09:13, 20. Studeni 2017

kultura...

Kultura 28. listopada 2017.

Objavljeno: 28.10.2017 u 08:49
Pregledano 65 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 28. listopada 2017.

ZAGREB 28. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Tvrđava kulture Šibenik na međunarodnoj konferenciji FORTMED 2017.


ŠIBENIK - Na 3. međunarodnoj konferenciji o novovjekovnim fortifikacijama na mediteranskoj obali, FORTMED 2017., koja se održava u španjolskom gradu Alicante, kao jedini sudionik iz Hrvatske sudjeluje predstavnik Tvrđave kulture Šibenik Josip Pavić, koji će govoriti o temi 'Rani razvoj tvrđave sv. Ivana u Šibeniku'

Ovogodišnja konferencija održava se od 26. do 28. listopada na kampusu sveučilišta San Vicente del Raspeig u Alicanteu.  Odabir grada održavanja u skladu je s tematikom konferencije jer Alicante je, poput Šibenika, nastao podno zidina tvrđave sv. Barbare, jedne od najvećih srednjovjekovnih španjolskih utvrda.

 „Tvrđava kulture već drugu godinu za redom sudjeluje na ovoj prestižnoj konferenciji i naša namjera je da svake godine svojim izlaganjem doprinesemo revalorizaciji šibenske fortifikacijske baštine novim saznanjima i istraživanjima. Želimo pokazati da je Šibenik i istraživačko središte, te predstaviti našu bogatu baštinu europskim znanstvenicima i stručnjacima koji se bave fortifikacijama“ izjavila je Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik.

 Nakon što je lani Tvrđava kulture Šibenik sudjelovala na konferenciji predstavljanjem projekata revitalizacije šibenskih tvrđava, povijesničar Pavić će na ovogodišnjoj konferenciji održati izlaganje pod naslovom 'Rani razvoj tvrđave sv. Ivana u Šibeniku'. U njemu će predstaviti brojne nove spoznaje i zaključke do kojih se došlo u posljednje dvije godine, od početka prvih arheoloških istraživanja na šibenskoj tvrđavi sv. Ivana.

 Cilj konferencije je razmjena i dijeljenje znanja o valorizaciji, upravljanju i iskorištavanju kulturne baštine, većinom fortifikacijskih objekata, koji su izgrađeni na obalama mediteranskih zemalja u razdoblju od 15. do 18. stoljeća. Više od 120 stručnjaka iz Španjolske, Francuske, Malte, Albanije, Grčke, Turske, Cipra, Tunisa, Alžira, Maroka, predstavit će svoje teme tokom tri dana trajanja konferencije.

 Uglavnom je riječ o ekspertima s područja arhitekture, inženjeringa, arheologije, povijesti, geografije, kartografije, turizma te konzervatori, s misijom da pridonesu stvaranju integrirane vizije koja bi buduća istraživanja i razvoj fortifikacijskih objekata podigla na razinu 21. stoljeća. Među izlagačima naći će se i priznati stručnjak Nicolas Faucherre, glavni evaluator komisije UNESCO-a koja je u srpnju ove godine upisala šibensku Tvrđavu sv. Nikole na popis zaštićene svjetske baštine.

 

Velika nagrada 52. Zagrebačkog salona Damiru Gamulinu i Antunu Sevšeku


ZAGREB - Veliku nagradu 52. Zagrebačkog salona, koji je završio u subotu svečanom dodjelom u Muzeju Mimara, osvojili su Damir Gamulin i Antun Sevšek za projekt Memorijalnoga centra Lipa pamti.

"Od temeljne ideje kojom se komemorira tragičan događaj iz travnja 1944. do razrade i izvedbe koja obuhvaća sve pojedinosti unutar složenoga muzeološkoga projekta, Memorijalni centar Lipa pamti primjer je ozbiljnoga pristupa teškome sadržaju te promišljenosti uočljive na svim razinama, informativnoj, didaktičkoj, evokativnoj", istaknuto je u obrazloženju nagrade za centar koji čuva sjećanje na dan kada su njemački i talijanski fašisti i nacisti u tome mjestu, u općini Matulji, kod Rijeke, u svega nekoliko sati, ubili 269 hrvatska civila, većinom starce, žene i djecu.

Kako se dodaje, taj je cjeloviti projekt autorskog dvojca (od koncepcije, interijera preko prostornog i likovnog oblikovanja postava, do mobilijara, vizualnog identitet i signalizacije), izvrstan pokazatelj kvalitetnoga integriranja dizajna i tehnologije u zadani, ali i preoblikovani arhitektonski okvir s iznimno dojmljivim rezultatom.

Velika nagrada laureatima daje mogućnost postavljanja samostalne izložbe na idućem izdanju Salona.

Ocjenjivački sud, u kojemu su bili Nikola Albaneže, Dragan Damjanović, Višnja Slavica Gabout, Petra Krpan, Guido Quien, Jadranko Rebec i Jerica Ziherl, dodijelio je i tri jednakovrijedne nagrade.

Studiju Kuna Zlatica, odnosno Ani Kunej i Zlatki Salopek te koautorici Almi Šavar nagrada je pripala za  grafički dizajn i prijelom časopisa "Otočka", časopisa za "kritičko promišljanje života na otoku iz naglašeno feminističke perspektive", koji je već od svog prvog broja zbog sadržaja, ali i izgleda privukao zasluženu pozornost.

Anselmo Tumpić je nagrađen  za rad "Glačalo vs crni kvadrat - Iz serije Upute za uporabu", u kojemu je, kako je obrazloženo, "duhovito i nadasve ironično prokomentirao nasljeđe povijesne avangarde, odnosno jedan od mogućih odnosa prema njoj, ujedno propitujući granice između statusa umjetničkog djela i neumjetničkih predmeta te nadasve onaj trenutak preobrazbe jednoga u drugo kada se slika transformira posredstvom dostupne tehnologije, kao da je riječ o kakvim agregatnim stanjima koja se proizvoljno mijenjaju".

Nagradu je dobila i Ana Vivoda za "poetičnu, veoma tankoćutnu" umjetničku knjigu "Komadići jutra", u kojoj autorica, "tvoreći svojevrsne intimne fotografske dnevnike, bilježi svoje prostorno i društveno okruženje te odabrane kadrove pretvara u vlastite interpretacije".

Nagradu za mlade autore, do 35 godina starosti,  osvojila je Ivana Mrčela za rad "Does it look good on me?" kojim je,  raspoređujući u prostoru nacrtane komade odjeće ostvarila mizanscenu, svojevrsno kazalište predmeta koje iščekuje svoje posjetitelje i navodi ih na promišljanje o odnosu prema odjeći, posebno onoj koja poprima performativni potencijal.

Dobitnicima Velike nagrade Salona Damiru Gamulinu i Antunu Sevšeku dodijeljeno je i posebno priznanje Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA, kao projektu koji "jasno reaktualizira povijesne istine i pouke, što ga čini neizmjerno važnim unutar konteksta revizija i falsifikacija povijesti, ne samo u Hrvatskoj i regiji, nego i globalno".

Kostimografkinja Dženisa Pecotić na zatvaranju je proslavila 35. godišnjicu rada, uz nastup mezzosopranistice Dubravke Šeparović Mušović i klavirsku pratnju Đorđa Stanettija.

"Kada sam htjela vizualizirati proteklih 35 godina rada nije bilo lako, no zamislila sam veliku tortu s puno slojeva, od sloja kostimografije i mode do dizajniranja vojnih uniformi. Vjerojatno sam dizajnirala najviše odora za muškarce u ovoj državi", rekla je Pecotić u povodu obljetnice svog plodnog rada.

U sklopu svečanog zatvaranja predstavljen je i katalog ovogodišnjeg Salona, čije grafičko oblikovanje na čak 312 stranica potpisuje Mario Aničić.

Zagrebački salon kustosa i autora koncepcije Nikole Albanežea i pod vodstvom ravnateljice Ivane Bakal svoje je 52. izdanje posvetio temi "(Ne)primjenjivost primijenjene umjetnosti".

Sa skoro stotinu odabranih djela ostvarenih u raznim medijima, od grafičkoga dizajna, instalacija, produkt-dizajna, multimedije do kostimografije, nakita do različitih graničnih likovnih i vizualnih disciplina, Salon je nastojao odgovoriti na pitanje snižava li primjenjivost umjetničku komponentu primijenjene umjetnosti.

Uz glavnu tematsku izložbu u Muzeju Mimara, u okviru Salona je predstavljena izložba projekata i ideja za revitalizaciju kompleksa dvorca Jakovlje, "ZS laboratorij" s modnim događanjima te niz predavanja i radionica.

Osim u "Mimari" Salon se održao u Muzeju za umjetnost i obrt, Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna, Dvorani Akademije dramskih umjetnosti u Frankopanskoj ulici, Galeriji ULUPUH te na javnim prostorima - ispred Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, na Cvjetnome trgu i kod dvorca Jakovlje.
 
 

Projekcije novijih filmova za Međunarodni dan animacije


ZAGREB - Međunarodna asocijacija animiranog filma. ASIFA Hrvatske u subotu i nedjelju obilježava Međunarodni dan animacije u kinu Tuškanac, gdje će se u dvije projekcije prikazati recentna produkcija kratkih animiranih filmova hrvatskih autora i producenata iz protekle dvije godine.

Program donosi trinaest profesionalnih filmova i sedam filmova studenata zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, a nakon projekcija posjetitelji će moći razgovarati s autorima.

Među njima su i brojni festivalski vrlo aktivni i nagrađivani filmovi, "Aerodrom" Michaele Müller, "Ježeva kuća" Eve Cvijanović, "Manivald" Chintis Lundgren, "Crvenkapica Redux" Danijela Žeželja, "Posljednji izazov" Božidara Trkulje, "Stranac u mojoj glavi" Petre Balekić, "Trip" Marka Meštrovića.

Prikazat će se i "Medo Trapavko" Tomislava Gregla, "Utjecaji" Petre Balekić, "Haron" Alena Vukovića, "Astronaut od perolaka" Dalibora Barića, "Naši problemi" Ivana Radovića, "Proces" Lucije Bužančić, "10" Paule Konjušić, "Neposlušne" Maše Udovičić i Juliane Kučan, "Periferija" Leone Kadijević, "Plutanje" Gorana Radoševića, "Šumska bajka" Franka Dujmića, "Treći zakon" Gorana Radoševića i "Bamwise Fury" Katrin Novaković.

Program u nedjelju počinje radionicom za djecu od 7 do 12 godina, na kojoj će se izrađivati optičke igračke "Animacije bez kompjutera".

Nakon radionice slijedi projekcija sedam domaćih kratkih animiranih filmova za djecu - "Medo Trapavko" Tomislava Gregla, "Pingvin Gašpar" i "Smijuljica" Ivane Guljašević, "Koya - Leteća bilježnica" i "Koya - Razigrani autić" Kolje Sakside, "Ježeva kuća" Eve Cvijanović, i "Plavo nebo" Kašmira Huseinovića i Andree Petrlik Huseinović.

Za kraj je ostavljena projekcija dugometražnog animiranog filma "Moj život kao tikvica" Claudea Barrasa o dječaku koji spletom nesretnih okolnosti ostaje sam na svijetu, nakon čega je prisiljen u domu za djecu pronaći novi razlog za radost i ljubav.

Međunarodni dan animacije slavi se u pedesetak država na 28. listopada, u čast prve projekcije animiranog filma u jednom pariškom kinu.

Projekcijama animiranih filmova, radionicama i izložbama obilježava se proteklih petnaest godina, s ciljem promocije umjetnosti animacije.

Organizator programa u Zagrebu je ASIFA Hrvatske, uz suradnju Hrvatskog filmskog saveza i kina Tuškanac, a sufinancirao ga je Hrvatski audiovizualni centar.



Hrvatska premijera predstave "Na terapiji" Matiasa Del Federica u Dubrovniku


DUBROVNIK - Hrvatska premijera predstave "Na terapiji", nastale prema tekstu suvremenog argentinskog autora mlađe generacije Matiasa Del Federica u režiji Nenni Delmestre, održana je u petak navečer u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića.

Riječ je o prvom ovosezonskom premijernom naslovu te teatarske kuće, čiji je autor nazočio izvedbi.

Predstava govori o odnosu između tri bračna para koja se nađu na zajedničkoj terapiji te obrađuje vječnu temu međuljudskih odnosa. "Predstava se bavi vrlo bitnim pitanjima naše stvarnosti i na neki je način baš aktivistička, koliko to umjetnost može biti" kazala je redateljica Nenni Delmestre.

Autor teksta Matias Del Federico izrazio je oduševljenje nakon što je odgledao predstavu. Vidio sam da je ritam drukčiji nego na ranijim verzijama, ali publika sjajno reagirala. Posebno mi se sviđa kraj koji dosad još nisam vidio, rekao je.

"Prezadovoljna sam premijerom. Publika je izvanredno reagirala tijekom cijele izvedbe i glumce nagradila zasluženim velikim pljeskom. Ovo je predstava koja bi trebala imati dug život na ovoj pozornici, a nadam se da će je vidjeti i drugi gradovi.", rekla je nakon premijere Nenni Delmestre.

U predstavi "Na terapiji" igraju glumci Kazališta Marina Držića Zdeslav Čotić, Glorija Šoletić, Edi Jertec, Nika Lasić, Mirej Stanić i Hrvoje Sebastijan. Na predstavi su, uz redateljicu Nenni Delmestre, radili i njeni stalni suradnici Lina Vengoechea (scenografija, kostimografija i izbor glazbe) te Zoran Mihanović (oblikovatelj svjetla).

Predstava će biti reprizno izvedena u nedjelju 29. listopada.



Jasni Melvinger Nagrada za životno djelo "Josip i Ivan Kozarac"


VINKOVCI - U sklopu 23. Dana Josipa i Ivana Kozarca, književne i znanstvene manifestacije koja se u listopadu održava u spomen na tu dvojicu vinkovačkih književnika, u petak je na svečanosti u Gradskoj vijećnici nagrada za životno djelo dodjeljena pjesnikinji, prozaistici i jezikoslovki Jasni Melvinger, rođenoj 1940. u Petrovaradinu.

 "Hvala svima na ovoj nagradi i drago mi je da sam ovdje u Vinkovcima koji u mome srcu zauzimaju posebno mjesto i rado dolazim u ovaj grad", kratko je kazala Jasna Melvinger zahvaljujući se na nagradi za životno djelo "Josip i Ivan Kozarac".

 Nagradu "Josip i Ivan Kozarac" za knjigu godine u književnosti dobio je Nikola Đuretić za knjigu “Posljednja predaja”, a u znanosti Helena Sablić Tomić za knjigu “U osječkom Nutarnjem gradu”. Povelje uspješnosti dodjeljene su Julijani Aadamović, Tanji Belobrajdić, Mateji Jurčević, Đurđici Stuhlreiter i Ružici Pšihistal.

 Dani Josipa i Ivana Kozarca završavaju u subotu tradicionalnim Jutrom poezije.



Filmovi "Aerodrom" i "Manivald" na DOK Leipzigu


ZAGREB - Kratkometražni animirani filmovi "Aerodrom" Michaele Müller i "Manivald" Chintis Lundgren, hrvatske manjinske koprodukcije natječu se u konkurenciji uglednog Međunarodnog festivala dokumentarnog i animiranog filma DOK Leipzig, čije jubilarno, 60. izdanje, počinje 30. listopada.

Za oba filma to će biti i njemačke premijere, a pobjednika u toj kategoriji, osim Zlatne golubice očekuje i novčana nagrada od pet tisuća eura.

"Aerodrom" predstavlja kulminaciju modernog društva, mjesto gdje se neprekidno testiraju granice sigurnosti, tolerancije, pa i samih zemljopisnih granica, dok je "Manivald" iz naslova neiskusan lisac koji živi pod budnim okom majke, sve dok im njegov 33. rođendan u žovote ne uđe fatalni mladi vuk.

Uz ta dva, nagrađivana filma, na festivalu će se prikazati i "Mogu si to jako dobro zamisliti" Daniela Šuljića iz 2003. godine.

Šuljićev film je uvršten u program Post-Angst, posvećen radovima koji se kroz fikciju i dokumentarni izričaj bave svakodnevnim životom u strahu, antropomorfnim strahovima i opsesivno-kompulzivnim poremećajima, istovremeno nudeći načine kako ih pobijediti.

Međunarodni festival dokumentarnog i animiranog filma DOK Leipzig osnovan je 1955. godine te je ujedno i najstariji festival na svijetu posvećen dokumentarnom filmu.



22. revija lutkarskih kazališta Rijeka od 3. do 11. studenoga


RIJEKA – Dvadesetidruga revija lutkarskih kazališta Rijeka, na kojoj će sudjelovati 17 kazališta iz Hrvatske i inozemstva, održat će se od 3. do 11. studenoga u Rijeci, a u ovogodišnjim predstavama promišljat će se o slobodama, odrastanju, zajedništvu, važnosti prihvaćanja različitosti i snazi dječje mašte, najavljeno je u petak na konferenciji za novinare u riječkoj gradskoj upravi.

Kako je kazala ravnateljica Gradskog kazališta lutaka Rijeka Magdalena Lupi Alvir, uz hrvatska, predstavit će se i kazališta iz Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine te po prvi puta kazališta iz Grčke i Kine.

Revija će svečano biti otvorena predstavom iz Bosne i Hercegovine "Odisej – San o povratku", u produkciji Dječjeg kazališta Repubilke Srpske iz Banja Luke. Scenarij i režiju potpisuje Biserka Kolevska, a riječ je o višestruko nagrađivanoj predstavi o jednom od grčkih mitova.  

Ravnateljica Gradskog kazališta lutaka Rijeka Magdalena Lupi Alvir navela je da se u kazalištu ove godine kroz reviju, kao i u ovogodišnjoj sezoni Gradskog kazališta lutaka Rijeka,  vraćamo starim pričama i bajkama, propitujući ih iz pozicije današnjeg vremena. "Ovogodišnjim predstavama promišljamo o slobodama, odrastanju, zajedništvu, važnosti prihvaćanja različitosti, snazi dječje mašte. A sve to kroz magičnu moć lutkarstva koje kao medij nudi bezbroj maštovitih mogućnosti izražavanja", kazala je.  

Najavljene su predstave "Črčke" Plesnog teatra Ljubljana, ljubljanskog Teatra AEIOU  i UO VRUM iz Zagreba, zatim "Pipi  Duga Čarapa" Gradskog kazališta lutaka Rijeka, "Pjevaš li pod tušem?" Lutkarskog kazališta Skantzi iz grčkog Tripolija, "Iza pet gora" Dječje kuće umjetnosti i Lutkarskog kazališta Fru Fru iz Ljubljane, "Nevidljiva" Kazališta Virovitica i Kazališta lutaka Zadar te "Vještica Dragica" Lutkarskog kazališta Maribor i teatra Puna kuća iz Zagreba.

Bit će prikazane predstave "Basne iz sjene" Dječjeg kazališta Kragujevac, "Putovanje i zgode šegrta Hlapića" Zagrebačkog kazališta lutaka, "Som na cilom svitu" Gradskog kazališta lutaka Split, "Karlson s krova" Kazališta lutaka Zadar, "Gospođica Neću" Gradskog kazališta – Scene Gorica "Dindim, o nježnosti" Umjetničke organizacije GLLUGL iz Varaždina, "S razlogom" Kazališne družine Pinklec iz Čakovca te "Medvjed i mali" Lutkarskog kazališta Ljubljana i "Bijeli jelen" Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku. Iz Kine stiže "Kineski lutkarski omnibus" u izvedbi Yangzhou lutkarskog istraživačkog instituta iz grada Jiangsa.

Najavljena je i interaktivna svjetlosna multimedijalna instalacija "Svjetlosno igralište" kolektiva Cirkus Lumineszenz iz Austrije, radionica izrade štapnih lutaka s islandskom voditeljicom Grete Clough te tradicionalna lutkarska radionica i igraonica Gradskog kazališta lutaka Rijeka.

Programi će se održavati u gradskom kazalištu lutaka Rijeka, u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, u Dvorani kulture – Joga u svakodnevnom životu te u galeriji Kortil.

Ove godine uvedena je nagrada publike za najbolju predstavu u cjelini, koja će biti dodijeljena posljednjeg dana revije. Skulpturu nagrade publike "Domino" izradila je Luči Vidanović, a dizajner je Vanja Cuculić. S nagradom publike povezana i i nagradna igra, jer će jedan od glasača, tj gledatelja osvojiti paket ulaznica za ovogodišnju sezonu Gradskog kazališta lutaka Rijeka.

Gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je da revija ima bogat program te da je riječko Gradsko kazalište lutaka značajno prisutno u kulturnom životu grada. Ono je važan partner u programu EPK 2020 i jedan od nositelja  projekta Dječje kuće, u kojemu će dati poseban doprinos u osmišljavanju programa, dodao je.

Županijski pročelnik za kulturu Valerij Jurešić naglasio je da je Gradsko kazalište lutaka Rijeka nizom predstava i aktivnosti "izašlo" i u manja mjesta u županiji i tako privuklo novu publiku.

Kao uvod u 22. reviju lutkarskih kazališta Rijeka, na riječkom Korzu je otvorena izložba fotografija lutaka autora Petra Fabijana.



Argentinski autor Matias Del Federico u Dubrovniku na hrvatskoj premijeri njegova djela “Na terapiji”

 
DUBROVNIK - Povodom hrvatske premijere predstave “Na terapiji” u režiji Nenni Delmestre u petak navečer u Kazalištu Marina Držića, u Dubrovniku je u petak organizirano druženje s autorom teksta, suvremenim argentinskim autorom mlađe generacije Matiasom Del Federicom.

Matias Del Federico, koji u Dubrovniku boravi već nekoliko dana, izjavio je kako svoj posjet doživljava jako emotivno jer je ovo prvi put da će se njegovo djelo prikazati u ovom gradu i Hrvatskoj.

"Redateljica Nenni Delmestre me već prije nekoliko godina molila da joj pošaljem tekst, ali je ipak sve ovo došlo kao veliko iznenađenje. Vidjeti da su vam preveli tekst na neobičan jezik kao što je hrvatski je sjajno. U svakom kazalištu gdje je prikazano primjetio sam poseban način prikazivanja djela. Nisam još vidio predstavu u Dubrovniku niti sam imao priliku s bilo kime komunicirati, osim s redateljicom. Večerašnja premijera i meni će biti prvi put", rekao je Del Federico.

Del Federico je istaknuo kako je posebno emotivan prema djelu "Na terapiji" jer se dogodilo u trenutku kad mu je preminuo otac.

"Otac je bio povezan s mojim djelima, baš kao i moj privatni život. Moj djed je otvorio prvo kazalište u provinciji Santa Fe, a moj otac, brat i ja jako smo povezani s tim kazalištem. Pišući ovaj tekst bio sam inspiriran svakodnevnim situacijama kojima sam svjedočio te osobno doživio te sam to pokušao prenijeti u svoje djelo. Problem međuljudskih odnosa je jako stara tema, ali sam je nastojao prikazati na moderan način", kazao je autor.

Prznao je kako je teško sa sigurnošću znati gdje je tekst "Na terapiji" najbolje prošao, ali su Buenos Aires i Madrid sigurno dva mjesta u kojima je predstava imala najveći uspjeh.

"Tema međuljudskih odnosa, koju sam želio objasniti u svom djelu, univerzalna je pa se može shvatiti na više načina u svakoj zemlji u kojoj se predstavlja. Inače, trenutno se u Buenos Airesu izvodi moje novo djelo 'Oženjen bez djece', s jednom također zanimljivom temom, te bi bilo lijepo kad bi se i taj tekst mogao prevesti na ostale jezike te ga tako približiti široj publici", smatra Del Federico.

Redateljica predstave Nenni Delmestre izjavila je kako postoji razlika u postavljanju djela u Južnoj Americi i u Dubrovniku.

"Iako je komad sam po sebi pun duhovitosti, mi smo se ipak malo dublje bavili problemom i zaronili u bit komada. Nećemo ništa otkriti jer večeras očekujemo iznenađenje. Zamolila sam Matiasa da i njemu bude iznenađenje, odnosno da ne dolazi na generalnu probu, premda glumci jedva čekaju upoznati ga. Namjerno smo sve obavili celofanom misterije jer je komad jako trilerski te ne bismo htjeli unaprijed publiku alarmirati. Ne želimo im pokvariti gust gledanja", rekla je Delmestre.

U predstavi "Na terapiji" igraju glumci Kazališta Marina Držića Zdeslav Čotić, Glorija Šoletić, Edi Jertec, Nika Lasić, Mirej Stanić i Hrvoje Sebastijan. Na predstavi su, uz redateljicu Nenni Delmestre, radili i njeni stalni suradnici Lina Vengoechea (scenografija, kostimografija i izbor glazbe) te Zoran Mihanović (oblikovatelj svjetla).

Hrvatska premijera predstave, ujedno prva ovosezonska premijera u KMD-u, održat će se u petak u 20 sati u Kazalištu Marina Držića, dok je reprizna izvedba zakazana za nedjelju 29. listopada u 19 sati.



Odabrano pet finalista Nagrade Kamov


ZAGREB - Damir Karakaš, Martina Vidaić, Zoran Roško, Slađana Bukovac i Kristian Novak finalisti su Nagrade Janko Polić Kamov, koja se dodjeljuje za najbolje književno djelo napisano na hrvatskom jeziku, izvijestilo je Hrvatsko društvo pisaca (HDP).

Odluku o finalistima donio je žiri u kojemu su Nikola Petković, Boris Postnikov i Ivana Rogar, a nagrada će dobitniku biti uručena u Rijeci, 17. studenoga, na Kamovljev rođendan.

Roman Damira Karakaša "Sjećanje šume" (Sandorf) fragmentarna je povijest jedne obitelji, ali i mnogo više od toga, stoji u obrazloženju žirija. "On funkcionira i komunicira na dvije razine, onoj izrečenoj i onoj prešućenoj o kojoj možemo samo nizati pretpostavke. To tekstualno nesvjesno u ovom je romanu snažno prisutno i, osim što obogaćuje pripovjedni svijet mogućim tumačenjima, funkcionira kao učinkovit kreator atmosfere neizvjesnosti", ističe žiri.

Zbirka poezije Martine Vidaić, "Tamni čovjek Birger" (V.B.Z.), podijeljena je u pet ciklusa, a otvara je onaj naslovljen prema stvarnoj djevojčici, žrtvi zlostavljanja koja je s jedanaest godina počinila ubojstvo. Time je, ističe žiri, zadan prevladavajući ton zbirke - mračan, a često mučan i tjeskoban. "Taj mračni unutarnji svijet, njegove teške emocije, tvore gustu atmosferu zasićenu frustracijom i nemirom, a sve to iz rakursa vrlo suzdržanog i naoko hladnog subjekta", dodaje žiri.

U romanu Zorana Roška "Minus sapiens" (Naklada OceanMore), već od uvodnih rečenica "jasno je da prije polaska na ovaj eksperimentalno-čitalački trip treba raspakirati osnovni komplet za interpretacijsko preživljavanje i zaboraviti ga do neke druge prilike: sve što u romanu slijedi nema nikakve veze s bilo čim što je romanu prethodilo u domaćoj književnosti", stoji u obrazloženju. "Roman za koji se ne može reći da je sasvim drukčiji od kompletne domaće književne produkcije samo zato što ga s tom produkcijom uglavnom nema smisla uspoređivati: duhovit, temeljito iščašen, jedinstven", ističe žiri.

Roman Slađane Bukovac "Stajska bolest" (Sandorf) nastao je, smatra žiri, "s rijetko visokim ambicijama u svim svojim ključnim dimenzijama – jezičkoj, kritičkoj, socijalno-psihološkoj, esejističko-komentatorskoj – i pritom te ambicije rijetko uspješno ostvaruje: u okvirima recentne domaće književne produkcije to znači dobrodošao eksces".

Roman Kristiana Novaka "Ciganin ali najljepši" (Oceanmore), po mišljenju žirija, hiperrealistička je fantazmagorija, "ludička tragedija u kojoj je ulog s kojim se ulazi u tragičku i tragičnu igru sama činjenica rođenja na ovim prostorima, dolaska na svijet u tebi zadanom obliku rase, kulture, roda, profesije, pozicije u društvenoj hijerarhiji". Roman je, smatra žiri, himna negativitetu kao energentu koji pokreće sve likove i to na njihovom putu dolje". Riječ je, dodaju, o polifonu romanu u kojemu se svaki akter do samouništenja uvjerava da je uvjeren da živi. "Stilski, pripovjedno, s nesvakidašnjim intelektualnim nabojem, umnoženim introspekcijama, perfekcionističkom polifonijom decentrirane fokalizacije kojom se slaže mozaik nedokučive banalnosti dobra i zla, svojom ljepotom koja njezina čitatelja pretvori u prijatelja, ova knjiga jedinstvena je u hrvatskoj suvremenoj književnosti".

Na natječaj su prijavljene 63 knjige objavljene u razdoblju od 1. srpnja 2016. do 30. lipnja 2017., a uz odabrane finaliste, među polufinalistima su bili i romani Ludwiga Bauera "Šoferi" (Fraktura), Dražena Katunarića "Smiješak Padra Pija" (Hena Com), Maje Ručević "Je suis Jednoruki" (Algoritam), knjiga kratkih priča Nade Topić "Male stvari" (V.B.Z.), zbirka priča Nore Verde "O ljubavi, batinama i revoluciji" (Sandorf).

Nagradu je ustanovilo Hrvatsko društvo pisaca 2014. godine, a kriterij odabira je prvenstveno je književna izvrsnost, međutim nagrada također promiče inovativnost, bilo u stilsko-jezičnom ili u tematskom smislu, ističu iz HDP-a.



Komedija "Napokon spas!" Harolda Lloyda u Fil(m)harmoniji

 
ZAGREB - Zagreb Film Festival i Zagrebačka filharmonije nastavljaju sa šestom sezonom programa "Fil(m)harmonija" i u studenom, kada će na programu biti slapstick komedija "Napokon spas!" iz 1923. godine, jednog od najpopularnijih komičara ere nijemog filma, Harolda Lloyda.

Uz Charlieja Chaplina i Bustera Keatona, Harold Lloyd (1893. - 1971.) pripada samom vrhu komičarskih zvijezda nijemog filma, a uspješno je prebrodio i prelazak na zvučni film - između 1914. i 1947. godine je snimio 200 komedija.

Kao simbol 'ludih dvadesetih' proslavio se od 1919. do 1931., a nakon prvotnog uspjeha s likom Osamljenog Lukea, kojega je oblikovao kao antipod Chaplinovom Skitnici, stvara tzv. "the Glass Character", lik prosječna, simpatična, poduzetna i čestita mladića s naočalama i šeširom široka oboda, koji unatoč zaprekama osvaja djevojku.

Tako je i u filmu "Napokon spas!", njegovoj najpoznatijoj komediji, čiji lik "optimistična mladića u konfekcijskom odijelu" predstavlja vrhunce zlatnog doba američke nijeme komedije.

Kako je najavljeno iz kina Europa, taj film, uz obilje urnebesnih i uzbudljivih scena koje ni danas nisu izgubile napetost i šarm, prati prostodušnog mladića (glumi ga Lloyd), koji dolazi u veliki grad s nadom da će uspjeti u poslu ne bi li impresionirao svoju zaručnicu.

Zaposli se kao prodavač u velikoj robnoj kući, počne joj slati skupe poklone i preuveličava svoj uspjeh, a kada ga ona nenadano posjeti pretvara se da je upravitelj robne kuće, što izazove lavinu neočekivanih događaja.

Šira publika film će prepoznati po jednoj od najupečatljivijih filmskih scena iz ere nijemog filma - u kojoj se Lloyd očajnički drži rukama za veliki sat dok visi s nebodera iznad znatiželjne gomile i gustog prometa.

"Scena je još impresivnija ako znamo kako ju je Lloyd izveo bez pomoći kaskadera, iako je nekoliko godina ranije ostao bez prsta u nesreći na filmskom setu", napominju iz kina Europa, gdje će se održati ukupno osam izvedbi - 8., 9. i 10. studenog u dva termina.

Glazbu iz filma koju je skladao Carl Davis izvest će orkestar Zagrebačke filharmonije, uz ravnanje maestra Krešimira Batinića.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Retrospektiva kroničara Zagreba Đure Janekovića u Italiji


GRADISCA D'ISONSO - Retrospektivna izložba "Đuro Janeković: Hrvatski fotograf, europski umjetnik", koja je u proteklih osam godina gostovala u više hrvatskih i europskih muzeja, otvara se u subotu, 28. listopada i u talijanskom gradu Gradisca d'Isonzo.

Izložba obuhvaća Janekovićev fotografski opus nastao od 1932. do 1935. godine, bit će postavljena u Regionalnoj galeriji suvremene umjetnosti "Luigi Spazzapan", smještenoj u Palači Torriani, izvijestio je Muzej za umjetnost i obrt (MUO), u kojemu je 2009. bila prvi put predstavljena.

Riječ je o radovima iz zbirke fotografija Muzeja za umjetnost i obrt, izbor iz donacije od 1600 negativa i fotografskih pozitiva što ih je Janekovićeva obitelj darovala tom zagrebačkom muzeju.

Đuro Janeković (Zagreb, 1912. - Osijek, 1989.) na izložbi je prikazan kao kroničar urbanog i noćnog Zagreba, prepoznatljivog rukopisa i interesa za urbani i noćni krajolik.

Njegove fotografije prikazuju urbani Zagreb tridesetih godina, od kazališta i drugih oblika zabave, do tržnica, perivoja i tramvajskih stajališta.

Bio je jedan od prvih hrvatskih fotoreportera, no i istraživao je sam medij fotografije, stvarajući u ozračju umjetničkog prava Nova objektivnost, što je bio rijedak slučaj u hrvatskoj fotografiji.

Tridesetih godina prošloga stoljeća bio je stalni reporter Jugoslavenske štampe u Zagrebu, dok je kao član zagrebačkog Fotokluba izlagao na izložbama umjetničke fotografije u mnogim europskim gradovima.

Retrospektiva koju mu je priredio MUO dosad je bila u Osijeku, Bratislavi, Rimu, Milanu i Bariju, a izložba u Gradisci d'Isonzo, koja se održava pod pokroviteljstvom Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Trstu, bit će otvorena do 19. studenog.



Rolex Paula Newmana prodan na dražbi za rekordnih 18 milijuna dolara


NEW YORK - Ručni sat marke Rolex koji je pripadao holivudskoj zvijezdi Paulu Newmanu prodan je na njujorškoj dražbi za rekordnih 18 milijuna dolara.

Sat je poklon njegove supruge Joanne Woodward u vrijeme kada su 1969. zajedno snimali film "Winning". Joanne je na satu ugravirala "Vozi pažljivo, Ja", pišu britanski mediji.

Još jedan sat supruga mu je poklonila 1984., a Daytona Rolex je glumac darovao tadašnjem mladiću svoje kćeri, Jamesu Coxu, koji je sat nedavno odlučio ponuditi na dražbi.

Sat od nehrđajućeg čelika prodan je nepoznatom kupcu koji se natjecao telefonom, za 17,8 milijuna dolara, što je puno više od milijun očekivanih milijun dolara na koliko je procijenjen prije dražbe.

Riječ je o rekordnoj cijeni postignutoj za ručni sat prodan na aukciji, a drugi rekord drži džepni sat marke Patek Philippe koji je 2014. prodan za 24 milijuna dolara.

U filmu "Winning" Newman je igrao vozača trkaćih automobila, ulogu koja je potaknula njegov interes za automobilskim Športom. Poznato je da je glumac bio ljubitelj brzih automobila i utrka.

Znalci kažu da je mogao imati jednako dobru karijeru da se odlučio za automobilizam te da je bio bolji vozač od većine profesionalaca koji su se natjecali na najprestižnijim utrkama.

Godine 1979. osvojio je drugo mjesto (prvi u klasi) na 24 sata Le Mansa. Drugi najveći uspjeh mu je bila pobjeda u klasi na utrci 24 sata Daytone G. 1990. Zanimljivo je da je za vrijeme utrke u Le Mansu imao 54 godine, a u Daytoni čak 70.

Newman je umro 2008. u dobi od 83. godine.

 

Anna Wintour na Met Galu sigurno neće pozvati Donalda Trumpa


NEW YORK - Američki predsjednik Donald Trump ne mora provjeravati svoju elektroničku poštu očekujući poziv na jedno od najvažnijih modnih događanja u New Yorku u 2018., iz jednostavnog razloga što mu ga Anna Wintour ne će poslati.

Modna ikona, jedna od glavnih organizatorica večeri i glavna urednica modnog časopisa Vogue je, gostujući u srijedu u emisiji Jamesa Cordena "The Late Late Show" na njegovo pitanje koju slavnu osobu ne kani više nikada pozvati na svečanost Met Gale, bez imalo razmišljanja odgovorila: "Donalda Trumpa".

Wintour je velika pobornica Hillary Clinton i tijekom predsjedničke kampanje 2016. pružila joj je veliku potporu. U listopadu prošle godine časopis je prekinuo tradiciju nemiješanja u politiku, otvoreno poduprijevši prvu žensku predsjedničku kandidatkinju.

Prvi ponedjeljak u svibnju rezerviran je za svojevrsni "modni Oscar" još od G. 1948., a glavna u organizaciji tog prestižnog DOGAĐAJA je Anna Wintour koja odlučuje o tomu tko je dovoljno važan da prošeće crvenim tepihom, za što treba izdvojiti i poveću svotu novca.

Riječ je o jednom od najvažnijih modnih događanja u New Yorku, svečanoj večeri kojom se obilježava otvaranje godišnje izložbe posvećene modi u muzeju Metropolitan.

Službeno se na Met Gali prikupljaju novci za Odjel muzeja za modu, jedini koji se u okviru institucije muzeja mora samofinancirati. Događaj neslužbeno nazivaju i "Oscarom istočne obale", a zlobnici se ne libe počastiti ga nazivom "bankomat za Metropolitan muzej".



U londonskoj O2 Areni izložba posvećena Princeu


LONDON - U londonskoj O2 Areni smještenoj u istočnome dijelu Londona u kojoj je Prince 2007. održao koncert, otvorena je izložba posvećena karijeri velikoga američkog glazbenika koji je iznenada umro 2016. godine.

Na restrospektivnoj izložbi pod nazivom "My name is Prince" bit će izloženi instrumenti, nagrade, rukom pisane partiture, odjeća u kojoj je poznati glazbenik nastupao, a prikazivat će se video spotovi i video filmovi.

Među izloženim predmetima naći će se i jedna od omiljenih Princeovih gitara koja se 1979. godine pojavljuje u video spotu pjesme "Why you wanna treat me so bad".

Velik dio izložbe bit će posvećen albumu "Purple Rain", a posjetitelji će moći vidjeti i Princeove naočale za sunce, ogrlice, velik broj njegovih čizama s visokom potpeticom i ostale modne detalje. Ondje će se naći purpurno odijelo koje je glazbenik nosio za cover albuma "Purple Rain".

"Prince je još početkom 2000. planirao otvoriti Paisley Park, mjesto gdje je živio i stvarao, za javnost", rekla je direktorica arhiva u Paisley Parku, Angie Marchese.

Organizatori izložbe kažu kako se nadaju da će ona zainteresiranima, osim u glazbenikovu karijeru, dati uvid i u privatnu stranu njegova života.

Izložba u O2 Areni, u kojoj je Prince 2007. održao koncert pred 450.000 fanova, trajat će do 7. januara 2018. godine.

Pedesetsedmogodišnji glazbenik iznenada je preminuo 21. travnja 2016. u svojem domu od prekomjerne doze opioidnih analgetika.

Autor je brojnih hitova, dobitnik sedam glazbenih nagrada Grammy i jednog Zlatnog globusa, kao i prestižnog Oscara za originalnu pjesmu "Purple Rain" iz istoimenog filma iz 1985. godine.



U Puli otvoren 15. Hand made festival


PULA -Više od dvjesto izlagača predstavlja svoje rukotvorine na trodnevnom 15. Hand made festu koji je u petak svečano otvoren u pulskom Domu hrvatskih branitelja, a na kojem će sve do nedjelje izlagati rukotvorci, dekorateri i majstori gastro delicija.

 Na svečanosti otvaranja pulski gradonačelnik Boris Miletić izrazio je zadovoljstvo što je festival stigao do svog 15. izdanja što, kako je rekao, dovoljno govori o interesu i kvaliteti same manifestacije.

 "Možemo biti ponosni na činjenicu da je Pula danas grad poduzetništva i u samom vrhu hrvatskih gradova po broju poduzetnika u odnosu na radno sposobno stanovništvo. Siguran sam da i ovaj Hande made festival doprinosi tome i da motivira naše sugrađane da se bave poduzetništvom i da svoje rukotvorine prikažu našim sugrađanima", rekao je Miletić.

 Direktorica festivala Lela Blekić pozvala je sve građane da posjete festival te da u subotu navečer u pulskoj Areni sudjeluju u puštanju lampiona.

 Hand made festival prvi je festival takve vrste u zemlji koji svojom jedinstvenošću, idejom, sadržajem i ciljem zauzima zavidno mjesto među sličnim manifestacijama. Festival ručnih izrada, maštovitosti i dizajna osmišljen je s ciljem očuvanja i promicanja jedinstvenih vrijednosti ručnih izrada, proizvoda i usluga.



Zacrvenjela se rimska fontana Trevi


RIM - Voda u rimskoj fontani Trevi, jednoj od najpoznatijih turističkih atrakcija, zacrvenjela su u četvrtak nakon što je muškarac u nju izlio boju, rekli su gradski dužnosnici.

Policija je zatočila izgrednika, prema priopćenju iz ureda gradonačelnice, a stručnjaci procjenjuju je li oštećena fontana iz 18. stoljeća.

Fontana u koju se baca novčić kako bi se osigurao povratak u vječni grad ovjekovječena je u filmu "La Dolce Vita" 1960. kada se glumica Anita Ekberg u nju zakoračila.

"Ovakvi činovi pokazuju neukost i potpuno pomanjkanje građanskih osjećaja", rekao je o bacanju boje u vodu zamjenik gradonačelnice Luca Bergamo.

Talijanski mediji prenose da se radi o istoj osobi koja je 2007. obojila vodu fontane u crveno prosvjedujući protiv rimskog domaćinstva međunarodnog filmskog festivala.

 

U 80 posto prehrambenih proizvoda za bebe ima arsena


WASHINGTON - U velikom broju prehrambenih proizvoda za sasvim malu djecu pronađene su opasne kemikalije, pokazalo je istraživanje neprofitne organizacije The Label Clean Project u kojemu se navodi da je riječ o arsenu, olovu, kadmiju i akrilamidu.

Skupina američkih znanstvenika analizirala je 530 različitih grickalica, žitarica i napitaka kupljenih u posljednjih pet mjeseci, prenosi Independent.

Ustanovili su da od 65 posto analiziranih proizvoda njih 65 posto sadrži arsen, 58 posto kadmij, 36 posto olovo i 10 posto akrilamid.

Otkriveno je i da 80 posto prilagođenih mlijeka za dojenčad sadrži arsen, toksin koji Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) povezuje s nizom zdravstvenih problema, poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i karcinoma. Velike količine arsena otkrivene su i u proizvodima na bazi riže.

Arsen u rižu dospijeva za vrijeme njezina rasta zbog industrijskih otrova i pesticida u zemlji. Europska unija je u siječnju 2016. propisala najvišu dopuštenu količinu arsena kako bi smanjila izloženost djece tom teškom metalu. Dopušteno je do 0,1 miligrama arsena po kilogramu riže.

Najveći problem, kada je posrijedi arsen u riži jest činjenica da brojni prehrambeni proizvodi za djecu i dojenčad sadrže rižino mlijeko kao zamjenu za kravlje mlijeko. A to je najosjetljivija populacija. Podaci u stručnoj literaturi o prisutnosti arsena dokazuju da rižini vafli, rižine oblatne, rižini krekeri i rižini kolačići mogu sadržavati velike količine anorganskog arsena zbog čega mogu znatno povećati prehrambenu izloženost dojenčadi i male djece tom kemijskom spoju.

Istraživanje je pokazalo da moderna hrana za djecu sadrži 70 posto više akrilamida od prženih krumpirića, a ta se kemikalija povezuje s oštećenjima mozga i reproduktivnim problemima.

Utvrdili su i da je 60 posto proizvoda s oznakom "BPA free" bilo pozitivno na bisfenol A, industrijsku kemikaliju koja se koristi za izradu plastike.



Znanstvenici o marihuani i seksu: Gdje ima dima ima i vatre


NEW YORK - Gdje je dima, ima i vatre, kažu američki znanstvenici koji su ustanovili da osobe koje povremeno puše marihuanu imaju 20 posto češće spolne odnose od onih koji ne uzimaju ovu opojnu drogu.

Znanstvenici s američkog Stanforda ustanovili su povezanost između pušenja marihuane i učestalosti spolnih odnosa te su rezultate objavili u petak u stručnome časopisu Journal of Sexual Medicine.

Do spomenutog su zaključka došli proučivši podatke što su ih između 2002. i 2015. od 50.000 Amerikanaca u dobi od 25 do 45 godina prikupili njihovi kolege iz državnih Centara za kontrolu bolesti i njihovu prevenciju.

Ispitanici koji su sudjelovali u anketi morali su odgovoriti na pitanje koliko su puta u posljednja četiri tjedna imali heteroseksualne spolne odnose i koliko su često u zadnjih 12 mjeseci pušili marihuanu, stoji u priopćenju znanstvenika sa Stanforda.

Žene koje su svakodnevno pušile marihuanu imale su spolni odnos prosječno 7,1 put u četverotjednom razdoblju, u odnosu na 6 puta, koliko su odnos imale ispitanice koje nisu konzumirale ovu opojnu drogu.

Kod muškaraca je taj odnos iznosio 6,9 puta u odnosu na 5,6 puta kod onih koji nisu pušili marihuanu.

"Drugim riječima, korisnici marihuane imali su češće spolne odnose za 20 posto u odnosu na one koji nisu pušili opojnu drogu", rekao je jedan od autora studije dr. Michael Eisenberg, profesor urologije na Stanfordu.

Otkrio je i da se dosad vjerovalo kako parovi najčešće puše "travu" nakon spolnog odnosa, no njihova je anketa pokazala da je upravo suprotno bez obzira na to o "kojoj je dobnoj skupini riječ, neovisno o rasi, stupnju obrazovanja, o prihodu, vjeri, zdravstvenom i bračnom statusu."

U 29 američkih država i Districtu Columbiji, marihuana je legalna bez obzira na to je li riječ o zdravstvenoj ili rekreacijskoj svrsi.

Po istraživanju što ga je proveo i ovaj tjedan objavio Gallup, rekordan broj američkih državljana, čak 64 posto, vjeruje da bi se konzumacija marihuane trebala ozakoniti.

Eisenberg je upozorio da se studija ne bi smjela pogrešno protumačiti. "Ne znači da ćete, ako budete češće pušili marihuanu, imati češće spolne odnose", upozorio je.



Istraživanje: Mladi dijabetičari češće će kontrolirati šećer ako ih financijski stimulirate


DURHAM - Tinejdžeri s dijabetesom temeljitije će kontrolirati šećer u krvi kad ih financijski potičete nego kad nema gotovine u igri, pokazuje nedavno istraživanje.

Znanstvenici su istraživali moć novca u motiviranju mladih da redovito mjere šećer u svojoj krvi nudeći mjesečno unaprijed do 60 američkih dolara i potom uskraćujući dva dolara dnevno za svaki dan u kojemu su propustili provesti propisana mjerenja.

Istraživanjem koje je trajalo tri mjeseca bilo je obuhvaćeno 90 nasumično odabranih tinejdžera i mladih osoba koje su bile podijeljene u dvije skupine od kojih je jedna dobivala novčanu nagradu za redovito kontroliranje šećera u krvi a druga nije.

U skupini mladih koji su primali novac kao poticaj provedeno je oko 50 posto zadanih mjerenja šećera u krvi dok je u skupini u kojoj se nisu dijelile novčane nagrade to učinjeno tek u 19 posto slučajeva.

“Mladi ljudi bili su motivirani da nađu načina da mjere šećer u krvi češće kad je u igri bio novac”, rekla je voditeljica istraživanja Charlene Wong sa sveučilišta Duke u Durhamu u Sjevernoj Karolini.

“Posebno su bili motivirani kad su se gomilali 'gubitci' ako nisu ostvarili zadano nekoliko dana za redom”, rekla je Wong.

Svi ispitanici imali su dijabetes tip 1, kronično stanje koje se uobičajeno dijagnosticira u mladosti i posljedica je smanjenog lučenja inzulina u gušterači ili izostanka njegova lučenja.

Osobe s dijabetesom tip 1 moraju tijekom čitavoga dana mjeriti šećer u krvi i davati si inzulin.

Ukoliko dijabetes nije pod kontrolom povećani su rizici razvoja kardiovaskularnih bolesti, poremećaja rada bubrega i smrti.

Dok se kod male djece šećer redovito mjeri zbog roditeljskog angažmana, kod tinejdžera mjerenja postaju manje redovita jer ovise o njihovu osjećaju odgovornosti, naveli su znanstvenici u radu objavljenom u časopisu JAMA Pediatrics.

Ispitanici su bili prosječno stari 16 godina i u najvećem broju slučajeva radilo se o učenicima koji su pohađali škole i živjeli u roditeljskom domu.

Svima je bio zadan isti cilj - četiri mjerenja dnevno uz najmanje jedan rezultat u normalnim granicama. Tijekom tromjesečnog istraživanja temeljitije su šećer mjerili ispitanici iz skupine koja je primala novac.

Nakon prve faze istraživanja sljedeća tri mjeseca nastavljeno je praćenje obje skupine u kojoj više nijedan ispitanik nije dobivao novac. Uočeno je da su se nakon tri mjeseca izjednačile po broju mjerenja.

Istraživanje je pokazalo da nije bilo razlika u razini šećera u krvi između ispitanika dvije skupine tijekom tih šest mjeseci.

“Cilj intervencije bio je utjecati na um tinejdžera jer je pružen novčani poticaj za zdravije ponašanje”, kaže dr. Joyce Lee, znanstvenica s medicinskog fakulteta sveučilišta Michigan u Ann Arboru.

“Istraživanje pokazuje da postoje nove mogućnosti da se potakne zdravo ponašanje kod tinejdžera s dijabetesom tip 1".



Američka smrtonosna ovisnička epidemija mogla bi se preliti u Europu


LISABON -  Europa bi trebala voditi računa o prijetnji koju predstavlja porast ovisnosti o opijatima koji je u SAD-u izazvao jednu od najsmrtonosnijih ovisničkih epidemija u proteklih nekoliko desetljeća jer u oba dijela svijeta raste broj izdanih recepata za takve lijekove koji mogu predstavljati vrata za opasne derivate, upozoravaju stručnjaci.

Najnovija američka epidemija odnijela je mnogo više života zbog predoziranja i traje mnogo dulje od ranijih ovisničkih kriza, poput epidemije povezane s korištenjem crack kokaina 1980-ih i zdravstveni stručnjaci upozoravaju da bi se mogla proširiti na Europu.

Američki predsjednik Donald Trump proglasio je u četvrtak epidemiju izvanrednim stanjem koje zahtijeva nove mjere.

Cathy Stannard, savjetnica za liječenje boli, kazala je na konferenciji o ovisnostima u Lisabonu  da je “nedvojbena javnozdravstvena katastrofa zbog zloupotrebe opijata koji se izdaju na recept" u SAD-u dovela do preispitivanja rizika razvoja ovisnosti kod pacijenata  ili njihova okretanja nakon toga heroinu.

Ona je upozorila da je Europa svjesna svih aspekata američkog slučaja i da analize trebaju početi od činjenice da Europa počinje s vrlo sličnim postotkom izdanih recepata za opijate.

Christopher Jones koji se u američkom ministarstvu zdravlja bavi istraživanjem ovisnosti o opijatima kazao je da opijati koji se izdaju na recept dovode već godinama do kontinuiranog porasta broja smrtnih slučajeva u SAD-u.

“Uočili smo stabilizaciju u tome od oko 2011.", kaže on i dodaje da se "sada uočava promjena u pogledu sintetičkih opijata”. Narkokarteli naročito iz Kine proizvode snažnije opasnije varijante tih sintetičkih opijata kako bi stvorile nove ovisnike.

Između 2000. i 2015. smrtnost u SAD-u od sintetičkih opijata poput fentanila, lijeka protiv bolova koji je i do 100 puta snažniji od morfija porasla je 1,125 posto. U istom razdoblju smrtnost od svih vrsta opijata porasla je  294 posto.

Sveukupni broj umrlih od predoziranja u SAD prošle godine dosegnuo je 64.000 u odnosu na 52.000 u 2015., kazao je Jones. Više od polovice odnosilo se na opijate.

Broj umrlih od predoziranja u Europi rastao je treću godinu zaredom i 2015. umrlo je 8441 osoba od kojih je 81 posto smrti bilo vezano uz opijate što uključuje i heroin.
Europska agencija za praćenje droga u Lisabonu (EMCDDA), koja je organizirala konferenciju, suglasna je da raste prijetnja od sintetičkih opijata.
 
“Zadnjih 18 mjeseci uočili smo brzu pojavu novih visoko potentnih sintetičkih opijata uglavnom derivata fentanila”, kaže znanstveni ravnatelj EMCDDA-e Paul Griffiths.
 
“Njihovo moćno djelovanje znači da predstavljaju značajni rizik onima koji ih konzumiraju ili su im slučajno izloženi”.
 
Jones kaže da je u SAD-u bio sličan trend kada su nove varijante fentanila stizale iz Kine. “Ne postoji svijest o lijekovima koje ljudi uzimaju što znači da se ne mogu zaštititi”.








← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus