15:15, 17. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 27. travnja 2017.

Objavljeno: 27.04.2017 u 12:28
Pregledano 141 puta

Autor: Icom, Hina
  Kultura 27. travnja 2017.

ZAGREB, 27. travnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:



Dobitnici književnih nagrada "Judita", "Davidias" i "Slavić" Irena Bratičević, Boris Perić i Kristina Gavran

 
SPLIT - Dobitnici tradicionalnih godišnjih nagrada Dana hrvatske knjige “Judita”, “Davidias” i “Slavić” Društva hrvatskih književnika (DHK) su Irena Bratičević, Boris Perić i Kristina Gavran,  objavljeno je u četvrtak navečer na svečanosti u prostorijama Književnoga kruga u Splitu.

 Nagrada "Judita" pripala je Ireni Bratičević za knjigu "Via veritas/Put vrline. Epigramski opus Rajmunda Kunića" (Sv. 2), koja je proglašena najboljom knjigom u 2016. godini. Posvećena je hrvatskoj književnoj baštini, posebice humanističko-renesansnoj.

 Nagrada "Davidias", koja se dodjeljuje za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike u 2016. godini, pripala je Borisu Periću za prijevod zbirke pjesama Miroslava Krleže "Balade Petrice Kerempuha" na njemački jezik s naslovom "Miroslav Krleža: Die Balladen des Petrica Kerempuh".

 Nagrada "Slavić" dodijeljena je Kristini Gavran za knjigu kratkih priča "Kiša u Indiji, ljeto u Berlinu"- najbolji prvijenac objavljen 2016. godine.

 Dobitnicima će nagrade službeno biti uručene naknadno jer, kako je rečeno, zbog prije preuzetih obveza nisu mogli biti na svečanosti u Splitu.
Imena dobitnika nagrada pročitali su predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač i predsjednik povjerenstva nagrade Dana hrvatske knjige Bratislav Lučin.

 Kako se navodi u obrazloženju nagrade "Judita", knjiga Irene Bratičević znači kapitalan korak u proučavanju hrvatske književne baštine, posebice na latinskom jeziku. Rajmundo Kunić (1719. - 1794.), kojim se bavi Irena Bratičević u svojoj knjizi, bio je jedan od najboljih autora hrvatskog latinizma; bio je pjesnik i prevoditelj, uz to govornik, a pisao je i o teoriji prevođenja.

"Izvrsno upućen u klasične jezike i književnosti, Kunić je pisao rado i mnogo, iskazujući nesvakidašnju vještinu i lakoću izražavanja u latinskim stihovima", stoji u obrazloženju nagrade "Judita". Ističe se kako se u Kunićevu obilnu opusu najviše cijene elegije i epigrami te latinski prepjev Homerove "Ilijade". "Uz Ruđera Boškovića, Benedikta Staya i Bernarda Zamanju, Kunić je među najzaslužnijim što je hrvatski latinitet u 18. stoljeću dosegnuo - nakon razdoblja renesansnog humanizma - svoj drugi vrhunac", stoji u obrazloženju nagrade "Judita" koju je dobila Irena Bratičević.

 U obrazloženju nagrade "Davidias" ističe se da je prijevod Krležinih "Balada Petrice Kerempuha" književnika i prevoditelja Borisa Perića prvi cjeloviti prijevod te zbirke na njemački jezik, kojim je prevoditelj dostojno obilježio 80. obljetnicu prvoga i 70. obljetnicu drugoga dopunjenog izdanja tog djela. "Boris Perić uranja u dubine wittgensteinovskih, bakhtinovskih i frangešovskih promišljanja, kafkijanskih, morgensternovskih i villonovskih svjetova, pa čak bi se moglo dodati (u renesansnim evokacijama ovakvog teksta) i marulićevsko-erazmovskog kriticizma kao svjetske tradicijske podloge, pitajući se što se sve mora naći u prijevodu koji prenosi relacije sakralnoga i profanoga, tragičnoga i komičnoga, uzvišenoga i vulgarnoga, razumnoga i ludoga", navodi se u obrazloženju nagrade "Davidias".

Kako se navodi u obrazloženju nagrade "Slavić," Kristina Gavran posjeduje svojstvo iznimna književna dara da se "jednostavnim izrijekom iskažu velike istine ljudske duše". "Njeni likovi pripovijedaju sebe smireno, toplo, sabrano, kloneći se formalno velikih riječi i izvanjski velikih tema", stoji u obrazloženju nagrade koju je Kristina Gavran dobila za najbolji prvijenac objavljen u 2016. godini.

 Odlukom Sabora, od 1996. godine 22. travnja obilježava se kao Dan hrvatske knjige u spomen na oca hrvatske književnosti Marka Marulića, koji je 22. travnja 1501. dovršio i potpisao svoje poznato djelo “Judita”. Društvo hrvatskih književnika, koje je osnovano istog dana 1900., utemeljilo je 1997. godišnje nagrade Dana hrvatske knjige pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture.
 


"Gospon lovac" - nova premijera u varaždinskog HNK


VARAŽDIN – Predstava Georgesa Feydeaua "Gospon lovac" u režiji Tomislava Pavkovića nova je premijera Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, a na bit će izvedena 5. svibnja, najavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare.

Predstava u adaptaciji Božidara Violića "najlogičniji je kraj sezone u kojem se spaja ono što je kajkavsko i lokalno sa svjetskom literaturom, a to je Feydeau“, rekao je umjetnički voditelj varaždinskoga kazališta Ozren Prohić.

Dodao je da je obrada ovog komada u Teatru u gostima postala poznata po svojoj lokalizaciji i agramerizaciji, a Pavković je na prijevodu iz osamdesetih napravio dramaturške intervencije tako da je ovo novost u hrvatskom kazalištu.

"Imamo kajkaviziranu verziju Feydeaua, mentalitet likova se mijenja. Ono što smo zacrtali stavljeno je na repertoar jer je sazrela ekipa u našem ansamblu i imamo idealnu podjelu za ovaj komad. A imamo i Pavkovića, trenutno u Hrvatskoj najboljeg redatelja za komedije svih generacija", dodao je Prohić.

I Pavković se prisjetio prethodne verzije "Gospona lovca" rekavši da je "sjećanje na tu predstavu s Reljom Bašićem i Vanjom Drachom toliko živo da svaka sljedeća predstava ide na skliski teren". Dodao je da su dva uvjeta za postavljanje predstave bila repertoarna usklađenost i podjela uloga.

"Ovdje je idealna podjela - Jan Kekerekš, Hana Hegedušić i Robert Plemić u kreativnom naponu svojih snaga s ulogama koje izgledaju kao da su kao pisane za njih. To je razlog da se predstava radi", kazao je Pavković.

U predstavi o bračnoj vjeri i nevjeri glume Robert Plemić (Pusskarsky), Jan Kerekeš (Feller), Ivica Pucar (Kramarić), Karlo Mrkša (Puba), Darko Plovanić (Rukavina, policijski agent), Filip i Nikša Eldan (Agenti), Hana Hegedušić (Melita), Barbara Rocco (Barunica Borelli) i Beti Lučić (Ljubica).

"Predstava je jedna crtica iz života koju bih opisao narodnom mudrošću i refrenima iz naših šlagera: 'Onaj tko lovi, uvijek na koncu biva ulovljen', 'Život je maskenbal, ljudi su krivi, pod tuđom maskom lakše se živi' te 'Sve se vraća, sve se plaća, svaki stari dug'", opisao je predstavu Robert Plemić.

"Ovo nije predstava koja treba reći nešto o svijetu, ovo je predstava koja želi reći da može postojati kazalište koje ne podilazi i koje nije politikantstvo. To je komedija koja izaziva osmijeh na lica", rekao je na kraju redatelj varaždinskog "Gospona lovca" i pozvao gledatelje na dvoipolsatno uživanju u kazalištu.



Objavljeni finalisti jubilarnog festivala Rovinj Photodays


ZAGREB - Međunarodni fotografski festival Rovinj Photodays objavio je finaliste svog jubilarnog desetog izdanja , koje će se, s nizom izložbi, radionica, prezentacija, pregleda portfolia, susreta fotografa i ljubitelja fotografije, održati 5. i 6. svibnja u tom istarskom gradu.

Finalisti su odabrani između više od 600 autora iz 27 država, koji su prijavili ukupno više od 8600 fotografija.

"Drago nam je da smo u turbulentnim vremenima kulturnog života u Hrvatskoj doživjeli deseto izdanje u kojem ćemo tradicionalno organizirati desetak izložbi, među kojima i završnu međunarodnu izložbu finalista", istaknuo je direktor festivala Denis Redić.

Ocijenio je kako je u dosadašnjih deset godina festival kreirao platformu suvremenog izričaja u fotografiji i prikazuje aktualne trendove u svijetu, postao je i brend na koji se svake godine prijavljuje oko 600 autora, a taj broj i raste.

"Lijepo je vidjeti kako se scena razvija, a važno je i što naš festival uključuje sve profile fotografija. Većina poznatih festivala posvećeni su samo konceptualnom ili dokumentarnom segmentu, a mi dajemo mogućnost modnim fotografima i svim žanrovima u fotografiji", dodao je.

Redić podsjeća kao je festival prvih šest godina radio nacionalni natječaj s kojega su najbolji radovi pohranjeni u Muzeju za umjetnost i obrt, a ulaskom u EU postao je međunarodni, pa i djela inozemnih autora odlaze u fundus muzeja.

Brojem prijava i ove su godine prednjačili fotografi iz regije, među njima po četiri iz Hrvatske i Srbije, tri iz BiH, po dva iz Italije, Makedonije i Slovenije, po jedan iz Španjolske i Švedske, a tu je fotografski duo iz Velike Britanije. Izložba radova tih dvadeset autora bit će središnja točka festivala.

Za kategoriju arhitekture izabrani su, redom, Kiril Shtrkov (Makedonija), Srdjan Dundjerovic (BiH) i Vlado Kos (Hrvatska), u dokumentarnoj kategoriji Joakim Kocjancic (Švedska) te Jelena Janković i Milutin Marković iz Srbije, modnoj Milica Mrvić (Srbija), Nina Mašić (BiH) i Nina Znideršić (Slovenija).

U kategoriji pejzaža za nagrade će se natjecati Srđan Vujmilović (BiH), Rocco Rorandelli (Italija) te Kollatou Elena and Toumpanos Leonidas iz Velike Britanije, a u kategoriji "Akt/tijelo" Sandra Požun (Slovenija), Jorge López Muńoz (Španjolska) i Ivan Durgutovski (Makedonija).

Kategorija portreta donosi radove Jelene Žigić iz Srbije, Nine Mašić (BiH) i Saše Ćetkovića (Hrvatska), a umjetničkog koncepta hrvatskog autora Domagoja Burilovića, talijanskog Antonija Di Cecca i Snježane Bratanović iz Hrvatske.



Osterman: odabir fotografija bio je vrlo zahtjevan zadatak


Žiriranje se odvijalo u dva kruga. Nacionalni selektori i Savjetodavni odbor festivala preuzeli su sve radove i suzili izbor glavnom selektoru Willieju Ostermanu koji je odabrao tri finalista u svakoj kategoriji.

Po njegovim riječima, odabir fotografija za izložbu pokazao se kao vrlo zahtjevan zadatak, jer su fotografi poslali na natječaj velik broj jakih vizualnih trenutaka. "Biti izbornik je uvijek vrlo uzbudljivo, ali ujedno i strahovito stresno. Svoju metodu odabira bazirao sam na vizualnoj intrigantnosti kao i sofisticiranosti prikaza, koju fotografija implicira", ustvrdio je.

Osterman je profesor i voditelj odjela Fine Art Photography na Rochester Institute of Technology u New Yorku, gdje predaje, provodi istraživanja i aktivno se bavi umjetnošću.

Svoje je radove izlagao u cijelom SAD-u i održavao fotografske radionice diljem svijeta, uključivši i Hrvatsku, a tijekom studijskog dopusta 2009/2010. dodijeljena mu je Fulbrightova stipendija za održavanej nastave i pomoć pri razvoju magistarskog programa na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

Iva Prosoli, kustosica završne izložbe finalista, smatra kako je ovogodišnji izbor jedan od najkvalitetnijih do sada. "Izložba se kroz godine profilirala i prilično je aktualna, s obzirom na teme fotografija, od socijalnih do osobnih", napomenula je.

Kao osobito zanimljivu izdvojila je seriju fotografija Domagoja Burilovića koji je osvojio prvo mjesto u kategoriji Umjetnički koncept, u kojoj je na temelju pronađenih materijala pokušao rekonstruirati prošlost, donijevši priču o povijesti jedne zemlje.



Tradicionalno veliki broj izložbi tijekom festivala


U okviru tradicionalne velike izložbe finalista u Zavičajnom muzeju grada Rovinja, predstavit će se više od sto izložaka dvadeset nominiranih fotografa u sedam natjecateljskih kategorija.

Izložba se otvara prvi dan festivala, a dan kasnije na svečanoj dodjeli objavit će se dobitnik Grand Prixa, koji time osvaja i samostalnu izložbu s pripadajućom publikacijom.

Ove godine samostalnu izložbu, "The Balkan Nights" u Crkvi Sv. Tome, imat će slovenski fotoreporter Matic Zorman, prošlogodišnji dobitnik Grand Prix nagrade Photodays, koji na svojim fotografijama donosi priču o umoru, neizvjesnosti i nadi izbjeglica i migranata na njihovu putu u 'zemlju snova'.

Izložba "Srca Istre", u Centru vizualnih umjetnosti Batana, zajednički je projekt četvorice autora, Janka Belaja, Zorana Osrečaka, Siniše Hančića i Vlade Perića, koji su objedinili subjektivne doživljaje Terra Magicae, što im je svakom na svoj način ponudila posve nove vizure svojih krajolika, kulturne baštine i lica svojih stanovnika.

Multimedijalni centar ugostit će izložbu "Ništa se ne miče" Galerije Photon iz Ljubljane, koja fotografskim materijalom donosi priču o povijesti punk benda Pankrti, u povodu njihove 40. obljetnice.

Za izlaganje na otvorenom priredit će se izložba "Igre", iz ciklusa "Prijatelji mora", koja na 60 velikih formata predstavlja niz fotografskih zapisa nastalih u ambijentu igara uz more ili navali adrenalina koju one uzrokuju.

Tijekom ljeta ta izložba obilazi trgove i rive hrvatskoga Jadrana, a očekuje se da će ju ovaj put na 12 destinacija pogledati više od milijun posjetitelja.

Photodays & GloriaGLAM organiziraju izložbu "Fashion & Photodays", koja predstavlja radove svjetskih majstora modne fotografije koji su u proteklih deset godina u Rovinju pronašli prirodnu kulisu za svoje editorijale i modna snimanja.

S fotografijama dimenzija 3x2 metra ekskluzivni medijski partneri festivala, Novi list i Glas Istre, predstavit će svoj odabir motiva za izložbu "Na terenu".

Organizirat će se i radionica "ProPhoto Lights & Color Effects" Danijela Berkovića, na kojoj će kroz snimanje modnog editorijala polaznici naučiti kako kreativno koristiti studijsku rasvjetu na terenu.

Zainteresirani će se moći družiti i s glavnim selektorom, a održat će se i predavanje "Zaštita imovinskih i moralnih autorskih prava u fotografiji" odvjetnika Valentine Vižintin i Saše Poldana.

Bit će tu i veliki nagradni Rovinj Foto Maraton na ulicama grada, predstavljanje Zavoda za fotografiju i vizualne umjetnosti iz Padove te troje finalista Rovinj Photodaysa, pregledi portfolia i prezentacije novih projekata fotoklubova.

Završna izložba ostat će otvorena do kraja svibnja, dok će se predstavljanje nagrađenih radova u svim kategorijama u Zagrebu održati u studenom u Muzeju za umjetnost i obrt, te uvrstiti u Zbirku novije fotografije MUO.

Ulaz na sve izložbe, predavanja i zabave je slobodan.



24. Festival glumca ponovno će pokazati glumačku vještinu i osobnost


ZAGREB - Festival posvećen glumcu i njegovu stvaralaštvu, 24. Festival glumca ove će se godine održati od 12. do 20. svibnja u nekoliko gradova Vukovarsko-srijemske županije, a u službenoj konkurenciji donosi za nagrade 18 predstava iz deset hrvatskih gradova koje, po mišljenju selektora Siniše Ružića, na najbolji način ističu glumačku vještinu i osobnost koja svojim šarmom i prepoznatljivošću obogaćuje društvo i komunikaciju u njemu.

Najavljujući program ovogodišnjeg festivala na konferenciji za novinare u prostorima Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU) u Zagrebu, Ružić je istaknuo kako je predstave nastojao birati pravedno, ne zaobilazeći nikoga, kako bi u njegovu izboru bili zastupljeni svi predstavnici našeg društva, "koje ujedinjuje ogroman raspon umjetničkih i svjetonazorskih senzibiliteta".

Svojim je izborom nastojao što više zahvatiti sve hrvatske krajeve, domaći tekst, pogurati one koji su nedovoljno medijski prisutni, a tijekom odabira nametnula se tema koju opisuje kao "žensko pismo-žensko autorstvo-žensko poduzetništvo".

Uvidom u prošlosezonsku hrvatsku kazališnu produkciju utvrdio je da je kazalište još uvijek pozitivno neovisno od društva i politike, da se bavi širokim rasponom tema kroz koje propituje drugo i drugačije u društvu, te da je bogato kvalitetama i vještinama.

Ove godine grad domaćin Festivala su Vinkovci, a u devet festivalskih dana publici toga grada, te Vukovara, Županje, Iloka i Otoka sa svojim će se recentnim stvaralaštvom predstaviti kazališta iz Zagreba, Velike Gorice, Siska, Splita, Omiša, Osijeka, Varaždina, Virovitice, Vinkovaca te Mostara.

Organizatori Festivala glumca su Hrvatsko društvo dramskih umjetnika iz Zagreba i Koncertno kazališna agencija "Asser Savus" iz Vinkovaca, a održava se pod pokroviteljstvom Vukovarsko-srijemske županije i Ministarstva kulture.

Predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU) Perica Martinović istaknula je kako je riječ o jedinstvenom festivalu, ne samo u Hrvatskoj već i u svjetskim okvirima, jer je njemu u središtu isključivo glumac.

Predsjednik Festivalskog odbora Joško Ševo izrazio je zadovoljstvo što su organizatori ove godine, unatoč svim problemima turbulentnih vremena u kojima se nalazimo, uspjeli održati te čak i podignuti kvalitetu festivala, te ga tako vratiti "na razinu iz doba njegove najveće slave".

Kao iznimno zaslužna osoba hrvatskoga glumišta, ove je godine domaćica festivala kazališna, filmska i televizijska glumica Marija Sekelez.

Pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo ocijenila je izuzetno važnim što se festivalska koncepcija održala tijekom svih godina, istaknuvši kako njeno ministarstvo Festival glumca prepoznaje kao jako važnu manifestaciju, osobito zbog toga što se održava u većem dijelu Vukovarsko-srijemske županije, gdje publika tako dobiva priliku vidjeti predstave koje inače ne bi mogla vidjeti.



Prvi put festival dobiva međunarodni karakter


Festivalski program uključuje ukupno 18 predstava u službenoj konkurenciji za nagrade, dok se jedna prikazuje izvan konkurencije, koje je izbornik Ružić odabrao među 61 prijavljene.

Izvršni producent festivala Slaven Nuhanović napomenuo je da ove godine na festivalu prvi puta gostuje i jedan teatar iz inozemstva, Teatr Osmego Dnia iz poljskog Poznanja s predstavom "Dosjei", a čiji su glumci samo za tu priliku naučili čitav tekst na hrvatskom jeziku.

"Riječ je o jednom vrlo zanimljivom projektu, gdje četvero glumaca ponovno igra isječke iz svojih starih legendarnih predstava, ali na temelju dosjea koje je o njima vodila ondašnja Služba sigurnosti", kazao je Nuhanović.

Pojasnio je kako su Teatr Osmego Dnia (Kazalište osmoga dana) nazivali "savješću" 70-ih godina prošloga stoljeća, jer se bavilo aktivističkim teatrom s predstavama u kojima je bilo političkih naglasaka. Mnogi su glumci bili povezani s oporbom i morali emigrirati, te su se u Poljsku vratili tek nakon 1989.

U programu su i po dvije predstave triju dramskih akademija, iz Zagreba Osijeka i Splita.

Iz Zagreba na Festival dolaze "Kao na nebu" Gradskog dramskog kazališta Gavelle, "Traži se novi suprug" Satiričkog kazališta Kerempuh, "Velika zvijerka" Kazališta Planet Art, "Kako život" Kazališta Moruzgve, "Demokracija" Udruge Riječi/Prave/Predstave, "Sarmica" Kazališne grupe Lectirum, te "Pluća" Teatra Exit, nastala u koprodukciji s Domom kulture Kristalna kocka vedrine – Gradskim kazalištem Sisak.

Iz Velike Gorice izabrana je predstava "I živjele su sretno…?" Scene Gorica – POU Velika Gorica, a iz Splita "Buža" Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, te "Cabaret Splićanke" Gradskoga kazališta mladih u Splitu.

Iz Omiša na Festival se plasirala monodrama "Ja sam dama" Centra za kulturu Omiš – Gradskoga kazališta Mali princ, a izbornik se odlučio i za predstave "Vitez slavonske ravni" Hrvatskoga narodnoga kazališta u Osijeku, "Oćeš, nećeš, doktor" Kerekesh teatra iz Varaždina, "(Slučajni) Perverznjak" Gradskoga kazališta Joza Ivakić – Vinkovci te "O ljubavi" Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

Nije zanemarena ni najmlađa publika, za koju su organizatori pripremili tri predstave namijenjene mlađem uzrastu; "Duricu – male ljubavi" Gradskog kazališta Žar Ptice iz Zagreba, "Bijelog jelena" Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku, te "2,14 h" Kazališta Virovitica i Umjetničke akademije u Osijeku.

Izvan konkurencije prikazat će se predstava "Sve što sam prešutjela" udruge Art Vita, monodrama Mije Begović.

Festival završava 20. svibnja dodjelom nagrada ponajboljim glumačkim umjetničkim ostvarenjima Festivala. O nagradama će odlučivati tročlani ocjenjivački sud, ove godine u sastavu Izmira Brautović (Kazalište Marina Držića Dubrovnik), Darko Janeš (Samostalni umjetnik) i Nedim Prohić (Gradsko kazalište Komedija, Zagreb).

Dodjeljuje se sedam nagrada, četiri Nagrade Fabijan Šovagović, Nagrada Ivo Fici za glumca/icu do 28 godina, Nagrada Nevenka Filipović za najbolje lutkarsko glumačko ostvarenje ili glumačko ostvarenje u predstavama za djecu i mlade te Nagrada Vanja Drach za najbolju predstavu u cjelini.

Uz statuu "Fabijan Šovagović", "Ivo Fici" i "Nevenka Filipović", laureati dobivaju i novčanu nagradu.



Uručene Nagrade HAZU-a za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća


ZAGREB - Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća uručene su u četvrtak u Zagrebu Marku Kralju i Branki Salopek Sondi za područje prirodnih znanosti i matematike, Ani Kovačević za područje filoloških znanosti, Maji Valić za medicinu, Nikoli Đuretiću za književnost, Damiru Fabijaniću za likovne umjetnosti, Vjeri Katalinić za glazbenu umjetnost, te Ivi Alfireviću za područje tehničkih znanosti.

Nagrade su laureatima uručene na svečanoj sjednici upriličenoj u povodu Dana Hrvatske akademije, koji se obilježava 29. travnja, u atriju palače HAZU-a, gdje se okupljenima uvodno obratio predsjednik Zvonko Kusić.

Istaknuo je kako je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti jedna od temeljnih institucija hrvatskog naroda i svih građana Hrvatske, čija je uloga promicanje najviših vrijednosti nacije nadilazeći svaku ideologiju i pristranost.

Jedna od glavnih uloga Akademije je čuvanje identiteta i predstavljanje države i nacije – Akademija mora na neki način naciji osigurati pouzdan pristup svim izazovima u društvu i mora biti kao takva prepoznata, napomenuo je Kusić, ocijenivši kako se čini da se u današnje vrijeme najviše dosad približila tome cilju.

"Naime nikad dosad Akademija nije jasnije artikulirala svoje stavove o gotovo svim važnim i temeljnim pitanjima društva i države. Na taj način Akademija utječe kao kolektiv društvenih zbivanja i ona na neki način dijeli sudbinu društva", rekao je.

Akademija se pritom drži principa da nikada ne kritizira ukoliko ne može predložiti realno rješenje određenog problema, a sve više teži preuzimanju inicijative umjesto da tek reagira na pojave, istaknuo je.

HAZU danas okuplja 143 redovita člana, 89 suradnika članova, te 129 dopisnih članova; radi u devet razreda, 18 je znanstvenih vijeća, te 22 odbora, a ima i sedam muzeja.

Predsjednik HAZU-a izrazio je posebno zadovoljstvo što su se među ovogodišnjim dobitnicima Akademijinih nagrada za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća našli mnogi mladi znanstvenici, te što među njima ima i jako puno žena.

"To je vrlo važno jer se ta nagrada dosad pozicionirala kao jedna od najuglednijih nagrada. Ona je na neki način priznanje, ali i poticaj, ne samo nagrađenima nego i društvu, jer ona valorizira stvarne vrijednosti. U društvu zahvaćenom relativizacijom sustava vrijednosti, ovakve nagrade koje uživaju veliki ugled vrlo su bitne, jer na neki način predstavljaju stav Akademije da društvo mora cijeniti znanost i umjetnost", poručio je Kusić.

Za područje prirodnih znanosti i matematike dodijeljene su dvije nagrade, i to Marku Kralju za niz radova koji se mogu objediniti pod zajedničkim nazivom "Istraživanja kemijski i strukturno modificiranog kvazi-slobodnostojećeg epitaksijalnog grafena", o čemu je u posljednjih pet godina objavio 14 radova u časopisima visokog faktora utjecaja; te Branki Salopek Sondi za niz radova koji se mogu objediniti pod zajedničkim nazivom "Funkcija, regulacija i moguća primjena biljnih bioaktivnih molekula".

Svojim istraživanjima Salopek Sondi dala, je "osim niza novih i vrhunskih fundamentalnih rezultata, i mogućnost njihove primjene u agronomiji, biotehnologiji te prehrambenoj i farmaceutskoj industriji", obrazloženje je Odbora za nagrade.

Nagrada za medicinske znanosti pripala je Maji Valić, za rad "Intermittent hypercapnia-induced phrenic long-term depression in revealed after serotonin receptor blockade with methysergide in anaesthetized rats", objavljen u časopisu Experimental Physiology, koji sadrži znanstveno otkriće koje "pruža nove spoznaje o tome kako receptori za serotonin moduliraju respiratornu plastičnost izazivanjem dugotrajne depresije freničkog živca u stanju hiperkapnije anesteziranih životinja".

Ana Kovačević nagradu za područje filoloških znanosti dobila je za djelo "Negacija od čestice do teksta – Usporedna i povijesna raščlamba negacije u hrvatskoglagoljskoj pismenosti", koje je ocijenjeno kao "jedan od uspješnih uzleta hrvatske paleoslavistike i hrvatske filologije općenito".

Nikoli Đuretiću nagradu za područje književnosti donijela je knjiga "Posljednja predaja", koju krasi "visoka kvaliteta stila, kompozicije i karakterizacije, te snažnog literarnog doživljaja".

Za područje likovnih umjetnosti nagradu je dobio fotograf Damir Fabijanić, koji se "u trideset godina profesionalnoga rada istaknuo u svim područjima fotografije – od arhitekture, pejzaža, turizma i portreta sve do socijalne fotografije i gastronomije". Nagradu mu je donijela izložba "Dubrovnik – Ville illustre, classée au patrimoine mondial de l'UNESCO", održana u Rueilu od 6. rujna do 1. listopada 2016.

Vjeri Katalinić pripala je nagrada za područje glazbene umjetnosti za dvojezično hrvatsko-englesko izdanje "Sorkočevići: dubrovački plemići i glazbenici", u kojemu "autorica promatra Sorkočeviće u širem društveno-političkom okviru te komparativnim i interdisciplinskim pristupom prilazi obradi njihovih biografija i analizi stvaralaštva, pružajući čitateljima u Hrvatskoj i inozemstvu uvid u renesansnu glazbenu kulturu Dubrovnika".

Za tehničke znanosti, nagradu je dobio professor emeritus Ivo Alfirević, za znanstvenu monografiju "Povijest mehanike u okviru prirodne filozofije Od Talesa do Leonarda da Vincija", koja "daje važan doprinos tehničkim znanostima, posebno tehničkoj i općoj mehanici", a čija je "posebna vrijednost u tome što daje širok uvid u primarne izvore citirane na izvornim jezicima od grčkog sve do ruskog".

Odluku o dodjeli nagrada donijelo je jednoglasno Predsjedništvo HAZU na svojoj 3. (230.) redovitoj sjednici, održanoj 29. ožujka, a na temelju prijedloga i mišljenja razreda HAZU.

Svečanosti proslave Dana HAZU-a i uručenja nagrada nazočili su brojni predstavnici vrha hrvatskog akademskog, političkog i kulturnog establishmenta, među kojima i potpredsjednik Sabora Željko Reiner, te zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin.



MGZ: "Donator i donacija – ususret Muzeju hrvatskih slikarica rođenih u 19. stoljeću"


ZAGREB - Muzej grada Zagreba otvara u četvrtak izložbu "Donator i donacija – ususret Muzeju hrvatskih slikarica rođenih u 19. stoljeću", koja predstavlja donaciju profesora književnosti i kolekcionara Josipa Kovačića, koji je poznat kao jedini skupljač likovnih radova hrvatskih umjetnica.

 Izložba se priređuje kao hommage tom istaknutom donatoru, a u očekivanju konačnog rješenja smještaja i izlaganja donacije, najavljeno je iz Muzeja grada Zagreba.

 Zbirku djela hrvatskih slikarica, s više od tisuću umjetnina Josip Kovačić (Čakovec, 1935. – Zagreb, 2017.), donirao je Gradu Zagrebu još 1988. godine, a u upravljanju njome od 2009. u tome mu pomaže i Muzej grada Zagreba.

 Izložba se sastoji od sedam osnovnih dionica, počevši od uvodne ispred ulaza u potkrovni izložbeni prostor koja govori o aktivnosti doniranja Gradu te o kolekcionaru Josipu Kovačiću.

 Uz crno-bijele fotografije iz kolekcionarova života, u tom će se dijelu izložiti portret kolekcionara i prvo djelo koju je nabavio za kolekciju, slika Kampanule Mire Klobučar.

 Druga tematska sjednica posvećena je njegovu nastojanju da prikupi što više autoportreta hrvatskih slikarica, a na izložbi su im dijelom pridruženi i portreti drugih članova obitelji ili izgled kućnog okruženja.

 Izložba prikazuje i kako su se umjetnice školovale, što je Kovačiću također bilo uvijek važno, s obzirom da su tijekom povijesti u tome doživljavale brojne poteškoće.

 Autorica koncepcije izložbe Žarka Vujić, podsjeća u uvodnom tekstu izložbe kako su ih u Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća podučavali putujući slikari, same su organizirale tečaj u Zagrebu, a i nakon osnutka Akademije likovnih umjetnosti i dalje su se odlazile obrazovati na obrtne škole, akademije i tečajeve u inozemstvu.

 Likovnim tehnikama posvećena je četvrta dionica izložbe -Kovačić je djela umjetnica sagledavao u kontekstu njihova stvaranja, prikupljao je skice, bilježnice za crtanje, nedovršena umjetnička djela te pomagala za rad, štafelaje, kutije za boje, palete.

 Peta dionica pokazuje je obrazovanje za primijenjene umjetnosti ženama osiguravalo zapošljavanje, odnosno sredstva za život i bez braka, a šesta je nastala u skladu sa željom donatora da se izloženim djelima umjetnica pokuša ispričati kratka povijest hrvatske umjetnosti do sredine 20. stoljeća.

Galerijski postav započinje primjerima bidermajerskoga portretnog slikarstva i završava djelima Vere Nikolić i Nevenke Đorđević koje su imale snage nositi se s avangardnim strujanjima sredinom pedesetih godina 20. stoljeća, napominje se u najavi.

 Posljednja dionica izložbe, smještena u sjevernoj dvoetažnoj prostoriji, posvećena je posebnoj podzbirci - djelima Slave Raškaj i utemeljena na Kovačićevom rukopisu o toj važnoj hrvatskoj slikarici.

Doniranje zbirki Gradu Zagrebu prakticira se od 1946. do danas, čime je baština Zagreba obogaćena s trideset privatnih zbirki i memorija. Muzej grada Zagreba brine za njih osam.
 
Izložba će biti otvorena do 3. rujna.


Premijera opere "Klotho" u Rijeci


RIJEKA - Opera „Klothó – thread of the tales (splet priča)“ poljske skladateljice Martyne Kosecke premijerno je izvedena u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci u srijedu, nakon praizvedbe na otvorenju 29. Muzičkog bienalla Zagreb.

Dirigirao je Berislav Šipuš a redatelj je Krzystof Cicheński.

 Uz orkestar i zbor riječke Opere nastupili su operni solisti Ingrid Haller, Ivana Srbljan, Marko Fortunato, Dario Bercich, francuski bariton Nicolas Rigas i poljski kontratenor Karol Bartosiński Dario Bercich te plesačica Dina Dehni Sow.

 Uz skladateljicu i redatelja i ostali iz autorskog tima su iz Poljske, kostimografkinja i scenografkinja Julia Kosek i oblikovatelj videa Bartłomiej Szlachcic.

 U ovoj fantastičnoj operi je skladateljica Kosecka, ujedno autorica libreta, obuhvatila motive više bajki. Opera "Klotho" nastala je u suradnji sa zagrebačkim Muzičkim bienallom, nakon što je Kosecka 2016. godine pobijedila na natjecanju 5-Minute Opera Competition te time stekla mogućnost skladanja cjelovečernje opere i njene izvedbe.

 Kako je sama autorica navela, za libreto je odabrala bajke koje su je u životu najviše dotakle. Dvije koje čine glavni dio radnje su kineska bajka „Priča o graditelju zvona“ i „Ribar Palunko i njegova žena“ Ivane Brlić-Mažuranić.

 Nakon Zagreba i Rijeke, opera „Klothó“ će se izvesti na Armel Opera Festivalu u Budimpešti.
 


Zadar: Condura Croatica na Festivalu znanosti


ZADAR - U sklopu Festivala znanosti Sveučilišta u Zadru, u subotu, 29. travnja građani i posjetitelji Zadra imat će jedinstvenu priliku upoznati repliku starohrvatskoga ratnog broda Condura Croatica s kraja 11. stoljeća.

Dva broda pronađena su potkraj šezdesetih godina prošloga stoljeća na položaju zvanom Usta na ulazu u unutrašnju ninsku lagunu, na dubini od samo dva metra.

Unatoč skromnim sredstvima, arheolog Zdenko Brusić, konzervator Božidar (Darko) Vilhar i njihovi suradnici ubrzo su realizirali, kako ističu organizatori, jedini cjeloviti hrvatski projekt u domeni arheologije broda, koji je započeo podmorskim istraživanjem, a kulminirao izradom dvaju plovila po uzoru na arheološke nalaze.

Godine 1974. oba su broda u dijelovima izvađena iz mora, nakon čega je započeo dugogodišnji proces konzervatorske obrade nalaza. Brodovi su danas izloženi u Muzeju ninskih starina. Ostaci manjega broda (Nin 1) predstavljeni su u obliku zatečenom na morskom dnu, a ostaci većega (Nin 2) uklopljeni u rekonstruirani brod.

Dolazak pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku 1998. i 2003. godine poslužio je kao inspiracija za izradu dvaju brodova po uzoru na arheološke nalaze, koje je izradio betinski brodograditelj, danas pokojni  Čedomir Ćiro Burtina. Manji je brod danas usidren kraj Donjeg mosta u Ninu, a veći, koji je u vlasništvu Arheološkog muzeja i Sveučilišta u Zadru, koristi se za edukativne i promidžbene aktivnosti te aktivno sudjeluje u regatama i festivalima tradicijskih plovila u zemlji i inozemstvu.

Prije dvije godine Condura Croatica, s još deset brodova od Istre do juga Dalmacije, predstavljala je Hrvatsku na najvećem europskom festivalu mora i maritimne baštine u francuskoj pokrajini Bretanji, u zaljevu Morbihan.

Proučavanje brodova nastavlja se i danas u sklopu projekta Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje, čiji je nositelj Sveučilište u Zadru, a koji podržava Hrvatska zaklada za znanost.

Posada Condure bit će na raspolaganju svima koji žele ploviti brodom na jedra ili na vesla od 10 do 16 sati na rivi, u blizini Sveučilišta, a u slučaju jačeg vjetra, manifestacija će se održati kod mosta na strani Poluotoka, gdje se Condura nalazi na stalnom vezu.

Realizaciju projekta omogućili su Sveučilište u Zadru i Ministarstvo znanosti i obrazovanja u okviru programa Popularizacija znanosti.

 

Projekt za unaprjeđenje prava djece "Kaleidoskop"


ZAGREB - Kao rezultati projekta "Kaleidoskop, unaprjeđenje prava djece u različitim obiteljima za tolerantno društvo" u četvrtak su predstavljeni tiskani vodiči namijenjeni osnaživanju razgovora s djetetom "Moja jednoroditeljska, posvojiteljska i dugina obitelj",  virtualni pravni kutak za savjetovanje roditelja te slikovnica i istoimeni animirani film "Naše obitelji".

Voditeljica projekta "Kaleidoskop" i predstavnica udruge Roda Branka Mrzić Jagatić kazala da su tijekom projekta, koji je trajao 18 mjeseci, za organizacije civilnoga društva i hrvatske institucije održani treninzi o zaštiti i zagovaranju prava djece i roditelja u različitim obiteljima. Projekt je financirala EU sa 157.000 eura, a s pet posto sufinancirao ga je Vladin Ured za udruge.

"Projektom se želi osigurati primjena ljudskih prava jednoroditeljskih i posvojiteljskih obitelji, te životnih partnerstava s djecom. Želi se povećati pristup informacijama, ali i svijest građana o pravima i potrebama djece u različitim obiteljima. Brošurama se želi osnažiti roditelje na razgovore s djetetom o tome kako je nastala njihova obitelj i što je čini posebnom, a što sličnom drugim obiteljima", rekla je Mrzić Jagatić.

Veliki interes javnosti, ali i kontroverze, izazvali su slikovnica i animirani film "Naše obitelji", kojima se želi prenijeti djeci poruku o toleranciji i prihvaćanju različitosti te ih upoznati s različitim obiteljima.

Udruga Forum za slobodu odgoja sudjelovala je u izradi analize "Pogled prema različitim obiteljima – Jednoroditeljske, posvojiteljske i dugine obitelji kroz analizu zakonodavstva, osnovnoškolskih udžbenika i formulara". Analizirani su pravni okviri i obrasci s kojima se roditelji susreću u javnim ustanovama te nastavni materijal kroz koji su predstavljene obitelji u nižim razredima osnovnih škola.

Projekt je organizirala udruga Roditelji u akciji (Roda) s udrugama za potporu posvajanju ADOPTA, udrugom za unapređenje kvalitete življenja LET te udrugom Zagreb Pride.
 


IZ SVIJETA


Bečki svečani tjedni s najinternacionalnijim programom


BEČ - Jedan od najvećih i najuglednijih austrijskih međunarodnih festivala u Austriji "Bečki svečani tjedni" ( Wiener Festwochen) održat će se od 12. svibnja do 18. lipnja i imat će do sada najinternacionalniji karakter s predstavama iz 28 zemalja, najavili su organizatori na konferenciji za novinare u četvrtak u Beču.

Ovogodišnji festival uključuje više od 200 kazališnih, glazbenih, likovnih, filmskih priredaba, projekata,  performansa, predavanja i rasprava.

"Ta višetjedna kulturna manifestacija pretvara Beč u veliku kazališnu i glazbenu pozornicu i važan je poticaj bečkog kulturnog života te otvara prostor za upoznavanje i susrete međunarodnih i domaćih umjetnika i publike", rekao je Andreas Malath Pokorny, savjetnik za kulturu grada Beča koji festival financijski podupire s 10,5 milijuna eura.

"Festival je veliki kulturni eksperiment  suvremene umjetnosti", kazao je novi intendant Thomas Zieherhofer- Kin.

Naglasio je da su se Bečki svečani tjedni razvili u 65-godišnjoj povijesti u važan europski festival umjetnosti. "Želimo prikazati različite umjetničke predstave i projekte, koji se u Beču još nisu vidjeli iz različitih država   Europe i svijeta: Australije, Brazila, Meksika, Kanade, Japana, Kine, Indije, Južne Afrike, Gane, Kameruna, Nigerije, Singapura, Turske, USA", rekao je intendant Zierhofer-Kin ocijenivši Bečke svečane tjedne festivalom raširenih ruku, koji Beču daju nove kulturne impulse.

Veliki dio manifestacija održavaju se na otvorenom uključujući svečano otvorenje 12. svibnja na trgu ispred bečke gradske vijećice, a za različite projekte i izložbe uz Muzej povijesti umjetnosti i Leopold muzej u središtu Beča koristit će se prostori nekadašnjih tvornica koji zjape prazni, a nalaze se u rubnim bečkim okruzima, primjerice desetom 'bezirku' gdje uglavnom živi velik broj stranaca, posebice Turaka.

Neke od tema kazališnih predstava su migracijska i izbjeglička kriza, migrantska politizacija, protivljenje mržnji, američka demokracija i sukob u Siriji, a u sklopu festivala održat će se nekoliko izložbi uz ostale velika izložba Putovanje kroz povijest Bečkih svečanih tjedana i izložbeni projekt "Parzifal Traum.Chefsache =K.U.N.S.T" njemačkog suvremenog umjetnika Johnatana Meesa.

"Umjetnost je budućnost, budućnost je nepoznata  i iznenađuje, umjetnost je jača od politike, živim za umjetnost ako od mene tražite nešto drugo mogu odmah otići, moramo težiti novom i boljem", rekao je slikar i kipar Meese.

Organizatori očekuju oko 200 tisuća posjetitelja.



Mikhailu Baryshnikovu odobreno latvijsko državljanstvo


RIGA - Američki baletan, koreograf i glumac ruskog podrijetla rođen 1948. godine u Rigi, Mikhail Baryshnikov u četvrtak je dobio latvijsko državljanstvo.

Zahvaljujući glasovima svih 84 latvijskih zastupnika koji su se izjasnili za to da se slavnome baletanu odobri latvijsko državljanstvo, službena procedura u njegovu je slučaju znatno skraćena.

Baryshnikov je rođen u Latviji u vrijeme kad je ona bila sastavni dio SSSR-a. S obzirom na to da su danas i Latvija i Sjedinjene Države članice NATO-a, latvijskim je zakonom njezinim građanima dopušteno dvostruko državljanstvo.

Mikhail je rođen 1948. u Rigi gdje je 1957. počeo plesati klasični balet. Školovanje je nastavio u Sankt Peterburgu (tadašnjem Lenjingradu) na Baletnoj akademiji A. Vaganove.

Od 1967. član je baleta Kirov, gdje se odmah istaknuo briljantnom tehnikom i ekspresivnošću. Plesao je sve uloge klasičnog repertoara. Na gostovanju s moskovskim Boljšoj teatrom 1974. zatražio je azil u Kanadi, a nakon toga preselio u Sjedinjene Države.

Od 1980. do 1990. bio je ravnatelj i prvi plesač u American Ballet Theatreu.

Godine 1990. osnovao je trupu White Oak Dance Project, posvećenu kreacijama suvremenih američkih koreografa. Glumio je i plesao u brojnim filmovima - "Životna prekretnica", "Plesači", "Bijele noći", "Metamorfoze", a široj je publici poznat iz popularne tv-serije "Seks i grad".

Smatra se jednim od najboljih plesača u svijetu.

U pismu kojim je zatražio latvijsko državljanstvo napisao je da priznaje sovjetsku okoupaciju Latvije, što je njegovim budućim sugrađanima vrlo važno te istaknuo kako se "nada da će pridonijeti napretku Latvije i naporima te zemlje u borbi za ljudska prava".

"Kao dijete ruskih roditelja nisam imao baš lagano djetinjstvo u Rigi", napisao je Baryshnikov, čiji je otac bio sovjetski vojnik. "Moj je otac bio stacioniran u Latviji za vrijeme ruske okupacije te zemlje. Unatoč teškim okolnostima, razvio sam čvrste veze s latvijskim narodom".

 

Jeff Goldblum u nastavku "Jurskog svijeta"


LOS ANGELES - Američki glumac Jeff Goldblum vraća se u "Jurski svijet" nakon što je pristao pridružiti se glumačkoj postavi novog nastavka filma, pišu američki mediji.

Goldblum je već bio jedan od glavnih likova u filmu "Jurski park" iz 1993., kao i u "Jurskom parku 2: Izgubljeni svijet" iz 1997. godine u kojemu je glumio matematičara britkog uma po imenu Ian Malcolm, no nije ga bilo u "Jurskom svijetu" (2015.) iako je u međuvremenu nastupio u raznim filmskim produkcijama.

Po pisanju Hollywood Reportera u nastavku "Jurskog svijeta" reprizirat će ulogu dr. Malcolma.

Nastavak će režirati J.A. Bayona, koji se već nekoliko puta dokazao kao vrlo sposoban redatelj, posljednji put filmom "A Monster Calls". Uz Goldbluma će svoje uloge reprizirati i Chris Pratt te Bryce Dallas Howard.

Koscenaristi nastavka "Jurskoga svijeta" su Colin Trevorrow i Derek Connolly, a izvršni producenti su Trevorrow i Steven Spielberg.

Film "Jurski svijet" iz 2015. pomeo je kino blagajne, utrživši 1,67 milijarda dolara i smjestivši se na četvrto mjesto filmova s najvećom zaradom.

Premijera bi se trebala održati 22. lipnja 2018.
 


Novi trend - traperice s umjetnim blatom


NEW YORK - Nakon što je nedavno privukao pažnju medija odlukom o tome da sa svojih polica povuče modnu odjeću i dodatke s potpisom kćeri američkog predsjednika Ivanke Trump, lanac američkih robnih kuća Nordstrom ponovno je u središtu pozornosti zbog zanimljivoga modela traperica ukrašenih umjetnim blatom za koje treba izdvojiti 425 dolara (oko 3135 kuna).
 
Traperice su, stoji na internetskim stranicama Nordstroma, namijenjene svima koji žele izgledati kao da su naporno radili, a da se pritom ne zaprljaju. Umjetno blato razmazano po hlačama ni nakon pranja se ne ispire.

"Model traperica 'Barracuda Straight Leg Jeans' utjelovljuje tipičnu američku radnu odjeću korištenu za naporan rad zahvaljujući blatnom premazu koji pokazuje da se njihov vlasnik ili vlasnica ne boje zaprljati", objašnjavaju iz Nordstroma.

Ukoliko se odlučite za par, to ćete zadovoljstvo platiti 425 dolara ili oko 3135 kuna.

Sudeći po komentarima korisnika Twittera, model skupih blatnih traperica na internetskim stranicama zasad loše prolazi.

"Ovo je uvreda za američku povijest i američke radnike koji su traperice uistinu uprljali tijekom vrlo napornoga rada, a sve zbog profita i za privilegiranu kastu" ili "Konačno u ponudi traperice koje izgledaju kao da ih je nosio netko tko ima prljav posao, a napravljene su za ljude koji ga nemaju", samo su neki od negativnih komentara.

Osim Nordstroma blatne traperice nude se i u robnim kućama Neiman Marcus i Saks Fifth Avenue.

 







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus