ih je evidentirano u Ukrajini. Ondje je na 100.000 stanovnika zaraženo 33,7 osoba, a najmanje slučajeva zaraze zabilježeno je u Latviji - na 100.000 osoba zaraženo ih je prosječnao 18,5.

Po podacima Instituta Robert Koch u Njemačkoj je 2016. HIV-om zaraženo 3000 osoba, a od posljedica AIDS-a ih je umrlo 460.

"Riječ je o najvećem broju evidentiranih slučajeva u samo godinu dana. Ako se ovakav trend nastavi nećemo uspjeti postići cilj - iskorijeniti epidemiju HIV-a do 2030. godine", rekla je direktorica regionalnog europskog ogranka WHO-a, Zsuzsanna Jakab.

"Rano dijagnosticiranje bolesti vrlo je važno kod HIV-a jer oboljelima odmah omogućuje početak liječenja koktelom lijekova protiv AIDS-a, povećavajući im i izglede za dulji i zdraviji život", kazala je.

U izvješću stoji da je potrebno razviti nove strategije u proširenju testiranja na HIV, uključujući i samotestiranje.

Po podacima ECDC-a objavljenim ranije tijekom godine, pokazalo se da šestinu novozaraženih HIV-om u Europi čine osobe starije od 50 godina.



Rusija ne može uspostaviti kontakt s meteorološkim satelitom

 
KOZMODROM VOSTOČNI -
Ruska svemirska agencija Roskosmos objavila je da nije uspjela uspostaviti kontakt s meteorološkim satelitom lansiranim u utorak ujutro s novog kozmodroma Vostočni.

Rusija je ranije u utorak lansirala drugu raketu Sojuz s novog kozmodroma Vostočni, otvorenog u travnju 2016. na ruskom Dalekom istoku, kojim se želi smanjiti ovisnost o kazahstanskoj bazi Bajkonur.

Roskozmos je objavio da satelit Meteor-M nije dosegnuo orbitu i da zbog toga agencija nije s njime uspjela uspostaviti kontakt.

Stručnjaci Roskozmosa analiziraju stanje, navodi se u izjavi.

Raketa čije je lansiranje izravno emitirano na televiziji poletjela je kao što je bilo predviđeno u 14.41 sati po lokalnom vremenu.

Prenosila je između ostalog meteorološki satelit Meteor kao i 18 korisnih tereta koji pripadaju institucijama ili tvrtkama iz Kanade, SAD-a, Japana, Njemačke, Švedske i Norveške.

"Sve početne faze leta rakete odvijaju se po predviđanjima", objavila je ruska svemirska agencija Roskosmos u priopćenju.

Prvo polijetanje iz Vostočnija u travnju 2016., u prisustvu predsjednika Vladimira Putina, predstavljalo je prvi uspjeh za taj kozmodrom velikih troškova, koji bi trebao zamijeniti legendarnu bazu Bajkonur u Kazahstanu i obilježiti renesansu industrije potresene s nekoliko neuspjeha zadnjih godina.

Treće lansiranje s tog kozmodroma predviđeno je za 22. prosinca 2017.

Ruski svemirski program pretrpio je niz neuspjeha 2015., kada je u travnju izgubio teretni brod Progres koji je trebao opskrbiti potrepštinama Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS). Također je te godine u svibnju izgubio lanser Proton koji je trebao u orbitu postaviti meksički komunikacijski satelit
 

Na dražbi 15.000 godina star kostur vunastog mamuta


LYON -
Kostur vunastog mamuta star 15.000 godina ponudit će se idući mjesec na dražbi u francuskom Lyonu.

Kompletan kostur visok je više od tri metra, a na dražbi se nudi s objema, tri metra dugim kljovama koje teže oko 160 kg, rekao je Eric Mickeler, član Europske komore stručnjaka i savjetnika za lijepe umjetnosti.

Potencijalni kupci kostura, čija se vrijednost procjenjuje na 450.000 do 490.000 eura, mogli bi biti predstavnici prirodoslovnih muzeja, zaklada ili privatni kolekcionari i tvrtke.

Aukcionar Claude Aguttes podsjeća da je kostur mamuta koji je 2006. prodan za 150.000 eura izložen u jednome vinskom podrumu u južnoj francuskoj regiji Gard.

Fosilni ostaci vunastog mamuta pronađeni su početkom prošlog stoljeća prilikom iskopa temelja današnjega zagrebačkog kazališta "Gavelle" u Frankopanskoj ulici. Na našim je područjima ta gorostasna životinja živjela u vrijeme pleistocena, a izumrla je koncem zadnjega ledenog doba prije 15.000 godina.

Zagrebački mamut dosezao je visinu od 4 metra. U temeljima "Gavelle" pronađena je njegova bedrena kost koja se čuva u hrvatskome Prirodoslovnom muzeju.



Rusija lansirala drugu raketu s novog kozmodroma Vostočni



VOSTOČNI - Rusija je lansirala u utorak drugu raketu Sojuz s novog kozmodroma Vostočni, otvorenog u travnju 2016. na ruskom Dalekom istoku, kojim se želi smanjiti ovisnost o kazahstanskoj bazi Bajkonur.

Raketa čije je lansiranje izravno emitirano na televiziji poletjela je kao što je bilo predviđeno u 14.41 sati po lokalnom vremenu.

Prenosila je između ostalog meteorološki satelit Meteor kao i 18 korisnih tereta koji pripadaju institucijama ili tvrtkama iz Kanade, SAD-a, Japana, Njemačke, Švedske i Norveške.

"Sve početne faze leta rakete odvijaju se po predviđanjima", objavila je ruska svemirska agencija Roskosmos u priopćenju.

Prvo polijetanje iz Vostočnija u travnju 2016., u prisustvu predsjednika Vladimira Putina, predstavljalo je prvi uspjeh za taj kozmodrom velikih troškova, koji bi trebao zamijeniti legendarnu bazu Bajkonur u Kazahstanu i obilježiti renesansu industrije potresene s nekoliko neuspjeha zadnjih godina.

Treće lansiranje s tog kozmodroma predviđeno je za 22. prosinca 2017.

Ruski svemirski program pretrpio je niz neuspjeha 2015., kada je u travnju izgubio teretni brod Progres koji je trebao opskrbiti potrepštinama Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS). Također je te godine u svibnju izgubio lanser Proton koji je trebao u orbitu postaviti meksički komunikacijski satelit.



Ribe-roboti provjeravaju kvalitetu mora u Veneciji


VENECIJA - Međunarodni tim znanstvenika prije četiri godine pokrenuo je istraživački projekt praćenja kvalitete mora koje okružuje Veneciju, a prije nekoliko mjeseci su u pogon po kanalima i oko njih pušteni posebno osmišljeni roboti: A-ribe, A-dagnje i A-lopoči, objavio je portal Euronews.  

Vrijednost projekta za koji su sredstva povučena iz EU-ovih fondova iznosi gotovo pet milijuna dolara.  

A-lopoč pluta na površini, A-riba 'pliva' u plitkim vodama kanala, a A-dagnja prikuplja podatke s morskoga dna, objasnili su znanstvenici.

"Uloga robota je analizirati i pomoći u zaštiti krhkoga ekosustava venecijanske lagune: A-dagnja prikuplja i pohranjuje podatke, A-riba ih prenosi, a A- lopoč donosi ih znanstvenicima na površinu.

"Subcultron je zajednički projekt umjetne inteligencije čiji je cilj stvoriti najveće jato ribljih robota na svijetu. Svrha mu je unaprijediti znanja o morskom dnu, a s tehnološkog stajališta omogućiti da se ljudske aktivnosti prebace na visokotehnološke uređaje", rekao je Francesco Barbariol iz venecijanskog Instituta za znanost mora.

Svrha projekta je omogućiti da roboti na daljinu obavljaju ono što znanstvenici rade ručno.

"Zdravstveno stanje lagune prilično je dobro. Nema industrijskog otpada, a grad ima moderan kanalizacijski sustav. Situacija je puno bolja nego ranije kada se sadržaj svih cijevi izlijevao izravno u more", rekao je Fabrizio Bernardi iz Instituta za znanost mora, dodavši da se posao robota neće ograničiti isključivo na praćenje kvalitete mora.

Umjetna će inteligencija s vremenom postati pametnija pa će roboti poslužiti i kao obrana od štetočina, ali i evidentirati sve promjene u moru, poput novih ili neobičnih izvora zagađenja.

Roboti će venecijanskim kanalima plivati i plutati do 2019., no slične bi se sprave jednoga dana mogle koristiti i u oceanima u cijelom svijetu.



Jonathan, najstarija kopnena životinja na planetu, priprema se za dolazak turista


ZAGREB - On je turistička atrakcija vrijedna dugog puta. Divovska kornjača Jonathan vjerojatno je najstarija kopnena životinja na planetu i na izoliranom atlantskom otoku Svetoj Heleni tetoše ga i paze.

Star je najmanje 185 godina i zamalo je suvremenik Napoleonu, koji je na Svetoj Heleni bio zatočen od 1815. do smrti 1821. godine.  

Jonathan se sada polako priprema za navalu posjetitelja jer je otok usred južnog Atlantika napokon dobio međunarodnu zračnu luku.

 "Srce moje, kako si?", pita ga veterinarka Catherine Man, koja ga obilazi i pregledava najmanje jednom tjedno.

"On je institucija, moj najvažniji pacijent", dodaje Catherine dok Jonathan pruža svoj izduženi, naborani vrat.

Kao najpoznatiji stanovnik Svete Helene nalazi se na njezinim kovanicama i poštanskim markama. Vidi ga se i na staroj crno-bijeloj fotografiji ratnih zarobljenika iz Burskog rata koji se vodio s prijelaza 19. na 20. stoljeće.

Polako se kreće bujnim vrtom guvernerove kuće i hrani se mrkvom, salatom, krastavcima, jabukama i kruškama koje mu pripremaju u guvernerovoj kuhinji.

"On ima svoju rutinu. Svaki dan u isto vrijeme obilazi ista mjesta na posjedu", kaže Man.

Jonathan je izvorno sa Sejšela, ali kako je dospio do Svete Helene nije poznato.

Kada je bio mlađi i agilniji, bio je poznat po tome da je znao prekinuti utakmice kriketa na guvernerovom travnjaku i zavući se pod stolove na čajankama na otvorenom.

Man kaže da je Jonathan sada slijep, da je izgubio osjet njuha i već je debelo premašio očekivani životni vijek svoje vrste, koji je oko 150 godina. Ali je relativno dobra zdravlja i još uvijek čuje.

"Gmazovi imaju spor metabolizam, polako dišu, polako jedu i dugo žive. Ali vjerojatno i život na ovom otoku bez stresa i čist zrak mogu objasniti njegovu dugovječnost", smatra Man.

Sveta Helena je udaljena 1.200 kilometara od afričkog kopna i jedno je od najizoliranijih mjesta na svijetu.

Donedavno je putovanje brodom bio jedini način da se stigne do otoka, ali sada je Sveta Helena povezana s ostatkom svijeta i komercijalnim letom iz Johanesburga koji prometuje jednom tjedno.

Turisti će moći vidjeti Jonathana, ali sa sigurne udaljenosti kako ga se ne bi previše uznemiravalo.

Nova guvernerka Svete Helene Lisa Phillips, koja je dužnost preuzela lani, upoznala se sa slavnom kornjačom i prije prvog ulaska u rezidenciju.

"On voli društvo", rekla je.  

Iako je časna starina, Jonathan je još uvijek potentan ili barem to pokušava biti. Na guvernerovu posjedu ima družicu Emmu, "curetak" od 49 godina.

Nažalost, i Jonathan će neizbježno jednom doći svome kraju. Na otoku imaju plan za to. Osmrtnica je unaprijed napisana, a njegov će oklop biti sačuvan za buduće naraštaje.



Zaručili se princ Harry i Meghan Markle, vjenčanje u proljeće 2018.


LONDON - Britanski princ Harry zaručio se s djevojkom, američkom glumicom Meghan Markle, a par će se vjenčati u proljeće 2018., objavio je u ponedjeljak njegov otac princ Charles.

Tridesettrogodišnji princ, peti u nasljednom nizu za britansku krunu i Markle (36), poznata po ulozi u američkoj seriji "Face", zaručili su se u studenome, stoji u službenom priopćenju.

"Princ Harry je obavijestio Njezino Veličanstvo Kraljicu Elizabetu II. i ostale bliske članove obitelji. Princ je zatražio i dobio blagoslov i od roditelja gospođice Markle", objavio je Clarence House.







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus