07:10, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 28. rujna 2017.

Objavljeno: 28.09.2017 u 02:34
Pregledano 110 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 28. rujna 2017.

ZAGREB, 28. rujna 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

ZFF - "Velikih 5" ponovno donosi nove filmove europskih kinematografija

 ZAGREB - "Velikih 5", jedan od najstarijih i najpopularnijih popratnih programa Zagreb Film Festivala (ZFF), čije će se petnaesto izdanje održati od 11. do 19. studenog, ponovno donosi nove filmove pet najvećih europskih kinematografija koji su već izazvali interes filmske struke i publike.

Festival će na velika platna kina Tuškanac i Muzeja suvremene umjetnosti dovesti izbor najuzbudljivijih filmskih ostvarenja iz Francuske, Italije, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Španjolske.

Zasad je najavljeno da će među njima biti već dobro poznata redateljska imena poput Sally Potter, ali i trenutno vjerojatno najuzbudljivijeg europskog redatelja, Luce Gaudagnina, proslavljenog poredatelja velikog kino hita "Rasprskavanje" (The Bigger Splash).

Njegov najnoviji film "Skrivena ljubav" (Call Me By Your Name) svojevrsni je nastavak trilogije o žudnji, u kojoj su "Ja sam ljubav" i "Rasprskavanje".

Scenarij za taj film napisao je scenarist i redatelj James Ivory, poznat po nagrađivanim adaptacijama brojnih književnih klasika ("Soba s pogledom", "Na kraju dana").

"Zbog načina na koji uspijeva prenijeti agoniju i ekstazu mladenačke ljubavi, kritičari redatelja već stavljaju u red majstora senzualnosti poput Pedra Almodóvara ili Françoisa Ozona, a film novim maestralnim doprinosom queer filmu", napominje se u najavi programa.

Film "Party" britanske redateljice Sally Potter opisuje se kao "neodoljivo zločesta društvena satira omotana u tragediju" i britka politička komedija s Kristin Scott Thomas u glavnoj ulozi.

U filmu glume mnogi slavni glumci poput Emily Mortimer, Timothyja Spalla, Patricie Clarkson ili njemačkog glumca Brune Ganza.

Radnja filma prati političarku Janet koja dobiva veliko promaknuće, pa priređuje zabavu koja nakon početne euforije prerasta u šok i otvoreni sukob.

"Party" je premijeru imao na ovogodišnjem Berlinaleu gdje je osvojio nagradu ceha, Guild Film Prize, a sama redateljica opisuje ga kao političku izjavu o 'slomljenoj' Engleskoj nakon Brexita.

Španjolsku ove godine predstavlja furiozni triler "Neka nas bog spasi" redatelja Rodriga Sorogoyena, koji na tragu Fincherovog klasika "Sedam" i serije "True Detective" govori o muškarcima koji nisu sposobni kontrolirati svoje ponašanje i o njihovim žrtvama.

Film je premijeru imao na prestižnom filmskom festivalu u San Sebastianu, a redatelj njima uspješno nastavlja studiju muškosti započetu u svom prvom hvaljenom filmu "Stockholm".

ZFF program "Velikih 5" donosi u suradnji s mrežom kulturnih instituta Europske Unije u Hrvatskoj (EUNIC Hrvatska).



Vikend u Zagrebu u ritmu umjetnosti u sklopu programa "Bijela noć" i "Dan otvorenog trga"


ZAGREB - Obilje besplatnih kulturnih sadržaja očekuju Zagrepčane i njihove goste u subotu i nedjelju 30. rujna i 1. listopada u sklopu programa jednodnevnog besplatnog obilaska grada u ritmu umjetnosti pod nazivom "Bijela noć", kojim se Zagreb u subotu pridružuje svjetskoj inicijativi "Nuit Blanche", te Dana otvorenog trga koji će u nedjelju u organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu po četvrti puta okupiti institucije iz susjedstva u jedinstvenom kulturnom događaju predstavljanja svojeg djelovanja širokoj publici.

Projekt "Bijela noć", nastao u Parizu te u kratkom roku preuzet diljem svijeta, od Montreala preko Rige do Melbournea, u Zagrebu se ove godine održava treću godinu za redom, a ujedinit će u subotnjim popodnevnim i noćnim satima raznovrsne umjetničke intervencije, kulturna događanja, performanse i instalacije na 13 lokacija u gradu.

Program nastaje u sinergiji brojnih kulturnih ustanova i institucija Grada, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba (TZGZ), a i ove godine ponudit će raznolike oblike umjetničkog izričaja kojima će prikazati Zagreb, njegove ulice i trgove u novom i drugačijem svjetlu, najavila je na konferenciji za novinare u HNK-u Zagreb umjetnička voditeljica programa, redateljica Anica Tomić.

"Ove godine, program uključuje čak šest premijera i dva gostovanja; dakle, više od 20 umjetnika ove godine sanjat će zajedno s nama grad kroz suvremenu umjetnost", rekla je Tomić.


Novi vizualni identitet grada

Kako je najavila, skriveni kutci Zagreba, njegove ulice i trgovi, uz pomoć raznih svjetlosnih instalacija, performansa i intervencija postat će svojevrsne urbane oaze u Donjem gradu koje će posjetitelji moći istražiti te uživati u umjetnosti i kulturi u večernjim satima, u noći 30. rujna, od 19 do 01 sat.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Paviljon na Zrinjevcu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Trg Josipa Jurja Strossmayera, spomenik Nikoli Tesli u Teslinoj ulici, Trg kralja Tomislava i Francuski paviljon neke su od lokacija koje će umjetničkim intervencijama u javnom prostoru dobiti potpuno novi vizualni identitet.

Kod spomenika Nikoli Tesli snagu i zvuk Teslinih munja u javnom prostoru pokazat će hip hoper i performer Ivor Benko "na muzikalnoj Teslinoj zavojnici na kojoj je više od četiri mjeseca radio mladi 20-godišnji izumitelj Ivan Kožar". "Njene iskre udaraju s nekoliko milijuna volti, a Benko će nam u performansu 'Munjevita borba' pokazati na koji način te munje udaraju u tijelo plesača, kako plesač može njima manipulirati i što se događa kada munje paraju zagrebački zrak", rekla je Tomić.

U Paviljonu na Zrinjevcu u isto vrijeme poznata hrvatska udaraljkašica Kaja Farszky i glazbeni performer i skladatelj Nenad Sinkauz izvode svojevrsnu glazbeno-scensku izvedbu "kao instant-kompoziciju gdje ćemo uspostaviti dijalog između perkusija s jedne strane i elektronske glazbe s druge".

Šetnja nas potom vodi do HAZU-u, dodala je Tomić, gdje će francuski umjetnici Etienne Saglio/Monstre(s) predstaviti "čarobnu, tajanstvenu izvedbu" pod nazivom "Fantom", u kojoj pokušavaju uhvatiti i dodirnuti nepoznati svjetleći objekt koji se propinje iznad glava promatrača te prolazi između njih, "a svi posjetitelji koji će biti dovoljno otvoreni moći će, u svaki puni sat, zajedno sanjati i tako ući u neku vrstu fantazmagorije".

"Izlaskom s performansa, na začelju HAZU-a, posjetiteljima će se otvoriti Strossmayerov park koji će po prvi puta biti prikazan kao presjecište s jedne strane umjetnosti a s druge znanosti", najavila je nadalje Tomić. Mapiranjem kipa Josipa Jurja Strossmayera i zgrade HAZU-a, nastat će zvučna i svjetlosna prostorna instalacija koja gradi metaforičku priču o smislu i važnosti znanosti i kulture.

U zanimljive instalacije pretvorit će se i prostor Trga kralja Tomislava, gdje će "neobična bića i nemani iskrsnuti u čarobnoj šumi nastaloj uporabom različite moderne tehnologije", dok će u Francuskom paviljonu, u sklopu Festivala 25 FPS i Rezidencije Muzičkog salona, nastupiti "dva sjajna umjetnika, švedski umjetnik zvuka B.J. Nilsen i kanadski filmski umjetnik Karl Lemieux, koji će nam pokazati priču o jednom kineskom gradu, betonskom zdanju zamišljenom kao prototip newyorškog Manhattana, koje je međutim ostalo nedovršeno i danas zjapi prazno".

"Naša publika imat će deset sati priliku sudjelovati uživo u audio-vizualnom performansu i stvaranju jednog grada duhova pred njihovim očima", kazala je Tomić.

"Na kraju dolazimo do zgrade HNK-a Zagreb, koja će za tu priliku postati 'Trg u G-Duru', u svjetlosno-auditivnoj instalaciji umjetnika Igora Pauške i Alena Sinkauza, koja kroz dvjesto svjetlosnih tijela po prvi puta osvjetljava zgradu kazališta iz unutra prema van, stvarajući novu kompoziciju arhitekture kazališta i čitavog trga oko njega, otvarajući se u različitom spektru boja", rekla je umjetnička voditeljica programa, te pozvala građane da se u subotu navečer u što većem broju pridruže "zajedničkom sanjanju suvremene umjetnosti".

U manifestaciji također svojim programima koji će trajati do sitnih noćnih sati sudjeluju i Hrvatski školski muzej, Arheološki muzej, Kino Europa, Muzej za umjetnosti obrt, te Galerija nova.


Kultura u središtu Kazališnog trga (Trga Republike Hrvatske)

Kao dio programa "Bijele noći", u organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu u nedjelju će se po četvrti put održati manifestacija "Dan otvorenog trga", koju je intendantica Dubravka Vrgoč najavila kao jedinstveni kulturni događaj koji ima za cilj što široj publici predstaviti djelovanje kulturnih i obrazovnih institucija koje djeluju na prostoru Trga Republike Hrvatske, "kako bi se o ovom trgu pričalo ne samo zbog njegova naziva nego i zbog sadržaja koji čine to što on jest".

Pokrenuta 2014. godine, manifestacija svake godine nudi bogat i raznolik program te privlači sve više publike, a ove godine, uz središnji nacionalni teatar, u program su se uključili Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski školski muzej i Muzička akademija, rekla je Vrgoč.

Najavila je "vrlo komprimiran program" od 11 do 13 sati, tijekom kojega će posjetitelji moći uživati u nekim od najpoznatijih opernih arija, hrvatskim tradicijskim napjevima, izložbama, baletnim vježbama i plesu, koje će izvesti članovi ansambala HNK-a Zagreb i Muzičke akademije, dok su povoljnije cijene ulaznica i besplatna vodstva za njih organizirali Muzej za umjetnost i obrt, koji će taj dan imati produženo radno vrijeme do 19 sati, te Hrvatski školski muzej.

Ulazak na sve programe je besplatan, a u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, svi programi na otvorenom se otkazuju. Više informacija dostupno je na poveznicama www.infozagreb.hr/bijela-noc i http://www.hnk.hr/dan-otvorenog-trga/.

Konferenciji je nazočio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je izrazio zadovoljstvo što će se po četvrti puta u glavnome gradu održati Dani otvorenog trga, te Bijele noći treći puta.

Napomenuo je da će zbog manifestacije dijelovi središta grada biti zatvoreni za automobilski promet, te poželio da se ti programi pretvore u pravu tradiciju na tragu kulturnih programa kojima se diči primjerice Francuska.

"Život počinje prvim korakom, a mi smo već napravili tri koraka", poručio je Bandić.


Spielbergovi "Bliski susreti treće vrste" u kinu Europa

ZAGREB - Proslavljeni znanstvenofantastični film "Bliski susreti treće vrste" Stevena Spielberga prikazat će se u subotu, 30. rujna u zagrebačkom kinu Europa u novoj digitalno restauriranoj filmskoj kopiji, čime će se proslaviti 40. obljetnica snimanja tog filmskog klasika.

Kino Europa donosi taj film u sklopu programa Kinolektira, posvećenog odabranim ostvarenjima iz povijesti filmske umjetnosti koje se danas rijetko može vidjeti na velikom kino platnu.

Sedamdesetih godina film "Bliski susreti treće vrste"' je bio deveti najgledaniji film te dotad najuspješniji film studija Columbia Pictures, a o njegovu utjecaju govori i podatak da je godinu dana nakon premijere filma, broj prijavljenih viđenja NLO-a porastao za čak 50 posto. 

Kako se ističe u najavi filma, Spielbergov uradak podjednako je oduševio publiku i kritiku koja ga je jednoglasno prozvala rijetkim primjerom inteligentnog ZF-a. 

Slavni pisac Ray Bradbury proglasio ga je "najboljim znanstvenofantastičnim filmom ikada snimljenim", dok je francuski redatelj Jean Renoir Spielberga usporedio s vizionarima i pionirima znanstvene fantastike Julesom Vernom i Georgesom Meliesom.

Radnja filma prati Roya Nearyja (glumi ga Richard Dreyfuss), električara iz Indiane čiji se život promijeni nakon bliskog susreta s NLO-om. Uskoro mu se život u potpunosti mijenja - toliko postaje opsjednut ostvarivanjem kontakta s izvanzemaljcima da ga napušta supruga i odlazi s djecom. 

Naslov filma potječe od rečenice koju je skovao ufolog J. Allen Hynek, a kojom je klasificirao susrete s izvanzemaljcima - susret "treće vrste" podrazumijeva ljudsko promatranje istih ili izravni kontakt. 

"Spielberg se poigrava tadašnjim žanrovskim konvencijama -izvanzemaljci više nisu zastrašujući kolonizatori, već predstavljaju uzbudljivu mogućnost za stjecanje novog znanja, iskustva i postizanje više razine svijesti. Njegova dobroćudna i snovita vizija u kojoj izvanzemaljci više nisu prijetnja Zemljanima utjelovljuje dječji film u najboljem smislu", ističe se u najavi kina Europa.

"Taj nadahnuti ZF klasik odlikuju svježa i uzbudljiva priča, za ono doba impresivni, štoviše zapanjujući specijalni efekti, te jedno od najboljih glazbenih ostvarenja Johna Williamsa, koji je napisao više od 300 primjera motiva od pet tona prije nego što je Spielberg izabrao pravi za upečatljivu glazbenu temu", dodaje se. 

Film je bio nominiran za osam Oscara, između ostalog za najboljeg redatelja, što je Spielbergu bila prva nominacija i sporednu glumicu (Melinda Dillon).  

Oscara je osvojio u kategoriji fotografije (Vilmos Zsigmond), a Akademija mu je dodijelila i posebnu nagradu za montažu zvuka. 

Jedna od zanimljivosti tog filma je da se u jednoj od glavnih uloga pojavljuje kultni redatelj novog vala Francois Truffaut kao francuski znanstvenik Claude Lacombe koji u SAD-u istražuje NLO-e.  

U sklopu projekcije u kinu Europa prvi put će se prikazati i kratkometražni uvodni film o snimanju tog filma, koji uključuje ekskluzivni novi intervju sa Stevenom Spielbergom.



"Sinteza tradicije i suvremenosti" na izložbi u Laubi


ZAGREB -Izložba "Sinteza tradicije i suvremenosti" dvojice mladih i već afirmiranih likovnih umjetnika, hrvatskog slikara Stjepana Šandrka i talijanskog kipara Danielea Fortune, otvara se u četvrtak u Laubi - kući za ljude i umjetnost

Ostvarena u suradnji s nezavisnom kustosicom Frankicom Mitrović Mihić i talijanskom galerijom WinArts, izložba nastavlja niz projekata Laube kojima je cilj ojačati međunarodnu suradnju galerija i likovnih umjetnika. 

Iz te zagrebačke galerije ističu kako oba umjetnika koji će se predstaviti na izložbi u svom likovnom izražavanju ostaju vjerni tradicionalnom umjetničkom nasljeđu.  

"Od prošlog stoljeća naovamo među likovnim umjetnicima sve je popularnija upotreba novih umjetničkih postupaka i praksi poput performansa, instalacija, video-arta što je i utjecalo na redukciju i pomanjkanje interesa za slikarstvom i skulpturom kao tradicionalnim medijima likovnog izražavanja, no Šandrk i Fortuna rehabilitiraju interes za tradicionalne vrijednosti i tradicionalne medijske postupke temeljeći svoju likovnu morfologiju upravo na njima, ali posve na suvremen i osoban način", napominje se u najavi izložbe. 

Stjepan Šandrk (1984., Osijek) diplomirao je 2006. slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je i doktorirao studij slikarstva. Boravio je na nekoliko umjetničkih rezidencija, te izlagao na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a djela mu se nalaze u brojnim galerijama te privatnim i korporacijskim umjetničkim zbirkama.  

Umjetnik prepoznatljiv po realističnom slikarstvu i prizorima iz svijeta umjetnosti predstavit će se na izložbi u Laubi svojim posljednjim ciklusom "Spektakl", radovima s kolorističkim kompozicijama koje nastaju posredstvom fotografiranih prizora publike u izlagačkim prostorima raznih muzeja i galerija. 

"Njegovi radovi zapravo su spoj tradicionalnog tretiranja slike – u onom tehničkom, metierskom smislu - i izrazito svježe i suvremene tematike", stoji u najavi. 

Hrvatskoj publici prvi put će se predstaviti skulpture kipara Danielea Fortune (1981., Milano), koji je nakon diplome na Europskom fakultetu za dizajn i modu u Milanu preselio u Irsku, gdje studira umjetnost. Ondje je, prije povratka u Italiju, u prirodi pronašao inspiraciju za novi način svog likovnog izražavanja i skulpture koje radi u drvu. Djela su mu odraz intimnih osjećaja i preokupacija, a zastupljena su u brojnim zbirkama i galerijama.

Izložba dvojice umjetnika će biti otvorena do 12. listopada.



50. izvedbom predstave "U agoniji" Scena Ribnjak u nedjelju slavi drugi rođendan


ZAGREB - Zagrebačka Scena Ribnjak obilježit će u nedjelju 1. listopada svoju drugu godišnjicu postojanja svečanom 50. izvedbom višestruko nagrađivane predstave "U agoniji"  Darka Stazića, Nele Kocsis i Ozrena Grabarića po tekstu Miroslava Krleže, čijom je premijernom izvedbom u listopadu 2015. službeno otvorila svoja vrata kao prostor drugačijih projekata, umjetničkih istraživanja i nezavisne kulturne scene.

U dramaturškoj obradi i režiji autorskog trojca, Krležin je najizvođeniji i kritički najbolje ocijenjen dramski tekst dobio konceptualni odmak koji je predstavljao odličan uvod u rad nove kazališne scene, okrenute umjetničkim projektima koji suvremena i klasična dramska djela predstavljaju publici na inovativan način, te autorskim i multiplatformskim umjetničkim projektima koji propituju aktualne teme kroz kazališni medij.

Slavna Krležina drama, dio trilogije o Glembajevima, postavljena je kao žestok sukob troje ljudi. U središtu svevremenske priče o ljubavnom trokutu i usponima i padovima u društvu nalaze se senzitivna i razočarana Laura Lenbachova (Nela Kocsis), koja hrabro podnosi imovinsku i društvenu degradaciju radeći u svojoj krojačnici i služeći mušterije, njezin intimni prijatelj, advokat dr. Ivan pl. Križovec (Ozren Grabarić), koji se uspio snaći u novonastalim društvenim situacijama, te Laurin muž, pijanac i kartaš, bivši konjanički potpukovnik i bivši zatvorenik barun Lenbach (Darko Stazić).

Od svoje premijerne izvedbe do danas, predstava nailazi na izvrsne kritike i oduševljenje publike, a autorski je tim osvojio mnogobrojne nagrade, među kojima Nagradu hrvatskog glumišta Neli Kocsis za najbolju žensku ulogu, nagradu "Fabijan Šovagović" Festivala glumca Neli Kocsis za najbolju glumicu festivala, te nagrade "Veljko Maričić" Ozrenu Grabariću i Neli Kocsic za ostvarene najbolje uloge na 23. Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci.

Osim redovnih izvedbi na matičnoj sceni na Ribnjaku, predstava je gostovala diljem Hrvatske i regije te sudjelovala na mnogobrojnim kazališnim festivalima, kao što su virovitički Festival VIRKAS, opatijski FEN, umaški Festival ZLATNI LAV, Festival Jurislav Korenić (Koprivnica, Sarajevo), a prikazana je i na zagrebačkom Gvozdu, na Festivalu glumca u Županji, u pulskom Istarskom narodnom kazalištu, Kazalištu Ulysses na Brijunima, bjelovarskom BOK festivalu, Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci i drugima.

Predstava je nastala u koprodukciji Scene Ribnjak - Centra mladih Ribnjak i PUK Putujućeg kazališta.



Udruga ZG dragovoljaca: Noć kazališta kao što je predložila Rossi - kasno u listopadu ili početkom studenoga


ZAGREB - Iz Udruge zagrebačkih dragovoljaca branitelja Vukovara u srijedu navečer su zatražili od organizatora Noći kazališta da se sukladno Deklaraciji o Domovinskom ratu, europskim pravnim i kulturnim stečevinama kao i etičkim uzusima Noć kazališta održava u terminu u kojem ga je predložila idejna začetnica, Eleonora Rossi - kasno u listopadu ili početkom studenoga.

 "Sukladno Deklaraciji o Domovinskom ratu,  europskim pravnim i kulturnim stečevinama,  moralnim i etičkim uzusima te prije svega poštovanjem prema boli onih koji su na najstravičniji način izgubili svoje najmilije, kao i svima nama koji smo tu kalvariju preživjeli, tražimo da se Noć kazališta održava u terminu u kojem ga je idejna začetnica g. Eleonora Rossi predložila  u svom programu 'LA NUITÉE',  u kojem predlaže stvaranje posebnog događaja za slavlje Europskog kazališta koje će se održati svake godine u Europi, od subote 20 sati do 8 sati ujutro u nedjelju, kasno u listopadu ili početkom studenog mjeseca“, navodi se u priopćenju upućenom medijima i javnosti.
 
Iz Udruge zagrebačkih dragovoljaca branitelja Vukovara, uz ostalo, navode da cijene doprinos, entuzijazam i hrabrost  Lea Vukelića koji je preuzeo program gospođe Rossi, te pokrenuo Noć kazališta.

Sukladno projektu prva Noć kazališta održana je 25. listopada 2008. godine.

 "Stoga je potpuno nejasno zašto se Vukelić, kao generalni koordinator kako se spominje u izvješću gđe. Rossi, odlučio slijedeće godine za datum 21. studeni ako se u Francuskoj održavala Noć kazališta 7. studenoga 2009. godine? Nama zagrebačkim dragovoljcima koji smo preživjeli Vukovar nije prihvatljivo da se u dane  tuge i pijeteta koje poštuju u svakoj drugoj državi, u našoj ne poštuju", ističe se u priopćenju.

  To je naprosto dio kulture i poštovanja prema nevinim žrtvama, u ovom slučaju odavanja počasti žrtvama Vukovara i Škabrnje, dodaje se.

  Iz Udruge ocjenjuju kako je "bolesno pozivati na veselje i organizirati tako nešto u vrijeme kada kulturna Europa tuguje i srami se zbog stravičnog zločina počinjenog u Vukovaru i Škabrnji, masakra nekoliko tisuća civila žena i staraca, 84 djece, 200 teških ranjenika odnesenih na nosilima iz Vukovarske bolnice te izmasakriranih i zaklanih na Ovčari"".

 Podsjećaju kako su ti dani najveće tuge i žalosti u Hrvatskoj.

 "Možete li zamisliti da se tako nešto događa u Izraelu u dane kada obilježavaju sjećanje na žrtve Holokausta? Zanima me što bi rekao direktor Bosanskog  narodnog pozorišta Zenica Hazim Begagić da se tako nešto odvija u Bosni u dane obilježavanja masakra u Sreberenici", navodi se u priopćenju te dodaje kako svaka iole civilizirana država itekako drži do pijeteta prema svojim žrtvama.

 Iz Udruge ističu kako hrvatski branitelji itekako cijene kulturu i hvalevrijedne projekte poput projekta gospođe Rossi.

 No, dodaju, nas se "uporno pokušava diskreditirati kao one koji nemaju što tražiti u kulturi, pritom zaboravljajući koliko je hrvatskih branitelja umjetnika, akademika i kulturnih djelatnika koji su zadužili Hrvatsku i koji poštuju i njeguju vrednote proistekle iz Domovinskog rata, a jedna od njih je svakako odavanje počasti onima koji su žrtvovali svoje živote kako bi sada svi mi uživali u blagodatima slobode".

 Predsjednica Udruge zagrebačkih dragovoljaca branitelja Vukovara Zorica Gregurić poziva organizatore manifestacije u Hrvatskoj da se drže izvornog projekta idejne začetnice Noći kazališta, Eleonore Rossi, koja je navela termine održavanja - krajem listopada ili početkom studenog te se i sama pridržavala toga, i da se vodi računa o dostojnom obilježavanju Dana žrtve Vukovara i  Škabrnje.

 

Varaždinske barokne večeri: Izveden oratorij „Sveti Stjepan, prvi kralj Ugarske“


VARAŽDIN - Mađarski barokni orkestar Savaria, pod ravnanjem Pala Nemetha, u srijedu navečer je na Varaždinskim baroknim večerima u crkvi svetog Nikole izveo oratorij „Sveti Stjepan, prvi kralj Ugarske“ talijanskog autora Antonija Caldare, a u publici su bili i mađarski ministar ljudskih resursa Zoltan Balog te hrvatske ministrice,  kulture Nina Obuljen Koržinek i znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Uoči koncerta mađarskoga Baroknog orkestra Savaria iz Szombathelyja, svo troje ministra složilo se da je kulturna i obrazovna suradnja Mađarske i Hrvatske države vrlo dobra.

 Ministrica kulture Obuljen Koržinek istaknula je da su na Varaždinske barokne večeri (VBV) došli potvrditi „veliko prijateljstvo naših dviju država i bogatu kulturnu suradnju“.
 
„Razgovarali smo o nizu projekata koji nas čekaju. Očekujemo skoro otvaranje hrvatskog kazališta u Pečuhu, a ovo ljeto smo u Dalju otvorili mađarski kulturni centar“, rekla je Obuljen Koržinek.

 Istaknula je i dobru suradnju hrvatske Vlade s nacionalnim manjima pa tako i mađarskom.

 Ministrica znanosti i obrazovanja Divjak rekla je da dvije zemlje spajaju manjine i preko njih odlično surađuju.

 „Ne samo što osiguravamo nastavu na materinjem jeziku manjina i jedni i drugi, nego podižemo standarde. Otvara se hrvatsko kazalište u Pečuhu, a mi ćemo napraviti kulturni centar za Mađare u Osijeku“, najavila je Divjak.

 Mađarski ministar ljudskih resursa Zoltan Balog  rekao je da je Mađarska „ponosna i sretna što je ove godine zemlja partner Varaždinskih baroknih večeri".

 „Ukorijenjenost barokne glazbe ovdje pokazuje koliko je naša kultura zajednička. Uz otvaranje jedinog hrvatskog kazališta izvan Hrvatske u Pečuhu, naša gimnazija u Budimpešti nosi ime Miroslava Krleže, jer je on pisac koji potvrđuje naš zajednički srednjoeuropski identitet i vrlo nam je važan“, kazao je Balog.

 Gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok ocijenio je kako se Varaždin u deset dana VBV-a pretvara u kulturno središte Hrvatske, a posjeti diplomata i državnih dužnosnika koriste se za razgovore o kulturnoj, obrazovnoj i sportskoj suradnji.

 Tako je mađarski ministar pozvan na sljedeće europsko rukometno prvenstvo u Hrvatskoj, na kojem će Mađarska u siječnju iduće godine igrati u varaždinskoj Areni.
 Na kraju izjave medijima ministrica kulture rekla je da ju veseli veliko zanimanje  publike na koncertima VBV-a.

 „Od otvorenja pa svaku večer koncerti su puni i u Varaždinu i izvan njega. Ministarstvo kulture će i dalje pomagati. I financijski i u potrazi za zemljama partnerima kroz naše bilateralne susrete, da programi ovdje budu vrhunski“, najavila je Obuljen Koržinek.

 Ovogodišnje Varaždinske barokne večeri, kojima je Mađarska zemlja partner, završavaju u ponedjeljak.

 

U Varaždinu izložba „Miranda – Holokaust Roma"


VARAŽDIN - U bivšoj sinagogi u Varaždinu u srijedu je otvorena izložba „Miranda – Holokaust Roma“, koju je osmislio finski Rom Veijo Baltzar, a koja je popratni program 47. Varaždinskih baroknih večeri.

Izložba je nastala 2011. godine i govori o prešućivanom genocidu Roma tijekom Drugog svjetskog rata kroz autentičnu priču Mirande, Romkinje rođene u Slovačkoj,  preživjele žrtve holokausta.  Umjesto da bude fokusirana na grozote holokausta ili žrtve Roma, izložba priča kroz umjetnost i iznosi vrijednosti, dušu i kulturu romskog naroda u prošlosti i sadašnjosti, istaknuto je na otvorenju.

Autor Veijo Baltzar, finski književnik i društveni djelatnik, koji je i otvorio izložbu, rekao je kako prostor u kojem je izložba postavljena u Varaždinu, nekadašnja sinagoga ima posebno značenje.

„Ova zgrada bivše sinagoge je povezana s onim što želim reći ovom izložbom, ima posebnu ulogu. Reakcije i prijem izložbe su odlični, bila je vrlo uspješna u državama koje je posjetila, uključujući Hrvatsku, koja razumije kvalitetu izložbe i prepoznaje njezinu važnost na temelju povijesti“, rekao je Baltzar.

Ivan Mesek, ravnatelj Galerijskog centra Varaždin, organizatora postavljanja izložbe, podsjetio je na povijest varaždinske bivše sinagoge.

„Ovaj objekt više nije sinagoga jer je Varaždin u Drugom svjetskom ratu ostao bez židovske zajednice. Sigurno se premalo govori da je i romski narod pretrpio velike žrtve. Podatak je o 500.000 Roma stradalih u holokaustu, a događalo se to i u Varaždinu“, kazao je Mesek.

Dodao je da se upravo taj prostor, sredstvima iz europskih fondova, želi obnoviti kao multifunkcionalni prostor za različite umjetničke discipline, ali i da priča o temama tolerancije uvažavanju i razumijevanju „drukčijeg“ – manjina.

Na otvorenju izložbe bio je i saborski zastupnik nacionalnih manjina Veljko Kajtazi kojeg ohrabruje činjenica da prvi put jedan Rom ima izložbu u Hrvatskoj.

„Dobro je da i ova izložba potiče pitanje o stradavanju Roma. O tome smo počeli pričati tek prije nekoliko godina. U Drugom svjetskom ratu u Hrvatskoj je stradalo blizu 17.000 Roma. Tek smo po popisu stanovništva iz 2011., sedamdeset godina kasnije, ponovo dosegli tu brojku Roma u Hrvatskoj“, rekao je Kajtazi.

Prvu međunarodnu izložbu o holokaustu koju su realizirali sami Romi, u pet godina u Finskoj vidjelo je milijun ljudi.

Prošlog proljeća krenula na svjetsku turneju i do sada posjetila Estoniju, Latviju, Slovačku, Mađarsku i sada Hrvatsku. U lipnju je bila postavljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, a u bivšoj sinagogi u Varaždinu može se pogledati do 8. listopada.
 


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Ljepota i harmonija u Rafaelovim djelima u bečkoj Albertini

BEČ - Izložba "Rafael", koja obuhvaća oko 150 vrhunskih umjetičkih djela talijanskog slikara i arhitekta visoke renesanse Raffaela Santija da Urbino, otvara se u četvrtak navečer u muzeju Albertina u Beču.

"Grandiozna izložba vrhunskih djela jednog od najznačajnijih slikara visoke renesanse dokumentira sva razdoblja njegova umjetničkog stvaralaštva", rekao je na konferenciji za novinare u muzeju Albertini njezin direktor Klaus Albrecht Schroeder. Naglasio je da u Rafaelovom umjetničkom opusu duh visoke renesanse dolazi do punog izražaja.

Izložba obuhvaća oko 150 majstorskih Rafaelovih umjetičkih djela oko 130 crteža i osamnaest ulja na platnu, a postavljena je kronološki u nekoliko cjelina: Mladi Rafael, Rafael u Firenci, Rafael u Rimu, Nalog Agostina Chigia, Chigieve kapele, palača Farnesina, Rafaelove sobe, Stanza di Eliodoro, Rafaelove madone, Tapiserije za papu, Kasni radovi  i druge.

"Rafael je majstor sklada, a njegova umjetnost je lirska, dramska i dinamična",  naglasio je kustos izložbe Achim Gnann.

Dodao je da je Rafael uz Leonarda da  Vincija i Michelangela bio najznačajniji slikar renesanse koji je u svoju umjetnost uklopio sve dotadašnje spoznaje i iskustva umjetnosti chiaro-scuro i sfumato, kompozicije od Leonarda, a karakternost i volumenoznost likova od Michelangela.

Njegov prepoznatljiv stil temelji se na monumentalnosti, čistoći crteža, jasnoći kompozicije, vedrini kolorita i neposrednom prikazu portreta. "Bio je i izvrstan portretist te je razvio svoj način slikanja Bogorodice kao čiste i idealizirane. Ona će postati uzorom sljedećoj generaciji slikara", kazao je kustos Gnann.

Leonardo je bio više od trideset godina stariji od Rafaela, Michelangelo osam. Dok je Michelangelo radio na svodu Sikstinske kapele, Rafael je slikao freske u Vatikanu. Tri od tih fresaka Atenska škola, Sveti razgovor i Poetika njegova su slavna remek djela koja predstavljaju vrhunske discipline koje su se štovale u renesansi: filozofiju, religiju i umjetnost.

Rafael  (1483-1520) u ranom razdoblju stvaralaštva radio je u duhu umbrijskog slikara Perugina, uglavnom kompozicije iz života Blažene Djevice Marije. Likove smirene ljepote smještao je u prostore s dubokim perspektivama. Godine 1504. seli u Firencu, a 1508 dobiva poziv od pape Julija ll da dođe u Rim. U Vatkanu je oslikao tri odaje freskama s povijesnim, mitološkim, alegorijskim i biblijskim temama (Rafaelove sobe).

Tijekom radova na stanzama umire papa Julije ll i papa postaje Giovani de Medici pod imenom Lav X. Nakon smrti slavnog arhitekta Bramantea 1514. Rafael je proglašen njegovim nasljednikom i postaje arhitekt i izvođač radova  na bazilici  Sv. Petra.

Rafael je umro u 37. godini života od visoke temperature, a pokopan je u rimskom Panteonu.

Pripreme za ovu izložbu, po Schroeerovim riječima jedne od tri najskuplje u Albertini, trajale su pet godina. Izlošci su posuđeni iz najvažnijih svjetskih muzeja kao što su: Galerije Uffizi u Firenci, Royal Collection britanske kraljice, Britanskog muzeja, Louvra, Prada, Nacionalne umjetničke galerije u Washingtonu , Državnog muzeja u Berlinu, Vatikanskog muzeja , Ashmoelan muzeja u Oxfordu,  a 30- tak  ih je  iz fundusa Albertine.

Izložba, koju će  večeras  otvoriti austrijski kanzelar Christian Kern, ostaje otvorena do 7. siječnja 2018.



Izložba "Izazov moderne" u listopadu u bečkoj Galeriji Belvedere


BEČ - Kako je najavljeno izložba "Izazov moderne: Beč - Zagreb oko 1900." otvara se 19. listopada u Galeriji Belvedere u Beču i prvi put će izvan granica Hrvatske u cijelosti predstaviti to razdoblje hrvatske povijesti umjetnosti.

Izložba je od 9. veljače do 8. svibnja bila postavljena u Galeriji Klovićevi dvori, a za bečki Belvedere autorice Irena Kraševac, Petra Vugrinec, Darija Alujević i Marina Bagarić napravile su za bečki Belvedere selekciju od 130 radova kojima će predstaviti presjek likovnoga stvaralaštva Beča i Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te ukazati na stilske i motivske podudarnosti kroz primjere slikarstva, kiparstva, arhitekture i primijenjene umjetnosti austrijskih i hrvatskih umjetnika.

Projekt su predstavili ravnatelj Galerije Antonio Picukarić, autorice izložbe Petra Vugrinec i Irena Kraševac, pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo i zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić Vukićević.

Kako je istaknuto, izložbom u Galeriji Belvedere prvi će se put izvan granica Hrvatske u cijelosti predstaviti ova osobita dionica hrvatske povijesti umjetnosti, njezini ključni protagonisti te antologijska djela hrvatske umjetnosti nastala u tome razdoblju prikupljana iz najvažnijih muzejsko-galerijskih institucija i relevantnih privatnih zbirki.

Uz naše umjetnike bit će izložena djela austrijskih umjetnika iz fundusa Galerije Belvedere, MAK-a, Muzeja grada Beča te austrijskih privatnih zbirki.

Presjek likovnog stvaralaštva Beča i Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće

Izložba će prikazati presjek likovnoga stvaralaštva Beča i Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i ukazati na stilske i motivske podudarnosti kroz primjere slikarstva, kiparstva, arhitekture i primijenjene umjetnosti austrijskih i hrvatskih umjetnika, ističu autorice izložbe u popratnom tekstu uz izložbu.

Hrvatski su se umjetnici školovali na Školi umjetničkog obrta i Akademiji u Beču te su tamo usvojili postulate novoga stila koji prenose u našu sredinu. Neki su, poput Vlaha Bukovca, Mate Celestina Medovića, Mencija Clementa Crnčića, Tomislava Krizmana ili Antonije Krasnik, sudjelovali u likovnome životu austro-ugarske prijestolnice, a neki se tamo i afirmiraju te ranim opusom pripadaju korpusu bečke secesije, poput Ivana Meštrovića.

Izložba u Galeriji Belvedere tri će mjeseca zorno svjedočiti o nesumnjivoj važnosti hrvatskoga obola u dijakroniji razdoblja obuhvaćenog sintagmom bečka moderna. Ukazivat će na specifičnosti usvajanja i posvajanja bečke secesije, aplikaciji stila, ali i preobrazbi i posvajanju secesijskih oblikovnih principa što se na sasvim jedinstven način očituje u djelu Ivana Meštrovića te posredno na domaće umjetnike u njegovome krugu, ističu autorice.



Brigitte Bardot za 83. rođendan dobiva statuu u Saint-Tropezu

 
SAINT-TROPEZ - U četvrtak će u St. Tropezu biti svečano otkrivena dva i pol metra visoka stauta francuske glumice Brigitte Bardot, koja danas navršava 83 godine, objavile su gradske vlasti.

Bardot je postala svojevrstan sinonim Saint-Tropeza nakon što je ondje 1956. njezin tadašnji suprug Roger Vadim snimio film "I Bog stvori ženu". Na filmu je debitirala 1952. kada je počeo njezin vrtoglavi uspon u filmskom svijetu.

Nakon Vadimova filma snimljenog u St. Tropezu stvoren je mit i Bardot, koju su žene sve više počele oponašati, proglašena je najljepšom ženom na svijetu. Nakon Vadima bila je udana za redatelje Jean-Luc Godarda i Louisa Mallea.

Glumica se 1958. preselila u taj grad koji postaje međunarodno okupljalište jet-settera.

Od glumačke je karijere odustala 1973. povukavši se u osamu doma u predgrađu Saint-Tropeza te se angažirala na borbi za prava životinja. I danas živi na svojem imanju La Madrague, a povremeno i u unutrašnjosti gdje ima drugu rezidenciju do koje pogledi ne dopiru, La Garrigue.

Brončanu je statuu u središtu grada postavila gradska uprava, no njezinu svečanom otkrivanju glumica, koja živi vrlo povučeno, ne će nazočiti.

Gradskim je ocima uputila pismo u kojemu "zahvaljuje na iznimnoj časti koju joj ukazuju postavljanjem statue koja čini besmrtnom ženu što ju je stvorio Bog u Saint-Tropezu".

"Svima vam, suznih očiju, od srca zahvaljujem", napisala je.



Jennifer Lopez i Jay-Z 17. 10. na koncertu u New Yorku za Portoriko


SAN JUAN - Američki reper Jay-Z i pjevačica Jennifer Lopez, oboje potomci portorikanskih roditelja, bit će glavne zvijezde koncerta koji će se 17. listopada održati u New Yorku s ciljem prikupljanja novca za žrtve nedavnih uragana koji su opustošili južni dio SAD-a i Karibe.

Na koncertu u njujorškom Brooklynu nastupit će gostujući izvođač u izvedbi svjetskoga glazbenog hita, pjesme "Despacito", Portorikanac Daddy Yankee, potom DJ Khaled, Cardi B, Joey Badass, Belly, Iggy Azalea i Vic Mensa, objavljeno je na glazbenoj aplikaciji Tidal, koju je pokrenuo Jay-Z.

Jennifer Lopez nedavno je Portoriku darovala milijun dolara namijenjenih obnovi otoka koji je opustošio uragan Maria.

Taj američki teritorij s 3,4 milijuna stanovnika još uvijek je bez opskrbe električnom energijom, a moglo bi proći više mjeseci dok se pnovno ne uspostavi gotovo u potpunosti uništena telekomunikacijska mreža.

Iznimno snažni uragani Harvey, Irma i Maria nedavno su opustošili južni dio Sjedinjenih Država i Karibe.

Maria je najjači uragan u posljednjih 80 godina koji je izravno pogodio Portoriko, prvi kategorije 4 još od g. 1932. Udario je na jugoistok otoka, vjetar koji je puhao brzinom od 250 kilometara na sat rušio je sve pred sobom.



Hugh Hefner - "zauvijek mlad" prorok hedonizma

 
LOS ANGELES - Osnivač Playboya Hugh Hefner, koji je pomogao u raspirivanju seksualne revolucije 60-ih godina i izgradio poslovno carstvo oko svog razuzdanog životnog stila, umro je u srijedu u 91. godini.

Hefner, nekoć zvan prorokom hedonizma, mirno je preminuo u svom domu.

Ponekad s ga opisivali kao Petra Pana pretjeranog libida jer je u svojoj legendarnoj kući, Playboyevoj palači, imao 'harem' mladih plavuša, što je dokumentirano u televizijskom 'reality showu' "The Girls Next Door" koji se emitirao od 2005. do 2010. godine.

Tvrdi da je spavao s tisuću žena.

"Nikada neću odrasti", rekao je u intervjuu za CNN kada su mu bile 82. "Ostati mlad je sve što me zanima. Davno sam shvatio da godine nisu važne sve dok dame... osjećaju isto". Priznao je da mu je u tome jako pomogla viagra, lijek za održavanje potencije.

Donekle se smirio 2012. kada se oženio 60 godina mlađom Crystal Harris. Bio mu je to treći brak.

Govorio je da je njegov životni stil vjerojatno reakcija na odrastanje u strogoj obitelji u kojoj su se emocije i privrženost rijetko pokazivale. To ga je naposljetku odvelo do stvaranja multimilijunskog poslovnog carstva usredotočenog na gole žene i kreiranja "Playboyeve filozofije" temeljene na ljubavi, stilu i odbacivanju uobičajenih 'mainstream' normi.

Ta je filozofija zaživjela na legendarnim zabavama u njegovim palačama, prvo u rodnom Chicagu, a potom i u Los Angelesu, gdje su se horde muških selebritija dolazile se družiti s prelijepim mladim ženama.

Davno prije nego što je internet golotinju učinio sveprisutnom, Hefner se 1963. suočio s optužbama za razvratnost jer je u Playboyu objavljivao fotografije i obnaženih zvijezda i onih koje su to željele postati.

Hefnerov Playboy bio je blještavi časopis za muškarce koji je, uz fotografije golih žena, imao i intelektualni aspekt jer su za njega pisali poznati pisci poput Kurta Vonneguta, Joyce Carol Oates, Vladimira Nabokova, Jamesa Baldwina i Alexa Haleyja. To je bilo za one muškarce koji su voljeli reći da časopis ne kupuju samo zbog duplerice.

Tradicija časopisa bili su i "dubinski" intervjui s povijesnim osobama poput Fidela Castra, Martina Luthera Kina ili Johna Lennona.

"Iskreno, nikad nisam razmišljao o Playboyu kao seks časopisu. Bio je to 'lifestyle' časopis čiji je seks važan sastojak", kazao je Hefner 2002.

Hef, kako su ga zvali još od srednje škole, pokazao se kao genijalac po pitanju brendiranja. Playboyev zaštitni znak, silueta zeca, postao je jedan od najpoznatiji logotipova na svijetu, a Playboyeve zečice prepoznatljive u svakom kutu planeta.

A i on je bio živući Playboyev logo, vodeći svoje carstvo u svilenim pidžamama, kućnom ogrtaču i s obaveznom lulom u ruci. "Ono što sam stvorio plod je mojih tinejdžerskih maštarija. Pokušao sam redefinirati što znači biti mladi, urbani, slobodni muškarac".

Prvo izdanje Playboya pojavilo se u prosincu 1953. s fotografijama gole Marilyn Monroe. Uspjeh je bio trenutačan. Časopis su kasnije napadali i zdesna, zbog golotinje, i slijeva, zbog pretvaranja žena u seksualne objekte.

Hefner je seks proglasio najvažnijim motivom u ljudskoj povijesti i na vrhuncu, 70-ih godina, Playboy prodavao u sedam milijuna primjeraka.

Tiraža je časopisu počela padati 80-ih s pojavom Penthousea i Hustlera, časopisa s eksplicintijim fotografijama, a društveni mu je značaj znatno opao u 21. stoljeću. Hefner će postupno, a 2014. potpuno, upravljanje poslovnim carstvom prepustiti kćeri i sinu.

Prije mlađahne Crystal Harris, u braku je bio još dvaput. U prvi brak stupio je prije Playboya, 1949. godine, i s prvom surugom Millie Williams ostao idućih deset godina. Nakon razvoda započinje život bonvivana i okorjelog neženje koji će trajati idućih 30 godina i vjenčanja s Playboyevim modelom godine Kimberly Conrad. Rastali su se nakon devet godina. S prve dvije supruge ima četvero djece.

"Moj je otac imao izniman život kao medijski i kulturni pionir i vodeći glas iza nekih od najvažnijih društvenih pokreta u promicanju slobode govora, građanskih prava i seksualnih sloboda", objavio je 26-godišnji Cooper Henfer nakon vijesti o očevoj smrti.



U kanadskim sedimentarnim stijenama najstariji dokaz života na Zemlji


OTTAWA - Kanadski znanstvenici vjeruju da su pronašli rudimentaran dokaz života na Zemlji u sedimentnim stijena na sjeveru Labradora iz razdoblja otprije 3,95 milijarda godina kada su naš planet "bombardirali" brojni kometi i asteroidi.

Tsuyoshi Komiya s Tokyjskog sveučilišta, jedan od autora studije, u srijedu je rekao da su on i kolega otkrili neizravnu vezu postojanja života u zrncima ugljika pronađenima u stijenama. Vjeruju da je riječ o ostacima primordijalnih morskih mikroorganizama.

Ispitali su njihov izotopni sastav kako bi otkrili jesu li organskog podrijetla te zaključili da su ih proizveli živi organizmi.

Izotopi su atomi istog elementa koji imaju isti broj protona i elektrona, a različit broj neutrona, zbog čega imaju ista kemijska ali različita fizička svojstva.

"Ti su organizmi naseljavali otvorene dijelove oceana", rekao je Komiya.

Evolucionisti smatraju da je Zemlja nastala prije otprilike 4,6 milijarda godina, oceani prije 4,4, milijarda godina.

No novo otkriće i neka nedavna istraživanja upućuju na to da se mikrobiološki život javio prije nego što se ranije vjerovalo i razmjerno brzo nakon nastanka Zemlje.

Drugi tim znanstvenika u ožujku je objavio podatak po kojemu su u sjevernom dijelu Quebeca otkriveni mikrofosili stari između 3,77 i 4,28 milijarda godina. Nalazište je razmjerno blizu  onoga u Labradoru.



Ako želite ostati u formi i u starijoj životnoj dobi, nabavite psa


LONDON - Znanstvenici dvaju britanskih sveučilišta proveli su anketu čiji su rezultati pokazali da je fizička aktivnost koja uključuje šetnju psa iznimno začajna za održavanje forme osoba treće životne dobi, osobito u zimskom razdoblju.

Znanstvenici sa Sveučilišta East Anglia (UAE) i Cambridge proveli su anketu među 3000 starijih osoba koje su morale odgovoriti imaju li psa i izvode li ga u šetnju. Potom su im dali akcelerometre koji su neprestano mjerili razinu njihove fizičke aktivnosti tijekom sedam dana.

"Svima nam je poznato da razina fizičke aktivnosti opada s godinama", rekao je dr. Yu-Tzu Wu, voditelj istraživanja koji surađuje s oba sveučilišta.

Znanstvenici su očekivali da će anketa pokazati kako "šetači pasa" rjeđe pribjegavaju sjedilačkom načinu života od ostalih sudionika studije, a rezultati su pokazali da vlasnici pasa prosječno dnevno provode pola sata manje sjedilački.

"Iznenadila nas je činjenica da su vlasnici pasa prosječno dnevno bili fizički aktivniji i da su provodili manje vremena u zatvorenim prostorima čak i za vrijeme najhladnijih, najmračnijih i najkišovitijih dana u odnosu na osobe treće životne dobi bez pasa za dugih, sunčanih i ugodno toplih ljetnih dana", rekao je Andy Jones, voditelj studije i profesor javnog zdravstva na sveučilištu UEA .

S obzirom na to da su se morali prilagoditi potrebama kućnih ljubimaca, njihovi vlasnici bili su prisiljeni i na veću i češću fizičku aktivnost.

Jones je dodao kako ne preporučuje svim seniorima brigu o psima, budući da nisu svi u stanju voditi brigu o tim kućnim ljubimcima na pravi način.

Iznio je alternativu - uključenje seniora u programe šetnje pasa iz skloništa za nezbrinute životinje dvaput tjedno. Istaknuo je da je u sklopu takvog programa mogućnost otkazivanja šetnje bila rjeđa od otkazivanja vježbanja s vršnjacima.

Osim poticanja fizičke aktivnosti starijih osoba, psi im skraćuju trenutke usamljenosti, osobito ako žive sasvim sami.

Usto, aktivnost šetnje psa potiče osobe treće životne dobi na razgovor s drugim vlasnicima pasa, a konverzacija ne mora nužno biti o ljubimcu.

Psihologinja Andrea Beetz tvrdi da su ranije studije pokazale povećanje razine oksitocina, hormona sreće, kod mnogih ljudi za vrijeme kontakta s psom. "Smanjuje se razina stresa i tjeskobe, a jača osjećaj povjerenja", kazala je Beetz.

Rezultati studije objavljeni su u stručnome časopisu Journal of Epidemiology and Community Health.



WHO: Godišnje se u svijetu izvede 25,5 milijuna rizičnih pobačaja


ŽENEVA - Gotovo polovina od oko 56 milijuna pobačaja koliko ih se godišnje obavi u svijetu, spada u rizičnu skupinu, osobito kada je riječ o prekidima trudnoće u siromašnim zemljama, objavila je u četvrtak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Rezultati studije objavljene u stručnome časopisu Lancet, "upućuju na potrebu jamčenja sigurnog pristupa pobačaju u skladu sa zakonom, osobito u zemljama s manjim prihodima, kao i potrebu da se rizične metode kojima se nerijetko pribjegava zamijene onim sigurnima".

Istraživanje je proveo WHO u suradnji s američkim institutom Guttmacher, specijaliziranim za reproduktivno zdravlje.

Problem je goruć u 62. zemlje svijeta u kojima je rani pobačaj zabranjen i u onima u kojima se može obaviti isključivo ukoliko je ugroženo ženino zdravlje.

Četvrtina pobačaja u tim se zemljama obavlja metodama koje ugrožavaju zdravlje žene.

"Kada žene i djevojke nemaju pristup kontraceptivnim sredstvima i sigurnoj liječničkoj brizi, često dolazi do ozbiljnih posljedica po njihovo zdravlje i zdravlje njihovih obitelji", rekla je Bela Ganatra, stručnjakinja WHO-a i voditeljica studije.

"Previše žena još uvijek nema pristup zahvatu koji obavlja liječnik specijalist, a nemali ih broj umre od posljedica nestručno obavljenih prekida trudnoće", rekla je.

"Gotovo polovina pobačaja u svijetu smatra se rizičnima. To ne bi smjelo biti tako jer je, sa znanstvenog stajališta, pobačaj jednostavna liječnička intervencija", rekla je dr. Ganatra, upozorivši da je vrlo tijesna povezanost između rizičnog pobačaja i vrlo restriktivnih zakona.

U većini razvijenih zemalja 87,5 posto pobačaja smatra se sigurnima, a od spomenutih 25 milijuna rizičnih prekida trudnoća godišnje u svijetu ih se čak 97 posto obavi u zemljama Afrike, Azije i Latinske Amerike.

"Najviše sigurnih prekida trudnoće obavi se u zemljama s manje restriktivnim zakonima, u ekonomski razvijenijim zemljama i onima koje imaju razvijenu infrastrukturu", tvrdi dr. Ganatra.

Urugvaj, Nepal i Etiopija u zadnjih su se nekoliko godina pobrinule za sigurniji pristup prekidu trudnoće, rekla je dr. Ganatra.

Irska u svibnju ili lipnju planira održati referendum o tomu hoće li se ublažiti rigorozni zakoni o pobačaju u toj zemlji, izjavio je u utorak premijer Leo Varadkar.

Oko 88 posto prekida trudnoća obavi se u zemljama u razvoju u kojima je svijest o kontracepciji vrlo niska, rekla je dr. Gilda Sedgh, znanstvenica iz instituta Guttmacher.

WHO smatra da vlade zemalja moraju legalizirati prekide trudnoća kako bi se oni smatrali sigurnima te ih poziva na uvođenje ili unapređenje spolnog odgoja, na pristup kontracepciji te na mogućnost planiranja obitelji.


Zbirka privatnih predmeta Audrey Hepburn na dražbi postigla 4,6 milijuna funta


LONDON - Scenarij za film "Doručak kod Tiffanyja" u vlasništvu sina Audrey Hepburn prodan je u srijedu na dražbi u londonskome Christie'su za više od 600.000 funta, a razni osobni predmeti holivudske glumačke ikone dosad su postigli cijenu od ukupno 4,6 milijuna funta, objavili su iz aukcijske kuće.

Nakon dražbe u londonskom Christie'su koja je završila u srijedu u 10 sati, prodaja će se nastaviti internetskim putem do 4. listopada.

"Svi majčini predmeti nalazili su se u potkrovlju našeg doma u Švicarskoj. Moja majka nije bila kolekcionarka, no čuvala je neke predmete iz sentimentalnih razloga jer su je podsjećali na njoj drage osobe i događaje", rekao je za AFP prije početka aukcije Luca Dotti, jedan od dvojice sinova glumice koja je umrla od posljedica karcinoma 1993. u dobi od 63 godine.

Na dražbi je ukupno ponuđeno 500 predmeta koji su pripadali slavnoj glumici.

Među njima  je kofer s kojim je 1948. doputovala u London gdje se okušala kao glumica, potom nekoliko izvornih scenarija za filmove na kojima su njezine bilješke. Među njima je onaj za filmove "Doručak kod Tiffanyja" i "Charade" iz 1963. u kojoj joj je partner bio Cary Grant.

No u središtu zanimanja posjetitelja dražbe bila je garderoba Audrey Hepburn, koju i danas smatraju ikonom stila. Glumica je bila muza modnoga kreatora Huberta de Givenchyja s kojim je i osobno prijateljevala. Na dražbi su se našle njezine male crne haljine, capri hlače, balerinke u raznim bojama, naočale....

Rekordnu cijenu, kada je posrijedi neki filmski scenarij postigao je onaj za "Doručak kod Tiffanyja" čija je vrijednost procijenjena na 60.000 do 90.000 funta, a na kraju je prodan za 632,750 funta. Dijelovi scenarija koje je izgovarala glavna junakinja filma Holly Golightly (A. Hepburn), glumica je sama obilježila tirkiznom tintom.

Scenarij za film "My Fair Lady" iz 1964. prodan je za 206,250 funta., a Tiffany's narukvica s kraja osamdesetih, poklon redatelja Stevena Spielberga na kojoj je ugravirano "Vi ste zauvijek moja inspiracija", postigla je cijenu od 332.750 funta iako je procijenjena na 3000 do 5000 eura.

Glumičina obitelj sačuvala je više vrijednih predmeta koji su joj pripadali. Među njima je nagrada Oscar štu ju je 1954. osvojila za ulogu u filmu "Praznik u Rimu" u kojoj joj je partner bio Gregory Peck.



Umro Hugh Hefner, osnivač "Playboya"


ZAGREB -  Hugh Hefner, osnivač "Playboya", preminuo je u srijedu u 91. godini, izvjestila je tvrtka Playboy Enterprises Inc.

Hefner je mirno od prirodnih uzroka preminuo u svom domu okružen najmilijima. Bio je američki poduzetnik, najpoznatiji po tome što je 1953. godine osnovao 'lifestyle' časopis za muškarce "Playboy". Prvi broj poznat je po tome što je na naslovnici bila fotografija gole glumice Marilyn Monroe, a prodavao se  za 50 centi i objavljen je bez datuma u slučaju da ne bi bilo drugog izdanja. Prvo izdanje se rasprodalo za nekoliko tjedana.

Rođen je u Chicagu, a počeo je kao novinar u Esquireu. Bio je i glavni kreativni direktor tvrtke Playboy Enterprises.

Zahvaljujući uspjehu "Playboya", postao je milijunaš, a njegova neto vrijednost u vrijeme njegove smrti procjenjuje se na više od 43 milijuna dolara. Hefner je bio i politički aktivist i filantrop koji je bio aktivan po nizu javnih pitanja. Bio je i veteran Drugog svjetskog rata.

"Playboy" izlazi jednom mjesečno i donosi fotografije golih žena, zajedno sa raznim člancima o modi, športu, proizvodima i javnim osobama. Za njega su svoje kratke priče pisali i poznati pisci poput Arthur C. Clarka, Ian Fleminga, Vladimira Nabokova i Margaret Atwood, a za taj časopis radili su i mnogi poznati fotografi kao što su Richard Fegley, William Figge, Arny Freytag, Ron Harris, David Mecey, Russ Meyer, Pompeo Posar, Suze Randall i drugi.

 Osim glavnog časopisa u SAD-u, posebna nacionalna izdanja Playboya izdaju se širom svijeta, a hrvatsko izdanje "Playboya" pokrenuto je g. 1997.



Eiffelov toranj dočekuje tristomilijuntog posjetitelja


PARIS - Uz glazbu jazz benda, trubača i drugih glazbenika Eiffelov toranj će u četvrtak dočekati tristomilijuntog posjetitelja otkad je ova znamenitost i simbol Parisa otvoren 1889.

"U prizemlju će ozračje zagrijavati bubnjevi, na drugome katu ozračje će biti džezersko, a na vrhu tornja predviđeno je romantično ozračje uz trio flauta", izvijestila je tvrtka SETE koja upravlja tornjem.

Održat će se i niz glazbenih izvedbi polaznika Konzervatorija grada Parisa koji će animirati posjetitelje od 18 do 23 sata.

Od 20 sati na prvome će katu glazbu puštati nekoliko poznatih DJ-jeva.

Svakih pola sata, sve do ponoći održavat će se posebno za ovu prigodu osmišljen light-show.

Posjetitelji će sudjelovati u foto-sessionu čiji je cilj od njihovih fotografija oblikovati zid dugačak 12 metara s porukom "300.000,000 puta hvala!"

Eiffelov toranj jedan je od najpopularnijih spomenika na svijetu. Samo tijekom prošle godine privukao je više od 5,8 milijuna posjetitelja, podsjeća AFP.

 

 




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus